Pitanja i odgovori za decembar 2008
Pitanja i odgovori za januar 2009. godine
Porez na dodatu vrijednost
1. Ko je obveznik poreza na dodatu vrijednost u slučaju kada
strana firma izvodi radove za naručioca iz Crne Gore, a ista nije
registrovana u Crnoj Gori?
Iz postavljenog pitanja se može zaključiti da se strana firma
koja nije registrovana u Crnoj Gori bavi pružanjem usluga u
građevinarstvu. Kada je u pitanju pružanje usluga, bitno je
opredijeliti poreskog obveznika, odnosno poreskog dužnika, koji
plaća PDV na izvršene usluge.
Bitan elemenat za utvrđivanje nastanka poreske obaveze je i
mjesto izvršenog prometa. Članom 17. stav 1. Zakona o porezu na
dodatu vrijednost (“Službeni list RCG, broj 65/01 … 04/06 i «Sl.
list Crne Gore», broj 16/07), propisano je da se mjestom izvršenog
prometa usluga smatra mjesto u kojem poreski obveznik koji pruža
usluge, ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz koje obavlja
usluge ili stalno, odnosno uobičajeno prebivalište, ako nema
sjedište ili poslovnu jedinicu. Istim članom su propisani i
određeni izuzeci.
U slučaju koji navodite, nesporno je da se radi o transakcijama
gdje postoji obaveza obračunavanja i plaćanja PDV. Kada su u
pitanju nepokretnosti onda je članom 17. stav 2. Zakona o PDV
propisano da se mjestom prometa usluga smatra ono mjesto u kojem se
nepokretnost nalazi. S obzirom da inostrana firma vrši oporezivi
promet a da ista nije registrovana kao PDV obveznik u Crnoj Gori,
saglasno članu 12. Zakona o PDV, poreski dužnik je primalac usluge
i dužan je da obračuna i plati PDV.
Napominjemo da se PDV obračunava u trenutku isporuke proizvoda
odnosno u trenutku izvršenja usluge. Smatra se da je proizvod
isporučen odnosno usluga izvršena u trenutku izdavanja računa
(fakture).
2. Koje su poreske obaveze za manjak utvrđen u maloprodajnom
objektu u iznosu od 50.000,00€?
Saglasno članu 4. stav 2. tačka 7. Zakona o porezu na dodatu
vrijednost («Sl. list RCG», broj 65/01 ... 04/06 i «Sl. list Crne
Gore», broj 16/07), prometom proizvoda se smatra i upotreba
proizvoda poreskog obveznika u neposlovne svrhe.
Članom 19. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu
vrijednost («Sl. list RCG», broj 65/02 ... 16/06), propisano je da
se manjkom proizvoda smatra korišćenje proizvoda u neposlovne
svrhe, osim:
manjka i gubitaka zbog više sile;
manjka koji je neodvojivo povezan sa procesom izrade i prerade
proizvoda;
manjka i uništenja po osnovu kala, rastura, loma i kvara
proizvoda koji su neodvojivo povezani sa skladištenjem i prevozom
proizvoda u stvarnom obimu, a koji ne smiju biti veći od
uobičajenog, koji određuje strukovno udruženje, odnosno poreski
organ, ako to nije uradilo strukovno udruženje.
Pravilnikom o količini rashoda na koje se ne plaća porez na
dodatu vrijednost («Sl. list RCG», broj 74/06), utvrđene su
količine rashoda nastale u vezi sa kalom, rasturom, kvarom i lomom,
na koje se ne plaća porez na dodatu vrijednost, ukoliko ta količina
nije utvrđena aktom strukovnog udruženja.
Obveznik PDV-a rashode utvrđuje neposredno nakon nastanka
pojedinog rashoda ili redovnim, odnosno vanrednim popisom proizvoda
u skladištu, stovarištu, magacinu, prodavnici, proizvodnom pogonu i
drugom sličnom objektu. Utvrđivanje visine rashoda vrši popisna
komisija, odnosno ovlašćeno lice imenovano od strane poreskog
obveznika. O izvršenom popisu sastavlja se zapisnik, koji se smatra
računovodstvenom ispravom.
Shodno izloženom, mišljenja smo da se PDV ne plaća na rashode do
kojičine utvrđene prema Normativu za utvrđivanje rashoda na koje se
ne plaća PDV, a koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Za proizvode
koji nijesu obuhvaćeni pomenutim Normativom rashoda, količina
rashoda se utvrđuje prema normativu poreskog obveznika, ako
nadležni poreski organ ne utvrdi drugu količinu.
Pod rashodima se smatraju i gubici na proizvodima nastali usljed
elementarnih nepogoda ( poplava, požar i dr.) i provalnih krađa do
visine utvrđene aktom nadležnog organa za procjenu štete.
3. Koje vrste medicinske obuće namijenjene bolesnicima koji
imaju različite zdravstvene probleme sa stopalom i donjim dijelom
nogu imaju povlašćenu stopu PDV-a, kao i na koji način se kod
Poreske uprave ostvaruje status povlašćenog proizvoda koji je
oslobođen ili na koji se primjenjuje niža stopa poreza?
Zakonom o PDV-u («Sl. list RCG» br.65/01,…04/06 i «Sl. list Crne
Gore» br.16/07) u članu 25. stav 1. tačka 9. propisano je da se PDV
plaća po stopi od 0% na ljekove i medicinska sredstva, određena
listom ljekova, odnosno medicinskih sredstava koja se propisuju i
izdaju na teret Crnogorskog fonda za zdravstveno osiguranje.
Članom 24a. stav 1. tačka 2. i 3. Zakona o PDV-u , propisano je
da se PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi od 7% od prometa
proizvoda, usluga i uvoza ljekova, uključujući i ljekove za
upotrebu u veterini, odnosno ortotičkih i protetičkih sredstava,
kao i medicinskih sredstava koja se hirurški ugrađuju u organizam,
osim ljekova i medicinskih sredstava iz člana 25. stav 1. tačka 9.
ovog Zakona.
Pravilnikom o utvrđivanju proizvoda i usluga koji se oporezuju
po sniženoj stopi PDV («Sl. list RCG»,broj 81/05 ... 10/06, «Sl
list Crne Gore», broj 06/08 i 46/08), u članu 3. stav 1. tačka 4.
propisano je da se ortotičkim i protetičkim sredstvima u smislu
člana 24a. stav 1. tačka 3. Zakona smatraju ortopedska obuća i
ulošci i to:
ortopedske cipele;
cipele za osobe oboljele od šećerne bolesti; i
ortopedski ulošci.
Iz navedenog proizilazi da se ortopedska obuća i ulošci iz čl.
3. stav 1. tačka 4. navedenog Pravilnika oporezuju po nižoj stopi
od 7%, osim u slučaju kada se ova medicinska sredstva propisuju i
izdaju na teret Crnogorskog fonda za zdravstveno osiguranje u kojem
slučaju se PDV plaća po nultoj stopi.
Na osnovu navedenih zakonskih propisa određen je i povlašćeni
status ovih proizvoda, a koji se ostvaruje u postupku redovnog
obračunavanja i plaćanja PDV-a, iskazivanjem u obveznikovoj
mjesečnoj prijavi za obračun PDV.
4. Da li se PDV plaća prilikom fakturisanja usluga ulistavanja
proizvoda u prodajni asortiman?
Usluga koja bi predstavljala ulistavanje proizvoda u prodajni
asortiman nazivate ,,listing fee,, , te navodimo da takva usluga
nije pomenuta ni u jednom poreskom propisu .
Činjenica je da kompanija ,,X,, postavila pitanje i da im je dat
odgovor kao što ste opisali u Vašem aktu, ali pitanje koje je
postavljeno prilično je uopšteno i neprecizno i u istom je
naznačeno da se radi o markentiškim uslugama.
Razumjeli smo da se radi o uslugama reklamiranja proizvoda, te
je u odgovoru citiran član Zakona kojim se propisuje način
obračunavanja PDV na usluge reklamiranja proizvoda.
U Vašem aktu su preciznije navedene činjenice koje nastaju u
prometu između navedena tri lica, tako da se može zaključiti da
DOO,,Y,, uvozi ,,X,, proizvode u Crnu Goru i iste prodaje u domaćem
prometu.Između DOO,,Y,, i DOO,,Z,, postoji odnos prodavca i kupca,
te ,,Z,, kupovinom proizvoda postaje i njihov vlasnik.
Uslugu ,,listing fee,,po našem mišljenju bi moglo da vrši samo
lice koje prodaje tuđe proizvode i ista bi mogla da prdestavlja
određene troškove administriranja u vezi sa prodajom tih
proizvoda.
Bez obzira da li ,,Z,, ima osnova da fakturiše ovakvu vrstu
usluge, nesporno je da vrši fakturisanje i dužna je da obračuna
PDV, a samim tim i ,,Y,, prilikom fakturisanja ,,X,, mora iskazati
PDV jer se ne radi o uslugama reklamiranja proizvoda nego se radi o
usluzi na koju se PDV plaća prema mjestu gdje je usluga
izvršena.
5. Tumačenje odrebi člana 5 stava 2 Zakona o PDV. S obzirom da
ste i usmeno opisali namjenu robe koju dobijate besplatno od vaših
dobavljača iz inostranstva, dajemo sljedeći odgovor.
U vašem slučaju se radi o besplatnom davanju proizvoda u
određenim objektima vaših kupaca, te podjelu proizvoda vrše lica
koja vi angažujete.
Pravilnik o primjeni zakona o PDV u članu 20 propisuje da su
pokloni manje vrijednosti proizvodi čija vrijednost bez PDV ne
prelazi 30 €, da se mogu davati povremeno u okviru obavljanja
djelatnosti, da se ne daju istim licima i ako primalac poklona po
tom osnovu nema obavezu protivusluge.
Dakle, podjela poklona u skladu sa ovim članom ne bi se mogla
povezati sa bilo kakvom kupovinom, odnosno u ovu kategoriju ne
spada praksa da se n.p.r. kopovinom dva proizvoda treći daje kupcu
besplatno.
Poklonom bi se mogla smatrati samo besplatna podjela proizvoda
manje vrijednosti bez ikakvih postavljanja uslova licima kojima se
dodjeljuju pokloni.
Činjenica je da od inostranih dobavljača besplatno dobijate neke
proizvode i da na iste platite PDV prilikom uvoza, te se postavlja
pitanje da li imate pravo na odbitak tog dijela PDV.
Ukoliko posjedujete dokaz da vam je besplatno data određena
količina proizvoda, zatim dokaze da su pokloni podijeljeni na način
kako je naprijed opisano i ako se radi o vrijednosti robe koja je
zanemarljiva u odnosu na ukupne nabavke robe koje vršite od
inostranih dobavljača, onda bi se moglo raditi o nekom poslovnom
potezu, čiji je cilj privlačenje kupaca i na taj način bi ste mogli
ostvariti pravo na povraćaj PDV.
6. Na koji način se sprovodi postupak povraćaja plaćenog PDV-a
za kupljenu robu u Crnoj Gori koja je izvezena van Crne Gore a
kupac je fizičko lice nerezident?
Povraćaj PDV-a u putničkom prometu je regulisan članom 52 Zakona
o porezu na dodatu vrijednost i članovima 115, 116, 117, 118, 119
Pravilnika o primjeni zakona o PDV-u ( Sl. List RCG
br.65/02,…16/06).
Kupac fizičko lice koji nema stalno ni privremeno prebivalište u
Crnoj Gori ima pravo na povraćaj PDV-a za proizvode nabavljene u
Crnoj Gori i koje iznese iz Crne Gore.Uslovi koji moraju biti
ispunjeni kod povraćaja PDV-a su propisani članom 115 stav 2
Pravilnika.Prodavac poreski obveznik za prodate proizvode izdaje
popunjeni obrazac PDV –PP, ili drugi dokument koji odgovara tom
obrazcu.Obrazcu mora biti priložen račun.
Obaveze prodavca su propisane članom 116 gore navedenog
Pravilnika, naime stavom 1 je propisano da na zahtjev kupca iz
člana 115 ovog Pravilnika prodavac izdaje obrazac PDV-PP.Obrazac
PDV-PP se popunjava u tri primjerka od kojih original i jednu
kopiju zadržava kupac, a drugu kopiju prodavac čuva u svojoj
dokumentaciji.Prodavac na obrazcu PDV-PP iskazuje cjelokupan
plaćeni iznoz, iznos naknade bez PDV-a, stopu PDV-a, iznos PDV-a i
ukupuni iznos PDV-a koji se vraća kupcu i upisuje evidencioni broj
tog obrazca iz evidencije izdatih orazaca PDV-PP.Prodavac naplaćuje
od kupca ukupnu cijenu sa PDV. Porez na dodatu vrijednost sadržan u
vrijednost prodatih proizvoda prodavac. može izračunati primjenom
preračunate poreske stope na prodajnu vrijednost prodatih
proizvoda.Način povraćaja PDV-a je propisan članom 117
Pravilnika.
Tako popunjeni obrazac uz račun za kupljenu robu carinski organ
ovjerava potpisom i pečatom i u obrazac unosi datum iznošenja
proizvoda sa područja Crne Gore.
Orginal računa i obrazac PDV- PP vraća kupcu, a jedan primjerak
obrasca zadržava za potrebe naknadne kontrole kod iznošenja
proizvoda iz Crne Gore.
S obzirom da ovako ovjeren obrazac služi i kao zahtjev za
povraćaj PDV-a od strane kupca, svako naknadno izdavanje od strane
prodavca ne bi bilo validno u postupku povraćaja PDV-a u putničkom
prometu.
Lice koje u Crnoj Gori nema stalno ili povremeno prebivalište
kako je propisano članom 117 Pravilnika može ostvariti pravo na
povraćaj PDV-a na osnovu zahtjeva (ovjeren original obrasca PDV-PP)
koji podnosi prodavcu od kojeg je kupio proizvod.
Plaćeni PDV se vraća ako se u roku od šest mjeseci od dana
izdavanja računa dostavi ovjeren orginal obrasca PDV-PP prodavcu od
kog je proizvod kupljen. Ako je ovjeren original obrasca PDV-PP
dostavljen poštom, kupac ili podnosioc zahtjeva dostavlja prodavcu
broj računa na koji će se vratiti plaćeni PDV.Na osnovu ovjerenog
orginal obrasca PDV-PP prodavac, kada provjeri da li podneseni
zahtjev ispunjava uslove za povraćaj poreza, vraća plaćeni PDV
kupcu ili podnosiocu zahtjeva.
7. Koja je procedura za registraciju fizičkog lica za PDV kao i
pravo na povraćaj PDV-a?
Zakonom o poreskoj administraciji ("Sl. list RCG", br. 65/01,
80/04, 29/05), kojim su uređena prava i obaveze poreskog organa i
poreskih obveznika u postupku utvrđivanja, naplate i kontrole
poreza i drugih dažbina, propisan je i postupak registracije
poreskih obveznika, kao i nadležnosti Poreske uprave u vezi sa tim
postupkom.
Članom 27 navedenog Zakona, propisana je obaveza podnošenja
prijave za registraciju za : pravno lice ili organizaciju koja
ostvaruje prihode u Republici ili izvan Republike, fizičko lice
koje ostvaruje prihode ili posjeduje imovinu u Republici ili izvan
Republike, strano pravno lice ili organizaciju koja ostvaruje
prihode u Republici i strano fizičko lice koje ostvaruje prihode
ili posjeduje imovinu u Republici.
Navedeni Zakon u članu 32 propisuje da pravna lica prijavu za
registraciju podnose u roku od pet radnih dana od dana upisa u
sudski ili drugi registar, dok fizička (domaća i strana) lica
prijavu za registraciju, podnose u roku od pet radnih dana od dana
ostvarivanja oporezivog prihoda, upisa u odgovarajući registar,
odnosno sticanja imovine koja podliježe oporezivanju, dakle, u roku
od pet radnih dana od nastupanja hronološki najranije od navedenih
radnji. Odredbama člana 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost
(“S.L.RCG” broj 65/01...76/05 i Sl. List CG 16/07), propisano je da
je predmet oprezivanja PDV-om promet proizvoda i usluga koje
poreski obveznik, u okviru obavljanja svoje djelatnosti, vrši uz
naknadu.
Shodnu članu 13 stav 1 navedenog Zakona poreski obveznik je
svako lice koje na bilo kojem mjestu samostalno obavlja bilo koju
poslovnu djelatnost iz stava 2 ovog člana bez obzira na namjenu ili
ishod te djelatnosti. Prema stavu 2 navedenog člana pod poslovnom
djelatnošću u smislu stava 1 ovog člana, podrazumijeva se svaka
proizvodna, trgovinska i uslužna djelatnost, uključujući rudarsku,
poljoprivrednu i profesionalnu djelatnost. Korišćenje materijalne i
nematerijalne imovine (imovinskih prava) u svrhu trajnog
ostvarivanja prihoda.
Članom 55 Zakona propisano je da je poreski obveznik dužan da
obavijesti poreski organ o početku, izmjeni i prestanku obavljanja
djelatnosti za koju je obavezan da obračunava i plaća PDV, ukoliko
ovim zakonom nije drugačije određeno. Poreski organ će svakom licu
iz stava 1 ovog člana izdati rješenje o upisu u poreski registar za
PDV. Lice koje po prvi put postaje, odnosno može postati poreski
obveznik dužno je poreskom organu podnijeti prijavu za
registraciju, najkasnije do 20 dana kalendarskog mjeseca koji
slijedi mjesec u kojem je izvršilo, odnosno postoji vjerovatnoća da
će izvršiti promet proizvoda, odnosno usluga u visini koja prelazi
iznos iz člana 42 stav 1 ovog zakona (18 000€). Svojstvo poreskog
obveznika se stiče danom koji poreski organ utvrdi u rješenju o
registraciji za PDV, koje izdaje u roku od 15 dana od prijema
prijave. Svako lice koje raspolaže proizvodima za koje se po ovom
zakonu smatra da promet tih proizvoda obavlja poreski obveznik u
okviru obavljanja djelatnosti, dužno je poreskom organu podnijeti
prijavu za registraciju, u roku od 15 dana od dana sticanja prava
raspolaganja proizvodima, a ako ne podnese prijavu za registraciju
u propisanom roku, poreski organ će izvršiti registraciju po
službenoj dužnosti. Pravilnikom o primjeni zakona o porezu na
dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/02… 16/06 I "Sl. list
CG", br. 64/08 ), u član 131 propisano je da pravno, odnosno
fizičko lice stiče status obveznika za PDV danom upisa u registar
obveznika za PDV, o čemu poreski organ odlučuje rješenjem. Ako lice
iz stava 1 ovog člana ne podnese prijavu za registraciju u
propisanom roku, poreski organ će izvršiti registraciju po
službenoj dužnosti,na način što će prijavu iz stava 2 ovog člana
podnijeti u ime tog lica.
Prijavu za registraciju ne podnose lica koja obavljaju
isključivo isporuke prozivoda i usluga oslobođene plaćanja PDV.
Pravilnik o obliku i sadržini prijave za registraciju obveznika
poreza na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 06/06 ) u članu 2
propisuje da se prijava za PDV podnosi na Obrascu, PR PDV-1, koji
je zajedno sa Uputstvom za popunjavanje prijave, odštampan uz ovaj
Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
U Odeljku XI navedenog Zakona opisan je poreski period,
obračunavanje i plaćanje PDV-a, a u Odeljku XIV povraćaj PDV-a.
8. Koje uslove sa aspekta zakonskih propisa treba da ispunjava
privredno društvo kako bi vršilo naplatu računa za
telekomunikacione usluge u svojim poslovnicama?
Zakonom o porezu na dodatu vrijednost (¨Sl. List RCG¨br.65/01,
... 16/07) u članu 31 propisana je obaveza poreskog obveznika da za
svaki izvršeni promet proizvoda, ili usluga kupcu izda račun, a
ukoliko taj promet proizvoda odnosno usluga naplaćuje u gotovini
obavezan je taj promet iskazati preko poreske registar kase.
Odredbama člana 32 Zakona propisani su podaci koje mora da
sadrži račun. Stav 4 ovog člana precizira da je poreski obveznik
dužan kupcu proizvoda, odnosno naručiocu usluga izdati račun, bez
obzira da li je to kupac, odnosno naručilac zahtijevao.
Uredbom o upotrebi poreske registar kase i načinu evidentiranja
prometa i usluga preko te kase ( Sl. list CG br. 27/08, 40/08),
bliže je uredjen pojam i upotreba poreske registar kase i način
evidentiranja prometa, odnosno usluga koji se naplaćuju u gotovom
preko te kase. Dakle, za evidentiranje prometa može se koristiti
uredjaj sa fiskalnom memorijom, koji ispunjava tehničke uslove u
skladu sa navedenom Uredbom ( fiskalna kasa, fiskalni štampač
itd).
Članom 5 stav 1 navedene Uredbe propisano je da poreski
obveznik, može poresku registar kasu povezati sa računarom sa
softerskom aplikacijom, koja omogućava zadavanje komandi poreskoj
registar kasi preko njenog interfejsa.
Prema tome može se organizovati naplata računa za
telekomunikacione usluge u poslovnicama operatera, uz uslov da se
koriste odgovarajuća tehnička rešenja za evidentiranje naplate.
9. Kakav je poreski tretman Ugovora o zajmu i Ugovora o
garanciji između majke firme nerezidenta i kćerke firme, koja je
registrovana u Crnoj Gori shodno crnogorskim propisima, u situaciji
kada majka firma stavi na raspolaganje novčana sredstva kćerki
firmi?
Zakonom o privrednim društvima (Sl list RCG br.06/02), u članu
80, propisano je da strano društvo koje je osnovano i registrovano
izvan Crne Gore, može preko svog dijela društva obavljati privrednu
djelatnost na teritoriji Crne Gore, stim što je dužno da svoje
poslovanje usaglasi sa odgovarajućim odredbama ovog Zakona i drugih
Zakona u Crnoj Gori.
Zakon o poreskoj administraciji (Sl list RCG br.65/01…29/05),
definiše poreskog obveznika kao lice koje u skladu sa poreskim i
drugim zakonima podliježe obavezi plaćanja poreza. Lice prema istom
Zakonu je: pravno lice, dio pravnog lica, organizacija, preduzetnik
i fizičko lice koje je dužno da postupa u skladu sa poreskim
zakonima Crne Gore, bez razlike na način i oblik organizovanja.
U smislu poreskih zakona Crne Gore vaše preduzeće kao dio
stranog društva, ima status poreskog obveznika koje je dužno da
obračunava i plaća poreze saglasno tim zakonima kao i svi poreski
obveznici u Crnoj Gori.
Odredbe člana 4 Zakona o bankama («Sl.list Crne Gore»,
br.17/08), propisuju da pravna i fizička lica ne smiju, bez
potrebne dozvole Centralne banke, da se, u vidu djelatnosti, u
Crnoj Gori bave bankarskim poslovima.
S obzirom da se prema važećim propisima kreditnim poslovima mogu
baviti samo banke, odnosno finansijske institucije, nije moguće
zaključiti ugovor o zajmu između dva privredna društva, ili pak
privrednog društva i fizičkog lica. Takva sredstva bi se, s aspekta
poreskih propisa, smatrala oporezivim prihodom poreskog obveznika
koji je primio novčana sredstva.
Pozajmice osnivača se ne mogu svrstati u zakonite transakcije,
jer privredno društvo novčana sredstva može pribavljati prodajom
proizvoda i usluga, imovine ili dokapitalizacijom. U ovom slučaju
se radi o uplatama od strane vlasnika ili nekog drugog lica, a da
pri tom nije izvršeno povećanje osnovnog kapitala u skladu sa
Zakonom o privrednim društvima.
Znači, firma osnivač (“majka”) samo može da vrši ulaganje u
osnovni kapital firme “kćerke” što ne podliježe plaćanju PDV, a
pozajmicu je moguće obezbijediti samo putem kreditiranja od strane
banaka.
Što se tiče vašeg drugog pitanja, a koje se odnosi na tumačenje
člana 27 tačka 4 Zakona o porezu na dodatu vrijednost i člana 70
Pravilinika o primjeni zakona o porezu dodatu vrijednost, koji
glasi da se pod garancijom iz člana 27 tačka 4 Zakona podrazumijeva
svaka vrsta garancije za osiguranje ispunjenja obaveze, ukazujemo
da se na izdavanje takvih garancija ne plaća PDV.
U vašem pitanju navodite da će garanciju izdavati «majka» firma
za obaveze «kćerki» firme prema klijentima te u tom dijelu Poreska
uprava nije nadležna da tumači mogućnosti izdavanja takve
garancije.
Porez na dohodak fizičkih lica
1. Koje stope treba primijeniti za porez na dohodak fizičkih
lica, doprinosa PIO i doprinosa za zdravstvo, a u vezi sa obračunom
zarada za decembar mjesec koji se isplaćuje u januaru 2009
godine?
S aspekta važećih poreskih propisa, odnosno Zakona o porezu na
dohodak fizičkih lica («Sl.list RCG», br.65/01 ...78/06), oporezivi
dohodak od prihoda po osnovu ličnih primanja predstavlja iznos
bruto primanja iz člana 14 ovog Zakona.
Članom 46. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, propisano
je da porez na lična primanja obračunava, obustavlja i uplaćuje
poslodavac prema propisima koji važe na dan isplate.
Već obračunate a neisplaćene zarade treba ponovo obračunati
prilikom isplate i koristiti poresku stopu za mjesec u kom se vrši
isplata.
Članom 8 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica propisano je
da osnovicu poreza na dohodak rezidenta predstavlja oporezivi
dohodak poreskog obveznika ostvaren u poreskom periodu, umanjen za
iznos prenesenog gubitka i ličnog odbitka.
Osnovicu poreza na dohodak nerezidenta predstavlja oporezivi
dohodak poreskog obveznika ostvaren u poreskom periodu.
Članom 10 navedenog Zakona propisano je da stopa poreza na
dohodak iznosi 9% od poreske osnovice.
Prelaznim i završnim odredbama Zakona o porezu na dohodak
fizičkih lica, u članu 30. propisano je između ostalog, da izuzetno
od člana 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na
dohodak fizičkih lica ( “Sl. list RCG”, broj 78/06 i 04/07 ), stopa
poreza na dohodak za 2007. i 2008. godinu iznosi 15%, a za 2009.
godinu 12%.
Shodno članu 15 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno
osiguranje ("Sl. list Crne Gore", br. 13/07 od 18.12.2007, 79/08)
stope doprinosa po kojima se plaća doprinos za penzijsko i
invalidsko osiguranje na propisanu osnovicu iznose:
- za obveznike iz člana 5 stav 1 tač.1. ovog zakona (lica
zaposlena kod poslodavca) na teret poslodavca 8,0 % i na teret
osiguranika 12,0 %;
Članom 17 navedenog Zakona stope doprinosa po kojima se plaća
doprinos za zdravstveno osiguranje na propisanu osnovicu
iznose:
- za obveznike iz člana 6 stav 1 tač. 1 do 7, tač. 9, 10, 11 i
čl. 12 i 13 ovog zakona (lica zaposlena kod poslodavca) na teret
poslodavca 5,0 % i na teret osiguranika 4,0%;
Prelaznim i završnim odredbama Zakona o doprinosima za obavezno
socijalno osiguranje u članu 29. propisano je da izuzetno od čl. 15
i 17 ovog Zakona za 2009. godinu stope doprinosa su:
- za penzijsko i invalidsko osiguranje iznose:
za obveznike iz člana 5 stav 1 tač. 1. ovog Zakona (lica
zaposlena kod poslodavca), na teret poslodavca 8,5 %, na teret
zaposlenog 12%.
- za zdravstveno osiguranje iznose:
za obveznike iz člana 6 stav 1 tač. 1 ovog zakona (lica
zaposlena kod poslodavca), na teret poslodavca 5,5 % i na teret
zaposlenog 5,0 %.
2. “Da li se prilikom isplate naknade po osnovu ugovora o djelu
ili autorskog ugovora, za fizička lica iz Crne Gore (rezidente),
mora obračunati i uplatiti doprinos za PIO, tj. da li je dovoljno
obračunati i uplatiti porez na dohodak i prirez” ?
U Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica (“Sl. list RCG”, broj
65/01 ... 04/07), u članu 14.stav 1. navedeno je da se ličnim
primanjima smatra prihod koji poreski obveznik ostvari od
zaposlenja. U stavu 2. istog člana navodi se da se ličnim
primanjima smatraju i prihodi ostvareni i po drugom osnovu, koji su
u skladu sa ovim zakonom upodobljeni sa radnim odnosom. Stavom 3.
tačka 7. istog člana, propisano je da se ličnim primanjima smatraju
i sva druga primanja po osnovu radnog odnosa i primanja koja su
upodobljena sa radnim odnosima (privremeni i povremeni
poslovi).
Povremenom samostalnom djelatnošću smatra se obavljanje onih
djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika te za
iste nije registrovan, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja
prihoda. Prihodima od povremene samostalne djelatnosti smatraju se
prihodi ostvareni po ugovoru o djelu i drugim ugovorima po osnovu
kojih se fizičkom licu isplaćuje odgovarajuća naknada za izvršeni
posao.
Ugovorom o djelu ne zasniva se radni odnos, već je to
obligacioni odnos u kome poslenik (izvršilac) svojim sredstvima
rada odrađuje za naručioca neki posao koji ne spada u djelokrug
njegove osnovne djelatnosti.
Članom 5. stav 1. tačka 13. Zakona o doprinosima za obavezno
socijalno osiguranje (“Sl list Crne Gore”, broj 13/07 i 79/08),
propisano je da su obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko
osiguranje lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu
obveznici doprinosa po drugom osnovu.
Članom 6. stav 1.tačka 13. istog Zakona, propisano je da su
obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje lica koja ostvaruju
ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici po drugom osnovu.
Na osnovu gore navedenog mišljenja smo da se kod ugovora o
djelu, saglasno Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica,
obračunava porez po odbitku po stopi od 15% na osnovicu 60%
ugovorene bruto naknade i doprinosi iz i na lična primanja na način
i po postupku kao i za zaposlene na neodređeno odnosno određeno
vrijeme, ukoliko lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu nijesu
obveznici doprinosa za PIO i za zdravstvo po drugom osnovu.
Navedeno oporezivanje se vrši akontativno, a plaćene akontacije
predstavljaju i konačno utvrđenu obavezu. Kod akontativnog
oporezivanja utvrđuje se porez po odbitku, tj. isplatilac
obračunava, obustavlja i uplaćuje porez i doprinose na odgovarajuće
uplatne račune, a izvršiocu - poreskom obvezniku isplaćuje razliku
ugovorene bruto naknade.
3. «Da li postoji obaveza obračuna doprinosa za penzijsko i
invalidsko osiguranje članove upravnih odbora, ukoliko je član
odbora osiguran po nekom drugom osnovu»?
S aspekta važećih poreskih propisa, odnosno Zakona o porezu na
dohodak fizičkih lica («Sl.list RCG», br.65/01 ...4/07 ), ličnim
primanjima se smatraju prihodi koje poreski obveznik ostvari od
zaposlenja, kao i prihodi ostvareni po drugom osnovu koji su u
skladu sa pomenutim zakonom upodobljeni sa radnim odnosom. Shodno
članu 14 stav 3 tačka 6 ovog Zakona ličnim primanjima naročito se
smatraju i primanja članova skupština, upravnih odbora, nadzornih
odbora i drugih njima sličnih tijela u pravnim licima, članova
povjereništava i odbora koje imaju ta tijela, stečajnih upravnika i
sudija porotnika koji nemaju svojstvo službenika suda.
Članom 15 navedenog Zakona propisano je da oporezivi dohodak od
prihoda po osnovu ličnih primanja predstavlja iznos bruto primanja
iz člana 14 navedenog zakona. Članom 46 istog Zakona propisano je
da porez na lična primanja obračunava, obustavlja i uplaćuje
poslodavac, odnosno isplatilac tih primanja prema propisima koji
važe na dan isplate. Stopa poreza na dohodak za 2009. godinu iznosi
12%. Na teret isplatioca obračunava se i prirez po stopama koje su
utvrđene odgovarajućim odlukama jedinica lokalne samouprave.
Osnovica za obračun prireza je obračunati porez na dohodak.
Shodno članu 5 stav 1 tačka 4 Zakona o doprinosima za obavezno
socijalno osiguranje ( «Sl. list Crne Gore», br. 13/07 i 79/08),
propisano je da su obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko
osiguranje članovi odbora direktora u privrednom društvu i drugom
pravnom licu i članovi upravnih odbora u javnim preduzećima i
ustanovama koji za svoj rad primaju naknadu.
Članom 6 stav 1 tačka 4 istog Zakona je propisano da su
obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje članovi odbora
direktora u privrednom društvu i drugom pravnom licu i članovi
upravnih odbora u javnim preduzećima i ustanovama koji za svoj rad
primaju naknadu, ako nijesu obveznici po drugom osnovu.
Shodno izloženom, primanja članova Savjeta Agencije imaju
tretman ličnih primanja na koja ste u obavezi obračunati porez na
lična primanja , prirez po stopi prema odluci jedinice lokalne
samouprave (za Podgoricu je 15%) i doprinos za penzijsko i
invalidsko osiguranje. Doprinos za zdravstveno osiguranje
obračunava se samo ukoliko lice nije osigurano po nekom drugom
osnovu. U ovom slučaju doprinos za osiguranje od nezaposlenosti se
ne plaća.
Za sve isplate naknada po ovom osnovu, isplatilac je dužan da
područnom poreskom organu i samom članu Savjeta Agencije dostavlja
mjesečne izvještaje IPPO-1 i to do 10-og u mjesecu za prethodni
mjesec i godišnje izvještaje IPPO-2 do 31 januara tekuće godine za
prethodnu godinu.
4. Koje su propisane stope za porez na dohodak fizičkih lica i
doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za djelimično
neiskorišćena sredstva koja bi se isplatila zaposlenima u vidu
jednokratne pomoći (bolesti, duža bolovanja, loše materijalno
stanje i sl.)?
S aspekta važećih poreskih propisa, odnosno Zakona o porezu na
dohodak fizičkih lica («Sl.list RCG», br.65/01 ...78/06), oporezivi
dohodak od prihoda po osnovu ličnih primanja predstavlja iznos
bruto primanja iz člana 14 ovog Zakona.
Članom 46. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, propisano
je da porez na lična primanja obračunava, obustavlja i uplaćuje
poslodavac prema propisima koji važe na dan isplate.
Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica (“Sl. list RCG”,
br.65/01 … 04/07), u članu 5a. stav 2. tačka 5. propisuje da se ne
plaća porez na dohodak na isplaćene solidarne pomoći u slučaju
smrti zaposlenog, člana njegove uže porodice i penzionisanog
radnika do 1.500,00€.
Stavom 2. tačka 6. istog člana proisano je da se ne plaća porez
na dohodak na solidarne pomoći u slučaju teže bolesti, zdravstvene
rehabilitacije, nabavke ljekova i liječenje zaposlenog ili člana
njegove uže porodice do 1.000,00€
Što se tiče obračuna doprinosa za socijalno osiguranje situacija
je nešto drugačija. Naime, isplatilac je dužan da isplati doprinose
na onaj iznos solidarne pomoći koji prelazi census iz člana 5a.
stav 2. tačka 5. i 6., jer se taj dio solidarne pomoći računa kao
zarada.
Prelaznim i završnim odredbama Zakona o porezu na dohodak
fizičkih lica, u članu 30. propisano je između ostalog, da izuzetno
od člana 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na
dohodak fizičkih lica ( “Sl. list RCG”, broj 78/06 i 04/07 ), stopa
poreza na dohodak za 2007. i 2008. godinu iznosi 15%, a za 2009.
godinu 12%.
Shodno članu 15 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno
osiguranje ("Sl. list Crne Gore", br. 13/07 od 18.12.2007, 79/08)
stope doprinosa po kojima se plaća doprinos za penzijsko i
invalidsko osiguranje na propisanu osnovicu iznose:
- za obveznike iz člana 5 stav 1 tač.1. ovog zakona (lica
zaposlena kod poslodavca) na teret poslodavca 8,0 % i na teret
osiguranika 12,0 %;
Članom 17 navedenog Zakona stope doprinosa po kojima se plaća
doprinos za zdravstveno osiguranje na propisanu osnovicu
iznose:
- za obveznike iz člana 6 stav 1 tač. 1 do 7, tač. 9, 10, 11 i
čl. 12 i 13 ovog zakona (lica zaposlena kod poslodavca) na teret
poslodavca 5,0 % i na teret osiguranika 4,0%;
Prelaznim i završnim odredbama Zakona o doprinosima za obavezno
socijalno osiguranje u članu 29. propisano je da izuzetno od čl. 15
i 17 ovog Zakona za 2009. godinu stope doprinosa su:
- za penzijsko i invalidsko osiguranje iznose:
za obveznike iz člana 5 stav 1 tač. 1. ovog Zakona (lica
zaposlena kod poslodavca), na teret poslodavca 8,5 %, na teret
zaposlenog 12%.
- za zdravstveno osiguranje iznose:
za obveznike iz člana 6 stav 1 tač. 1 ovog zakona (lica
zaposlena kod poslodavca), na teret poslodavca 5,5 % i na teret
zaposlenog 5,0 %.
5. Prodavac je dao robu kupcu koji nije u mogućnosti da je
plati, za istu vrijednost mu daje stan u kompezaciju.Da li se stan
mora uknjižiti na firmu i da li ga firma može dati osnivaču ili
radniku, ukoliko je moguće kakve su poreske obaveze?
U vašem pitanju navodite da nijeste u mogućnosti da naplatite
potraživanje po osnovu prodate robe od kupca i da vam on nudi u
kompezaciji stan u istoj vrijednosti . Zakon ne sadrži posebne
odredbe u slučaju nemogućnosti naplate potraživanja, već je to
stvar vođenja poslovne politike i donošenja odluke koja se u tom
momentu smatra najpovoljnijom a sve u cilju pozitivnog
poslovanja.Sa aspekta poreskih zakona nema smetnji da bi se ovakva
transakcija mogla sprovesti.Predmetni stan dužni ste uknjižiti na
firmu, ukoliko se ne radi o novoizgrađenom objektu dužni ste
platiti porez na promet nepokretnosti u skladu sa Zakonom o porezu
na promet nepokretnosti (Sl.list CG br.17/07 ).
Nadalje vas interesuje koje su obaveze po osnovu poreza ukoliko
bi ste predmetni stan dodijelili osnivaču ili radniku.S tim u vezi
ukazujemo na sljedeće.
Uslovi za dodjelu stana, odnosno sredstava ili dijela sredstava
za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih, moraju biti u skladu sa
Odlukom organa upravljanja u kojoj će biti precizirani izvori
navedenih sredstava, uslovi za njihovo korišćenje uz adekvatnu
propratnu knjigovodstvenu dokumentaciju (ugovor sa zaposlenima,
odluka o dodjeli stana ili drugog vida sredstava i druga dokumenta
uz poštovanje načela zakonitosti).
Odredbama člana 12. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica
(«Sl. list RCG», broj 65/01 ... 04/07), propisane su vrste prihoda
koji čine dohodak fizičkih lica u koje spadaju prihodi od: ličnih
primanja, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava i
kapitala.
Shodno odredbama člana 14. navedenog Zakona, ličnim primanjem
smatra se prihod koji poreski obveznik ostvari od zaposlenja. U
skladu sa stavom 4. istog člana, ličnim primanjima smatraju se i
primanja ostvarena u obliku bonova, novčanih potvrda, akcija ili
robe, činjenjem ili pružanjem pogodnosti, opraštanjem duga, kao i
pokrivanje rashoda obveznika novčanom naknadom ili neposrednim
plaćanjem.
U smislu stava 5. navedenog člana, iznos ličnih primanja iz
stava 4. predstavlja nominalna vrijednost bonova, novčanih potvrda
i akcija, cijena koja bi se postigla prodajom robe na tržištu,
naknada koja bi se postigla na tržištu za usluge odnosno pogodnosti
koje se čine obvezniku, novčani iznosi pokrivenih rashoda.
Imajući u vidu navedene odredbe, ukoliko se zaposlenom vrši
rješavanje stambenog pitanja ( u vašem slučaju dodjela stana),
takvo davanje se smatra ličnim primanjem na koje se plaća porez na
dohodak fizičkih lica i ujedno predstavlja osnovicu za obračun
poreza. Za obračun poreza na lična primanja primjenjuje se poreska
stopa iz člana 46. stav 4. navedenog Zakona.
Na teret poslodavca obračunava se i prirez po stopama utvrđenim
odlukama jedinica lokalne samouprave. Osnovica za obračun prireza
je obračunati porez.
6. Da li pravno lice ulazi u zakonski prekršaj ako nakon
smanjenja poreza i doprinosa na lična primanja, ne poveća neto
plate?
Poslodavac prilikom isplate zarade, odnosno naknade zarade,
istovremeno vrši uplatu poreza i doprinosa na zarade.
Opšti kolektivni ugovor (Sl.list RCG br.01/04,59/05,24/06)
članom 28 propisuje da ukoliko izmjenom zakonskih propisa, dođe do
smanjenja poreskih stopa na lična primanja zaposlenih, poslodavac
je dužan da efekte takvog smanjenja usmjeri na zarade, odnosno
naknade zaposlenih u skladu sa zakonom.
Zarade, odnosno naknade zarade, isplaćuju se u rokovima
utvrđenim granskim kolektivnim ugovorom ili ugovorom kod
poslodavca, a najmanje jedanput mjesečno.
Ako poslodavac isplatu zarade, odnosno naknadu zarade, nije
izvršio na vrijeme, tu isplatu vrši po cijeni rada koja važi na dan
njene isplate.
Zakon o radu (Sl.list CG br.49/08) u članu 171 propisuje da
nadzor nad primjenom ovog zakona i drugih propisa o radu,
kolektivnih ugovora i ugovora o radu, odnosno ugovora iz čl.
163,164 i 165 ovog zakona kojima se uređuju prava, obaveze i
odgovornosti zaposlenih vrši ministarstvo preko inspekcije
rada.
S obzirom da nadzor nad primjenom kolektivnih ugovora vrši
Ministarstvo rada i socijalnog staranja preko inspekcije rada, za
bliže informacije možete se obratiti nadležnom ministarstvu.
7. Kakva su prava zaposlenog po osnovu naknadu troškova prevoza
dolaska na posao i povratka sa posla, sa posebnim naglaskom na:
-da li se privatno vozilo može koristiti za dolazak na posao,
primjenom propisa koji omogućavaju korišćenje ovog vozila u
službene svrhe, pod uslovima i šta služi kao dokumentacija za
njihovo priznavanje;
-da li se ova naknada može priznati u visini stavarnih troškova
prevoza, na osnovu potvrde autobuske stanice ili prevoznika o
njenoj cijeni ili na osnovu neke druge dokumencije?
Što se tiče Vašeg prvog pitanja i ako Zakon o porezu na dohodak
fizičkih lica članom 5a stav 1 tačka 4 propisuje da se porez na
dohodak ne plaća na troškove prevoza sopstvenim vozilom u službene
svrhe, odnosno naknada troškova dolaska na posao sopstvenim vozilom
se ne može svrstati u naknade koje su oslobođene oporezivanja.
Naime, odredbe člana 5a tačka 1 stav 4 Zakona se odnose na
korišćenje sopstvenog vozila za službena putovanja po otvorenom
putnom nalogu i ostaloj pratećoj dokumentaciji.
Član 5a Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (Sl.list RCG
br.65/01…04/07)propisuje da se porez na dohodak ne plaća na
primanja ostvarena po osnovu:
-naknade troškova prevoza u javnom saobraćaju (za dolazak na
posao i povratak s posla) do visine cijene mjesečne pretplatne
karte, odnosno do visine stvarnih troškova prevoza, ako ne postoji
mogućnost da se obezbijedi mjesečna pretplatna karta, a najviše do
20 € mjesečno.
Dakle sve isplate naknade po ovom osnovu iznad iznosa naznačenog
u zakonu podliježu oprezivanju u skladu sa odredbama Zakona o
porezu na dohodak fizičkih lica , što je ujedno i odgovor na vaše
drugo pitanje.
8.Da li se može koristiti pravo na odbitak od 70,00€ kod
obračuna poreza na isplatu otpremnina (tehnološki višak,
invalidi)?
Odredbama člana 93 Zakona o radu ( Sl. list CG 49/08), propisano
je da je poslodavac dužan da donese program mjera za rješavanje
viška zaposlenih.
Članom 94 navedenog Zakona je propisano da zaposlenom koji je
proglašen viškom, a nije mu obezbijeđeno ni jedno od prava
predviđenih programom iz člana 93 stav 2 tačka 5 ovog zakona,
poslodavac je dužan da isplati otpremninu najmanje u visini šest
prosječnih zarada u Crnoj Gori, dok zaposlenom licu sa
invaliditetom koji je proglašen tehnološkim viškom, a nije mu
obezbijeđeno ni jedno od prava predviđenih programom iz člana 93
stav 2 tačka 5 ovog zakona, poslodavac je dužan da isplati
otpremninu najmanje u visini 24 prosječne zarade, ako je
invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću ili
najmanje u visini 36 prosječnih zarada, ako je invalidnost
prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću. Zaradom,
u smislu st. 1 i 2 ovog člana, smatra se prosječna zarada u Crnoj
Gori, umanjena za poreze i doprinose koji se isplaćuju iz te
zarade, ostvarena u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem
zaposlenom prestaje radni odnos. Visina otpremnine iz stava 2 ovog
člana, za zaposleno lice sa invaliditetom utvrđuje se na osnovu
prosječne zarade poslodavca, ako je to za njega povoljnije.
Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica ("Sl. list RCG", br.
65/01…78/06, 04/07), u članu 5a stav 2 tačka 8 propisano je da se
na ovaj vid ličnog primanja ne plaća porez do najnižeg iznosa
utvrđenog Zakonom o radu. Ukoliko je isplaćena otpremnina iznad
utvrđenog iznosa poslodavac je dužan da na razliku obračuna i
uplati porez na dohodak fizičkih lica, po stopi poreza na dohodak
koja za 2007. i 2008. godinu iznosi 15%, a za 2009. godinu 12%.
Član 8 navedenog Zakona propisano je da osnovicu poreza na
dohodak rezidenta predstavlja oporezivi dohodak poreskog obveznika
ostvaren u poreskom periodu, umanjen za iznos prenesenog gubitka i
ličnog odbitka, a osnovicu poreza na dohodak nerezidenta
predstavlja oporezivi dohodak poreskog obveznika ostvaren u
poreskom periodu.
Odredbama člana 9 navedenog Zakona je propisano da rezident ima
pravo na lični odbitak u iznosu od 840 € godišnje (70 € mjesečno).
Pravo na odbitak se koristi samo kod mjesečnih isplata ličnog
primanja u iznosu od 70€ ili u iznosu od 840€ prilikom podnošenja
godišnje prijave, te se kod drugih isplata ne može koristiti.
9. Kakav je poreski tretman naknada za odbornike skupštine u
opštinama?
S aspekta važećih poreskih propisa, odnosno Zakona o porezu na
dohodak fizičkih lica («Sl.list RCG», br.65/01 ...4/07 ), ličnim
primanjima se smatraju prihodi koje poreski obveznik ostvari od
zaposlenja, kao i prihodi ostvareni po drugom osnovu koji su u
skladu sa pomenutim zakonom upodobljeni sa radnim odnosom. Shodno
članu 14 stav 3 tačka 5 ovog Zakona ličnim primanjima naročito se
smatraju i primanja članova predstavničkih i izvršnih tijela
državne, odnosno lokalne uprave.
Članom 15 navedenog Zakona propisano je da oporezivi dohodak od
prihoda po osnovu ličnih primanja predstavlja iznos bruto primanja
iz člana 14 navedenog zakona. Članom 46 istog Zakona propisano je
da porez na lična primanja obračunava, obustavlja i uplaćuje
poslodavac, odnosno isplatilac tih primanja prema propisima koji
važe na dan isplate. Stopa poreza na dohodak 2009.godinu iznosi
12%. Na teret isplatioca obračunava se i prirez po stopama koje su
utvrđene odgovarajućim odlukama jedinica lokalne samouprave
Osnovica za obračun prireza je obračunati porez na dohodak.
Shodno članu 5 stav 1 tačka 3 Zakona o doprinosima za obavezno
socijalno osiguranje ( «Sl. list Crne Gore», br. 13/07 i 79/08),
propisano je da su obveznici doprinosa za penzijsko invalidsko
osiguranje i izabrana ili imenovana lica, ako za obavljanje
funkcije ostvaruju zaradu;
Članom 6 stav 1 tačka 3 istog Zakona je propisano da su
obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje izabrana ili
imenovana lica, ako za obavljanje funkcije ostvaruju zaradu.
Ukoliko neko izabrano lice profesionalno obavlja tu funkciju i po
tom osnovu ostvaruje socijalno osiguranje, u tom slučaju se
obračunava porez, prirez prema odluci jedinice lokalne samouprave i
pripadajući doprinosi kao na zarade svih zaposlenih lica. Međutim,
ukoliko se radi o isplatama naknada ( napr. odborničke naknade)
licima koja ostvaruju pravo na penzijsko i zdravstveno osiguranje
po nekom drugom osnovu, u tom slučaju se obračunava porez po stopi
od 12% i prirez po stopi prema odluci jedinice lokalne
samouprave.
10. Koje su stope doprinosa od 01.01.2009.godine za doprinose
pojedinačno i formule za obračun zarada za rezidente i
nerezidente?
Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje («
Sl.list Crne Gore», br.13/07, 79/08), utvrđuju se doprinosi za
obavezno socijalno osiguranje, obveznici, osnovice i stope
doprinosa, obveznik obračunavanja i plaćanja, rokovi za uplatu i
druga pitanja koja se odnose na plaćanje doprinosa za obavezno
socijalno osiguranje.
Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje u smislu ovog zakona
su:
1) doprinos za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje;
2) doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje;
3) doprinos za osiguranje od nezaposlenosti.
Propisane stope doprinosa za lica zaposlena kod poslodavca za
2009. godinu iznose:
Za penzijsko i invalidsko osiguranje:
· na teret poslodavca 8,5%
· na teret zaposlenog 12%
Za zdravstveno osiguranje:
· na teret poslodavca 5,5%
- na teret zaposlenog 5%
Za osiguranje od nezaposlenosti:
· na teret poslodavca 0,5%
- na teret zaposlenog 0,5%
Zakonom o zapošljavanju i radu stranaca ("Sl. list Crne Gore",
br. 22/08) propisano je da se stranac može zaposliti, odnosno
raditi u Crnoj Gori, pod uslovima utvrđenim zakonom, kolektivnim
ugovorom, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i opšte
prihvaćenim pravilima međunarodnog prava. Navedeni zakon je u
primjeni od 01.01.2009.godine.
Danom početka primjene ovog zakona prestaju da važe Zakon o
zapoljšavanju i radu stranaca ("Službeni list RCG", br. 11/04) i
Uredba o radnom angažovanju nerezidentnih fizičkih lica ("Službeni
list RCG", broj 28/03).
U članu 3 navedenog zakona propisano je da se stranac može
zaposliti, odnosno raditi u Crnoj Gori, pod uslovom da ima: radnu
dozvolu, odobrenje za stalno nastanjenje, odnosno odobrenje za
privremeni boravak, zaključen ugovor o radu, odnosno
građansko-pravni ugovor i da je obveznik za prijavljivanje rada
prijavio rad stranca u skladu sa ovim zakonom.
Znači, ukoliko su ispunjeni prethodni navodi za zaposlenje
stranaca stope doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za
2009.godinu su iste kao kod domaćih zaposlenih lica.
Što se tiče zahtjeva za davanje formule za obračun zarada
ukazujemo da Poreska uprava polazi od pretpostavke da je poreska
osnovica utvrđena zakonom, te da se zarade ugovaraju u iznosu koji
sadrži i porez i doprinose. Dakle, ukoliko dođe do smanjenja stopa
poreza i doprinosa samim tim će doći i do povećanja iznosa koji
pripadaju zaposlenom.
11. Kako se vrši obračun po osnovu isplate naknada sudskim
vještacima?
Poslovi koje obavljaju sudski vještaci, a po osnovu kojih se
vrši isplata naknada, u smislu obaveze obračunavanja poreskih
obaveza imaju tretman povremenih samostalnih djelatnosti.
Oporezivanje tih prihoda vrši se u skladu sa Zakonom o porezu na
dohodak fizičkih lica («Sl. list RCG», br. 65/01...78/06), kojim je
u članu 16 stav 1 propisano da se prihodom od samostalne
djelatnosti smatra i prihod od drugih samostalnih djelatnosti koje
nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se
obavljaju radi ostvarivanja prihoda, ukoliko se, u skladu sa ovim
zakonom, ne oporezuje po drugom osnovu.
Osnovica za oporezivanje se utvrđuje u skladu sa članom 20 stav
2 Zakona, kojim je propisano da se poreskom obvezniku koji
ostvaruje prihod od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu
njegova osnovna djelatnost, koji ne dokumentuje rashode, standardni
rashodi priznaju u visini 40% od ostvarenih prihoda.
Shodno članu 48 stav 5 Zakona, porez na prihode ostvarene od
drugih samostalnih djelatnosti iz člana 16 stav 1 ovog zakona
obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda pri svakoj
isplati, po stopi od 15% na poresku osnovicu, koja predstavlja
razliku između ostvarenih prihoda i rashoda iz člana 20 stav 2 ovog
zakona.
Na teret isplatioca obračunava se prirez po stopama koje su
utvrđene odgovarajućim odlukama jedinica lokalne samouprave.
Osnovica za obračun prireza je obračunati porez na dohodak.
Članom 5. stav 1. tačka 13. Zakona o doprinosima za obavezno
socijalno osiguranje (“Sl list Crne Gore”, broj 13/07 i 79/08),
propisano je da su obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko
osiguranje lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu
obveznici doprinosa po drugom osnovu.
Članom 6. stav 1.tačka 13. istog Zakona, propisano je da su
obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje lica koja ostvaruju
ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici po drugom osnovu.
Znači, doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje i za
zdravstveno osiguranje kod lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu
plaćaju se samo u slučaju kada navedena lica nijesu obveznici
doprinosa po drugom osnovu, a za 2009.godinu propisana je stopa
doprinosa za penzijsko invalidsko osiguranje u iznosu od 20,5% na
teret osiguranika i stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje u
iznosu od 10,5% na teret osiguranika.
12. Da li na ugovorenu bruto naknadu po ugovoru o djelu treba da
obračunamo i obustavimo doprinos za PIO, ako je navedeno fizičko
lice u stalnom radnom odnosu kod drugog poslodavca i po osnovu
radnog odnosa njegov poslodavac izmiruje obaveze za porez i
doprinose?
U članu 16 stav 1 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (“Sl.
list RCG”, broj 65/01 ... 78/06), propisano je da se prihodom od
samostalne djelatnosti smatra prihod ostvaren od privredne
djelatnosti, slobodnih zanimanja, profesionalnih i intelektualnih
usluga i prihod od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu
osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se obavljaju
radi ostvarivanja prihoda, ukoliko se, u skladu sa ovim zakonom, ne
oporezuje po drugom osnovu.
Shodno članu 48 stav 5 Zakona određeno je da porez na prihode
ostvarene od drugih samostalnih djelatnosti iz člana 16 stav 1 ovog
zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda pri
svakoj isplati, po stopi od 15% na poresku osnovicu, koja
predstavlja razliku između ostvarenih prihoda i standardnih rashoda
koji se priznaju u visini 40% od ugovorenih bruto prihoda.
Članom 5. stav 1. tačka 13. Zakona o doprinosima za obavezno
socijalno osiguranje (“Sl list Crne Gore”, broj 13/07 i 79/08),
propisano je da su obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko
osiguranje lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu
obveznici doprinosa po drugom osnovu.
Članom 6. stav 1.tačka 13. istog Zakona, propisano je da su
obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje lica koja ostvaruju
ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici po drugom osnovu.
Znači, isplatilac nakon odbijanja poreza ostatak isplaćuje
primaocu. Na teret isplatioca obračunava se prirez po stopama koje
su utvrđene odgovarajućim odlukama jedinica lokalne samouprave.
Osnovica za obračun prireza je obračunati porez na dohodak.
Isplatilac je nakon izvršene isplate i obustave poreza, dužan da
sačinjava i dostavlja poreskom organu i poreskom obvezniku
izvještaj IPPO-1 do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec i IPPO-2 do
31.januara tekuće za prethodnu godinu.
Shodno navedenim zakonskim propisima slijedi da nemate obavezu
da vršite obračun i obustavu doprinosa za penzijsko i invalidsko
osiguranje i za zdravstveno osiguranje, za fizičko lice sa kojim
ste zaključili ugovor o djelu, jer je isto obveznik doprinosa po
osnovu stalnog zaposlenja kod drugog poslodavca.
Porez na dobit pravnih lica
1. Šta treba uraditi sa dokumentacijom Društva koje je
likvidirano u postupku dobrovoljne likvidacije? Da li je treba
čuvati i u kojim rokovima i ko to treba da radi?
Dobrovoljna likvidacija se saglasno članu 24. Zakona o
privrednim društvima (“Sl. list RCG”, broj 06/02) može sprovesti
kada Društvo ima dovoljno finansijskih sredstava da pokrije svoje
obaveze. U slučaju kada obaveze prelaze raspoloživa finansijska
sredstva ili očekivana finansijska sredstva od prodaje imovine ili
stečena na drugi način, primjenjuju se odredbe Zakona kojima se
uređuje stečaj i likvidacija društva.
Saglasno Zakonu o računovodstvu i reviziji (“Sl. list RCG”, broj
69/05 i “Sl. list Crne Gore”, broj 80/08), pravno lice je dužno da
zaključi poslovne knjige na dan 31. decembar poslovne godine i da
ih čuva u sljedećim rokovima:
godišnji obračuni zarada zaposlenih lica ili originalne isplatne
liste za periode za koje se ne raspolaže godišnjim obračunima
potpisanim od strane zaposlenih čuvaju se trajno;
finansijski iskazi (godišnji račun), glavna kniga i prateći
dnevnik čuvaju se najmanje 10 godina, dok se pomoćne knjige i
finansijski iskazi za kraće izvještajne periode čuvaju najmanje pet
godina;
knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su vršena knjiženja
čuvaju se najmanje pet godina, a prodajni i kontrolni blokovi,
pomoćni obrasci i slična dokumentacija, kao i isprave koje se
odnose na poslove platnog prometa u instituciji koja ga obavlja,
najmanje tri godine.
Godišnji računi, poslovne knjige i knjigovodstvene isprave
čuvaju se u originalu.
U nadležnosti Poreske uprave su poslovi utvrđivanja, naplate i
kontrole poreza, a Zakonom o poreskoj administraciji (“Sl. list
RCG”, broj 65/01 …29/05), propisano je da apsolutna zastarjelost po
kojim pravo na utvrđivanje, naplatu i povraćaj poreza uvijek
zastarijeva u roku od 10 godina od isteka godine u kojoj je porez
trebalo utvrditi, naplatiti, odnosno u kojoj je izvršena preplata,
te je u tom roku neophono i čuvati isprave i dokumentaciju vezano
za oblast oporezivanja.
Pravno lice je dužno da samo svojim aktom uredi i organizuje
čuvanje navedenih evidencija i dokumentacije.
Ukoliko su u pitanju druge evidencije trajne vrijednosti od
značaja za istoriju, nauku, kulturu i druge društvene potrebe,
nastao u radu preduzeća bez obzira na vrijeme i mjesto nastanka, a
kada Društvo prestane sa radom, registarski materijal i arhivsku
građu u sređenom stanju i popisane, predaje organu, organizaciji
ili drugom subjektu koji preuzima njihova prava I obaveze, a u
slučajevima kad nema pravnog sljedbenika Državnom arhivu Crne
Gore.
2. “Šta se po zakonskoj regulative Crne Gore podrazumijeva pod
pojmom konsalting usluga”?
Članom 29. stav 1. tačka 2. Zakona o porezu na dobit pravnih
lica (“Sl. list RCG”, broj 65/01 … 80/04 i “Sl. list Crne Gore”,
broj 40/08), propisano je da je obveznik poreza na dobit dužan da
obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na prihode isplaćene i
po osnovu kamata, naknada za autorska prava i druga prava
intelektualne svojine, kapitalnog dobitka, naknada za zakup
pokretne i nepokretne imovine, naknada po osnovu konsalting usluga,
usluga istraživanja tržišta i revizorskih usluga, koje se isplaćuju
nerezidentnom pravnom licu.
Poreskim zakonima Crne Gore nije data definicija konsalting
usluge, a i Zakon o obligacionim odnosima (“Sl. list Crne Gore”,
broj 47/08), kao posebnu formu ugovora ne propisuje ugovor o
konsaltingu.
U rasprostranjenoj enciklopedijskoj i literaturi iz oblasti
pravne i ekonomske teorije i prakse, pojam konsalting usluge ima
značenje usluga savjetovanja, koje mogu biti poslovne i u druge
svrhe.
Usluge konsaltinga u poslovne svrhe, u literaturi se definišu
kao poseban način davanja intelektualnih usluga na području
ostvarenja složenih tehničkih i naučnih poduhvata, naročito
programiranja, projektovanja i realizacije, a pružaju se u svrhu
poboljšanja poslovanja vlastitog biznisa i u svrhu prepoznavanja
novih poslovnih mogućnosti.
Konsalting dolazi od engleske riječi “to consult”, koja znači
davanje savjeta, i najčešće se vezuje za ulogu konsalting
inženjera.
Najpoznatiji opšti uslovi za regulisanje pravnog položaja
konsalting inženjera su Međunarodna opšta pravila za sporazume
između naručioca i inženjera kosultanta, koje je sastavila
Međunarodna federacija inženjera konsultanata.
Ugovor o konsaltingu je formalan pravni posao, po kojem je
pisana forma uslov za njegovu punovažnost.
3. Da li se vrši obračun poreza po odbitku na licencno pravo
korišćenja radio i TV programa kupljenog od stranog pravnog lica,
kao i na usluge distribucije i difuzije TV signala preko satelita
koje vrši strano pravno lice?
Članom 29 stav 1 tačka 2 Zakona o porezu na dobit ( "Sl. list
RCG", br. 65/01 … 80/04 od 29.12.2004, "Sl. list Crne Gore", br.
40/08), propisano je da je obveznik poreza na dobit dužan da
obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na prihode isplaćene
po osnovu kamata, naknada za autorska prava i druga prava
intelektualne svojine, kapitalnog dobitka, naknada za zakup
pokretne i nepokretne imovine, naknada po osnovu konsalting usluga,
usluga istraživanja tržišta i revizorskih usluga, koje se isplaćuju
nerezidentnom pravnom licu. Stavom 2 istog člana propisano je da se
porez po odbitku plaća po stopi od 9 % na osnovicu koju čini iznos
bruto prihoda. Može zaključiti da se radi o prenosu prava u smislu
Zakona o autorskom i srodnim pravima ( Sl. list RCG br. 61/04), te
postoji obaveza obračuna i uplate poreza po odbitku u skladu sa
članom 29a Zakona o porezu na dobit.
Razno1. Pojašnjenje novog Zakona o akcizama vezano za TNG za
2009 godinu.
Zakonom o akcizama (“Sl.list CG'' broj 65/01...76/05,76/08), je
propisano da je obveznik akcize proizvođač, odnosno uvoznik
akciznih proizvoda, odnosno lice na koje se u skladu sa zakonom
može prenijeti akcizna obaveza.
Akciza se plaća na mineralna ulja, i njihove derivate i
supstitute određene ovim Zakonom.
Vrsta mineralnih ulja određuje se u zavisnosti od klasifikacije
tih proizvoda iz carinske tarife, odnosno u odnosu na
karakteristike pojedinih proizvoda.Novim Zakonom o akcizama članom
52 tačka 6 koja se odnosi na tečni naftni gas (tarifne oznake
CN2710196100 do 2710196900) utvrđuje se akcizna osnovica i iznos
akcize i to ;
-za TNG koji se koristi kao motorno gorivo 95 € na 1000 kg;
-za TNG koji se koristi kao motorno gorivo za industrijske i
komercujalne svrhe 45 € na 1000 kg;
- za TNG koji se koristi za grijanje 20 € na 1000 kg.
U vašim UCD je u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi naznačena
vrsta TNG i za koje namjene se koristi.
S obzirom da u vašem pitanju navodite da ste u decembru imali
uvoz TNG čija je izvjesna količina ostala na zalihama na dan
31.12.2008.god. samim tim ste dužni da izvršite popis zaliha i
činjenično stanje iskazati u knjigovodstvu, a prilikom fakturisanja
potrošačima na računu iskazati akcizu obračunatu na način predviđen
Zakonom o akcizama (Sl list CG br.76/08).
Način plaćanja akcize i podnošenje prijave nije promijenjen u
odnosu na raniji Zakon.
2. Tumačenje Uredbe o upotrebi poreskih registar kasa i
evidentiranje prometa i usluga preko istih.
U vezi sa Vašim prvim pitanjem može se dati odgovor da se Uredba
primjenjuje u cjelosti, te da su na osnovu Uredbe donijet Pravilnik
o sadržaju evidencije poreskih kasa Sl. List CG br.38/08 i
Pravilnik o obliku i sadržaju servisne knjižice poreske kase
Sl.list CG br.38/08.
Prema odredbama uredbe Ministarstvo finansija treba da donese
posebne propise u vezi instaliranja poreskih terminala i načina
održavanja servisne mreže.
Dakle, za donošenje takvih akata je nadležno Ministarstvo
finansija.Prema tome upotreba, distribucija, fiskalizacija i druge
odredbe o poreskim kasama se primjenjuju od dana primjene ove
Uredbe.
U primjeni nijesu još uvijek odredbe o dodatnoj opremi, odnosno
o poreskim terminalima, a njihova primjena će otpočeti u skladu sa
posebnim aktom koje će donijeti Ministarstvo finansija.
Smatramo da vam je na ovaj način dat odgovor i na drugo
pitanje.
Treće pitanje postavljate u vezi fiskalizacije starih kasa, koje
je prodala Vlada preko tadašnje Direkcije javnih prihoda, odnosno
pitate da li se iste mogu ponovo fiskalizovati. Važeća uredba
dozvoljava mogućnost ponovne fiskalizacije svake poreske kase za
koju je izdata saglasnost od strane Ministarstva finansija.
S obzirom da je saglasnost za upotrebu ovih kasa data prije
stupanja na snagu važeće Uredbe iste se mogu ponovo
fiskalizvovati.
U vezi sa četvrtim pitanjem može se odgovoriti da ne postoji
spisak modela koji se mogu prodavati te da je članom 16 Uredbe
propisano da distributer može prodavati poresku kasu za koju
posjeduje saglasnost datu od strane Ministarstva finanasija, a koja
se izdaje u skladu sa odredbama navedenog člana.
Na vaše peto pitanje se može odgovorit da ne postoji obaveza
Poreske uprave da utvrdjuje i dostavlja distributerima posebne
procedure, kako navodite, za sve radnje sa kasama. U periodu od
stupanja Uredbe je ostvaren vidan napredak u pogledu uspostavljanja
discipline kod stavljanja u promet poreskih kasa, te nijesu uočeni
problemi za koje je potrebno utvrdjivati posebne procedure.
Ukoliko se ukaže potreba, odnosno uoče nedostaci u propisima u
budućoj praksi sigurno će se izmjenom propisa isti otkloniti.
3. Izdavanje potvrde o izmirenim poreskim obavezama, radi
izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.
Zakonom o ratifikaciji ugovora između ministara Srbije i Crne
Gore i Vlade Republike Slovenije o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu,
ratifikovan je Ugovor između Savjeta ministara Srbije i Crne Gore i
Vlade Republike Slovenije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u
odnosu na poreze na dohodak i na imovinu.
Ovaj Ugovor se primjenjuje na lica koja su rezidenti jedne ili
obje države ugovornice.Ugovor se primjenjuje na poreze na dohodak i
imovinu koje uvodi država ugovornica, nezavisno od načina
naplate.Porezi na koje se primjenjuje ovaj ugovor su:porez na
dobit, porez na dohodak, porez na imovinu i porez na prihode od
međunarodnog saobraćaja.Predmetnim Ugovorom članom 4 razrađen
je pojam ,,rezident države ugovornice ,,.
Ovim putem Vas obavještavamo da dokaz o izmerenim poreskim
obavezama koje su proistekle iz Vašeg radnog odnosa kod XXXXX banke
Podgorica kao i po osnovu valasništva u DOO,,EEEEE,, Podgorica
možete ostvariti podnošenjem zahtjeva u Područnoj jedinici Poreske
uprave Podgorica Ul. V Proleterske br.36.
4.Koja je procedura za poresku registraciju nevladine
organizacije?
Članom 2 Zakona o nevladinim organizacijama ("Sl. list RCG", br.
27/99, 09/02, 30/02, "Sl. list Crne Gore", br. 11/07 ),propisano je
da je nevladino udruženje neprofitna organizacija sa članstvom,
koju osnivaju domaća i strana fizička i pravna lica, radi
ostvarivanja pojedinačnih ili zajedničkih interesa ili radi
ostvarivanja i afirmisanja javnog interesa.
Zakonom o poreskoj administraciji ("Sl. list RCG", br. 65/01,
80/04, 29/05), kojim su uređena prava i obaveze poreskog organa i
poreskih obveznika u postupku utvrđivanja, naplate i kontrole
poreza i drugih dažbina, propisan je i postupak registracije
poreskih obveznika, kao i nadležnosti Poreske uprave u vezi sa tim
postupkom.
Članom 27 navedenog Zakona, propisana je obaveza podnošenja
prijave za registraciju za: pravno lice ili organizaciju koja
ostvaruje prihode u Republici ili izvan Republike, fizičko lice
koje ostvaruje prihode ili posjeduje imovinu u Republici ili izvan
Republike, strano pravno lice ili organizaciju koja ostvaruje
prihode u Republici i strano fizičko lice koje ostvaruje prihode
ili posjeduje imovinu u Republici.
Članom 32 Zakona propisano je da navedena pravna lica prijavu za
registraciju podnose u roku od pet radnih dana od dana upisa u
sudski ili drugi registar, dok fizička (domaća i strana) lica
prijavu za registraciju, podnose u roku od pet radnih dana od dana
ostvarivanja oporezivog prihoda, upisa u odgovarajući registar,
odnosno sticanja imovine koja podliježe oporezivanju, dakle, u roku
od pet radnih dana od nastupanja hronološki najranije od navedenih
radnji.
Takođe, navedeni Zakon definiše poreskog obveznika kao lice koje
u skladu sa poreskim i drugim zakonima podliježe obavezi plaćanja
poreza. Lice prema istom Zakonu je pravno lice, dio pravnog lica,
organizacija, preduzetnik i fizičko lice koje je dužno da postupa u
skladu sa poreskim zakonima Crne Gore, bez razlike na način i oblik
organizovanja.
Shodno izloženom nevladina organizacija je dužna izvršiti opštu
poresku registraciju, odnosno podnijeti prijavu za registraciju kod
nadležne područne jedinice Poreske uprave na čijoj teritoriji
obavlja djelatnost.
5. «Da li pravno lice koje preko zvanične crnogorske berze kupi
obveznice restitucije od fizičkog lica, ima pravo sa tim
obveznicama da plaća obaveze prema Državi CG, odnosno prema
Poreskoj upravi i koje su to obaveze koje može plaćati sa
obveznicama restitucije i u slučaju da može u kojoj vrijednosti se
priznaje jedna obveznica restitucije»?
Shodno članu 25 stav 5 Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih
prava i obeštećenju (“Sl. list RCG’’, br.21/04 …60/07 i “Sl. list
Crne Gore’’, br.12/07), propisano je da obveznice, emitovane u
skladu sa članom 22 stav 1 alineja 2 ovog zakona, mogu se koristiti
za kupovinu akciju, udjela i druge imovine Republike Crne Gore i
državnih fondova za koje Vlada odredi da se mogu kupovati
obveznicama Fonda za obeštećenje, kao i za isplatu poreskih obaveza
(prihod Republike) bivših vlasnika, odnosno njihovih nasljednika
(isključeni su svi drugi sticaoci obveznica od ovog prava).
Dakle, imajući u vidu navedenu odredbu, zaključujemo da sa
obveznicama stečenim po pomenutom zakonu mogu izmiriti samo poreske
obaveze koje imaju fizička lica (bivši vlasnici, odnosno njihovi
nasljednici). Što se tiče poreskih obaveza pravnih lica, nemaju
pravo da iste plaćaju koristeći naznačene obveznice bez obzira što
je pravno lice sada vlasnik obveznica jer je njihova namjena
decidno navedena u pomenutom zakonu.