1. Kada je i u okviru koje nauke nastala nauka o bezbednosti
?Nauka o bezbednosti je nastala izmeu dva svetska rata u okviru
nauke o meunarodnim odnosima. 2. Od kada se nacionalna bezbednost
izuava na civilnim fakultetima u Srbiji ?Krajem 20. veka i poetkom
21. u na civilnim fakultetima u Srbiji ponje da se izuava predmet
Dravna bezbednost kao nastavna ili nastavno-nauna disciplina.
Poslednjih nekoliko godina umesto naziva Dravna bezbednost ovaj
predmet nosi naziv Nacionalna bezbednost.3. Na koje politike i
pravne nauke se najvie oslanja nauka o nacionalnoj bezbednosti
?
Nauka o nacionalnoj bezbednosti se najvie oslanja na sledee
politike nauke: Politiki sistem, zatim Spoljnu politiku, Meunarodne
odnose, Diplomatiju i Meunarodne organizacije.
Dok se od pravnih nauka najvie oslanja na: Ustavno pravo,
Upravno pravo, Krivino pravo, Meunarodno javno pravo i
Kriminalistiku.
4. Koji su najpoznatiji autori u srpskoj nauci o nacionalnoj
bezbednosti ?Nenad orevi, Vojin Dimitrijevi, Obren orevi, Ljubomir
Staji, Predrag Ili, Mladen Bajagi, Saa Mialkovi, Dragan Simi i
Andreja Savi5. Da li su termini bezbednost i sigurnost sinonimi
?
Izraz bezbednost i sigunost u naem jeziku i jesu i nisu
sinonimi. Naime, termin bezbednost je kovanica od rei bez i beda.
to bi trebalo da znai da je bezbednost zapravo izraz koji oznaava
osobinu odreenog subjekta kome ne preti nikakva opasnost, nevolja,
odnosno da njegova egzistencija i opstanak nisu ugroeni nekim
opasnostima. Dok, termin sigurnost, koji etimoloki vodi poreklo od
latinske rei securitas, oznaava odsustvo opasnosti, izvesnost,
samopouzdanje, neustraivsot, zatienost itd. Na osnovu ega moemo
zakljuiti da termin sigurnost ima znatno ire znaenje od izraza
bezbednost. Naime, dok se pod bezbednou podrazumeva odsustvo nekih
opasnosti, odnosno pretnji po odreeni subjekt, izraz sigurnost moe
imati dva znaenja. U prvom znaenju termin sigurnost se poistoveuje
sa znaenjem izraza bezbednost, dok se u drugom znaenju sigurnost
moe upotrebiti za osobinu odreenog lica koje je pouzdano, moe mu se
verovati, odnosno ije je ponaanje izvesno bez obzira na okolnosti
situacije.
Na osnovu ega moemo zakljuiti da izraze bezbednost i sigurnost
poistoveujemo i smatramo ih sinonimima samo u ovom prvom znaenju
izraza sigurnost. 6. Koji su sve termini bliski terminu bezbednost
?Terminu bezbednost bliski su sledei termini: sigurnost i
osiguranost, obezbeenost, bezbrinost, bezopasnost, spokojstvo,
spokojnost , zaklonjenost, zatienost i dr. 7. Kako se oznaavca
bezbednost u velikim svetskim jezicima ?
Engleski - security i safety;
Nemaki - sicherheitFrancuski - scurit i sret
Ruski - bezopasniyi i bezopasnost
Italijanski sigurezza
panski - seguridad8. ta prouava socijalna psihologija?
Socijalna psihologija prouava odnos izmeu psihe oveka i njegovih
drutvenih okvira, tj. odnos izmeu psihe i drutva, izmeu pojedinca i
drutva, kao i uticaj pojedinca na drutvo i obrnuto.9. Ko je prvi
zapoeo sa razmatranjem sigurnosti u socijalnoj psihologiji ?
Ameriki sociolog William Isaac Thomas je 1917 prvi zapoeo sa
razmatranjem sigurnosti u socialnoj psihologiji.10. Kako
predstavnici dubinske psihologije gledaju na sigurnost?
Predstavnici dubinske psihologije gledaju na sigurnost kroz
razmatranje pitanja nesigurnosti (Zato se ovek osea nesigurnim?
Kada se osea nesigurnim i u kojim uslovima? Da li je ta nesigurnost
koja je primetna kod savremenog oveka, bila karakteristina i za
oveka iz nekih ranijih, mirnijih vremena?).
Raniji predstavnici ove kole pod nesigurnim ovekom smatraju
neurotiara ije je ponaanje voeno potrebom da se odbrani od
opasnosti koje lee van njega, pri emu siguran nije onaj koji je van
opasnosti, ve onaj koji ima povjerenje u sebe. Sigurnost vodi
ponaanju prema cilju, a nesigurnost ponaanju prema opasnosti.11.
Kako neoanalitiari gledaju na sigurnost?Neoanaliticari, priznaju
potrebu za bezbjednoscu kao jedan od osnovnih nagona normalnog
oveka, pored tenje ka raenju i sazrevanju. Ovu tvrdnju zasnivaju na
stanovitu da su razlike izmeu normalnog i neurotinog kulturne
prirode i da se ne mogu uopteno ustanoviti. Prma neoanalitiarima,
nagon za sigurnou pomae svakom oveku da stvori integrisano ja, dok
bi se neurotinim mogao nazvati onaj ovek kome to ne uspeva na u
njegovoj okolini uobiajen nain te su njegove mere obezbeenja
preterane, a ne podobne da mu uliju samopouzdanje.12. Ko tvrdi da
je nesigurnost preteno obeleje oveka kapitalistike epohe?Erih
From13. Koja pitanja pokreu razmatranja sigurnosti u socijalnoj
psihologiji?
Kako se prirodna potreba ljudi (pojedinaca, oveka) za sigurnou
menja i pretvara u potrebu za sigurnou drutvene grupe ili politike
zajednice kojoj pripadaju pojedinci? Kakvu ulogu ima politika
zajednica u zadovoljavanju line ili individualne potrebe za
sigurnou?
Kako se individualni stavovi politiara i dravnika odraavaju na
voenje spoljne politike i bezbednosne politike konkretne drave?
14. Kako je izgledalo olienje sigurnosti u Rimskom
carstvu?Olienje situsnosti u vidu enske figure sa ezlom, vencem i
rogom izobilja, koji se nalazi na kovanom novcu rimskih careva
govori nam da je drvava oduvek preuzimala na sebe deo staranja o
pojedinanoj sigurnosti, ili su se bar reimi i vladari predstavljali
da to ine. Naime, u Rimskom carstvu drava je bila samo garant nekih
optih uslova i garant neke izvesnosti i predvidljivosti, u tom
smislu da nema naglih promena, nereda i trzavica unutar nje, tj. da
postoji relativno shvaena stabilnost ukupnog politikog okruenja,
ali drava tada jo uvek nije prihvatala obaveze da jemi privatnu
bezbednost svojih stanovnika.15. ta znai sintagma Securitas Augusti
i na emu poiva?Securitas Augusti znai politiku stabilnost, odnosno
postojano ponaanje vlasti, a poiva na uvjerenju u dogovenost jednog
blie odreenog politikog sistema.16. ta se podrazumeva pod pravnom
sigurnou?Pravna siguranost predstavlja garanciju predvidljivosti i
izvesnosti unutar jedne drave to se ostvaruje postojanjem takvog
sistema pravnih pravila, u kome pravila moraju da budu poznata,
jasna, postojana i primenljiva. To zatim znai da ta pravila ne mogu
da budu zamenjena nekom i neijom samovoljom, ve da ona mogu da budu
zamenjena jedino nekim drugim slinim pravilima (jasnim, postojanim,
primenljivim), ime se prua veliku pravnu sigurnost svim pojedincima
u toj dravi. Pravne sigurnosti nema jedino u vreme revolucionarnih
dogaanja u bilo kojoj dravi, jer revolucionari ne priznaju vaei
drutveno politiki poredak i ele da ga promene, to znai da ne
priznaju ni pravna pravila koja vae u tom ustavnom, odnosno
drutvenom ureenju.17. ta znai postojanje javne bezbednosti?
Postojanje javne bezbednosti znai da drava u redovnom sluaju
preuzima na sebe dunost zatite ivota pojedinaca i njihovog telesnog
integriteta, kao i imovine i drugih prava ljudi na svojoj
teritoriji, bilo da su njeni dravljani ili stranci.
18. Koji su razlozi za ostvarivanje line bezbednosti u manjim
grupama?
Razlozi za ostvarivanje line bezbednosti u manjim grupama su:
Nerazvijenost dravnog aparata, tj. njegova nesposobnost da prui
zatitu, Sukob odreenih grupa sa vladom (npr. organizovane
kriminalne grupe), Nepostojanje volje drave da prui zatitu nekim
drutvenim grupama (diskriminacija).19. Kakav je bio uobiajeni
mehanizam desniarskih prevrata u XX veku?
Uobiajeni mehanizam desniarskog prevrata u dvadesetom vijeku po
pravilu ogledao se najpre u izazivanjem nereda i demagokim
nastupima harizmatinih voa kojima se trailo premetanje vlasti iz
slabih u jake ruke. Zatim, kada je dobijena podrka za to, jaka ruka
se nije pokretala radi zatite javne bezbjednosti nego se sruivala
na politike protivnike. Stvaranjem totalne nesigurnosti, ak i u
najblioj okolini, voe su postizali apsolutni strah i apsolutnu
polsunost.20. Kada se moe izjednaiti bezbednost reima i bezbednost
drave?U situacijama u kojima rad protiv odreenog reima moe da bude
zaista protivdravni rad, npr., kada protivnici neke nacionalistike
ili kakve druge grupacije ele da u znaajnoj meri izmene politiki
sistem, da zapravo radikalno izmene taj politiki sistem, ili da
reciomo odvoje deo teritorije drave i da ga pripoje nekoj drugoj
dravi u tom sluaju se moe poistovetiti bezbednost drave sa
bezbednou reima. Jer ovde se ne radi samo o napadu samo na reim,
nego i o napadu i neto to je jako bitno za sve stanovnike drave.
21. Koja je zloupotreba esta kod izjednaavanja bezbednosti reima i
drave?
esta je zloupotreba od strane vladajuih struktura koja se ogleda
u proglaavanju protivnika svoje vlasti za dravne neprijatelje,
odnosno u proglaavaju protivnika reima za protivnike drave,
izdajnice, i pod tim opravdanjem prema njema preduzmanjz razliite
politikih a i pravnih mera progona.
22. Kako se moe pravno izraziti sutina dravne bezbednosti?
Sutina dravne bezbednosti se pravno moe izraziti potrebom za
politikom stabilnou u smislu pouzdanosti i predvidljivosti
politikog procesa, tj. formiranja i promene vlasti, nadlenosti za
donoenje politikih odluka, sadraja takvih odluka itd., ali ne i za
bezuslovno odravanje garnitura na vlasti.Vladina bezbednost ne bi
trebalo da bude uzeta u obzir kao nacionalna brednost ne samo zato
to se protivi minimalnim demokratskim shvtanjima nego upravo zato
to je u sukobu s osnovnim pojmom bezbednosti. Odravanje jedne grupe
na vlasti bez obzira na program, odluke i postupke upravo je
suprotno svakoj predvidljivosti i izvesnosti.23. Zato nije dobar
izraz dravna bezbednost?Izraz dravna bezbednost nije dobar zato to
nije jasno da li se njime oznaava samo bezbednost dravnog aparata,
ili reima, odnosno klase koja se nalazi na vlasti, ili se njime
oznava bezbednost jednog veinskog naroda u dravi, ili se misli samo
na bezbednost dravljana, ili svih stanovinka jedne drave bili oni
dravljani ili stranci. Dakle, zato to postoji mogunost da razliiti
ljudi razliito shvate pojam dravne bezbednosti on se smatra
nedovoljno dobrim i prevazienim, te se stoga predlae upotreba nekih
drugih izraza, kao to je izraz nacionalna bezbednost.
24. U kojoj oblasti ovek najlake poima dravu kao linost?
ovjek dravu kao linost najlake poima u meunarodnim odnosima i da
u tom pogledu osea bar minumim solidarnosti sa svim svojim
sudravljanima, sa kojima dieli bojazan da mu egzistencija i
tekovine ne budu ugroene time to bi nestala politika zajednica na
ijem je on postojanju zasnovao svoja ivotna predvianja.25. Kako D.
Kenan odreuje nacionalnu bezbednost?
Nacionalna bezbednost je fiziku netaknutost nacionalnog
ivota.26. Koje su osnovne vrednosti nacionalne bezbednosti u veini
drava?
opstanak
teritorijalni integritet (teritorijalna celovitost)
politika samostalnost (suverenitet)
kvalitet ivota
27. Koje znaenje ima opstanak u sklopu bezbednosti?
Pod opstankom u sklopu bezbednosti podrazumevaju se prirodni
nagon pojedinca i drutvenih grupa i potrebi drave da preive, odre
svoj identitet i razviju se. Tako opstanak u sklopu bezbednost ima
tri dimenzije, odnosno tri vrste opstanka. Najpre opstanak drave
kao celine, kao subjeka meunarodnog javnog prava, zatim, nacionalni
opstanak i fiziko samoodranje grupa ljudi i pojedinaca.
28. Koji su primeri zainteresovanosti inostranstva za opstanak
nekih drava?
Primer zainteresovanosti inostranstva za opstanak nekih drava je
Austrougarska, jedne velike, glomazne carevina u kojoj su sem
Austrijanaca, Nemaca i Maara kao glavnih stanovnika te drave bili i
esi, Slovaci, Poljaci, Hrvati, Srbi, Slovenci, Italijani itd. Za
opstanak takve jedne glomazne carevine, uz to nedemokratske,
centralizovane koja nije potovala ni elementarna prava nacionalnih
manjina, skoro svi narodi su bili protiv tog opstanka ali je s
druge strane Austrougarska trebala Englezima, Francuzima i nekim
drugim velikim silama kao protivtea Rusiji i Turskoj u to vreme. Pa
se pojavio jedan paradoks, da je za odranje Austrougarske bio vie
zainteresovan nekakav strani element nego njeni stanovnici. Onog
trenutka kada se taj strani element nije vie mogao dogovoriti, onda
je dolo do raspada Austrije.29. Zato je vano razlikovati nacionalni
i dravni opstanak?
Vano je razlikovati zato to nacionalni opstanak moe da bude u
suprotnosti sa opstankom drave koja u potpunosti ne zadovoljava taj
zahtev, kai i zbog toga to mnogi stanovnici pod opstankom
podrazumevaju pre svega, nacionalni opstanak, tj. opstanak svoje
nacije, poto je veliki broj drava vie nacionalan zbog ega se esto
deava da pripadnici jedne nacije, pre svega vode rauna o tome, hoe
li njihova nacija opstati kao nacija, hoe li sauvati svoj identitet
ili nee. Pa su onda dosta esto ravnoduni prema pitanju opstanka
drave, i smatraju da taj opstanak nije nuan, da je vano da nacija
ostane sauvana, a to da li e pripadati dananjoj dravi ili nekoj
drugoj dravi koja ve postoji u okruenju (po pravilu se misli na
dravu u kojoj ive sunarodnici u nekom veinskom smislu) ili e
pripasti nekoj novoj samostalnoj dravi, to je manje vano pitanje.
Stoga, svaka drava mora da ima na umu to i da regulie meusobne
odnose pripadnika razliitih nacija, kao i pripadnicka razliitih
etnikih grupa, odnosno vera, na takav nain da svi oni oseaju takvu
vienacionalnu dravu kao svoju, tj. kao zajedniku i da onda vode vie
rauna o opstanku drave. Da budu bar podjednako zainteresovani za
opstanak drave kao i za opstanak sopstvene nacije. 30. Koji su
primeri za sklonost gubljenju nacionalne svesti?
Primeri sklonosti ka gubljenju nacionalne svesti su ponemivanje
i maarizacija junih Slovena i drugih nacija u nekadanjoj
Austrougarskoj. Radi se o situaciji u kojoj se zaboravlja svoje
nacionalno poreklo, i ulazi u redove vladajue klase da bi sauvali
neki svoji interesi. Zatim, ima i takvih sluajeva gde se pripadnici
nacionalnih manjina ne smatraju da je pripadnost i opstanak u toj
manjini ili u odreenoj naciji toliko vana i daju prednost nekim
materijalnim momentima, zapostavljajui naravno pitanje nacionalnog
identiteta, ali to su redovno pojave koje ne obuhvataju veinski deo
stanovnitva. Ima sluajeva da dolazi i do nacionalne dezintegracije
i do toga da jedan broj ljudi da prevagu verskom momentu u odnosu
na nacionalni. Kao najbolji primer treba napomenuti sluaj
izdvajanja Belgije od Holandije, nekad je to bila jedna drava i
onda su katoliki Valonci odluili da se izdvoje iz protestantske
Holandije. Interesantno je da je tada sa njima doao u Belgiju i
jedan deo protestantskih Flamanaca koji su etniki i jeziki srodni
Holananima. Znai oni su smatrali da im je vanije versko
opredeljenje nego nacionalno, pridruili su se katolicima Valoncima
i napravili su Belgisku dravu. 31. Od kada je opasnost ugroavanja
opstanka prisutna u svesti ljudi?
Opasnost od ugroavanja opstanka prisutna je u ljudskoj svesti jo
od vremena kada su se ratovivodili radi eliminisanja ili
porobljavanja pobeenih (kao konkurenata u borbi za opstanak), preko
kolonijalnih zavojevanja (koje nije znailo samo negaciju dravnosti
i nacionalnosti) pa do sprovoenja Hitlerovih planova, koji su
podrazumevali masovno i sistematsko ienje osvojenih prostranstava,
ubijanjem, sterilizacijom i sputanjem ljudskih bia na ivotinjski
status.32. Zato je teritorijalni integritet vaan za definisanje
nacionalne bezbednosti?Zato to je teritorijalni integritet druga
vrednost koja se titi sistemom nacionalne bezbednosti. Naime,
teritorija predstavlja bitan elemenat dravnosti, stoga je
teritorijalna celovitost jako vana za definisanje nacionalne
bezbednosti iz razloga to svaki atak na teritoriju, tj. na
teritorijalnu celovitost je neto to ozbiljno ugroava svaku dravu.
33. Koji je paradoks vezan za lanstvo drave u vojnim paktovima?
Paradoks da se u ime bezbednosti, samostalnotst drava najbitnije
ograniavala stupanjem u paktove sa integrisanim vojnim snagama i
zajednikim komandama. ime se pojaava se bezbednost prema protivniku
koji se smatra verovatnim, ali se s druge strane, smanjuje
nezavisnost odluivanja drave.
34. Kako se utvruje kada je jedna drava postala
nesamostalna?
Jedna drava je postaje nesamostalna onog trenutka kada njena
vlada uopte ne odluuje o neemu nego samo sprovodi u delo odluku
neke druge zemlje, meunarodne organizacije ili sila dominantnih u
njima.
35. ta je to kvalitet ivota i kome je on najvanija vrednost?
Kvalitet ivota je vrednost koja se titi sistemom nacionalne
bezbednosti, a ogleda se u standardu ivota, postignutom stepenu
ekonomskog razvoja i mogunou za unapreenje takvog razvoja. Kvalitet
ivota je vrednost koja je najvanija stanovnicima razvijenih
zemalja. 36. Zato se govori o otvorenosti definicije nacionalne
bezbednosti?Zato to se pored etiri osnovne vrednosti (opstanak,
teritorijalni integritet, politika samostalnost i kvalitet ivota)
koje se gotovo sve drave tite sistemom nacionale bezbednosti od
zemlje do zemlje javljaju i neke druge vrednosti koje se tite
sistemon nacionalne bezbednosti. Stoga se kae da definicija
nacionalne bezbednosti, odnosno spisk vrednosti koje se tite
sistemom nacionalne bezbednosti nije zatvoren ve da je otvorena i
za druge vrednosti, odnosno nacionalne interese iji bi gubitak ili
smanjenje predstavljo nepodnoljivu tetu za konkretnu drutvenu
zajednicu. 37. ta je po Madarijagi nesigurnost?Osjeanje opasnosti
koje potie od utiska da je poredak stvari u kome ivimo
nestabilan.38. Kako R. Aron gleda na pojam nacionalnog interesa i
na bezbednost?
Smatra da je pojam nacionalnog interesa koristan u ogranienoj
meri jer ukazuje na dugorone ciljeve drave i graane podsea da su
privremeni lanovi jedne trajne politike zajednice. Dok bezbednost
smatra jednim od glavnih (nadistorijskih) interesa svih drava, uz
slavu i ideju. 39. Zato je V. Britanija predvodila trojnu agresiju
na Egipat, 1956?
Da bi spreila nacionalizaciju Sueckog kanala, zato to smatra
Suecki kanal za jednu od osnovnih vrednosti koja se titi britanskim
sistemom nacionalne bezbednosti, te da je njegova nacionalizacija
od strane Egipta napad na britanske vitalne interese, odnosno
nacionalnu bezbednost Velike Brtianije. Stoga je nacionalizaciju
Sueckog kanala proglasila za udar po osnovnim britanskim
vrednostima, o kome se ne moe raspravljati pred meunarodnim
forumima ve se mora odbijati oruanom silom. 40. ta je to percepcija
nacionalne bezbednosti?
Percepcija nacionalne bezbednosti obuhvata gledanje ili poglede
na nacionalnu bezbednost unutar stanovnitva jedne drave.41. Na emu
poivaju tzv. bezbednosne zajednice?Na uvjerenju drava da im iz
bliskog okruenja ne prijeti nikakva opasnost, kao i na meusobnoj
saradnji drava radi predupreenja eventualne mogue opasnosti izvan
tog okruenja.42. Kako se odreuje bezbednost u Maloj politikoj
enciklopediji?
Bezbjednost u najirem pravno-politikom smislu obuhvata mere i
aktivnosti uvanja i zatite od ugroavanja nezavisnosti i integriteta
jedne zemlje (drave, nacije) i unutranjeg ustavnog i pravnog
poretka.
43. Kako na bezbednost gledaju Garnet i Burkvin?
Garnet kaa da nacionalna bezbjednost nije objektivna injenica
nego subjektivno osjeanje, osjeanje pouzdanja, dok Burkvin
bezbjednost definie kao stanje jedne osobe koja je zaklonjena od
opasnosti ili vjeruje da je tako.
44. Zato pojam bezbednosti dobija normativnu vrednost
ideala?
Zato to retko postoji opta uverenost da je stanje potpune
bezbjednosti postignuto, ona se najee formulie kao cilj, kao
staranje da se stekne sigurnost da e osnovne vrijednosti politike
zajednice ostati ouvane. Naime, bezbednost se kao ni zdravlje,
nemoe gomilati, akomulirati, poveavati ili uskladitavati za
budunost. Stoga, ovaj problem dobija normativnu vrijednost ideala,
stalno bar za pedalj pomaknutog ispred stvarnosti.45. Pojam
bezbednosti uopte?
Pod bezbednou uopte podrazumevamo sveukupnost objektivnih i
subjektivnih inilaca (okolnosti, odnosa, procesa, organizacija,
institucija i aktivnosti), od kojih zavisi opstanak i ivot ljudi,
ljudskih grupa, organizacija, institucija i zajednica, tj. od kojih
zaisi postojanje ili nepostojanje opasnosti po opstanak, razvoj i
druge bitne vrednosti pojedinaca, ljudskih grupa i zajednica.
46. Koja su osnovna pitanja u vezi sa bezbednou uopte?
Osnovna pitanja u vezi sa bezbednou uopte su: Ko se titi od
moguih opasnosti , tj. ko je referentni objekat bezbednosti)?
Od ega se titi taj referentni objekat bezbednosti, tj. kakva je
priroda opasnosti koje ga urgoavaju?
Ko titi referentni objekat bezbednosti ili ko je subjekat
bezbednosti?
Kako se titi taj referentni objekat bezbednosti (kojim
sredstvima, metodama i postupcima)?
47. Kako nacionalnu bezbednost definie E. Hevedi?
Nacionalna bezbednost je delatnost nacionalnih drava kojom one,
u skladu sa svojim drutvenim mogunostima, u sadanjosti i budunosti,
uzimajui u obzir globalne promene i razvoj, tite vlastiti
identitet, opstanak i interes.48. Kako nacionalnu bezbednost
definie M. Louv?
Naconalna bezbednost ukljuuje tradicionalnu politiku odbrane i,
takoe, nevojne akcije drave u cilju zatite svojih ukupnih
potencijala da bi opstala kao politiki entitet u ouvanju uticaja na
drutveni poredak i brinula se za svoje unutranje i meunarodne
ciljeve.
49. Kako nacionalnu bezbednost definiu . Kegli i J. Vitkof?
Psiholoka osloboenost jedne zemlje od straha da e drava biti
nesposobna da se odupre pretnjama koje se odnose na njen opstanak i
nacionalne vrednosti, a koje potiu iz inostranstva ili iz same
zemlje.50. Kako nacionalnu bezbednost definie R. Vukadinovi?
Nacionalna bezbednost je fiziki opstanak jedne drave i njezina
stanovnitva zajedno sa osnovnim atributima neovisnosti i stalnim
materijalnim prosperitetom drave.
51. Kako nacionalnu bezbednost definie P. Ili?
Kao sveukupnost objektivnih i subjektivnih inilaca (okolnosti,
odnosa i procesa, institucija i aktivnosti) od kojih zavise
opstanak, stabilnost i normalno funkcionisanje jedne drave (njen
ustavno pravni poredak, teriteritorijalna celovitost, nezavisnost i
suverenost, ljudska prava i slobode pojedinaca i drutvenih grupa i
druge bitne vrednosti stanovnika jedne drave).
52. Elementi definicije nacionalne bezbednosti?
Zatitu jedne drave od svih vojnih i nevojnih opasnosti koje
dolaze izvan njenih granica, iz meunarodnog okruenja;
Zatitu ustavno-pravnog poretka od oruanih pobuna, separatistikih
i drugih subverzivnih aktivnosti unutranjih ekstremista;
Zatitu ljudskih prava i imovine graana; Zatitu identiteta i
razvoja pojedinih drutvenih grupa; Zatitu ekonomskog poretka i
ivotnog standarda ljudi; Zatitu ljudi i objekata od poara, poplava,
zemljotresa, oluja i drugih elementarnih nepogoda; Zatita zdravlja
ljudi; Zatita ivotne sredine.53. Koje oblasti se pominju u vezi sa
bezbednou drave?
Spoljna bezbednost, Unutranja bezbednost (dravna i javna
bezbednost), Individualna bezbednost, Socijetalna bezbednost,
Ekonomska bezbednost, Civilna zatita, Zdravstvena bezbednost i
Ekoloka bezbednost.54. Od kada se govori o pojedinanoj bezbednosti
i ko je najzasluniji za to?
O individualnoj bezbjednosti govori u teoriji meunarodnih odnosa
i u teoriji bezbednosti tek u novije vrijeme, s kraja 20 i s poetka
21-og veka, zahvaljujui promenama u svetu koje su se desile u ovom
periodu.55. Koje vrednosti pojedinca se tite? Fiziki i bioloki
opstanak (ivot pojedinca),
Zdravlje,
Imovina,
ivotni standard,
Ljudska prava i slobode.
56. Od ega treba zatititi pojedinca?
Od nasilja svake vrste, bilo od koga da ono dolazi, a moe doi od
strane drave, od stane nekih organizovanih grupa, pre svega
kriminalnih kao i od strane drugih pojedinaca;
Od raznih oblika ugroavanja zdravlja;
Od politike, ekonomske i socijalne marginalizacije, manipulacije
i ugnjetavanja.
57. Koji odnos je najznaajniji za anlizu bezbednosti
pojedinca?
Odnos izmeu pojedinca i drave, odnosno odnos pojedinane i
nacionalne bezbednosti.
58. Ko je uveo termin socijetalna bezbednost?Kopenhagenka kola
iji je jedan od najpoznatijih predstavnika teoretiar Ole Viver.59.
ta obuhvata socijetalna bezbednost po O. Viveru?
Pod socijelatnom bezbednou podrazumeva se sposobnost drutva da
opstane i zadri svoj sutinski karakter pod izmenjenim uslovima i
moguim ili stvarnim pretnjama. To je pitanje odrivosti
tradicionalnih obrazaca jezika, kulture, udruenja, religisjkih i
nacionalnih obiaja i identiteta, u okviru prihvatljivih uslova za
razvoj.
60. Kakvo je bilo tradicionalno shvatanje meunarodne
bezbednosti?
Tradicionalno shvatanje meunarodne bezbednosti odnosilo se pre
svega na uspostavljanje mehanizama za kontrolu sile u meunarodnim
odnosima. Tako da se prema tradicionalnom shvatanju meunarodna
bezbednost najee definisala kao odreeno poeljno stanje u
meunarodnim odnosima u kome su sporazumi o prijateljskim i
dobrosusedskim odnosima garancija da drave nee biti napadnute od
drugih lanica meunarodne zajednice ili meunarodnog sistema.
61. Kako je na meunarodnu bezbednost gledao E. Bene?
Eduard Bene na meunarodnu bezbednost kao na jednu normalnu i
veitu elju svih naroda i drava da budu osigurani od bilo kakve
agresije, s jedne strane, ili da mogu da raunaju na brzu i efikasnu
pomo drugih drava ukoliko budu podvrgnuti, odnosno izloeni
agresiji. Stog Bene, meunarodnu bezbednost izjednaava sa obinim
zbirom sih nacionalnih bezbednosti drava koje ine tu zajednicu.
62. ta je to ravnotea snaga i kako funkcionie?
Sistem za kontrolu sile u meunarodnim odnosima koji se mnogo
puta praktikovan i jo uvek se pratkiruje. Smatra se da je
upotrebljavan jo u starom veku pre svega na Azijskom kontinentu u
Indiji, Kini i na Bliskom istoku, a naroito se upotrebljava u
Evropi od takozvanog Vestfalskog mira iz 1648. godine, tj. od
polivine sedamnaestog veka. Radi se o tipu sistema za kontrolu sile
u meunarodnim odnosima koji se zasniva na ideji da se mo jedne
drave ili grupe drava moe ograniiti ili obuzdati isto takvom ili
tolikom moi druge drave ili drugih drava. Dakle, da se odnos moi
ako su dve drave u pitanju kree kao tasovi na vagi. Ako u jednom
trenutku jedan tas ili jedna strana prevagne tj. povea se mo drave,
onda drava na drugom tasu ili drugoj strani mora da povea svoju mo
da bi uspostavila ravnoteu, odnosno balans.63. Koji su osnovni
preduslovi za funkcionisanje ravnotee snaga?
Da postoji vei broj drava (velikih sila) izmeu kojih se
uspostavlja ravnotea; Da postoje odreene slinosti ili bliskost
izmeu drava koje uestvuju u stvaranju ravnotee snaga,
Da voe tih bar glavnih sila svesno tee uspostavljanju ravnotee
snaga,
Da rat nije zabranjen, tj. da su mogui ogranieni ratovi.
64. ta je to kolektivna bezbednost i koji su njeni
primeri?Sistem kolektivne bezbednosti predstavlja jedan oblik,
odnosno model ureenja meunarodnih odnosa, radi kontrole politike
sile i radi zatite nekih zajednikih vrednosti svih tih drava. U
najuem smislu rei sistem kolektivne bezbednosti moemo definisati
kao savez svih protiv svakog, to se obezbeuje na sledei naina. Sve
drave lanice sistema kolektivne bezbednost se ugovorom obavezuju da
e pritei u pomo svakoj zemlji koja bude napadnuta od strane neke
drave unutar tog sistema. Pti tome se rauna, na to da e bez obzira
na mo agresora, mo svih ostalih drava biti vea i da e zaustaviti
agresora i odbraniti teritorijalnu nezavisnot i teritorijalni
integritet drave koja bude napadnuta. Primeri sistema kolektivne
bezbednosti su sistem kolektivne bezbednosti u vreme Drutva naroda
(1919-1939) i sistem kolektivne bezbednosti u vreme Ujedinjenih
nacija (od 1945. pa na ovamo).
65. Koji su osnovni preduslovi za funkcionisanje kolektivne
bezbednosti? Da postoji dogovor izmeu drava da e svi reagovati
protiv eventualnog agresora i odbraniti bilo koju lanicu
sistema,
Da postoji meunarodna organizacija koja e se brinuti od
delovanju tog sistema,
Da je rat zabranjen kao sredstvo, odnosno kao metod za
ostvarivanje nacionalnih interesaa pojedinih zemalja.
66. ta je to globalna bezbednost i od kada se o njoj govori?
Globalna bezbednost predstavlja bezbednost oveanstva od
destruktivnih izazova, rizika i prenji planetarnih dimenzija kojima
su neprekidno izloeni, a koji se mogu prevazi samo konstruktivnom
saradnjom drava koje e nacionalne interese podrediti oveanskim,
odnosno planetarnim. O globalnoj bezbednosti poinje da se govori od
kraja XX i poetka XXI veka.67. ta je to privatna bezbednost i ko je
organizuje?
Privatna bezbednost predstavlja jedan od sektora bezbednosti
koji uestvuje u zatiti pojedinane, drutvene, nacionalne pa i
meunarodne i globalne bezbednosti. Radi se zaprovo o sistemu
profitnih i nprofitnih subjekata (privatne bezbednosne kompanije,
agencije i preduzea) osnovanim od stane nedravnih aktera koji po
princima trine ekonomije, pruaju bezbednosne usluge u domenu
individualne, javne, ljudske, pa i meunarodne bezbednosti, kao i u
sferi energetske, informacione, ekoloke i vojne bezbednosti. 68. Ko
su glavni predstavnici klasinog realzima u nauci o bezbednosti?
Hans Morgentau, Dord varcenberger, Aleksandar Hamilton, Rejnold
Mikul, Vilkem Bareto, Gaetano Moska , Rejmon Aron i drugi.69. Koje
su glavne teze klasinog realizma?
Da je osnovni interes svake drave dostizanje to veeg stepena
moi.
Predstavnici klasinog realizma tvrde da je ovek u sutini
egositino, sebino bie koje se u ostvarivanju svojih interesa i
ciljeva ne obazire na interese drugih, niti na bilo kakve moralne i
druge norme, te da se na sluaj nain ponaaju drave u meunarodnoj
zajednici. Oni smatraju da za razliku od drave u kojoj je mogue
uspostaviti neki red, pravdu i poredak oni smatraju da u
meunarodnom sistemu u odnosima meu dravama vlada anarhija, poto
nema nikakvog vrhovnog autoriteta koji bi zavodio red, dakle da je
struktura meunarodnog sistema anarhina, te da se drave mogu ponaati
onako kako nau za shodno da bi ostvarile osvoje osnovne nacionalne
interese, stoga je vano koliku mo ima koja drava i otuda znaaj
koncepta moi za realistiku teoriju.
Nacionalni interes se definie kao mo.
Drave mnoraju stalno da vode rauna o pretnjama drugih drava i
njihovih saveza pa moraju da se naurouvaju da jaaju svoju mo, to
onda dovodi do naoruavanja drugih drava i tako u nedogled. Po njima
drave moraju stalno da budu u takozvanom borbenom stavu, ili se
stalno nalaze u takozvanom egzistencijonalnom gru.
70. Koje su glavne teze strukturalnog neorelaizma?
Po pristalicama ovog pravca anarhinost je i dalje glavna odlika
meunarodnog sistema. Znai nepostojanje nikakvog utvrenog reda,
poretka i vrhovnog autoriteta nad dravama. Zbog toga, je neizvesnot
u odnosima meu dravama normalna pojava, a to dovodi do nepoverenja
meu dravama i potrebe zauzimanja jednog borbenog stava. Po
predstavnicima ovog pravca, nacionalna bezbednost je proizvod
karakteristika strukture meunarodnog sistema, pa je stoga krajna
politika sile neizbena.
71. Koje su glavne teze kontigentnog realizma?
Da je bezbednost drava u meunarodnim odnosima preteno zavisna od
konkretnih okolnosti koje preovlauju u tim odnosima u odreenom
trenutku. Da se postizanje nacionalnih interesa i nacionalne
bezbednosti ne mora uvek realizovati kroz vojno nadmetanje drava i
kroz politiku sile, ve se mogu postii i politikom saradnje.72. Ko
su glavni predstavnici klasinog liberalizma? Pretee libralnog
institucionalizma su Gtfrit Lajtvic, Gotlib Fihte i Imanuel Kant,
dok su u dvadesetom veku najpoznatiji predstavnici Inis Klov i Kris
Rajt.
73. Koje su glavne teze klasinog liberalizma?
Teoretiari u okviru ovog pravca, namenjuju institucijama glavnu
ulogu u ouvanju meunarodne bezbednosti, propagiraju ravanje
bezbendosti, uvaavajui vie nivoa bezbjednosti (pojedinac, drutvo,
drava, meunarodna zajednica, planeta), zatim subjekte bezbendosti
koji postoje i djeluju van dravnog sektora i meunarodnu saradnju u
bezbjednosti zasnovanu na nekim naelima meunarodnog prava,
meunarodnog morala i demokratskih principa.74. Ko su glavni
predstavnici neoliberalizma i koje su njihove glavne teze?
Majkl Dojl, Brus Raset, Robert Dervis i Kil Hejn. Predstavnci
ovog pravca smatraju da demokratske drave nisu sklone voenju ratova
u meunarodnim odnosima, pa e uvoenje demokratije u to vei broj
drava dopirneti smanjivanju ili ak nestanku ratova. Takoe,
predstavnici ovog pravca prihavataju stavove realista i neorealista
o krajnjem zanaaju vojne moei u meunarodnim odnocima, ali su ipak
uvereni da su institucije u meunarodnim odnosima klju za ouvanje
meunarodnog mira i bezbednsoti, a time i za ouvanje nacionalne
bezbednsoti svake pojedine drave. Verujui u ulogu meunarodnih
institucija, oni tvrde da su i te institucije u stanju da stvoe
povoljan okvir za meunarodnu saradnji i da tako ottklone opasnosti
od bebenosnog nadmetanja drava, tj. od njihove tenje da stalno
uveavaju svoju silu i mo i da tako uvaju svoju nacionalnu
bezbednost. 75. Koji su glavni pravci kritikih teorija
bezbednosti?
Socijalni konstruktivizam,
Postmodernizam,
Globalizam,
Feminizam,
Neomarksizam.
76. Koje su zajednike karakteristike kritikih teorija?
Zajednike karakteristike kritikih teorija su odbacivanje stavova
i ralizma i liberalizma, odnosno neorealizma i neoliberalizma.
Pobornici kritikih teorija odbacuju tvrdnju da je anarhija bitna
karakteristika meunarodnog sistema i meunarodnih odnosa a
referentnim objektima bezbednosti umesto drave, smatraju drutvene
grupe i pojedince. Uz to, naglaavaju znaaj nedravnih subjekata
bezbednosti, kao i nevojne vidove bezbjednosti.77. Kom pravcu
pripada A. Vend i koje su njegove osnovne teze?
Socijalnom konstruktivizmu, a njegove osnovne teze su da je
drava i dalje kljuni referentni objekt bezbednosti, i kljuni
subjekt meunarodnih odnosa, kao i da je meunarodni sistem anarhian
po svojoj prirodi i da drave presudno utiu na odluke tog sistema,
ali za razlku od neorealista smatra da na taj sistem ili na
strukturu meunarodnih odnosa pored sile utiu i ideje, predstave,
neke zajednike predstave, zajednika znanja, zajednika znaenj.
Dakle, prema A. Vendu sila je i dalje centalni faktor u strukturi
meunarodnih odnosa i meunarodnog sistama, ali je svakako znaajan i
uticaj ideja, prestava i zajednikih oekivanja drava.
78. ta je uzrok meunarodne nesigurnosti po postmodernistima?
Prema predstavnicima postmodernizma Energetsko isijavanje jezika
tj. govor relaizma, odnosno renik realista koji je zapravo govor
moi koji insistira na sili, moi, nadmetanju i naoruavanju dovodi do
sukova i predstavlja uzrok meunarodne nesigurnosti.
79. Koje su glavne teze pripadnika globalistike teorije?
Da vie ne postoji klasian metunarodni sistem drava, ve da je
nastala globalna zajednica, odnosno globalno drutvo. Da osnovni
elementi togk glaobalnog drutva ili globalne zajednice nisu vie
samo drave ili nisu pre svega drave, nego je to zajednica
pojedinaca, koja nastaje deovanjem meunarodnog javnog prava,
merunarodnog morala i nekih drugih injenica. Dakle, globalno drutvo
nastaje kao posledica globalizacije, procesa koji seodvija u svetu
na kraju dvadesetog i na poetkui dvadeset prvog veka i da je to
globalno drutvo suoeno sa globalnim bezbenosnim izazovima, rizicima
i pretnjama. 80. ta su to faktori nacionalne bezbednosti i kako se
mogu podeliti?
Pod faktorima nacionalne bezbednosti se podrazumevaju neke
objektivne injenice, okolnosti, odnosi i procesi, koji utiu na
nacionalnu bezbednost. To su takvi inioci koji ne poseduju svest o
sebi i o svom okruenju odnosno o uticaju na to okruenje. Faktori
nacionalne bezbednosti se mogu podeliti po nekoliko kriterijuma. U
zavisnosti od prirode i karaktera faktore nacionalne bezbednosti
moemo podeliti na prirodne, drutvene i tehniko-tehnoloke. Sve
prirodne, drutvene i tehniko-tehnoloke faktore moemo podeliti na
spoljanje i unutranje.81. Koji su glavni prirodni faktori?
Povrina teritoerije,
Kvalitet tla,
Reljef tla,
Klima.
82. ta se podrazumeva pod izazovima nacionalne bezbednosti?
Izazovi nacionalne bezbednosti su objektivni inioci ugroavanja
nacionalne bezbednosti, tj. pojave iji su tetnost i izvesnost
nastupanja realni, ali najmanje verovatni. To su prirodne pojave,
drutveni odnosi i tehniko-tehnoloki procesi ije je postojanje (samo
po sebi) destruktivno, u granicama je tolerantne prihvatljivosti
jer ne ugroava ozbilljno vitalne vrednosti, alije verovatnod a bi u
budunosti moglo da proizvede (uzrokuje ili doprinese) pojave
ugroavanja nacionalne bezbesnoti za snatno obziljnijim i teim
posledicama. Re je o ugroavajuim fenonmenima sa najveim stepenom
optosi i najniim intenzitetom neposredne destruktivnosti.
83. ta se podrazumeva pod nebezbednou?
Pod nebezbednou se podrazumeva stanje jednog referentnog objekta
bezbednosti (pojedinca, drutvene grupe, drave, meunarodne
zajednice) koje se karakterie postojanjem ozbiljnih nevolja ili
ozbiljnih opasnosti po taj referentni objekt bezbednosti. 84. ta su
to rizici nacionalne bezbednosti?
Rizici nacionalne bezbednosti su objektivni inioci ugroavanja
nacionalne bezbednosti, tj. konkretni bezbenosti fenomeni ija je
realnost i izvesnot nastupanja vea. Radi se o skupu prirodnih,
drutvenih i/ili tehniko tehnolokih inioca, okolnosti, procesa i
donosa koji, samoslatlno ili u interakciji mogu ali i ne moraju da
dovedu do procesa i posledice ugroavanja nacionalne bezbednosti. To
su ugroavajue pojave sa niim stepenom optosti i veom dozom
destruktivnosti nego bezbednostni izazovi. 85. ta su to pretnje
nacionalnoj bezbednosti?
Pretnje nacionalnoj su subjektivni inioci ugroavanja nacionalne
bezbednosti, tj. konkretne pojave ije je nastupanje najmanje
neizvesno, a tetni efekti nesporni. Re je o irokom spektru pojava
koje su realnost savremene svakondnevice, u kojima konkretan
nosilac ugoavanja bezbednosti napada vrednost objekta ugroavanja, u
ovom sluaju nacionalnu bezbednost. U pretnje nacionalnoj
bezbednosti spadaju oruana agresija, vojna intervencije, oruana
pobuna, ekonoske sankcije, subverzivna dejstva, terorizam i sl.
86. Koje su konvencionalne pretnje nacionalnoj bezbednosti?
Oruana agresija,
Oruana intervencija,
Vojni pritisci,
Oruana pobuna,
Graanski rat,
Diverzija,
Sabotaa,
Subverzivna dejstva.
87. Koje su nekonvencionalne pretnje nacionalnoj
bezbednosti?
Globalni terorizam,
Transnacionalni organizovani kriminal,
irenje oruja za masovno unitenje.88. ta su to i koje su to vojne
pretnje nacionalnoj bezbednosti?
Oruana Agresija, Oruana intervencija,
Oruani pritisci,
Oruana pobuna,
Graanski rat.
89. Koje je osnovno znaenje rei rat, a koje je ire znaenje?
U osnovnom znaenju rat znai oruani sukob izmeu dveju ili vie
drava, radi nasilnog ostvarenja odreenopg politikog ili drugog
interesa (unitenja protivnika, nametanja odreenog drutvenog ureenja
ili oblika vladavine, zauzimanja teritorije, otmice nekog vanog
dobra itd). U irem znaenju, pojam rata obuhvata i razne ozbiljnije
oruane sukobe unutar granica jedne drave (narodnooslobodilaki
odnosno antikolonijalni rat, graanski rat, i sl.), naroito ako su u
njih na neki nain ukljuene strane sile.90. Kada je i kojim aktom
zabranjen rat?
25.06.1945. godine Poveljom Ujedinjenih nacija.
91. Koje su osnovne vrste rata?Prema prostornom delovanju:
unutranji i meunarodni (lokalni, regionalni i svetski);
U zavisnosti od cilja i idejno politike orjentacije:
oslobodilaki, odbrambeni, napadaki (agresorski)
kontrarevolucionarni, verski isl.
U zavisnosti od organizacionih formacija vojne sile: frontalne i
partizanske;
U zavisnosti od rofa vojske i mesta izvonja operacije:
suvozemne, pomorske, vazdune;92. ta je to agresija po meunarodnom
pravu?Protivpravna nasilna akcija jedne ili vie drava protiv
suvereniteta, teritorijalnog integriteta ili politike nezavisnosti
nekek drave, voena sa namerom da se ospori njeno pravno na
popstanak, izmeni njen drutveno-ekonomski poredak, otcepi deo
njenje teritorije i sl.
Prema Rezoluciji Generalne skuptine Ujedinjenih Nacija broj 3314
(XXIX) akte agresije pradstavlja:
a) Invazija ili napad oruanih snaga na jedne drave na teritoriju
druge drave ili svaka vojna okupacija proizala iz toga, ili svaka
aneksija teritorije druge drave upotrebom sile; b) bombardovanje
teritorije jedne drave od strane oruanih snaga druge drave ili
upotreba bilo kakvog oruja od jedne drave protiv teritorije druge
drave;
c) blokada luka ili obala jedne drave od oruanih snaga druge
drave; d) napad oruanih snaga jedne drave na kopnene, pomorske ili
vazduhoplovne snage, pomorsku ili vazdunu flotu druge drave;
e) upotreba oruanih snaga jeden drave koje se nalaze na
teritoriji druge drave, s pristankom drave prijema, protivno
uslovima predvienim u sporazumu, ioli produenje njihovog prisustva
na toj teritoriji posle isteka sporazuma, f) akcija jedne drave
koja svoju teritoriju stavi na raspolaganje drugoj dravi radi
korienja za izvrenje akta agreesije protiv tree drave; g) upuivanje
od jedne drave ili u ime nje oruanih bandi, grupa, neregularnih
vojnika i najamnika, koji protiv druge drave vre akte oruane sile
tako ozbiljno, da se izjednauju sa ve pomenutim aktima, ili pak
znaajno uee u tome. 93. U kom dokumentu se nalazi definicija
agresije?U Rezoluciji Generalne skuptine Ujedinjenih Nacija broj
3314 (XXIX) od 14.12.1974. godine.
94. Ko je ovlaen da utvrdi postojanje agresije?Savet
bezbjednosti Ujedinjenih Nacija na osnovu glave 7 povelje UN je
ovlaen da utvrdi postojanje agresije, te da odlui koje e se mere
preduzeti da bi se odrali ili uspostavili meunarodni mir i
bezbednost.95. Pojam i vrste unutranjeg ekstremizma?Unutranji
ekstremizam jedan od dva mogua ispoljavanja ekstremizma uz spoljni,
odnosno meunarodni. U irem smislu rei pod unutranjim ekstremizmom
se podrazumevaju sva ona politika shvatanja (pojedinaca, grupa i
organizacija) koja drastino odstupaju od prihvatljivog i zakonitog
u politikim odnosima i borbama unutar jednog demokratskog drutva U
uem smislu pod tim ponaanjem se podrazumevaju ona shvatanja i
ponaanja koja karakterie neumerenost i iskljuivost u postavljanju
politikih ciljeva i spremnost na upotrebu nasilja i uopte
najgrubljih metoda i sredstva radi ostvarivanja sopstvenih
ciljeva.
Unutranji ekstremizam se u praksi pojavljuje u raznim vidovima.
Sa stanovita zaite ustavnog poretka, oni se mogu klasifikovati na
sledei nain: Totalitarizam, Nacional-ovinizam i separatizam,
Kleroovinizam i verski fanatizam, Ideoloko stranaki ovinizam,
Regionalni partikularizam i ovinizam i Mafijako-gangsterski
ekstremizam
96. Pojam totalitarizma i njegove osnovne manifestacije?Njime
oznaava ideologija irokog, najee nasilnog meanja drave ili neke
druge organizacije u drutvene odnose, koje ima za cilj totalno
podreivanje svih inilaca drutvenog ivota dravnom aparatu, poev od
pojedinca, preko porodice, do svih oblika drutvenog povezivanja u
svim oblastima drutvenog ivota, od privrede i politike, do kulture,
umetnosti i religije. Ogleda se u na potpunu dominaciju drave nad
drutvom, diktaturu jednog ovjeka ili grupe ljudi. U njima ne vae
principi demokratije, nema ni najosnovnijih uslova za normalan,
demokratski politiki ivot i odnose. Gaze de najelementarnija
ljudska prava i slobode, od prava na ivot i dostojanstvo do
klasinnih politikih prava i sloboda (misli, opredeljenja, slobode
govora, zbora, politikog udruivanja itd)Osnovne manifestacije
totalitarizma su: faistiki, nacistiki i staljinistiki pokreti i
reimi u Italiji, Njemakoj, Japanu, bivem SSSR-u i drugim dravama
izmeu dvs svetska rata i sredine XX vijeka. Danas se, s obzirom na
promenjene okolnosti i taktiku ovih snaga, govori o neofaizmu,
neonacizmu, neostaljinizmu i sl.97. Pojam i vrste nacionalizma?Pod
nacionalizmom se kod nas i svetu podrzumevaju dve skoro sasvim
razliite pojave, iako su obe vezane za naciju. Prva je prirodna
ljubav, briga, vezanost, patriotizam, rodoljublje i druga,
preterana i neobjektivna ljubav prema svojoj naciji koju prati
omaloavanje i vreanje drugih nacija, napadi na njih i ostvarivanje
interesa svoje nacije na raun druge. U prvom sluaju se govori o
nacionalizmu u pozitivnom smislu (rodoljublje), a u drugom o
nacionalizmu u negativnom smislu za koji se koriste izrazi
nacionalovinizam, agresivni nacionalizam, radikalni, militantni,
ekstremni nacionalizam ili ultranacionalizam. Kad su u pitanje
pojave nacional ovinizma u jugoslovenskim okvirima, ispoljavao u
dva svoja osnovna oblika: separatizam i unitarizam
98. Pojam separatizma i secesionizma?Sepaparatizam potie od
latinske rei separation, to znai cepan, razbijan, razdvajan. Stoga
se pod separatizmom podrazumevaju sva ona shvatanja i ponaanja koja
su usmerena na razbijanje neke sloene drutvene celine. Separatizma
ima i u meurasnim, u meuverskim, u meunacionalnim i u nekim drugim
odnosima, ali je najznaajnij za meunacionalne odnose i oznaava prvo
ona shvatanja i ona ponaanja koja su usmerena na izdvajanje jednog
dela neke drave i na razbijanje te drave. Za separatizam se jo
koristi i sinonim secesionizam koji vodi poreklo iz graanskog rata
u Americi (1862-1865), kada se jug odcepio od severa, tada se za
pokuaj odvajanja nekih junih saveznih drava od severnih koristio
izraz secesija, odnosno secesionizam.99. Pojam iredentizma?Oblik
separatizma koji je usmeren na izdvajanje jednog dela neke drave
radi njegovog pripajanja nekoj drugoj (ve postojeoj) dravi. Po
pravilu, rije je o izdvajanju teritorije na kojoj ivi odreena
nacionalna manjina, radi njenog pripajanja susednoj, tzv. matinoj
dravi.100. ta je to kleroovinizam?Kleroovinizam je nastao spajanjem
pojmova klerikalizam i ovinizam. Klerikalizam podrazumijeva
aktivnosti klera, profesionalnog svetenikog stalea usmjerene na
otvoreno ili prikriveno mijeanje u politike odnose i borbe, mogao
bi se izjednaiti s politizacijom religije, odnosno, zloupotreba
vere i crkve u politike svrhe
101. ta je to prozelitizam?Prozelitizam predstavlja aktivnosti
usmerene na preotimanje, odnosno preobraanje vernika jedne religije
ili verske zajednice od strane druge verske zajednice nedozvoljenim
sredstvima.
102. ta je to verski fanatizam?Vjerski fanatizam predstavlja
negativnu pojavu iz redova verskih zajednica koja se ogleda u
slepom verovanju vernika u sve ono to im njihove verske voe govore.
Verski fanatizam se ogleda u vrenju tekih zloina usled
zaslepljenosti destruktivnom (pseudo) verskom idelologijom i
ovinizmom.103. ta su to destruktivne sekte?Verske zajednice koje
karakterie manipulacija usmerena na psiholoku destabilizaciju
svojih sledbenika s ciljem da se od njih izvue potpuna potinjenost,
smanjenje kritikog duha, prekid sa opteusvojenim moralnim i
drutvenim normama i koje sa sobom povlae opasnost ugroavanja
individualne slobode, zdravlja, obrazovanja i demokratije. Radi se
od verskim grupama koje koriste filozofske, religiozne i
terapetuske maske kako bi sakrile svoj cilj koji se ogleda u
dobijanju vlasti, moi i sticanja sledbenika. 104. ta je ideoloko
stranaki ovinizam?Oblik ovinizma koji se ogleda u raspirivanju
netrpeljivosti izmeu graana jeden zemlje na ideolokoj i stranakoj
(partijskoj) osnovi. 105. ta je to regionalni
partikularizam?Regionalni partikularizam predstavlja sinonim za
regionalni separatizam, ovim izrazom se oznaavaju pojave izdvajanja
pojednih regiona (podruja) jedne drave u zasebne celine, to je
mogue nezavisnije od sredita drave i drugih regiona.
106. Koji su politiki aspekti mafijakog ekstremizma?Politiki
aspekti mafijakog ekstremizma ogledaju se u uspostavljanju veza
organizovanih kriminalih grupa sa pojedincima iz dravnih organa
vlasti na svim nivoima (iz vlade, ministarstava, policije, sudstva,
tuilatva, privrednih strukutr) koji za protivusluge i novac pomau
kriminalnim grupama i pruaju iz zatitu. Kriminalizacijom pojedinih,
pa i veine lanova vlade moe rezultirati donoenjem politikih odluka
u korist organizovanog kriminala, to utuava demokratske institucije
i vladavinu prava,a kod graana izaziva nepoverenje u vlast. Osim
toga mafijako-ganksterski ekstremizam naroito ugroava ekonomsku
bezbednost veenjem krivnih dela pranja novca i utaje poreza, to
dovodi do stvaranja socijalne napetosti i nezadovoljstva, politike
nestabvilnosti, budetskog deficita i sl. Takoe, organizovani
kriminal je esto oslonac i logistika domaim i stranim obavetajnim
slubama u izvravanju zadataka i prljavih poslova. Na
spoljno-politikom planu, organizovani kriminal moe indirektno da
podstakne dezintegraciju, onemoguavanja ili oteavanje integracije
drave u odreene meunarodne institucije i organizacije, uvoenje
odreenih oblika sankcija, intervencije meunarodne zajednice ili
velikih sila kojima se ugroava integritet zemlje kao i osudu
meunarodne zajednice zbog toga to je vlada nesposobna dam u se
suprotstavi, ne eli to da uini ili ga podrava.
107. Huliganstvo i ekstremizam?Huliganstvoje termin kojim se
oznaava oblik ekstremnog ponaanje kojim se kre praviladrutvenih
normi,bontona,zakonai uopte destruktivno ponaanje.
Sam termin huliganstva dolazi poirskomprezimenuHooligana pojavio
se uVelikoj Britanijikrajem 19. veka a opisuje devijantno ponaanje
i nain ivljenja ulinih bandi i pojedinaca koji su ih sainjavali.
Takoe, danas taj termin je opteprihvaen i opisuje ponaanje kod
pojedinaca ili grupa ljudi koji se svojim destruktivnim ponaanjem
ne uklapaju u drutvene norme i zakone utiui negativno na svoju
okolinu.
Ovakva vrsta ponaanja pripisuje se obino navijakim grupama iz
razliitihsportovanajee ekipnih kao to sufudbal,koarka i sl.
Zakoni koje kre huligani su opti zakoni te se njihovo krenje
ogleda u:
vreanju po raznim diskriminacijskim osnovama pojedinaca ili
grupa ljudi,
fizikim napadima sa nanoenjem lakih, teih ili
aksmtronosnihpovreda,
unitavanju javne i privatne imovine,
uznemiravanju javnog reda i mira,
ugroavanju opte sigurnosti (uglavnom pirotehnikim
sredstvima),
zloupotrebi zabranjenih sredstava poput alkoholnih
pia,narkotika,pirotehnikih sredstava i sl.,
ometanje odvijanja sportskih i drugih drutvenih dogaaja.
Razliitedravesu razliito okarakterisale i zakonski regulisale
huligansko ponaanje pa tako postoje razliite kazne za takvo
ponaanje u obliku:
drutveno korisnog rada,
novanihkazni,
zatvorskihkazni u trajanju od nekolikodanado ak
nekolikogodina,
ogranienja kretanja za vreme odvijanja odreenih drutvenih
dogaaja,
izgoniprogonza strane dravljane i sl.
108. Pojam i vrste terorizma?
Terorizam je metod ostvarivanja politikih ciljeva, za koji je
karekteristino sistematsko primjenjvanje nasilja radi zastraivanja
protivnika, slamanja njegovog otpora i korienje takve atmosfere za
postizanje ciljeva.
Terorizam moe biti: unutranji (nedravni, antidravni i dravni) i
meunarodni, revolucionarni i kontrarevolucionarni, individualni i
grupni.
109. Koja su posebna dela meunarodnog terorizma? otmica
vazduhoplova, nezakoniti akti upereni protiv bezbednosti civilnog
vazdunog saobraaja, nasilje prema licima koja uivaju meunarodnu
zatitu, otmica lica pod meunarodnom zatitom, organizovanje
teroristikih udruenja za vrenje navedenih krivinih djela.
110. U kakvom su odnosu unutranji i meunarodni terorizam?
O unutranjem terorizmu se radi kada se teroristika akcija odvija
na teritoriji samo jedne zemlje i kad su svi njeni uesnici
dravljani iste zemlje. I suprotno, o meunarodnom terorizmu je rije
kad se teroristia akcija odvija na teritorijama dvije ili vie
zemalja, kad su njihovi dravljani vie od jedne drave ili kada su
dobra, tj. objekti obuhvaeni tom akcijom vlasnitvo dveju ili vie
drava. Ako neka drava uestvuje u pripremanju teroristikih akcija
prema drugoj dravi ili samo zamuri pred tim pripremama to je takoe
meunarodni terorizam.
Kada je re o meunarodnom terorizmu uopte, zablua je da se on tie
samo spoljne bezbednosti jedne zemlje i samo njenih
kontraobavetajnih slubi. Naime, istorija jugoslovenske drave
pokazuje da se taj terorozma odraavao i odraava i na njenu
unutranju bezbednost. Refleski meunarodnog terorizma na unutranju
bezbednost Jugoslavije su se do sada manifestovali na sledee
naine:
Pomaganja i podsticanje, od strane drugih drava, teroristike
aktivnosti emigrantskih politikih organizacija protiv Jugoslavije;
Organizovanje ili podsticanje i pomaganje teroristike aktivnosti
pojedinih nacionalnih manjina osd strane susednih drava;
Obraunavanje stranih slubi bezbednosti sa svojim politikim
protivniima na teritoriji Jugoslavije;
Proirivanje teroristike aktivnosti inostranih teroristikih
organizacija na teritoriju Jugoslavije;
Na kraju, moe se govoriti o svojevresnom terorizmu tzv.
meunarodne zajednice, ili nekih meunarodnih organizacija protiv
Jugoslaije.111. ta je to zavera, a ta prevrat?Pod zaverom
podrazumjevamo tajno dogovaranje ili pripremanje grupe lica ili
lanova neke organizacije, usmereno na obaranje nekog politikog
reima, ubistvo neke linosti ili izvoenje neke sistemske promene
koja se ne moe ostvariti legalnim putem. Prevrat predstavlja nagle
promjene ili naglri preokrete u politikim i drutvenim odnosima.112.
Koje su osnovne vrste zavereniko-prevratnikog delovanja?
Osnovne vrste zaverniko-prevratnikog djelovanja su: pobune,
ustanci, dravni udari, puevi, revolucije i kontrarevolucije.
113. ta je to pobuna uopte, a ta oruana pobuna?Pobune
predstavljaju relativno masovne aktivnosti odreenih drutvenih
grupa, usmerene na suprostavljanje postojeem poretku ili nekom
postupku njegovih organa ili predstavnika. Pobune poinu kao
spontana reakcija odreenih drutvenih grupa na neko nezadovoljavajue
stanje, na neku odluku ili meru, na osujeivanje nekih
interesaOruane pobune s stanovita ustavnog poretka su najopasnije.
Ako ih organizuju zaverenike, odnosno ilegalne organizacije i
pokreti, lako mogu da prerastu u ustanke, dravne udare, revolucije
i kontrarevolucije
114. Koje su osnovne karakteristike ustanka?Ustanak predstavlja
oblik otvorene oruane borbe (klasa, nacija, rasa), usmeren na
zauzimanje vlasti, radi ostvarivanja dubokih drutvenih promena.
Oblik radikalnih politikih prevrata, masovan po broju uesnika,
skoro uviek dugotrajan. Moe da pone spontano, meutim perspektivu
ima, ako, bar, naknadno bude voen od odreenih organizovanih
snaga.
Kroz istoriju oveanstva se pokazao kao efikasan metod
ostvarivanje nekih krupnih politikih promena i ciljeva.115. ta su
to dravni udari i puevi? Ko ih vri?Dravni udar je oblik politikog
prevrata, ispoljava kao nasilno i naglo preuzimanje vlasti, najee
vre vojne ili politike snage ili odreeni politiki krugovi uz
njihovu pomo
Pu je iznenadna, nasilna i nezakonita promena nosilaca najvie
dravne vlasti, po istom scenariju (kao kod dravnog udara). Od
dravnog udara, razlikuje samo socijalni i politiki status njegovih
izvrilaca
Nejee dravne udare vre generali, vii oficiri vojske ili
policije, ministri, visoki politiari, dok pueve izvode nii oficiri,
porunici, kapetani, anonimni politiari itd.
116. ta je to revolucija, a ta kontra-revolucija?Revolucije
predstavljaju najdublje, korenite promjene u jednom drutvu, dovode
do radikalnih promena, ako uspeju dovode do kvalitativnog menjanja
politikog sistema, stvaranja novog drutvenog ureenja, ukidanja
postojeeg oblika svojine nad sredstvima za proizvodnju i do promena
skoro svih znaajnih drutvenih odnosaKontrarevolucije se takoe
ostvaruju primenom nasilja, za razliku od revolucija koje su
progresivne, kontrarevolucije vode unazad (regresivne su i
konzervativne)
117. Koje su najpoznatije revolucije u istoriji i kada su poele?
Francuska buroska revolucija (1789)
Oktobarska - Ruska boljevika revolucija (1918)
118. ta je to odmetnitvo i kakvo moe da bude?Odmetnitvo
predstavlja javno i trajno suprostavljanje zakonitimi vlastima od
strane pojedinaca ili manjih grupa. To suprostavljanje je usmjereno
na vrenje tekih krivinih dela, uz upotrebu nasilja i oruja.
Odmetnitvo moe da bude politiko i klasino, i jedna i druga vrsta
ima bogatu tradiciju na naim prostorima. Popularni izraz za tu
vrstu je hajduija.119. Ko je formirao odmetnike formacije 1945. u
Jugoslaviji?Albanske nacionalna manjina (tzv.kaaci), ustae, etnici,
domobrani, balisti, belogardejci, kriari, muslimanska milicija,
vanomihajlovisti).120. ta je to subverzija?Subverzija predstavlja
skup delatnosti koji treba da destabilizuju odreenu dravu i da
dovedu do promene njenog ustrojstva, odnosno drutveno-politikog i
ustavnog poretka ili bar vlade.U irem smislu, to je organizovana
podrivaka djelatnost iz inostranstva protiv politikog i drutvenog
ureenja drave i njenih politikih, ekonomskih i pravnih ustanova.
Moe da bude otvorena ili tajna, neposredna ili posredna, a krajnji
cilj joj je promena nosilaca vlasti ili tukovodeih lica u dravi,
ustavnog ili drutvenog sistema. Oblici subverzije mogu da budu
razliiti, od psiholoko-propagadnih do teroristikih i pobunjenikih
aktivnosti. 121. ta je graanski rat u uem, a ta u irem smislu
rei?Pod graanskim ratom u uem smislu se podrazumijeva samo ona
oruana borba u kojoj su suparnike strane priznate za zaraene
strane, po pravilima meunarodnog javnog prava, to znai da su obe
strane organizovane kao suverena dravna vlast na odreenoj
teritoriji.Pod graanskim ratom u irem smislu podrazumievamo svaki
oblik trajnije oruane borbe izmeu graana iste drave.122. Na kojim
osnovama poinju graanski ratovi?Graanski rat moe da otpone na
razliitim osnovama: klasnoj, nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj,
ideolokoj ili nekoj drugoj osnovi.123. ta je to diverzija u
politikom smislu?
U politikom znaenju pod diverzijom se podrazumijeva ono politiko
delovanje koje ima za cilj odvraanje panje protivnika od nekih
vanih pitanja i problema, zavaravanje traga i namere, tj. delovanje
koje slui kao kamuflaa za pripremanje nekog drugog vanijeg
delovanja. U tom smislu se govori o tzv. moralnoj ili ideolokoj
diveziji pod kojom se podrazumevaju odreeni psiholoki propagandni
napadi na protivnika usmereni na podrivanje njegovih moralnih,
politikih i ideolokih vrednosti ili na njegovo odvlaenje, na
sporedna politika pitanja i probleme.124. ta je to diverzija u
vojnom smislu?
Pod diverzijom u vojnom znaenju se podrazumevaju iznenadni
napadi napadi na protivnika s lea, napadi na sporednom pravcu (radi
odvraanja panje od pripremanja glavnog napada), kao i sve one
aktivnosti koje su usmerene na unitavanje ili oteenje objekata i
materijalnih zaliha, radi podrivanja politikog sistema, privrednog
potencijala i odbrambene moi zemlje prema kojoj se vri diverzija
(ruenje, paljanje, oteenje, demontiranje industijskih postrojenja,
saobraajnih i drugih komunikacija, vodovoda, brana, dalekovoda,
skladita itd.).125. ta je to diverzija u krivino-pravnom
smislu?
U krivino-pravnom znaenju, pod diverzijom se podrazumijeva
krivino djelo unitenja vanih privrednih objekata. To mora da
budepolitiki motivisani napad, tj. napad usmeren protiv ustavom
utvrenog poretka i bezbednosti Republike Srbije.
126. ta je to sabotaa?
Pod sabotaom podraumevamo svako namerno ometanje ostvarivanja
nekog ljudskog poduhvata ili cilja. Najee je re o ometanju procesa
proizvodnje, ali se moe raditi i o drugim procesima i akcijama
(politikim, vojnim, naunim i dr.) koji se vri na prikriven,
podmukao ili slian nain.
127. U emu je osnovna razlika izmeu diverzije i sabotae?
Prva razlika se ogleda u tome to diverzantske akcije vre
pojedinci ili grupe koji na odreeni objekat dolaze sa strane, dok
sabotau moe izvriti samo lice koje je zapoljeno u objektu napada.
Druga razlika ogleda se u tome to se diverzija moe izvriti samo
aktvinim dugo pripremanim injenjem, dok se sabotoa moe izvriti i
injenjem i neinjenjem. Trea razlika ogleda se u tome to su za
diverziju neophodni eksploziv, aktivna sredstva za paljenje, pa i
oruje, dok izviocu sabotae nita od toga nije neophodno.
128. ta je to ekoloki kriminalitet?Ekoloki kriminalitet je
poseban vid kriminaliteta koji ima za posledicu zagaivanje vode,
vazduha i zemljita u veem obimu ili na irem podruju, ime se dovodi
u opasnost ivot i zdravlje ljudi ili prouzrokuje unitenje biljnog
ili ivotinjskog sveta veih razmera. Ovaj oblik kriminalnog
ispoljavanja karakterie se: latentnou, masovnou, dinaminou, visokim
stepenom specijalizacije i profesionalizacije, organizovanou,
internacionalnou, fleksibilnou u odnosu na novonastale promene u
drutveno-politikim i ekonomskim odnosima u drutvu, kao i visokom
tamnom brojkom. Pod ekolokim kriminalitetom u krivino-pravnom smilu
podrazumevamo sledea krivina dela dela protiv ivotne sredine:
zagaivanje ivotne sredine, nepreduzimanje mera zatite ivotne
sredine, protivpravna izgradnja i stavljanje u pogon objekata i
postrojenja koja zagauju ivotnu sredinu, oteenje objekata i ureaja
za zatitu ivotne sredine, oteenja ivotne sredine, unitenje i
iznoenje u inostranstvo zatienih prirodnih dobara, unoenje opasnih
materija u zemlju i nedozvoljeno preraivanje, odlaganje i
skladitenje opasnih materija, nedozvoljena izgradnja nuklearnih
postrojenja, povrede prava na informisanje o stanju ivotne sredine,
zagaivanja hrane i vode za ishranu ivotinja. Kod mnogih ovih dela
kao izvrioci oznaena su slubena ili odgovorna lica u pravnim
licima.
129. ta je to organizovani kriminal?
Organizovani kriminal predstavlja kriminalnu delatnost, tj.
kontonuirano, u vidu poslovne orjentacije, sistematsko vrenje
krivinih dela usmerenih na sticanje profita, monopola i moi koju
organizuje i sprovodi u delo grupa hijerahijski povezanih lica koji
deluju u skladu sa unapred sainjenim planom i sastoji se u
obavljanju pravno nedozvoljenih i dozvoljenih poslova uz korienje
nasilja, zastraivanja, korupcije i drugih oblika uticaja na dravne
organe, pojedince i ostale oblike socijalne kontrole.130. ta su to
obavetajne slube?Obavetajne slube su specijalizovani aparati
(institucije) pojedinih drava ili organizacia koje se slue
specifinim sredstvima i metodama radi sprovoenja obavetajnih,
bezbednostnih, subverzivnih i drugih aktivnosti sa ciljem zatite
nacionalne bezbednsoti drave ili bezbednosti odreene
organizacije.
131. Koje su osnovne odlike geopolitikog poloaja
Srbije?Republika Srbija ima veoma sloen geopolitiki poloaj. Naime,
nalazi se u prostoru june Evrope i zauzima centralno mesto na
Balkanskom poluostrvu. Kroz nau zemlju prolazi znaajan
komunikacijski snop Berlin-Be-Budimpeta-Sofija. Bliski istok, sa
krakom ka egejskom prostoru, i u duini od oko 600 km protie
meunarodna reka Dunav. Geografski prostor na kome se nalazi naa
zemlja je prirodni most izmeu centralne i june Evrope, zapadne
Evrope i Sredozemlja, zatim istone Evrope sa Mediteranom, a preko
Bliskog istoka sa Azijom i Afrikom i obrnuto. Tim pravcima vode
trgovaki i strategijski putevi, to ovaj prostor ini interesantnim
za mnoge strane drave, posebno za velike sile i njihove obavjetajne
slube, 132. Kakvo je regionalno okruenje srbije?Stanje bezbednosti
u regionu karakteriu izraen nacionalni, verski i politiki
ekstremizam i unitavanje kulturnog naslea, to, pored postojeih
ekonomskih i socijalnih problema i nedovoljno izgraenih dravnih
institucija, oteava proces bre i uspenije demokratske tranzicije
drava u regionu. Odnose drava u regionu takoe optereuju povratak
izbeglica i vraanje njihove imovine i problemi granica, kao i
odreeni problemi koji proizilaze iz neodgovarajue integrisanosti
pojedinih manjinskih zajednica i grupa u ire drutveno okruenje.133.
Pojam sistema uopte? Izraz sistem se veoma esto upotrebljava u
ivotu i radu ljudi, u ivotu svakog drutva i ponekad ima neto malo
razliita znaenja. Sam izraz potie od grke rei sistema, koja se kod
nas prevodi sa nekoliko naih rei, to je prvo plan, zatim red,
sastav i sreena celina.
Moda i najbolji na izraz za sistem je izraz sreena celina. To
podrazumeva da je re o skupu nekih elemenata koji su meusobno
zavisni i povezani u sreenu celinu, to nije bilo koji skup
elemenata, ve skup elemenata izmeu kojih postoji aktivan meusobni
odnos i uticaj, ili aktivna interakcija.
134. Pojam sistema nacionalne bezbednosti?Sistem nacionalne
bezbednosti predstavlja normativno, strukturno i funkcionalno
ureenu celinu subjekata ijom se delatnou ostvaruje zatita
nacionalnih interesa jedne drave. Sistem nacionalne bezbednosti
irem smislu ine sve one drutvene grupe, organizacije i institucije
koje se brinu o nacionalnoj bezbednosti, odnosno mogu da doprinesu
zatiti nacionalne bezbednsoti (nekonvencionalni, konvencionalni i
suplementarni subjekti sistema nacionalne bezbednosti). U uem
smislu, sistem nacionalne bezbednosti pod sistemom nacionalne
bezbednosti podrazumevamo samo konvencionalne subjekte i njihove
meusobne odnosi i delatnsoti koje oni preduzimaju (policija,
vojska, obavetajne slube i slube bezbednosti, tuilatva, carina,
inspekcije, organi za izvrenje krivinih sankcija i slube privatne
bezbednosti). 135. Koji su nacionalni interesi Srbije u oblasti
bezbednosti?Interesi Republike Srbije izraz su vitalnih vrednosti i
potreba graana, naroda i drave i proizilaze iz najviih vrednosti
koje su utvrene Ustavom Republike Srbije. Republika Srbija osnovnim
nacionalnim vrednostima smatra, pre svega:
nezavisnost,
suverenitet i teritorijalni integritet,
slobodu,
jednakost,
izgradnju i ouvanje mira,
vladavinu prava,
demokratiju,
socijalnu pravdu,
ljudska prava i slobode,
nacionalnu, rasnu i versku ravnopravnost i ravnopravnost
polova,
nepovredivost imovine i ouvanje ivotne sredine.
136. ta se podrazumeva pod politikom nacionalne bezbednosti
uopte?Politika nacionalne bezbednosti predstavlja deo ukupne dravne
politike i sprovodi se kroz usklaen program mera i aktivnosti koje
drava preduzima radi dostizanja ciljeva politike nacionalne
bezbednosti. Njenom realizacijom stvaraju se pretpostavke za
politiki, ekonomski, socijalni, kulturni i ukupni drutveni razvoj
drave.
137. Koji su ciljevi politike nacionalne bezbednosti
Srbije?Ciljevi politike nacionalne bezbednosti jesu unapreenje
bezbednosti graana, drutva i drave, jaanje institucija nacionalne
bezbednosti, preventivno delovanje kroz sprovoenje efikasnih mera i
aktivnosti, kao i adekvatno reavanje rizika i pretnji bezbednosti
radi zatite nacionalnih interesa.
138. Koja su osnovna naela politike nacionalne bezbednosti
Srbije?Utvrivanje i sprovoenje politike nacionalne bezbednosti
zasniva se na uvaavanju sledeih osnovnih naela:
prevencija pravo na odbranu kompatibilnost nedeljivost
bezbednosti odgovornost 139. Koji su elementi politike nacionalne
bezbednosti Srbije? Spoljna politika
Ekonomska politika
Politika odbrane
Politika unutranje bezbjednosti
Politika zatite manjinskih i ljudskih prava
Socijalna politika
Politika u drugim oblastima drutvenog ivota
140. ta je to strategija nacionalne bezbednosti?
Strategija nacionalne bezbednosti predstavlja najvaniji strateki
dokument kojim se utvruju osnove politike bezbednosti u zatiti
nacionalnih interesa. Polazite Strategije nacionalne bezbednosti
ine suverenitet i teritorijalni integritet, ekonomski prosperitet,
socijalna stabilnost, razvoj demokratije i vladavina prava,
potovanje ljudskih i manjinskih prava, evropska spoljnopolitika
orijentacija i unapreenje saradnje sa najuticajnijim subjektima
meunarodne zajednice i dravama u regionu.
Strategija nacionalne bezbednosti predstavlja osnov za izradu
strategijskih dokumenata u svim oblastima drutvenog ivota i
funkcionisanja dravnih organa i institucija, radi ouvanja i zatite
bezbednosti graana, drutva i drave. 141. Koji su osnovni subjekti
dostizanja i ouvanja nacionalne bezbednosti (kako se dele)?Pod
subjektima dostizanja i ouvanja nacionalne bezbednosti
podrazumevamo sve one pojedince, ljudske grupe, organizacije i
institcije koje su zaduene za brigu o nacionalnoj bezbednosti ili
mogu da doprinesu dostizanju, ouvanju i razvijanju nacionalne
bezbednosti. Oni ine sistem nacionalne bezbednost, a moemo ih
podeliti na:
nekonvencionalne,
konvencionalne,
suplementarne. 142. ta su to nekonvekcionalni subjekti
nacionalne bezbednosti?Pod nekonvencionalnim subjektima nacionalne
bezbednosti smatramo najvie zakonodavne, izvrne i sudske organe
jedne zemlje, u ijem delokrugu nije direktno vrenje bezbednosnih
poslova, zato to oni imaju mnogo iti delokrug rada ali u okviru tog
delokruga donose odluke koje su od bitnog znaaja za ceo sistem
bezbednosti, pogotovo za konvencionalne subjekte.143. ta su i koji
su konvencionalni subjekti nacionalne bezbednosti?Pod
konvencionalnim subjektima smatramo one subjekte, one organizacije,
institucije i slube koje imaju za osnovni zadatak ili za jedan od
svojih vanijih zadataka obavljanje poslova iz oblasti nacionalne
bezbednosti, i one neposredno uestvuju u realizaciji politike
bezbednosti, odnosno u postizanju, uvanju i razvijanju bebezdnosti
u svojoj zemlji. U konvencionalne subjekte nacionalne bezbednosti
spadaju: policija, vojska, obavetajne i druge slube bezbednosti,
tuilatvo, carina, inspekcije, organi za izveavenje krivinih
sankcija i slube privatne bezbednosti. 144. ta su i koji su
suplementarni subjekti?Pod suplementarnim subjektima smatramo one
subjekte koji direktno ne uestvuju u ovanju nacionalne bezbednosti,
ali njihov rad itekako moe da bude od znaaja za nacionalnu
bezbednost. U suplementarne subjekte spadaju: lokalna zajednica,
lokalna samouprava, javna preduzea, druga preduzea, nevladine
organizacije, nauno-obrazovne ustanove, verske zajednice, pojedinci
i sl.145. Uloga Narodne skuptine u sitemu nacionalne bezbednosti
Srbije?Narodna skuptina Republike Srbije ostvaruje svoj uticaj na
sve delove sistema nacionalne bezbednosti ustavotvornom i
zakonodavnom delatnou. Narodna skuptina odluuje o ratu i miru,
donosi zakone i druge opte akte u oblasti nacionalne bezbednosti i
nadzire rad Vlade i drugih organa odgovornih Narodnoj skuptini, u
skladu sa Ustavom i zakonom. Narodna skuptina, preko Odbora za
odbranu i bezbednost, ostvaruje nadzor i demokratsku i civilnu
kontrolu nad sistemom nacionalne bezbednosti.146. Uloga efa drave i
Vlade u sistemu nacionalne bezbednosti Srbije?Predsednik Republike
Srbije predsedava Savetom za nacionalnu bezbednost i komanduje
Vojskom Srbije, u skladu sa Ustavom i zakonom. Predsednik Republike
ukazuje na odreena pitanja i probleme iz domena nacionalne
bezbednosti, pokree njihovo reavanje i donosi akte iz svoje
nadlenosti.147. Uloga sudstva i tuilatva u sistemu nacionalne
bezbednosti Srbije?Sudstvo ima zadatak da kontrolie zakonitost rada
svih dravnih organa pa time i onih iz sistema nacionalne
bezbednosti, takoe nadlean je za davanje odobrenja slubama
bezbednosti i obavetajnim slubama za preduzimanje nekih delikatnih,
tj. osetljivih mera kojima se naruavaju ljudske slobode i prava
(npr. odobrenje za tajno prislukivanje telefona, tajno praenje i
sl.). naime u ustavu Republike Srbije propisano je da se od
potovanja ljudskih prava i sloboda moe odstupiti iz razloga zatite
nacionalne bezbednosti, o emu odluku donose sudski organi.
Tuilatvo zajedno sa sudstvom titi ustavni poredak jedne zemlje,
ali pre svega ima ulogu u gonjenju svih onih koji se ogree o ustav
i zakone Republike Srbije, ili onih koji sa strane deluju protiv
interesa Republike Srbije (strani pijuni, odnosno agenti stranih
obavetajnih slubi, terorsti i idr.). Tuilatvo, po slubenoj dunosti
goni izvrioce svih teih krivinih dela i u okiru klasinog kriminala
i u okviru politikog kriminala, i u tom smislu predstavlja znaajan
subjekt zatite ustavnog poretka.148. ta je to savet za nacionalnu
bezbednost?Savet za nacionalnu bezbednost je telo koje utvruje
osnove politike nacionalne bezbednosti i definie osnovne mere i
aktivnosti na ouvanju i unapreenju nacionalne bezbednosti i zatiti
vitalnih nacionalnih interesa Republike Srbije.
U okviru svojih nadlenosti Savet za nacionalnu bezbednost
razmatra pitanja koja su znaajna za nacionalnu bezbednost i
funkcionisanje elemenata sistema bezbednosti, njihovu meusobnu
saradnju i saradnju sa drugim nadlenim organima dravne uprave, kao
i saradnju sa organima i slubama bezbednosti drugih drava i
meunarodnih organizacija. Pored toga, razmatra predloge nadlenih
dravnih organa za oblast odbrane i unutranje poslove i slube
bezbednosti, usmerava i usklauje rad elemenata sistema nacionalne
bezbednosti i predlae mere za unapreenje stanja bezbednosti i
ostvarivanje ciljeva politike nacionalne bezbednosti.
Sastav Saveta za nacionalnu bezbednost, pored predsednika
Republike Srbije, ine najvii predstavnici organa izvrne vlasti i
predstavnici kljunih elemenata sistema nacionalne bezbednosti, kao
to su Vojska i bezbednosno-obavetajni sistem. U radu Saveta za
nacionalnu bezbednost, po potrebi, uestvuju i rukovodioci drugih
dravnih organa i institucija i druga lica koja nisu lanovi
Saveta.
Savet za nacionalnu bezbednost prati, koordinira rad elemenata
sistema nacionalne bezbednosti, utvruje nivo uspenosti primene
Strategije nacionalne bezbednosti i predlae adekvatne mere za njeno
inoviranje, u skladu sa znaajem promena inilaca koje je
odreuju.
149. Uloga policije u sistemu nacionalne bezbednosti?Policija
predstavlja deo dravnog aparata vlasti i subjekt koji nacionalne
bezbednosti, sastavljenod uniformisanih i neuniformisanih
pripadnika, koji u velikom delu nose oruje i i imaju specijalna
ovlaenja u primeni zakona i ouvanju pre svega javne bezbednosti.
Naime, osnovni zadatak policije je da se brine o javnom redu i
miru, o linoj odnosno fizikoj i imovinskoj bezbednosti graana, ali
i o bezbednosti sistema, odnosno drutveno politikog ureenja. Uz ove
prevashodne dunosti obavlja i mnoge druge znaajne poslove, pre
svega iva i brine se o dravnim granicama , radi na bezbednosti
saobraaja, ima ovlaenja u vetu sa kontrolopm oruja, sa kontrolom
transporta i poslovanja sa opasnim materijama. 150. Uloga vojske u
sistemu nacionalne bezbednosti?Vojska predstavlja organ
konvencionalnog tipa zaduen za nacionalnu bezbednost, ali pre svega
za uvanje drave od eventualnih oruanih napada koji dolaze izvan
granica jedne zemlje. Znai od insotranih napada, agresije,
intervencije itd. Iz tog razloga vojska predstavlja organ koji se u
ime drave priprema za voenje rata, tj. unapred se priprema da u ime
svoje drave vodi rat ako do njega doe. Veina vojski ima isto
defanzvni (odbrambeni karakter), tj. sprema se da uva suverenost
drave i teritorijalni integritet od napada od strane drugih drava
ili vojnih blokova. Pored ove funkcije, vojska ima ulogu i u uvanju
unutranjeg poretka od eventualnih oruanih pobuna i masovnih akcija.
Naime, ona se po pravilu, ne mea u ouvanje unutranjeg poretka, time
se bavi policija i slube bezbednosti, ali ako unutranji neredi
poprume karakter oruanih pobuna i masovnih akcija, onda se ukljuuje
i vojska. Dakle, njen prevashodni zadatak je uvanje dravne celine i
dravne nezavisnosti i suverenosti, ali ako zatreba i uvanje
ustavnog poretka od raznih ekstremistikih i drugih pojava irih i
masovnijih razmera. 151. Uloga obavetajnih slubi u sistemu
nacionalne bezbednosti?Obavetajna sluba je aktivnost ili
organizacija (ustanova), koja po zahtevu i intencijama vodeih
politikih snaga, prikuplja, procenjuje i prezentira vodeim
politikim strukturama klase ili drave, odreene podatke o
protivniku, titi sopstvene interese od protivnika i angauje se na
drugim aktivnostima kojima se doprinosi ostvarenju odreenih
politikih ciljeva. Obavetajne slube dakle prikupljaju odreene
podatke a da bi ih uinili to upotrebljivijim i prikladnijim za
korienje, prethodno vre njihovu obradu i analizu, ocenjuju tanost,
pa ih tek posle tog procesa prezentuju krajnim korisnicima, odnosno
onima koji su dali nalog za prikupljanje.
Takoe, obavetajne slube tite sopstvene strukture od protivnika.
Ovom aktivnou obavetajna slube vre funkciju zatite, pre svega,
struktura koje su ih i organizovale: vodei delovi klase, drave,
pokreta i drugih. Ovim vidom aktivnosti, obavetajne slube otkrivju
oslonce protivnika u sopstvenim vodeim politikim strukturama, jer
preko njih protivnik otkriva njihove tajne i vri subverzivnu
delatnost. Zatim, obezbeuje zatitu svih drugih vrednosti da bi se u
borbi sa protivnikom postiglo iznenaenje i pobedilo.
Obavetajne slube imaju, pre svega zadatak da prikupljaju
obavetenja o agresivnim namerama protivnikih drava, meunarodnih
vojnih organizacija, blokova, saveza i drugih subjekata prema
sopstvenoj dravi.
152. Uloga carine i inspekcija u sistemu nacionalne
bezbednosti?Carina predstavlje organ dravne uprave i dravnog
aparata u celini koji se bori protiv raznih vrsta carinskih,
privrednih, finansijski, poreskih i slinih prestupa, kao i protiv
raznih oblika kriminala u vezi sa tim pitanjima. Carina titi svoju
zemlju pre svega, privredni sistem svoje zemlje od raznih oblika
verca obine robe, od verca oruja, droge, belog i drugog roblja,
odnosno od oblika ilegalne imigracije i trgovine robljem. Naime,
ona titi privredu od raznih vrsta privrednih prestupa i nelojalne
konkurencije i u tom smislu je carina, jedna od prvih brana na
dravnim granicama, ali ne i samo na unutranjim granicama, jer ona
moe da deluje i u unutranjosti zemlje. Takoe, titi i od raznih
oblika privrednog i drugog kriminala, tj. klasinog i organizovanog
kriminala.
Inspekcije su subjekti konvencionalnog tipa, tj. dravni organi
koji imaju ulogu da kontroliu potovanje, odnosno sprovoenje
zakonitosti u svim oblastima drutvenog ivota. Naime, gotovo da nema
oblasti drutvenog ivota u kojoj ne postoji inspekcija i koja se
bavi kontrolom potovanja, osnosno sprovoenja zakonitosti, a
prekraji zakonitosti su redovno od znaaja za nacionalnu
bezbednost.153. Uloga lokalne zajednice u sistemu nacionalne
bezbednosti?Lokalna zajednica uestvuje u reavanju problema graana
na lokalnom podruju koji se, pre svega, odnose na pristup javnim
dobrima, kvalitet ivota i bezbednosti. Bez obzira na raznovrsnost
modela, krug nadlenosti lokalnih zajednica mahom je svuda isti:
komunalni poslovi, javni saobraaj i infrastruktura, javna
bezbednost, podsticanje ekonomskog razvoja, zatita ivotne sredine,
kole, bolnice, socijalni rad, kulturne ustanove itd. Organi lokalne
samouprave staraju se o funkcionisanju drave na njenom mikro nivou
(optine) Sprovoenjem lokalnih propisa, lokalna samouprava omoguava
graanima ostvarivanje njihovih sloboda i prava i zadovoljavanje
egzistencijalnih potreba u lokalnoj zajednici. Uloga lokalne
zajednice u sistemu nacionalne bezbednosti ogleda se u donoenju
propisa kojima se tite vrednosti i interesi loklne zajednice,
omoguavanju nesmetanog funkcionisanja javnih slubi, unapreenju
bezbednosti saobraaja, unapreenju higijene javnih povrina,
zdravstvene bezbednosti stanovnitva i ekoloke bezbednosti,
organizovanju gradskih inspekcija, unapreenju socijalne bezbednosti
stanovnitva, ouvanju identiteta (socijetalne bezbednosti),
zastupanju interesa graana kod viih nivoa vlasti, saradnja sa
drugim lokalnim zajednicama u zemlji i inostranstvu itd.154. Uloga
javnih slubi i preduzea u sistemu nacionalne bezbednosti?Javne
slube predstavljaju ustanove, preduzea i druge oblike organizovanja
utvrene zakonom, koji obavljaju delatnosti i poslove kojima se
obezbeuje ostvarivanje prava graana, odnosno zadovoljavanje potreba
graana i organizacija, kao i ostvarivanje drugog zakonom utvrenog
interesa u odreenim oblastima. Organizuju se kao preduzea ili
ustanove, a od preduzea i drugih organizacija razlikuju se po tome
to su ureene zakonom i to obavljaju delatnosti od opteg interesa.
Preduzea se organizuju kao javne slube u oblasti javnog
informisanja, PTT saobraaja, energetike, puteva, komunalnih usluga
i slino, a ustanove u oblasti obrazovanja, kulture, nauke,
socijalne zatite, zdravstvene zatite is. Shodno navedenom javne
slube obavljanjem svoje delatnosti doprinose ostvarovanju i
unapreivanju nacionalne bezbednosti, pre svega, u sferi tzv.
pojedinane (individualne), zdravstvene, ekoloke, ekonomske i
sl.Preduzea po pravilu vrer odreenu privrednu, vanprivrednu ili
strunu delatnost. Radi se o pravnim licima koja nisu dravni organi,
a samim tim ni sastavni deo dravnog aparata. Njihova uloga u
sistemu nacionalne bezbednosti ogleda se u zadovoljavanju
egzistenciojalnih i drugih svakodnevnih potreba stanovnitva.
Uloga javnih slubi i preduzea u sistemu nacionalne bezbednosti
naroito dolazi do izraaja u sluaju ratnog stanja ili vanrednog
stanja kada su odgovorni za obezbeivanje obima proizvodnje i vrenje
usluga u delatnostima za koje su registrovane, na nivou utvrenom
planovima odbrane i odlukama nadlenih organa.
155. Uloga vaspitno-obrazovnih ustanova u sistemu nacionalne
bezbednosti?Uloga vaspitno-obrazovnih ustanova u sistemu nacionalne
bezbednosti ogleda se u kreiranju opte bezbednosne kulture, kroz
edukativne programe koji naglaavaju znaaj vitalnih vrednosti drutva
i linih vrednosti pojedinaca, mehanizme njihovog ugroavanja i
metodologiju njihove zatite.
Razvijanjem bezbednosne kulture, mladi se osposobljavaju da
samostalno i blagovremeno identifikuju potencijalna ugroavanja u
svom okruenju, da zatite sebe i druge i da preduzmu odreene mere na
samostalnom spreavanju neeljenih posledica, ili da o tome obavezne
nandlene kolske ili dravne slube. Posebno vanu ulogu u sistemu
nacionalne bezbednosti imaju visokokolske ustanove na kojima se vri
direktna edukacija kadra za rad u pojedinim subjektima bezbednosti.
Osim toga, u okviru njih se realizuju se mnogi nauni projekti,
odravaju se seminari i naune konferencije o temema koje se direktno
ili indirektno odnose na bezbednost. Takoe, fakulteti i nauni
instituti imaju kapacitete za izradu nacrta i predloga zakonskioh,
strategijskih i doktrinarnih dokumenata iz oblasti bezbednosti, kao
i predloga za reviziju postojeih akata. 156. Uloga nevladinih
organizacija u sistemu nacionalne bezbednosti?Nevladine
organizacije su organizacije, grupe ili tela koje slobodno osnivaju
i deluju nezavisno od drave, neprofitnog su karaktera i zasnovane
su na dobrovoljnosti i dobrotvornosti lanstva, kao i drugih
subjekata s kojima sarauju. Nevladine organizacije esto pomau
graanima da ostvare neka svoja prava onda kada drava, zbog svoje
politike ili nedostataka u zakonodavstvu, to nije u mogunosti. Osim
toga, nevladine organizacije esto ukazuju na odreni problem u
zemlji i predlau njegovo reavanje. Shodno navedenom moemo zakljuiti
da se uloga nevladinih organizacija u sistemu nacionalne
bezbednosti ogleda pre svega u zatiti i unapreenju: ekoloke,
zdravstvene i socijalne bezbednosti stanovnitva; prava odreenih
kategorija stanovnitva; nacionalnog zakonodavstva; meunarodne
saradnje sa drugim dravama i slinim organizacijama, to podrazumeva
i lobiranje kod meunarodnih organizacija da se odreeni problemi bre
ree; edukacija stanovnitva i pripadnika dravnih organa za reavanje
bezbednosnih problema;
teorijske misli kroz izdavaku delatnost itd. 157. Uloga verskih
zajednica u sistemu nacionalne bezbednosti?Uloga verskih zajednica
u sistemu nacionalne bezbednosti ogleda se u kreiranju svesti o
drutvenim vrednostima, pa i bezbednosnoj kulturi graana ime se
postie bolja identifikacija najeih bezbednosnih problema i izvora
ugroavanja u drutvu, ukazivanje na njihovu tetnost i pozivanje na
optu akciju usmerenu ka njihovom iskorenjivanju. 158. Uloga graana
u sistemu nacionalne bezbednosti?Graani uestvuju u ostvarivanju i
zatiti nacionalne bezbednosti pre svega svojim linim angaovanjem,
odnosno reakcijama na odreene pojave ugroavanja nacionalne
bezbednosti. Da bi graani mogli da daju svoj puni doprinos zatiti
nacionalne bezbednosti neophodo je uspostavljanje i prihvatanje
oreenih vrednosti i odreenog nivoa bezbednosne kulture, kao i
inkorporiranje graana u sistem nacionalne bezbednosti kroz
neposrednu saradnju sa konvencionalnim subjektima nacionalne
bezbednosti, pre svega policijom kroz koncepte poput policije u
zajednici, kontakt policajaca i sl.
Osim toga graani doprinose zatiti i oduvanju nacionale
bezbednsti kroz posebna prava i dunosti u odbrani zemlje, koja se
ogledaju o obavezi izvravanju vojne, radne i materijalne obaveze,
odnosno da uestvuju u civilnoj zatiti, u skladu sa zakonom,
odlukama nadlenih organa i planovima odbrane, ili da bufu
rasporeeni na druge dunosti od znaaja za odbranu zemlje.
159. Meunarodno-pravne osnove srpskog sitema nacionalne
bezbednosti?Pod meunarodno-pravnim osnovama jednog nacionalnog
sistema bezbednosti, podrazimevamo neke dokumente
meunarodno-pravnog karaktera kojima se garantuje nezavisnost,
suverenost i tetritorijalna celovitost, odnosno opstanak suverenih
drava. S tim u vezi meunarodno-pravnim osnovama srpskog sistema
nacionalne bezbednosti smatramo: Povelju Ujedinjenih nacija;
Helsinku povelju;
Statut Saveta Evrope;
Dejtonski sporazum;
Rezoluciju Saveta bezbednosti br. 1244 Drugi bilateralni i
multilateralni meunarodni ugovori o meunarodnoj saradnji i
meunarodnoj politici.160. Kada i gde je osnovna OUN?Ujedinjene
nacije su osnovane 26. juna 1945. godine u San Francisku kada je od
strane 50 drava potpisana Povelja Ujedinjenih nacija, koja je
stupila na snagu 24. oktobra iste godine.161. Kako OUN doprinosi
nacionalnoj bezbednosti drava?Ujedinjene nacije su univerzalna
medunarodna medudravna organizacija koja svojim lancama garantije
opstanak, nezavisnost, suverenost i teritorijalni integritet, pravo
na voenje samostalne spoljne i unutranje politike (pravo da same
ureuju svoje donose ustavnim i zakonsim aktima), pravo da potpisuju
meunarodne, tj. meudravne ugovore, pravo da stupaju u diplomatske i
druge odnose sa drugim dravama, da stupaju u meunarodne organizacie
i sl. Takoe, ona doprinosi nacionalnoj bezbednosti drava kroz svoju
delatnost na polju odranja meunarodnog mira i bezbednosti (kljunu
ulogu u ispunjenju ovog cilja ima Savet bezbednosti koji u
situacijama pretnje miru, povrede mira ili agresije ima ovlacenje
za sprovoenje prinudnih mera, ukljuujui i upotrebu sile prema dravi
agresoru), razvijanju prijateljskih odnosa izmeu drava,
ostvarivanju meunarodne saradnje u reavanju meunarodnih ekonomskih,
socijalnih, kulturnih i humanitarnih problema, promociji potovanja
ljudskih prava i osnovnih sloboda i sl. 162. Kada je osnovan KEPS i
kada je prerastao u OEBS?KEPS (Konferencija o evropskoj bezbednosti
i saradnji) je osnovan Helsinkim zavrnim aktom na Konferenciji
efova i drava vlada, odranoj u Helsinkciju 1. avgusta 1975.
Prerastao je u Organizaciju pod nazivom OEBS (Organizacija za
bezbednost i saradnju u evropi) 1994. godine na samitu u
Budimpeti.
163. ta znai skraenica OEBS?Organizacija za evopsku bezbednost i
saradnju (Organization for Security and Co-operation in Europe
OSCE).164. Koji su glavni organi OEBS-a?Glavni orgnai oebsa su:
-Konferencija efova drava i vlada koja se odrava svake
godine;
-Ministarski savet;
-Visoki savet;
-Predsedavajui i Trojka-Sekretarijat.
165. Koji su osnovni ciljevi OEBS-a?Osnovni ciljevi OEBS-a
su:
Izgradnja poverenja meu dravama evope;
Proirenje privrednje, komercijalne i kulturne sarednje, i opteg
unapreenja kontakata i komunikacije izmeu drava i njihovih
graana;
Potovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, ukljuujui i prava
nacionalnih manjina, eemokratije, pravne drave, ekonomske slobode,
socijalne pravde, odgovornosti drava prema ivotnoj sredini;
Stvaranje zajednikog bezbednosnog prostora od Vankuvera do
Vladivostoka.
166. Kada je i gde osnovan NATO?NATO je osnovan 4. Aprila 1949.
Godine u Vaingtonu.
167. Kakav je puni naziv NATO-a?Organizacija severnoatlantskog
ugovora (Nort Atlantic Treaty Organization - NATO)168. Kako NATO
utie na bezbednost svojih lanica, a kako nelanica?NATO utie na
bezbednost svojih lanica pre svega tako to ih titi od moguih oblika
ugroavanja njihove nacionalne bezbednosti. Naime, oruani napad na
jednu ili vie drava lanica u Evropi ili Severnoj americi bie
psmatran kao napad protiv svih, te e u skladu sa lanom 51. Povelje,
sve lanice NATO-a pritei u pomo napadnutoj dravi, sredstvima koja
budu potrebna, ukljuujuu tu i upotrebu oruane sile. to se tie
uticaja NATO-a na bezbednost nelanica on moe biti pozitivan i
negativna. Primer pozitivnog uticaja na bezbednost nelanica ogleda
se u sprovoenju programa Partnerstvo za mir i sl., dok se negativan
uticaj ogleda ugroavanju, odnosno agresiji NATO-a na suverenitet i
teritorijalni integritet drava nelanica. 169. Zato je NATO izvrio
agresiju na Jugoslaviju 1999?Paravojne snage kosovskih albanaca
tzv. Oslobodilaka vojska Kosova OVK, finansirana od strane
narko-mafije, obuavana u inostranstvu stupila je na scenu 1996.
godine, sa zahtevom nza secesijom Kosova i Metohije. Tokom 1997/98
usledile su pojaane oruane akcije, uz masovni teror nad civilnim
nealbanskim stanovnitvom. Shodno Ustavu zemlje i na osnovu l. 51.
Povelje UN o pravu na samoodbranu Jugoslavija je preuzela
vojno-policijske mere u cilju guenja pobune. Na koferenciji
ministara inostranih poslova Kontakt grupe, odranoj u Londonu 29.
Januara 1999. godine, sainjen je plan za reenje kosovske krize i
upuen poziv vladi Jugoslavije i predstavnicima kosovskih albanaca
da se sretnu u Rambujeu (Francuska). Poziv na konferenciju uputila
je francuska i ona je voena u dve etape: prva, februara u Rambujeu,
druga, marta u Parizu. Na konferenciji je Jugoslaviji predoen nacrt
sporazuma u fotmi ulimatuma, uz pretnje o tekim posledicama u
sluaju odbijanja. Sporazume je predviao kompletno povlaenje vojnih
i policijskih snaga Jugoslavije i efektivnu vojnu okupaciju Kosova
i Metohije od strane NATO-a. Nakon tri godine, prema slovu nacrta,
bio bi odran referendum na kome bi se reila dalja sudbina ove
pokrajine. U poglavlju 8 Aneksa B predvieno je da trupe NATO-a budu
rasporeene na celoj teritor