Pitanja i odgovori iz MPP
Pitanja i odgovori iz MPP1. Predmet MPP-- Pod predmetom MPP
podrezumevaju se oni pravni odnosi koji su regulisani normama MPP i
tu se gleda na predmet MPP kao grane prava, a predmetom se mogu
smatrati i same norme koje reguliu odrfeenu vrstu odnosa i tu se na
predmeet gleda kao disciplina koja izuava tu granu prava.
- Pravni odnosi koji ine predmet MPP-a, postaju predmet ove
grane prava samo ako sadre element inostranosti. Odnosi sa
elementom inostranosti su odnosi stanja i sposobnosti fizikih i
pravnih lica, imovinski, porodini, nasledni, privredni.... - Kao
rezultat razliitih svatanja obima predmeta MPP-a, imamo predmet
MPP-a kao nastavne discipline. Prema vladajuoj Francuskoj
koncepciji predmet MPP-a, su norme o dravljanstvu, pravnom poloaju
stranaca, sukobu zakona i sukobu jurisdikcija.- Predmet MPP-a je
sukob zakona i obuhvata kolizione norme, pravila koja merodavno
odreuju materijalno pravo za odnose koji se vezuju za vie
suvereniteta. Norme o sukobu jurisdikcija su pravila koja reguliu
graansko procesne odnose sa elementom inostranosti. Predmet MPP-a
ine i pravila o privatnim pravima stranaca.- Predmetom MPP-a, kao
discipline koja izuava odreenu pravnu oblast, smatramo norme o
odreivanju merodavnog prava, graanskoprocesnim odnosima sa
elementom inostranosti i pravima stranaca da u Srbiji stupaju u
privatnopravne odnose.
2. Pojam MPP-a
- Meunarondo privatno pravo je grana nacionalnog prava. Koliko
autora, toliko i definicija.
- Prema nekim autorima, pojam MPP-a obuhvata norme o sukobu
zakona (kolizione norme).
- Prema Kegelu, MPP-o je skup pravnih pravila koja ukazuju na
to, privatno pravo koje drave je merodavno.**- Recei MPP-o obuhvata
ona pravna pravila koja, u sukobu pravnih pravila dveju ili vie
drava, utvruju koje e drave graansko pravo primeniti na neki
graansko pravni odnos.
- Prema Jezdiu, MPP-o je grana prava jedne drave koja pravno
omoguuje i regulie drutvene odnose koji treba da proizvedu
graanskopravne posledice ne samo u nacionalnom, ve i u meunarodnom
obimu.- Kada je u pitanju najiri konceptm, pojmu MPP-a se dodaju i
odredbe o dravljanstvu.
3. Metod MPP-a- Metod MPP-a ine naini i sredstva pomou kojed se
vri prouavanje i regulisanje njegovog predmeta.
- Postoje dva osnovan metoda: posredan (kolizioni, indirektni) i
neposredan (materijalni, direktan)- Posredni, kolizioni metod je
tipian nain regulisanja odnosa MPP-a. Norme kojima se slui treba da
prue odgovor, prema kom pravu, domaem ili stranom, treba regulisati
odnos sa elementom inostranosti.
- Neposredni, materijalni metod, direktno regulie odnose ove
grane prava, materijalnim ili procesnim normama domaeg prava. Nema
mogunosti obraanja na pravo druge drave. Kada je u pitanju
neposredno ili direktno regulisanje meunarodnim propisima, idealan
nain reavanja privatnopravnih odnosa sa elementom inostranosti bio
bi njihovo neposredno regulisanje i to na mmeunarodnom planu. Ako
bi meunarodnom konvencijom bila stvorena jednistvena pravila u
pogledu ugovorne i deliktne odgovornosti, jedinstveni uslovi za
sklapanje i razvod brakova itd.. , postojalo bi savreno i
jedinstveno reenje za one privatnopravne probleme za ije je
reavanje zainteresovano vie drava. Ovo je teko ostvarivo zbog
razlika meu pravnim sistemima drava, ali ipak postoje odreene
konvencije koje su znaajne za regulisanje odreenih oblasti
(Konvencija UN o ugovorima o meunarodnoj prodaji robe). Neposredno
regulisanje unutranjim propisima se pre svega odnosi na pitanje
prava stranaca i meunarodnog postupka. Domaa drava neposredno
ureuje, putem imperativnih normi, koja su prava dostupna strancima
i na koji nain, a koja prava ostaju rezervisana za diomae
dravljane. - Direktnu ili neposrednu tehniku regulisanja odnosa sa
elementom inostranosti, moemo odrediti kao tehniku, pri kojoj se na
injenice primenjuje pravno pravilo, koje svojom primenom injenini
odnos pretvara u pravni odnos na taj nain to odreeno ponaanje
uesnika odnosa ini obaaveznim.- Kada je u pitanju idnitektan ili
neposredan nain, osnovni instrument takvog naina regulisanja su
specifine norme kolizione norme. Ova pravila samo upuuju na
merodavno pravo po kojem e se ta pitanja raspravljati.4.
Privatnopravni odnos sa elementom inostranosti
- Predmet MPP-a kao pozitivne pravne discipline su
privatnopravni odnosi sa elementom inostranosti.
- Privatnopravni odnosi danas predstavljaju izraz za zbirno
oznaavanje graanskog, porodinog, radnog i privrednog prava.
- Za pojavu meunarodno privatnopravnih problema, nije dovoljno
da se radi o privatnopravnim odnosima, ve je neophodno da se u tim
odnosima pojavi i element inostranosti.
- Radi se o onim odnosima, koji se preko svojih elemenata,
vezuju za vie drava.
- Pored izraza strani elementi , odnosno meunarondi elementi
koriste se i termini element inostranosti i meunarodno obeleje.-
Zakon o reavanja sukoba zakona sa propisima drugih zemalja (ZMPP)
koristi izraz meunarodni element.
- Strani elemet u subjektu javlja se na bazi dravljanstva kao
pravne injenice, ali se moe javiti i na osnovu prebivalita i
boravita lica koja stupaju u odreeni graanskopravni,
privrednopravni, porodinopravni ili radnopravni odnos. Ovde e
postojati strani element i u sluaju kada su u jednom ugovornom
odnosu i jedna i druga strana srpski dravljani, ali imaju
prebivalite u inostranstvu. Kada su u pitnju pravna lica strani
element je izraen u subjektu, ako je bar jedan od uesnika odnosa
pravno lice koje ima stranu nacionalnu pripadnost.
- Strani element u objektu se javlja na bazi mesta nalaenja
stvari, koja je predmet transakcije, i na osnovu merila pomou kojih
se utvruje pripadnost osnovnih sredstava prevoza, kada su ona
predmet transakcije. - Strani elemet u pravima i obavezama nastaje
ako su strano obeleeni nastanak ili ispunjenje prava i obaveza(ako
je posao zakljuen u inostranstvu, ako je deliktna radnja uinjena u
inostranstvu).- Da bi se govorilo o pojavi stranog elementa,
dovoljno je da samo jedan od subjekata ima strano dravljanstvo ili
prebivalite u inostranstvu; da se samo deo stvari koja je predmet
ugovora nalazi u inostranstvu.- Strani element pretvara
porodinopravne, graanskopravne, radnopravne i privrednopravne
odnose u odnosu meunarodnog privatnog prava. MPP-o ne preuzima
reavanje tih odnosa u celini, jer nakon to su pravila MPP-a
utvrdila pravo koje drave je merodavno, dalje reavanje spornog
odnosa je preuzima graansko, porodino, privredno ili radno pravo
odreene drave. - Znaaj: tajna je u sadanjosti. Ako obrati panju na
sadanjost, moe je poboljati, a ako pobolja sadanjost bie bolje i
ono to e ti se kasnije dogoditi. Zaboravi budunost i ivi svaki dan
svog ivota prema poukama Zakona.
5. Izvori MM-a
- Dele se na unutranje i meunarodne.
- Postoje razkliiti izvori MPP-a u pojedinim zemljama.- Negde su
osnovni izvori zakonski propisi, a negde su sudki precedenti.
- Sudska praksa ima odreenni uticaj i u zemljama u kojima nije
priznata kao formalni izvor prava, popunjavajui praznine koje
ostavlja kodifikacija ove grane prava.
- Dopunskim izvorom MPP-a smatraju se i obiaji (meunarodni i
unutranji).
- U pojednim zemljama, izvore MPP-a predstavljaju i ratifikovani
meunarodni ugovori bilateralni i multilatralni.
6. Izvori MPP-a u Srbiji- Zakon o reavanju sukoba zakona sa
propisima drugih zemalja u odreenim odnosima 1982. Naziv se menja
1996. godine u Zakonu o reavanju sukoba zakona sa propisima drugih
zemalja.
- Pre donoenja zakona, norme MPP-a su bile razasute u raznim
zakonima.
- Zakon o meunarodnom privatnom pravu stupa na snagu 1983.
godine i predstavlja prekretnicu, prikriva obasti u sukoba zakona
(odreivanje merodavnog prava) i sukoba jurisdikcija. Ne sadri norme
o privatnim pravilima stranaca.
- Ustav je osnovni izvor svake grana prava, pa i MPP-a.
Predstavlja posredan i neposredan izvor MPP-a. Odredbe koje
predstavljaju neposredan izvor jesu lan 97 Ustava: kojim je
ustanovljena nadlenost Republike u oblasti i sistema prelaska
granice i kontrole prometa robe, usluga i putnikog saobraaja preko
granice, poloaj stranaca i stranih pravnih lica. Neposredan izvor
je lan 17: prema kojem stranci u skladu sa meunarodnim ugovorima, u
Srbiji uivaju sva prava zajamena Ustavom i zakonom, osim prava koja
su iskljuivo rezervisana za dravljane Srbije. lan 85 Ustava predvia
da strana lica mogu stei svojinu na nepokretnostima, pravo na
koncesiju i druga prava u skladu sa zakonom ili meunarodnim
ugovorom. lanom 84 se garantuje stranim licima na naem tritu
tretman jednak onome koje imaju domaa lica. Odredbe koje
predstavljaju posredan izvor jesu lan 21 Ustava, zabrana
diskriminacije po bilo kom osnovu ili lan 62, kojim se brak definie
kao zajednica mukarca i ene.
Zakoni i podzakonski akt
- ZMPP - Isti zakon ili podzakkonski akt moe da sadri nekoliko
normi koje sklapaju u razliite celine meunarodnog privatnog
prava.
- Najvaniji pozitivni propisi koji su izvor kolizionih normi su:
Zakon o menici 1946., Zakon o eku 1946., Zakon o pomorskoj i
unutranjoj plovodbi 1998., Zakon o obligacionom odnosima i osnovama
svojinsko-pravnih odnosa u vazdunom saobraaju 1998.
- Njavii popisi koji su izvor normi o graansko-procesnim
odnosima sa elementom inostranosti: Zakon o parninom postupku 2004,
Zakon o izvrnom postuku 2004, Zakon o steajnom postupku 2004, Zakon
o arbitrai.Bilateralne i multilateralne konvencije
- Ovo je potvreno lan 16 Ustava: opte prihvaena pravila
meunarodnog prava i potvreni meunarodni ugovori sastavni su deo
pravnog poretka Republike Srbije i neposredno se primenjuju.
Potvreni meunarodni ugovori moraju biti u skladu sa ustavom.
- Multilateralne konvencije:
Konvencija o graansko-sudskom postupku 1905.
Konvencfija o graansko-sudskom postupku 1954.
Konvencija o sukobu zakona u pogledu oblika testamentarnih
odredaba 1961.
Konvencija o privilegijama i imuinitetima UN 1946.
Konvencija o statusu izbeglica 1951.
Konvencija o pravnom poloaju lica bez dravljanstva 1954.
Beka konvencija o diplomatskim odnosima 1961.
Beka konvencija o konzularnim odnosima 1963.
- Bilateralne konvencije ureuju odnose izmeu dve drave vezane za
uzajamno priznanje i izvrenje sudskih i arbitranih odluka, pravnu
pomo, odreivanje merodavnog prava u statusnim i porodinim odnosima.
U pogledu ovih ugovora, vai princip diskontinuiteta, koji znai
neprelaznost prava i obaveza u sluaju sukcesije. Strane ne moraju
zakljuiti izriiti sporazum o prelazu prava i obaveza, ve se
postojanje i primena ugovora moe produiti i konkludentnim radnjama.
Konzularna konvencija sa Belgijom 1969., sa Bugarskom 1963., sa
Grkom 1974., sa Italijom 1960., sa Kinom 1972.
7. Unutranji izvori MPP-a
- Osnovni izvor MPP-a un svim zemljama, osim u kojima vai
precedentno pravo su zakoni. Imamo dva osnova principa:
1. u nekim zemljama postoje posebni zakonici u kojima su ako ne
u potpunosti, ali barem najveim delom, sadrana pravila iz oblasti
MPP-a. U Evropi poseban zakonik o mpp-u imaju: Albanija, Austrija,
Andora, Italija, Hrvatska, Srbija. Posebne propise (zakone)
posveene odnosima sa elementom inostranosti imaju: Japan, Juna
Koreja, Severna Koreja.2. u nekim zemljmama propisi iz mpp-a se
nalaze u raznim zakonima, ugolavnom uz odgovarajue materijalno
pravne propise. Npr. norme koje reavaju probleme koji se javljaju
usled pojave elementa inostranosti u naslednopravnim odnosima
nalaze se u zakonima o nasleivanju, kolizione norme za menicu
nalale se u meninim zakonima. (Holandija). U ovoj grupi zemalja
mogle bi se izdvojiti kao podgrupa one drave koje u jednom zakonu
(koji nije posebno posvee mpp-u) koncentriu najvei deo normi iz
mpp-a. Taj zakon je po pravilu graanski zakon, koji sadri poseban
blok mpp-ih normi. (Grka, Egipat, Kina).- Uredbe koje uglavnom slue
, za popunu pravnih praznina (Francuska, Belg., Holan.,vajcarska).
Njima se u zapadnim zemljama obino regulie pravni poloaj stranaca
/re je o dinaminoj i osetljivoj materiji/. Sluaj sveobuhvatnog i
potpunog gegulisanja problematike MPP Maarska Uredba sa zakonskom
snagom o MPP iz 1979. g.- Sudska praksa vezuje se za angloameriki
pravni sistem. Zasniva se na sudskom precedentu. U veini drava,
sudska praksa nije formalni izvor, ali se sa njom popunjava
odsustvo zakonskih propisa za MPP-a. Prednost sudske prakse se
ogleda u mogunosti da blagovremeno nadomesti nedostatke, odsustvo
pravnih propisa u oblasti MPP-a. 8. Meunarodni izvor MPP-a
- Meunarodni ugovori i meunarodni obiaji
- Meunarodni ugovori su najstariji pisani izvor MPP-a. Njihova
prvobitna funkcija jeste omoguavanje povoljnog odnosa, pravnog
statusa ili zasnivanje privatno pravnih odnosa za dravljane
ugovornica. Meunarodni ugovori postoje deo unutranjeg pravnog
poretka posle njihovog potvrivanja (ratifikacije) i imaju primat
nad normama unutranjeg prava. Sudovi su duni da meunarodne ugovore
i opte prihvaena pravila meunarodnog prava primenjuju neposredno.
Ako ugovor samo stvara obavezu za dravu da na odreeni nain izmeni
svoje unutranje zakonodavastvo, takva odredba se ne moe neposredno
primeniti. - Ukoliko isto pitanje reguliu dva meunarodna ugovora,
odgovor zavisi od toga da li su ugovori viestrani ili dvostrani.
Sukob izmeu samih meunarodnih ugovora, reava se u korist
bilateralnog ugovora. Kada je u pitanju hijerarhija izmeu samih
meunarodnih ugovora imamo princip maksimalne efikasnosti ili
princip najpovoljnijeg prava. Oba podrazumevaju primenu odredaba
onog ugovora koji s obziorm na njihov cilj, obezbeuju najpovoljnije
reenje. - Podela meunarodnih ugovora:
1. Prema broju drava potpisnica, dvostrani i viestrani.
2. Prema otvorenosti (mogunosti pristupanja): otvoreni,
poluotvoreni i zatvoreni.
3. Prema predmetu: ugovori o meunarodno pravnoj pomoi u
graevinskoj i trgovinskoj materiji; trgovinski sporazumi;
konzulatne konvencije, konvencije o nastanjivanju.
- Konvencija posveena regulisanju razliitih pitanja MPP-a odrana
u Hagu izmeu 12. i 27. septembra 1893. (to je dan osnivanja hake
konvencije za meunarodno privatno pravo). Konvencija je 2006. imala
65 drava lanica. Do kraja 2006. je usvojeno 37 konvencija iz
oblasti MPP-a.
- Meunarodni obiaji su poslednji u hijerarhiji.
9. Hijerarhija izvora MPP-a- Razliiti meunarodni, razliiti
unutranji, meun. unutr., ukupna hijerarhija svih izvora. -
Postojanje vie razliitih izvora MPP-a, dovodi u pitanje njihov
redosled. - Postoje meunarodni ugovori i obiaji.
- Kod nas, u hijerarhiji iizvora prava, nakon ustava, za primenu
dolaze u obzir potvreni meunarodni ugovori, koji ne smeju biti u
suprotnosti sa ustavom, a zatim domai zakoni, koji ne smeju biti u
suprotnosti ni sa ustavom, ni sa meunarodnim ugovorom.
- Meunarodni ugovori postaju deo unutranjeg pravnog poretke
posle njihovog potvrivanja i imaju primat nad normama unutranjeg
prava. Postoje dvostrani i viestrani ugovori. Primat imaju
dvostrani, jer se u odnosu na viestrani pojavljuje kao specijalni
zakon.
- Pri odreivanju hijerarhije izmeu samih ugovora, postoji
princip maksimalne efikasnosti i princip najpovoljnijeg prava.
- Oba podrazumevaju primenu odredaba onog ugovora koji s obzirom
na njihov cilj obezbeuje najpovoljnije reenje.
- Razliiti unutranji: Primat prema principu leks posterior
derogat legi priori; leks specijalis derogat legi generali; odredbe
ostalih zakona kojima se regulie materija MPP-a imaju primat nad
ZMPP.
- Meunarodni-unutranji; primat meunarodni ugovori. Prema
principu pacta sund servanda.
- Ukupna hijerarhija svih izvora:
1. Meunarodni ugovor: bilaterarni sporazum i multilateralne
konvencije.
2. Zakoni - unutranji izvor: specijalni i opti.
3. Meunarodni obiaji
10. MPP-o u antikim drava - Antike drave jo nemaju MPP-o u
dananjem smislu. Postojanje MPP-a pretpostavlja pored razvijenosti
prometa robe i usluga i odreeni stepen saradnje i tolerancije meu
dravama. Stranci ne spadaju meu povlaene. Kada su u pitanju prava
stranaca u Grkoj, postoji ustanova SILAN. U grkim dravama gradovima
za realizaciju nekog potraivanja ili drugog zahteva prema strancu
nije bila potrebna odluka pravosudskog organa. Domai graanin je
mogao da ostvari svoj zahtev putem neposredne upotrebe sile i taj
postupak se zvao SILAN. Kada je u pitanju primena merodavnog prava,
nije se razvio princip redovne primene stranog prava u sluajevima
kada bi sporni odnos bio povezan sa stranim pravom. Sudovo su
primenjivali svoje pravo leks fori. Mnoga pitanja su reava u
postupku meunarodne arbitrae. Odluke su esto uklesane u mermerne
ploe i stubove. Ovi sporovi su bili imovinske-pravne prirode. Kada
se govori o zaecima MPP-a u antikim grkim gradovima, znaajnije su
pogodbe koje su nastale u trgovini izimeu Grke i Egipta, i one
imaju karakter meunarodno-privatnih normi. U pogodbama je
postavljeno pravilo da se mesto suenja odreuje prema jeziku na
kojem je sastavljen ugovor. Proksen je lice zatitnih interesa
stranaca u Atini. Horpitim privatum institut zatite stranaca u
Rimu. Rimsko pravo
- Nema kolizionih normi. Najstarije rimsko pravo, i uz civile
predstavljalo je privilegiju rimskih graana, dok stranci nemaju
pravnu sposobnost, jer je za to potrebno posedovanje status
civitis, tj. Biti rimski graanin. Nakon uspenih osvajakih pohoda,
situacija se menja. Status civitis se priznaje sve irem krugu lica.
Primenjivao se ius gentium. Strano pravo se u rimu nije
primenjivalo. Pretori reavaju sporve izmeu graana i peregrina. MPP
o feudalizmu
- U ranom feudalizmu, vai personalni statut.
- Kada je u pitanju prenos dobara (poklona ili kupoprodaj) vai
lini statut poklonodavca ili prodavca.
- Naslednopravni odnosi su regulisani prema pravu ostavioca.
- Sposobnost za sklapanjem poslova se cenila po lilnom statutu
ugovornika.
- Uslovi za sklapanje braka su se cenili po linom statutu
verenika.
- Ius alba imovina preminulog stranca pripada vlastelinu. -
Detrakcija- uzimanje dela (1/5) nasledstva umrlog stranca; izuzetak
feudalci.
- Ius naufragil pravo vlastelina na tovar potopljenog broda.
- Foris maritagium taksa na sklapanje braka.
11. Italijanska kola statuta - Izmeu 25-tog i 15-tog veka
javljaju se ideje koje su od znaaja za razvoj MPP-a. Ugovorom u
Konstanci iz 1183., priznata samostalnost gradovima kao to su
Bolonja, Firenca, Piza, Milano, Verona. Gradovi poseduju i pravo
samostalnog donoenja optih pravnih akata. Ti akti se nazivaju
statutima. Trgovina se brzo razvijala meu gradovima. Glosatori i
postglosatori ponovo otkrivaju vredosti rimskog prava. Bolonja se
razvija u veliki univerzitetski centar. Trebalo je nai kriterijume
koji bi odredili kada je opravdano pravo zajednice kojoj jedno lice
pripada (personalni princip), a kada je opravdano primeniti pravo
zajednice u kojoj se to lice nae. Jedan od poznatih statutista je
Bartolo. On je nastojao da utvrdi neka pravila po kojima bi se
odreivalo neredovni statut u sluajevima kada je pravi odnos vezuje
za vie pravnih podruja. Do tih pravila je dolazio analizom
sluajeva, traei uvek ono pravo ije bi primena u datom sluaju bila
najloginija. Meu njegovim idejama, treba pomenuti podelu statuta na
realne i personalne. - Realni statuti bi se primenjivali na svakoga
na teritoriji gde su doneti, ali bi ostajali bez efekta van te
teritorije.
- Personalni statuti bi se primenjivali samo na ona lica koja su
podanici suvereniteta koju je doneo statut, ali bi se na ta lica
primenjivala i kada se ta lica nalaze van granice svoje
domovine.
- Personalnim statutima su se uglasnom smatrali svi statuti
kojima se postavljaju neke granice slobode ugovaranja: zabrana
poklona meu branim drugovima, zabrana zakljuivanja ugovora ili
sastavljanja testamenta licima do odreenih godina starosti.
- Personalni je statut kojim se predvia odgovornost roditelja za
dugove dece. Realni statuti su oni kojji propisuju zastarelost i
odraj.
- Za Bartola se vezuje i pravilo da se za delikte primenjuje
pravo mesta izvrenja delikta. Kada su u pitanju ugovori on se zalae
za primenu prava mesta zakljuenja ugovora.
12. Francuska kola statuta
- Ovoj koli pripada arl Dimulen i Bertran Darantre. Oni se bore
izmeu feudalaca koji ele da zadre svoje privilegije i monarha koji
nastaji da ojaa centralnu vlast ograniavajui ovlaenja feudalne
vlastele. Tu je i buroazija koja je saveznik monarha.
- Dimulen je pripadnik i zastupnik buroazije. Njegova
najznaajnija ideja je koncepcija o autonomiji volje, prema kojoj
subjekti mogu sami da odrede merodavni obiaj. U njegovo doba,
teritorijalno vaenje obiaja ima primat. Poznat je pravni savet koji
je Dimulen dao 1525. u pogledu spora o brano-imovinskim odnosima, i
tu je bilo prihvaeno pravo prvog branog domicila.* Njegov sledbenik
je bio Gij Kokij. - Darantre je predstavnik feudalaca. Poznata je
njegova podela statuta na realne, personalne i meovite. Po njegovom
shvatanju u sumnji se uvek pretpostavlja da je re o realnom
statutu. Realni su oni koji se odnose na nekretnine i ugovore o
nasleivanju. Meoviti se odnose na stvari i lica. Meoviti imaju isti
efekat kao i realni, tj. ni oni nemaju eksteritorijalno dejstvo, ne
prate linost van odreene teritorije. Samo se personalni mogu
primeniti i van teritorije vlasti koje je donela taj statut (norme
o poslovnoj sposobnosti). 13. Holadska kola
- Od velikog znaaja su dela Hugo Grocijusa, kao i ideje Bodena.
Priznaje se teritorijalni princip. Smatra se da niko ne moe da
ogranii suverenu dravu u tome da na svojoj teritorji ini ono to ne
eli.
- Od znaaja je i to da je Holandija trgovaka zemlja, bez
znaajnijih izvora sirovina i upuena je na saradnju sa drugim
zemljama. Holandski statusti su imali zadatak da pronau principe za
reavanje sukoba zakona, koji ne bi dirali postulat suverenosti
nacionalne drave, a istovremeno bi omoguili onaj stepen meunarodne
pravne saradnje koji je neophodan za dalje razvijanje trgovinskih
veza. - Najjaa linost ove kole je Huber, kao i otac i sin Fut. Oni
su imali u vidu sukobe zakona izmeu drava. Oni nisu smatrali da
pravno podruje ima sopstvene norme koje bi odreivale kriterijume za
izvor merodavnog prava, ve da su ta merila opta i da imaju vanost
svuda.
- Holandski statutisti su izvor univerzalnih pravila o reavanju
sukoba zakona videli u meunarodnom javnom pravu. Huber je smatrao
da pravilno o reavanju sukoba zakona nastaju preutnom saglasnou
naroda. Darantre je imao veliki uticaj na holandsku kolu. - Huber
je postavio 3 osnovna principa, koje zove aksionima:
1. Zakoni jedne drave vae unutar njenih granica i obavezuju sve
one koji su podvrgnuti vlastima te drave, ali ih ne obavezuju van
dravnih granica.
2. Smatraju se podvrgnutim vlastima jedne drave svi oni koji
tamo stalno ili privremeno borave.
3. Vlade drava iz kurtoazije omoguuju da pravo jedne drave koje
unutar svojih granica proizvelo pravno dejstvo, zadri to pravno
dejstvo svuda, ako to ne ide na utrb druge vlasti ili graana te
druge vlasti.
14. MPP kraj IXX i poetak XX veka; Vehter, Savinji, Manini, Bil,
Dejzi
- Zakoni znaajni za MPP-o: 1804. Francuska donosi graanski
zakonik Code civil.
- Opti austrijski graanski zakonik 1811. ija reenja preuzima i
srpski graanski zakonik 1884.
Vehter
- Znaajna je njegova studija O sukobu privatno pravnih zakona
razliitih drava. Prema njegovom miljenju, MPP-o je deo nacionalno
pravnog sistema. Postavlja 3 naela za odreivanje merodavnog
prava:
1. Sudija treba pre svega da primeni ono pravo na koje ukazuju
pravne norme koje vae u njegovoj dravi.
2. Ako u datom sluaju domai zakoni ne sadre jasne indikacije o
tome koje bi pravo valjalo primeniti, treba ispitati ta nalae domae
pravo, njegove principe i svrhu. 3. Ako ni ovakva analiza ne daje
reenje treba primeniti domaa materijalno pravo.
Savinji
- Sledi Vehtera. Jedan je od utemeljivaa istorijsko pravne kole
i pisac dela koja su imala uticaj na pravnu teoriju i pravnu
praksu. Potvruje da je MPP-o grana unutranjeg prava. Razlike izmeu
Savinjija i Vehera postoje u pogledu pitanja kako treba postupiti
ako u pravu zemlje suda nema normi koje bi u datom sluaju sluile
kao merilo za odreivanje merodavnog prava. On smatra da treba
istraiti i formulisati principe koji bi sluili napretku
civilizovanih naroda.
- Istie da je ravnopravan tretman trancima sa domaim
dravljanima, stvara zajedniku korist i za narod i za pojedince. Ta
eljena jednakost ne podrazumeva samo to da se stranac u pojedinim
zemljama izjednaava sa domaim dravljanima, ve i to, da pravni
odnosi, u sluaju sukoba zakona, budu na isti nain presueni, bez
obzira na to da i se presuda izrie u ovoj ili onoj dravi.
- Savinji predlae da se trae pravila koje bi odgovarale
zajednice naroda i da treba poi od pravnih odnosa koji se vezuju za
vie pravnih sistema.
- Smatrao je da je sedite stvarno pravnih odnosa uvek tamo gde
se nalaze stvari. Prihvena je i njegova ideja o jedinstvenoj
zaotavtini (na raspravljanje jedne zaostavtine treba primeniti
jedno isto pravo).Manini
- Ministar pravosua Italije. Ministar inostranih poslova.
Najstavlja ideju Savinjija o postavljanju optih principa. On smatra
da je primena stranog prava meunarodna pravna obaveza. Zalae se za
univerzalna pravila o tome kada e se primeniti domae, a kada strano
pravo.
- Istie tri ideje: nacija, autonomija volje i suverenost. U
pogledu statusnih, porodinih i nasledno-pravnih odnosa valja uvek
primeniti nacionalno pravo. Ostavio je irok prostor autonomije i
volje kada je u pitanju MPP-o, dozvoljavajui strankama slobodu da
izaberu merodavno pravou skoro svim oblastima, koje su van domena
linih, porodinkh i nastavno-pravnih odnosa. Bil
- Razvio je teoriju steenih prava koja vlada u SAD poetkom XX
veka. Sukob zakona se reava pomou kolizionih normi, merodavno pravo
se trai kroz teritorijalne kontakte spornog pravnog odnosa i polazi
od principa da je svako pravo negde steeno i valja se primeniti ono
zakonodavstvo pod kojim je jedno pravo steeno.
Dejzi
- Svako pravo koje je valjano steeno po pravu bilo koje
civilizovane zemlje se priznaje i izvrava od strane engleskih
sudova. Sutina ove koncepcije je da treba priznati prava koja su
valjalo steena u pravu neke strane drave.
- Svako subjektivno pravo nastajeu odreenom momentu, nastaje
tamo gde je stvorena poslednja pravna injenica neophodno za njegov
nastanak. Npr. prava iz uvogora nastaju u onom momentu kada je
ugovor zakljuen. Merodavno je pravo drave gde je ugovor zakljuen,
jer su po tom pravu steena subjektivna prava iz ugovora.
15. Pojam kolizione norme
- Koliziona norma je pomou koje treba utvrditi koje e pravo biti
merodavno, za regulisanje privatno-pravnih odnosa sa elementom
inostranosti odnosa povezanog sa barem dve drave.
- Uloga ovih normi je da upute postupajui organ na merodavno
pravo. Npr. ako je re o kupoprodajnom ugovoru, pored dravljanstva
kupca i prodavca, uzee se u obzir i njihovo prebivalite. Kao mogui
nain vezivanja za neki pravni poredak. Pored mesta zakljuenja
ugovora i mesta gde se raspravlja spor, znaaj moe imati i mesto
izvrenja ugovora. Zakonodavac e se opredeliti za jednu od ovih veza
za koju smatra najjaom.
- Predstavlja pomono sredstvo. Sam in ustanovljavanja kolizione
norme je izraz priznanja ravnopravnosti zakona drugih drava (izraz
saradnje izmeu drava).
- Koliziona norma je norma koja je vezana za sukob zakona.
16. Struktura kolizione norme - Kolizione norme se sastoje od
dva osnovna elementa:
1. pravna kategorija pod kojim se podvodi konkretno pravno
pitanje
2. taka vezivanja izdvajanje jedne odluujue veze koje e u
konkretnom sluaju dovesti do merodavnog prava.
- Pravna kategorija, odnosno predmet klizione norme jedne na ono
na ta se ono odnosi. Postoje ue i ire pravne kategorije. ire bi
bile pravni institut (svojina, ugovor), grana prava (porodino
pravni odnosi). Ue bi bile kolizione norme za kupoprodajne ugovore
i druge ugovore.
- Taka vezivanja je element kroz koji se neposredno ostvaruje
dejstvo kolizione norme (u njoj se takom vezivanja izdvaja jedan od
moguih oblika vezivanja da bi postojao opredeljujui). Taka
vezivanja neposredno odreuje pravo koje drave treba da se primeni
kao merodavno pravo. Taka vezivanja je odluujua injenia, odluujua
okolnost. Opredeljivanjem za odreenu taku vezivanja omoguava se da
konkretan sluaj bude reene po materijalnom pravu odreene. Primena
merodavnog prava predstavlja pravnu posledicu kolizione norme. - U
jednom sluaju to je subjekat odnosa
- Atribut poput dravljanstva, prebivalita, boravita.
- U drugom sluaju to je stvar kao predmet pravnog odnosa, mesto
nalaenja stvari.
- U treem to je teritorija na kojoj je odnos zasnovan drava gde
je brak zakljuen. - Najvei broj taaka vezivanja predstavljaju
okolnosti objektivnog karaktera.
- Dravljanstvo, domicil, mesto nalaenja stvari. U nekim
sluajevima zavisi od volje strana u odnosu (autonomija volje).
17. Vrste kolizionih normi
-Na osnovu naina i obima regulisanja predmeta kolizione
norme:
1. jednostrane nepotpune
2. dvostrane opte
- Jednostrane kolizione norme propisuju nadlenost samo domaeg
prava. Ne daju odgovor na pitanje kako doi do merodavnog prava u
ostavlim sluajevima koji nisu obuhvaeni kolizionim normama. To su
norme koje u svakom sluaju vode do primene jednog istog domaeg
prava.
- Viestrane kolizione norme su opte norme koje u vidu principa
reavaju probleme izvora nadlenog prava zakona.
Primer: poslovna sposobnost ili nasleivanje fizikog lica
ocenjuje se po odredbama njegovog personalnog zakona. Forma pravnog
akta mora biti u skladu sa zahtevima koja postavlja zakon drave
njihovog preduzimanja. Za stvarna prava na nekretninama primenie se
zakon mesta nalaenja stvari.
Alternativne i kumulativne
- Alternativne kolizione norme predviaju kao mogunost primenu
zakona dve ili vie drava u alternativnom odnosu. Npr. pravna ili
poslovna sposobnost fizikih lica procenjuje se prema njihovom
nacionalnom zakonu. Ali ako bi jedno lice bilo nesposobno u smislu
ovog zakona, smatrae se da je obavezu punovano preuzelo ako je
sposobno po zakonu drave u kojoj je do toga dolo.
- Kumulativne kolizione norme odreuju primenu zakona dve ili vie
drava.
Samostalne i nesamostalne
- Samostalne su kolizione norme koje ukazuju na merodavno pravo
u pogledu stvarno pravnog odnosa na pokretnim stvarima, merodavno
je pravo nalaenja stvari.
- Nesamostalne su kolizione norme ija formulacija nije dovoljna
da se pomou njih odredi merodavno pravo. One dopunjuju samostalne
kolizione norme, tako to sadre objanjenja, uputstva, koja utiu na
utvrivanje konkretnog merodavnog prava. Izraavaju stav zakonodavca
o optim institutima MPP-a.
- Imperativne kolizione norme su norme koje treba obavezno
primeniti, pa i onda kada to ni jedna strane ne trai, ak i kada i
jednoj i drugoj strani odgovara da se spor rei po domaem pravu.
18. Vrste taaka vezivanja - Taka vezivanja je deo kolizione
norme u kome je izraen stav nacionalnog zakonodavstva o objektivno
najpovoljnijem pravu za regulisanje predmeta kolizione norme. U
njoj se manifestuje stav drave prema problemima MPP-a.
- Dravljanstvo, domicil, mesto nalaenja stvari, mesto zakljuenja
ugovora, mesto iizvrenja, mesto prodavca, princip najblie veze,
autonomija volja, mesto izvrenja delikta.
- Podela prema irini ovlaenja foruma:
1. Neposredno vezujue s one take vezivanja kojima je zakonodavac
sam izvrio vrednovanje moguih oblika povezanosti jedne pravne
kategorije sa raznim suverenitetima izabrao je jednu vezu koja e
nas neposredno povezati sa merodavnim pravnom. Ove take vezivanja
su vrste i brze, jer ne ostavljaju nikakvu mogunost za procenu toga
da li je pravo na koje ukazuju kao na merodavno stvarno u najblioj
vezi sa odnosom koji je izraen kroz pravnu kategoriju.
2. Okvirne su one take vezivanja gde zakonodavac samo postavlja
odreene okvire i smernice, ali ne utvruje direktno relevantnu vezu.
Tako je taka vezivanja princip najblie veze, koji daje samo okvirno
uputstvo sudiji da kao merodavno izabere ono pravo koje je najblie
vezano sa datim odnosom.
- Dele se na: 1. Proste su one koje nas vode do jednog
merodavnog prava
2. Kompleksne take vezivanja su one take vezivanja unutar iste
kolizione norme koje nas vode do vie merodavnih prava. Moe da bude
postavljena alternativno i supsidijarno.
- Dele se na:
1. Stalne take vezivanja one koje su vremenski i prostorno
fiksirane. To su take vezivanja ija je injenina podloga jedan
dogaaj, npr. zakljuenje ugovora ili izvrenje delikta.
2. Promenljive take vezivanja su one koje nisu fiksirane ni
vremenski ni prostorno, zasnivaju se na injenicama koje se mogu
menjati.
19. Dravljanstvo taka vezivanja-Najstarija taka vezivanja.
Uvedena u praksi MPP-a francuskim Code civil 1804. Najira primena u
Evropi izuzetak Engleska. Problemi se javljaju kod apatrida (lica
bez dravljanstva) i bilatrida (lica sa vie dravljanstva).
* Kada se radi o bilatridima i jedno od dravljanstva tog lica je
domae, domai organ e ga po pravilu tretirati da ima samo domae
dravljanstvo. Ako je dravljanin vie strana drava, treba utvrditi
efektivno dravljanstvo, a to je dravljanstvo kojim se lice u
stvarnosti slui. Prilikom utvrivanja efektivnog dravljanstv,
ispituje se gde lice ima prebivalite, gde je zaposleno. Kada se
radi o apatridima, dravljanstvo kao taka vezivanja se mora zameniti
nekom supsidijarnom takom vezivanja, a to je po pravilu,
prebivalite, a ako ga lice nema onda boravite. * lan 11 ZMPP-a
sadri pravila za bilatride, a lan 12 govori o apatridima. Leks fori
ako se ne moe ustanoviti domicil ili boravite. - Dravljanstvo
predstavlja trajnu vezu jednog lica sa odreenim dravnim i pravnim
poretkom. To je javno pravni odnos izmeu drave i lica, u kojem lice
stie najiri status, dostupna su mu sva prav koja obezbeuje pravni
sistem dotine drave za svoje graane.
- Postoje dva osnovna naina sticanja dravljanstva: pravo krvi i
pravo tla. Prema pravu krvi dete stie dravljanstvo svojih
roditelja, a prema pravu tla dobija dravljanstvo zemlje u kojoj je
roeno.
- Zakon o dravljanstvu RS iz 2004. nain i sticanja
dravljanstva:
1. Sticanje dravljanstva po poreklu
2. Sticanje dravljanstva roenjem na teritoriji Srbije.
- Pravo krvi je osnovni. Dete roeno u inostranstvu iji je jedan
od roditelja srpski dravljanin moe stei dravljanstvo po poreklo
ukoliko do navrene 18 godine bude prijavljeno kao srpski dravljanin
u diplomatsko-konzularnom predstavnitvu Srbije i podnese zahtev za
upis u matinu knjigu dravljanstva. Zahtev podnosi roditelj koji je
srpski dravljanin a uz zahtev se prilae saglasnost deteta starijeg
od 14. godina. - Dopunski nain sticanja su:
1. Naturalizacija koja ima tri oblika
a) Obina naturalizacija dostupna svim strancima
b) Naturalizacija u specijalnim okolnostima dostupna srpskim
emigrantima, lanovima njihovih porodica, naturalizacija po etnikom
principu
c) Izuzetna naturalizacija dostupna samo licima ije je
naturalizacija od ineresa za zemlju.
Kod obine naturalizacije prijem moe podneti punoletni, poslovno
sposobni stranac, koji je do podnoenja zahteva imao najmanje 3
godine neprekidno prijavljeno prebivalite u Srbiji i koji je dobio
dozvolu za stalno nastanjenje.
2. Meunarodnim ugovorom 20. Nacionalnost pravnog lica taka
vezivanja
-nacionalnost pravnog lica oznaava njegovu pravnu vezanost za
odreenu dravu. - Postoje razna merila:
1. Predlae se da se pripadnost pravnog lica utvrdi prema
dravljanstvu lanova glavnog organa. Ovo danas ne moe jer su lanovi
glavnog organa esto dravljani raznih drava.
2. Registracija pravnog lica. Pravno lice pripada onoj dravi u
kojoj je registrovano, tj. po ijem pravu je osnovano, bez obzira na
to da li je stvarno sedite pravnog lica u toj ili u drugoj dravi.
Irska, Holandija, vajcarska.
3. Stvarno sedite pravnog licfa. Pod stvarnim seditem se smatra
sedite glavnog organa uprave. Austrija, Belgija, Italija,
Francuska.
4. Centar ekspoloatacije, tj. centar privredne aktivnosti jednog
pravnog lica.
Srbija
-Nae pravo prihvata dravljanstvo pravnih lica kao taku vezivanja
za odreivanje merodavnog prava u pogledu sposobnosti pravnih lica.
U nekim naim bilateralnim konvencijama (sa ekom, Rusijom) postavlja
se kao kriterijum da pravno lice pripada dravi po ijem je pravu
osnovano. U sporazumima o pravnom saobraaju sa Maarskom i Poljskom
merilo pripadnosti pravnih lica je mesto njihovog sedita. Ako je
stvarno sedite u drugoj dravi, a ne u onoj u kojoj je osnovano, i
po pravu te druge drave ima njenu pripadnost, smatrae se pravnim
licem te drave. 21. Prebivalite-taka vezivanja- Mesto u dravi u
kome se lice nastanilo sa namerom da tu trajno ivi.
- Prebivalite ima dva osnovna elementa:
1.Faktiki element se sastoji u prisustvu na jednom mestu
2.Voljni element u nameri lica da trajno ostane u tom mestu.
-Jezdi dodaje trei element poslovne sposobnosti. Lica koja
nemaju poslovnu sposobnost imaju zakonski domicil u mestu
prebivalita svojih roditelja ili staratelja.
- Pak smatra da faktiki element ima tri komponente: mesto
stanovanja, protok vremena i odnos lica prema drutvenoj sredini.
Kada se radi o subjektivnom elementu kod nas je izraeno miljenje da
se on manifestuje pre svega putem konkludentnih radnji (kupovina
kue, stvaranje zanatskih radnji).
Domicil stranaca u Srbiji
- Zakon o kretanju i boravku stranaca iz 1986. godine.
- Stranac kome je odobreno stalno nastanjenje u Srbiji ima
prebivalite u mestu u kome je nastanjen sa namerom da u njemu
stalno ivi. Davanje odobrenja za stalno nastanjenje je u nadlenosti
MUP.
- Prema odredbama ovog zakona stalno nastanjenje se moe odobriti
strancu:
1. Kome je neko od lanova ue porodice dravljanin SFRJ (brani
drug i dete) ili stranac kome je odobreno stalno nastanjenje u
SFRJ.
2. Koji je zakljuio brak sa dravljaninom SFRJ.
3. Koji je Jugoslovenskog porekla
4. Koji je u SFRJ uolio sredstva radi obavljanja privredne i
drutvene delatnosti.
- Stranci koji podnose zahtev za odobrenje stalnog nastanjenja
moraju podneti i dokaze o tome da imaju obezbeenja sredstva za
izdravanjeDomicil kao taka vezivanja u ZMPP Srbije:
- Domicil se koristi kao supsidijarna taka vezivanja
- Ako se po primarnoj taki vezivanja ne moe utvrditi merodavno
pravo za dati odnos sa elementom inostranosti, pribegava se
supsidijarnim reenjima: kada se radi o porodinom pravu i ugovornim
odnosima sa elementom inostranosti.
- Domicil ima ulogu pri odreivanju merodavnog prava za formu
testamenta kao alternativne take vezivanja.22. Mesto nalaenja
stvari taka vezivanja, leks rej sitaje
- Merodavno pravo e biti pravo one drave na ijoj se teritoriji
nalazi stvar koja je predmet spornog stvarnog prava. Spada meu
najstarije take vezivanja. Prihvataju je postglosatori u 14.
veku.
- kada je re o stvarnim pravima na nepokretnostima, prihvaena je
taka vezivanja leks rej sitaje. Nekretnine su deo suverene drave i
ne moe se dozvoliti da se njihov status procenjuje prema nekom
drugom pravu. Nekretnine danas nemaju onoliki ekonomski znaaj
kolike su imale u dobi feudarlizma, kada je taj kolizioni princip
nastao, ali njihov znaaj za domau privredu je i dalje velik.
Nekretnine mogu biti vane i za bezbednost jedne zemlje (npr.
nekretnine u pograninim pojasevima) gde je logino da se nad njima
zadrava kontrola domaeg prava. -Stvarna prava na nepokretnostima
cene se prema pravu zemlje gde se nepokretnost nalazi. Kada su u
pitanju stvarna prava na pokretnim stvarima leks reji sitaje je
vladajue ali ne i jedino koliziono reenje. Kao jedno od reenja
javlja se princip pokretnosti prate linost, koji dovode do primene
personalnog prava (prava dravljanstva ili prava domicila) vlasnika
pokretne stvari. U nekim pravima leks reji sitaje je zamenjene u
potpunosti ili delimino sa pravom zemlje u kojoj se preuzima pravni
posao koji se odnosi na pokretnosti. Princip pokretnosti prate
linost javlja se u srednjem veku (Francuska kola statuta).
- Pod stvarima u tranzitu podrazumevamo robu koja je u prevozu i
nalazi se na teritoriji drave koja nije ni zemlja odailjanja, ni
zemlja opredeljenja, ili se nalazi na otvorenom moru ili u vazdunom
prostoru iznad njega. eka i Nemaka predviaju kao taku vezivanja
mesto iz koga je stvar poslata. Kod nas je prihvaen princip leks
loci destinationis.
23. Mesto delikta taka vezivanja
-Zakon mesta izvrenja delikta. Mesto u kome je preduzeta
protivpravna radnja predstavlja odluujuu injenicu za odreivanje
merodavnog prava u materiji van ugovornih obligacija sa elementom
inostranosti.
- U zavosnosti ta se u nastavku ili u sudskoj praksi uzima kao
mesto delikta, zavisie hoe li graansko pravna odgovornost,
protivpravnost ponaanja i visina i vrsta tete biti raspravljana po
propisima drave u kojoj je radnja izvrena ili gde su se osetile
posledice. U veini drava primarno je gde je nastupila okolnost iz
koje je nastala obaveza na nadokandu (Francuska, panija, Belgija).
Drave koje nemaju zakonski kolizione norme, sud procenjuje
kriterijume za izbor nadlenog prava. To je najee zakon drave u
kojoj je prouzrokovan tetni dogaaj. 24. Autonomija volje stranaka
taka vezivanja -Autonomija volje predstavlja mogunost ugovornim
partnerima, da zavisno od procene svojih interesa neposredno
odredno nadleno pravo ili sud za presuenje sporova u povod ugovora.
Plod je individualistike koncepcije. Idejni tvorac je arl
Dimulen.
- Sa gledita pozitivnog pravnog sistema autonomija volje je taka
vezivanja, a sa gledita stranaka je subjektivno pravo. U zavisnosti
od obima slobode moe biti ograniena i neograniena. Autonomija volje
se moe koristiti u svim graanskopravnim i privrednopravnim
ugovorima. Ali ogranienja postoje u oblasti meunarodnog transporta,
a postavljena su konvencijama koja reguliu meunarodni drumski
transport, npr. konvencija o ugovorima o meunarodnom prevozu robe
drumom iz eneve 1955.
- Prema ZMPP autonomija volje je iskljuena u onim ugovorima koji
se odnose na nekretnine.
- Prema austrijskom Sveznom zakonu o meunarodnom privatnom pravu
iz 1978. nee se uzeti u obzir izabrano pravo u ugovorima sa
potroaima, ugovorima o korienju nekretnina, ugovorima o radu, ako
izabrano pravo ide na tetu potroaa, zakupca, radnika.
- Na osnovu naina izraavanja odluke moe biti izriita, preutna i
hipotetika. Izriita je kada stranke izriito odrede koje e pravo
biti merodavno. Kod preutne izbor prava ne postoji. Odluku donosi
sud na bazi okolnosti iz ugovora (mesto zakljuenja, jezik, izrazi
iz ugovora). Hipotetika re je o pravu za koje bi bilo logino da su
ga stranke htele. Sud trai pravo koje je najloginije, najee vezano
za ugovor.
25. Mesto preduzimanja pravnog akta taka vezivanja
- Lex soci actus.
- Osnovna taka vezivanja kojom se odreuje merodavno pravo u
pogledu forme ugovora. Prema zakonu drave preduzimanja pravnog akta
odluuje se da li se ugovor zakljuuje u pisanoj formi ili ne, da li
je potrebna njegova slubena potvrda od nadlenog organa....
- Postoji izuzetak od ovog kada se radi o ugovorima koji se
odnose na nekretnine (Lex reji sitaje). Spada u najstarija
koliziona pravila 12. veka. U naem pravu vlada shvatanje da je ovo
pravilo fakultativne prirode, a to znai da se forma ne mora ceniti
prema pravu mesta zakljuenja ugovora, ve da se moe ceniti i prema
nekom drugom pravu. To se deava kada ugovor ne bi bio punovaan to
se forme tie prema pravu drave gde je sklopljen.
- Fakultativnost ne vai za imperativne norme. Za procenu
punovanosti forme ugovora nai zakoni predviaju jo dva reenja.
26. Lex causae taka vezivanja - Za procenu punovanosti forme
ugovora, pored mesta zakljuenja ugovora, nai zakoni predviaju jo
dva reenja.
- Prema Zakonu o menici i Zakonu o eku to je pravo zajednikog
dravljanstva dunika i poverioca.
- Prema ZPUP i ZOSOVS, to je pravilo lex causae ono pravo koje
se primenjuje na ugovor u celini, tj. pravo koje je merodavno za
sadrinu, za prava i obaveze iz ugovora. Ovo je prihvaeno i kao opte
pravilo u ZMPP. Ugovor e biti punovaan u pogledu forme, ako je
punovaan bilo prema pravu mesta zakljuenja ugovora, bilo prema
pravu koje je merodavno za sadrinu ugovora.
27. Lex fori taka vezivanja
-Oznaava pravo organa drave koja primenjuju kolizionu normu ili
drugu normu MPP-a.
- Lex fori je pravilo u procesno pravnim pitanjima. On je opti
procesni statut, ali i statut za pitanja kvalifikacije u MPP,
dopustivost uzvraanja i upuivanja ili javni poredak.
28. Pravna priroda kolizione norme
- Svrha kolizione norme jeste da ukae na merodavno pravo.
- Vodi se dilema da li su ove norme imperativne ili
dispozitivne. Pitanje je da li je sud obavezan da primenjuje ova
merila im se u pravnom odnosu javlja strani element, da li je
obavezan da po slubenoj dunosti primenjuje i pravo na koje merilo
kolizione norme ukazuju, bez obzira da li je to pravo strano ili
domae i bez obzira na to da li se meu strane uopte javlja spor oko
merodavnog prava.- Ako su kolizione norme imperativne prirode njih
treba u svakom sluaju primeniti, ak iako to ni jedna od stranaka ne
trai, ak i kada obema stranama odgovara da se spor rei po domaem
pravu.
- Ako su kolizione norme dispozitivne prirode ponaanje stranaka,
njihovi predlozi mogu da utiu na to da li e sud uopte da primeni
svoje kolizione norme u sporu sa elementom inostranosti. U nekim
zemljama gde nisu imeprativne prirode sud e primeniti kolizionu
normu samo ako to jedna od stranaka trai.
- Do odstupanja od imperativne prirode kolizionih normi dolazi
dozvoljavanjem da se kolizione norme ne primene, ako to neko ne
zatrai blagovremeno i u odgovarajuoj formi. - Izuzetak je maarska
uredba sa zakonskom snagom o MPP-u iz 1979. godine: Ako stranke
zajedniki trae da se primeni strano pravo koje bi bilo merodavno
ovoj uredbi sa zakonskom snagom, umesto njega primenjuje se maarsko
pravo, tj. u sluaju mogunosti izbora prava izabrano pravo. U
najveem broju pravnih sistema Evrope kolizione norme su imeprativne
(Turska, panija, Austrija, Nemaka).
- Norme ZMPP predviaju imperativni karakter kolizionih normi. To
znai da su sudovi duni da primenjuju kolizione norme po slubenoj
dunosti, duni su da primene i strano pravo, ako taka vezivanja
ukazuje na inostrani pravni poredak. 29. Problem kvalifikacije u
MPP - Pitanje je kako postupiti u sluajevima kada se jedno pravno
pitanje javlja jo u toku primene samih kolizionih normi, kada jo
nije poznato merodavno materijalno pravo. Kvalifikacija uopte
predstavlja odreivanje poloaja, mesta, neega u odreenom sistemu
vrednosti. - S pravnog aspekta oznaava postupak traenja mesta
injenica u svetu pravnih pravila. Prema Katiiu, kvalifikacija je
svaka primena pravnih pojmova na injenice. Prema Nidereru, u irem
smislu je objanjavanje, tumaenje kolizione norme uopte, a u uem
smislu odreivanje pravnog smisla kolizione norme u sluajevima kada
se korieni pojmovi razliiti shvataju u razliitim dravama.
- Sa aspekta MPP-a, kvalifikacija je prethodno pitanje koje
treba reiti da bi se dolo do merodavnog prava. Problem koji se
javlja je sukob kvalifikacija, dilema oko izbora pravnog pojma,
odreivanje pravnog smisla kolizione norme u momentu kada merodavno
pravo nije poznato i kada materijalna prava, ija primena dolazi u
obzir nude razliita tumaenja spornog pitanja.
- Sukob kvalifikacija se javlja u dva vida: kvalifikacija pravne
kategorije i kvalifikacije take vezivanja. Kvalifikacije pravne
kategorije oznaava podvoenje jednog pravnog odnosa pod kolizionom
normom. Kvalifikacija take vezivanja postoji nekoliko taaka koje
datu povoda kvalifikaciji mesto zakljuenja ugovora, mesto delikta i
domicila. 30. Reenja problema kvalifikacije u MPP
Reenje po lex fori
- Kvalifikacija pojmova, injenica i pravne prirode ustanova
treba traiti u pravu drave suda koji je suoen sa problemom.
- Zastupnici ovog su Barten i Kan. Najraireniji je reenje.
Najjai argument koji ide u prilog ovog kvalifikaciji nalazi se u
injenici da je prilikom kvalifikacije re o razumevanju, tumaenju
kolizione norme, shvatiti odreene pojmove po domaem pravu je
najlake za sud, do sad nije pronaeno bolje reenje.
- Postoje argumenti i protiv lex fori. Ono dovodi do nametanja
vlastitih shvatanja drugih dravama. Prua mogunost za neopravdano
proirenje domena primene domaeg prava, stvara pravnu nesigurnost na
taj nain to e isti pojam kvalifikovati na razliite naine, problem
nepoznatih pojmova.
Kvalifikacija prema lex cause i stepenasta kvalifikacfija
- Kvalifikacija po pravu koje je merodavno za odnos koji se
raspravlja u savremenoj doktrini Volf. Pristalice ove metode imaju
u vidu kvalifikaciju pravne kategorije, a ne i take vezivanja.
- Prema stepenastoj kvalifikaciji, uvek se pri izboru i tumaenju
kolizione norme polazi od shvatanja, od prava drave suda lex fori,
dok se na drugoj stepenici ukoliko se ima primeniti strano pravo
kao merodavno ono tumai po pojmovima i smislu koje sadre lex
cause.
Teritorija autonomnih pojmova
- Rabel, Kastra.
- Prema njemu, kvalifikaciju ne bi trebalo vriti oslonom na
jednonacionalno pravo, ve treba sluiti autonomnim pojmovima,
nezavisnim od nacionalnih prava. Ti autonomni pojmovi bi se
stvarali u meunarodnim sporazumima ili bi ih sud pronalazio putem
komparativnih istraivanja.
Ostala reenja
-Kompromisna reenja. Prema Luncu, ne postoje jedinstvena reenja,
ve se reenja trae od sluaja do sluaja. Teorija o funkcionalnoj
kvalifikaciji po kojoj se pri kvalifikaciji polazi od pojmova
sadranih u stranom pravu i pri tom se vodi rauna o funkciji koju
odreena ustanova ima u njemu. Kod nas kvalifikaciju treba vriti po
lex fori.
31. Renvoi uzvraanje i upuivanje u MPP- Ukoliko poemo od
stanovita supstancijalnog upuivanja polazno koliziono pravo e nas
direktno uputiti na supstancijalno pravo odreene zemlje. Polazno je
kolaziono pravo, a merodavno supstancijalno pravo.
- Ukolik poemo od stanovita kolazionog upuivanja mogue su tri
situacije:
1. Upuivanje na strano pravo, strano pravo je merodavno
2. Dolazi do uzvraanja vraanje na poetno pravo
3. Poetka drava upuuje na drugu, a ona na treu dravu.
- Kada su u pitanju termini u naoj literaturi je najire usvojen
termin uzvraanje. Uz termin upuivanje na dalje pravo, koriste se i
upuivanje na tree pravo ili upuivanje.
32. Pretpostavke za renvoi- Naelno-teorijska pretpostavka treba
da prihvati koncepcija po kojoj kolizione norme upuuju na jedno
pravo u celini, a ne samo na materijalne norme tog prava.
- U konkretnom sluaju kolizione norme drave suda i kolizione
norme drave na ije pravo polazne kolizione norme upuuju treba da
budu razliiti.
- Potrebno je da postoji odreeni injenini skup. Takav raspored
injenica koji omoguuje da se razliita merila prihvaena u dve ili
vie kolizionih normi u datom sluaju vezuju za razliite drave.
33. Razlozi za i protiv renvoi
- Za: teoretiari koji se zalau na renvoa, istiu da se njime
iizlazi u susret razumnim oekivanjima stranak, da se izbegava
primena prava koja ima slabe veze sa sluajem, ne bi bilo logino
primeniti strano pravo protiv volje strane drave dolazi se do
primene domaeg prava koje sud bolje poznaje.
- Protiv: kolizione norme drave suda su pozvane da odrede da li
e se u jednom sporu primeniti domae ili strano pravo, koje strano
pravo; ranvoa dovodi do zaaranog kruga; primenom stranog kolizionog
prava se oteava poloaj domaeg sudije i poveava se nezavisnost o
ishodu spora. Uzvraanje i upuivanje bi pretstavljalo protivrenost u
autonomiji volje, kada stranke imaju pravo svojim sporazumom da
odaberu pravo koje e regulisati njihov odnos. 34. Renvoi u naem
pravu
- Do donoenja ZMPP status rrenvoi u naem pravu bio je otvoren i
sporan. Regulisanje ZMPP prihvata se i uzvraanje i upuivanje.
- Prema Blagojeviu, van sluajevima u kojima je izriito predvien
zakon, ranvoa bi za nas bio prihvatljiv ako to nalae opte usvojeni
meunarodni obiaji, ali samo ako pravo strane drave propisuje da e u
pojedinim sluajevima u prvom redu imati najpre da se primene
njihove kolizione norme.
- Emsner smatra da van sluajeva i izriito regulisanih zakonom
ili meunarodnim ugovorom, moe se za nae pravo prihvatiti i
uzvraanje kao opta ustanova osim kada do stranog prava dolazimo
putem autonomije volje kao take vezivanja ili kolizione norme koju
sadri meunarodni ugovor u kojem nije izriito predvien ranvoa.
- Prema Jezdiu u sluaju da propisi izriito ne nalau primenu
Ranvoa, sud je slobodan da primeni ili ne primeni tu ustanovu, pri
emu treba da se rukovodi time da bi putem uzvraanja i upuivanja na
dalje pravo doao do pravila koja su naprednija od materijalnih
normi prava na koje je uputila koliziona norma zemlje suda.
Prilikom ocene koje je pravo naprednije, treba voditi rauna o
principima iz povelje OUN.
35. Javni poredak u MPP
- Termin iz francuskog prava
- Postoje vrednosti domaeg poretka od kojih se ne moe odustati
ak ni kada domaa pravila MPP-a prihvataju kompetentnost stranih
prava, odnosno kada smatraju adekvatnim procesne uslove pod kojima
je strana odluka donesena. Te vrednosti predstavljaju javni
poredak.
- Pod javnim poretkom se podrazumevaju same osnovne norme domaeg
prava koje se u svakom sluaju moraju zatititi. - Javni poredak je i
institucija MPP-a koja omoguuje da domai organ ne postupi po
uputstvu domae kolizione norme ili ne prizna stranu odluku koja
ispunjava ostale uslove za priznanje, a da bi se zatitio domai
javni poredak.
- Javni poredak je skup temeljnih principa drutvenog i dravnog
ureenja jedne zemlje, koji moraju biti ouvani bez obzira na
kolizione norme MPP-a.
- Utvrivanje sadraja i granica javnog poretka su mogua na dva
naina.
1. Optom klauzulom krug normi koja ine javni poredak jedne drave
se odreuje apstraktnom definicijom. Npr. Zakon o MPP Poljske iz
1966. godine govori o osnovnim principima pravnog poretka Poljske,
Nemake i CG.
2. Enumeracijom nabrajanjem normi ili domena u kojima
imeprativne norme predstavljaju automatski deo javnog poretka.
Pokuaj izrade Kodeksa, koji je predstavljao nacrt unifikovanog
MPP-a Latinske Amerike.
- Najee se ostaje pri formulaciji da se nee primeniti strani
zakon ili priznati strana odluka ako je protivan javnom
poretku.
- Norme o punoletstvu su imeprativne norme. Ne bi bilo logino da
se stranama u jednom ugovornom odnosu dozvoli da menjaju granice
punoletstva, ali je situacija drugaija ako je re o primeni norme o
sticanju punoletstva stranog dravljanina po stranom zakonu. -
Blagojevi smatra da treba razlikovati situaciju kada se pravni
odnos zasniva u domaoj dravi, od sluaja kada je ve zasnovan u
inostranstvu.
- Povredu javnog poretka mogu da prouzrokoju samo meritorni
efekti strane norme ili odluke. Strana norma se ne otklanja
automatski. Ista norma moe biti kompatibilna sa jednom, a
inkompatibilna sa drugom ustanovom lex fori. Prema Lagardu, strana
norma ne vrea javni poredak po sebi, ve u sadejstvu sa drugim
ustanovama domaeg prava.
- Relevantan moe biti samo javni poredak koji vai u momentu kada
se donosi odluka o tome da li e primeniti strano pravo i da li e se
priznati strana odluka.
36. Prednosti i negativne strane javnog poretka
- Osnovni nedostatak ove ustanove je u tome to se ni u
zakonodavstvima, ni u teoriji, ni u praksi nisu oformili jasni
pokazatelji, ntii su jasno opredeljene pretpostavke za primenu te
ustanove. Organu koji primenjuje pravo na raspolaganju stoje samo
uoptena uputstva, a njegov zadatak je veoma sloen.
- Poznati su sluajevi suprotstavljanja javnog poretka ropstvu;
Isticali su se razlozi zatite javnog poretka radi omoguavanja
razvoda, ali i da bi se odbilo priznanje razvoda; Javni poredak se
koristi i radi otklanjanja i ouvanja normi koje su sankcionisane
diskriminaciju prema rasi, nacionalnosti, polu, poreklu. Javni
poredak je ustanova bez koje MPP-o ne bi mogao da postoji. 37.
Posledice primene ustanove javnog poretka
1. Neprimena stranog prava
- Ako je strano pravo inkompatibilno sa domaim javnim poretkom
efekat ustanove javnog poretka se ogleda u tome to se otklanja
primena stranog prava. Postojae supsidijarna primena lex fori i u
sluaju kada se strano pravilo jednostavno otklanja i ne zamenjuje
se konkretnom domaom normom.
- U nekim sluajevima umesto norme stranog prava koja vrea domai
javni poredak, treba primeniti drugu normu istog stranog prava.
2.Nepriznanje strane odluke
- Ako se ustanova javnog poretka stavlja u desjtvo u postupku
preispitivanja strane odluke strana odluka se nee primeniti niti
izvriti na domaoj teritoriji. - ZMPP posveuje 3 lana javnom
poretku: 4, 91, 99. Oni propisuju da se primenjuje strano pravo ako
bi njegovo dejstvo bilo suprotno ustanovom utvrenim osnovama
drutvenog ureenja. 38. Reciprocitet u MPP
- Temelj MPP-a. To je najoptiji i najstariji princip u odnosima
izmeu drava, odnosno izraz tenje da se osigura ravnopravna saradnja
meu suverenitetima. Njegova osnova se nalazi * daj da bi dao.
Reciprocitet omoguava slabijim da sarauju sa jakima. Kroz uslov
uzajamnosti stvara se i odreena meuzavisnost prava pojedinim
drava.
- Reciprocitet je instrument usaglaavanja pravnih sistema bez
neposrednog odgovora. Uslov reciprociteta u pravnotehnikom smislu
znai konkretno uslovljavanje primene stranog prava, priznanje
strane odluke ili nekog prava stranaca, istim postupanjem * strane
drave prema naim graanima, naem pravu i naim odlukama. 39. Vrsta
reciprotiteta u MPP. 1 .Prema nainu nastanka
- Diplomatski nastaje neposrednim sporazumevanjem drava na
bilateralnom ili multilateralnom planu. Dve ili vie drava se
dogovore da u meunarodnom ugovoru postave principe uzajamnog
tretmana graana ili sudskih odluka zemalja ugovornica. Prava koja
se na taj nain ine dostupnim, mogu biti posebno nabrojana ili mogu
biti garantovana optim klauzulama. Postoje 4 klauzule:
a) Klauzula nacionalnog tretmana * - na bazi koja se uzajamno
izjednaava poloaj dravljana drava sa kojima se zakljuuje ugovor sa
domaim dravljanima. b) Klauzula materijalne uzajamnosti
c) Klauzula neposredne uzajamnosti u kojoj se taksativno navode
prava koja se meusobno garantuju
d) Klauzula najpovlaenije nacije u kojoj se dravljanima drave
saugovornice garantuje tretman koji je dat, ili e biti dat,
dravljanima neke tree drave koja ima status i zove se najpovlaenija
drava.
- Zakonski nastaje kada se u nekoj dravi dostupnost odreenih
prava stranaca garantuje u domaem zakonu i time odreuju prava
stranaca u odreenoj pravnoj oblasti, tj. dostupnost nekog prava
strancima u domaoj dravi. Npr. Zakon o nasleivanju RS iz 1995.
godine: Strani dravljani u RS imaju pod uslovom da uzajamnosti,
isti nasledni poloaj kao i domai dravljani, ako meunarodnim
ugovorom niije drugaije odreeno.
- O faktinom se radi kada sticanje odreenih prava od strane
stranaca nije garantovano ni meunarodnim sporazumom, ni zakonima,
ali se faktiki obezbeuje u praksi.
2. Prema pravnoj sadrini: formalni i materijalni
- formalni se bazira na principu obostranog nacionalnog
tretmana: kada su stranci kod nas izjednaeni sa domaim dravljanima,
a istovremeno su nai dravljani u posmatranoj stranoj dravi
izjednaeni sa dravljanima te drave. Garantuje se ravnopravnost u
tretmanu, a ne u specifinim davanjima, tj. iskljuuje diskriminaciju
po osnovu dravljanstva, ali ne garantuje punu meunarodnu ravnoteu u
pogledu uivanja pojedinih prava.
- materijalni znai pruiti strancu ona prava koja na dravljanin
ima u stranevoj dravi. Domae sudske odluke se moraju izvravati pod
istim uslovima. 40. Retorzija u MPP
- Predstavlja protivmeru koju je jedna drava preduzima kada
ustanovi da druga drava ne pokazuje dovoljno uivanja njenih graana
ili odluka i akata sudova i drugih organa. Retorzija uspostavlja
ravnoteu u odnosima izmeu drava. Zato se pojavljuje kao neka vrsta
negativne uzajamnosti.
- Polje primene retorzije: graanska prava stranaca, norme o
sukobu jurisdikcija, retka pojava primene u domenu kolizionihi
normi
41. Reciprocitet i retorzija i odreivanje merodavnog prava -
Strano pravo na koje ukazuje domaa koliziona norma primenie se samo
u sluaju ako se u dotinoj stranoj zemlji u simetrinom sluaju
primenjuje pravo Srbije. Ako to nije sluaj, neemo ni mi primeniti
strano materijalno pravo.
- U naem kolizionom pravu retorzionu meru su predviali
naslednopravni propisi Zakon o nasleivanju iz 1965.
- Retorzija je retka pojava u praksi odreivanja merodavnog
prava, a nema podrke ni u teoriji. Svaka drava sama odluuje do koje
e mere i u kojim e situacijama da uiva strano pravo, strane odluke,
tj. koje e prava uiniti dostupnim strancima.
- Postavljanje uslova reciprociteta i primene retorzionih mera
nemaju opravdanja u domenu odreivanja merodavnog prava. ZMPP ne
priznaje uslov reciprociteta i retorziju u oblasti odreivanja
merodavnog prava.
42. Reciprocitet i retorzija i sukub jurisdikcija
- Ovde se reciprocitet i retorzija javljaju pre svega u vezi sa
priznajem i izvrenjem stranih odluka. Osnovna je ideja da domai
organi priznaju strane odluke samo u sluaju ako se u zemlji porekla
takoe priznaju nae odluke. Postavlja se pitanje na kom nivou
konkretnosti treba traiti paralelno priznanje odluka.
43. Reciprocitet i retorzija i prava stranaca
- U uporednom pravu se po pravilu ne uslovljavaju sva prava
stranaca reciprocitetom. U mnogim pravima ne postoji opte pravilo o
reciprocitetu u vezi sa pravima stranaca, ve se samo odreena prava
uslovljavaju reciprocitetom. To praktino znai, da se pojaava uloga
zakonodavca, a smanjuje se ili eliminie uloga organa uprave, u
proceni kada treba i kada ne treba traiti reciprocitet kao uslov da
bi neka graanska ili porodina prava bila dostupna strancima.
Reciprocitetom su uslovljena samo ona prava stranaca koja
zakonodavac tako odredi.
44. Unutranji sukob zakona
- Problem odreivanja merodavnog prava nije samo problem izmeu
drava, jer je zakonodavna aktivnost prepoznatljiva i na nivou
teritorijalnih jedinica, pa su mogui sukobu zakona izmeu tih
jedinica. - Pored sloenih drava, sukob zakona je karakteristian i
za meusobne odnose metropole i kolonije, za teritorije pod
starateljstvom i dr. Prisutan je sukob zakona koji se vezuje za
razliite grupe ljudi unutar iste drave. U bivoj Jugoslaviji su bili
sukobu zakona izmeu federalnih jedinica.
- U nekim zemljama kao to su anglosaksonske i panija, norme
MPP-a istovremeno slue i za odreivanje merodavnog prava unutar
drave, a kao izuzetak postoji manji broj pravila koja su
postavljena posebno i iskljuivo za reavanje unutranjih sukoba
zakona. Meunarodna i unutranja
- Meunarodna i unutranja koliziona sfera nisu i ne mogu biti
potpuno odvojene. Isti pravni odnos moe da pokrene i meunarodni i
unutranji kolizioni mehanizam istovremeno i tu se postavlja pitanje
njihovog razgranenja. Postupak se pokree ukazivanjem kolizione
norme na pravo sloene drave.
45. Reenje unutranjeg sukoba zakona
- Postoje dva osnovna reenja: pravila MPP-a neposredno biraju
merodavnom pravom ili se konaan izbor preputa kolizionim normama
drave sa sloenim pravnim sistemima.
- Barten smatra da samo kolizije meunarodnog karaktera ine
predmet MPP-a. Izbor prava unutar granice jedne drave treba
prepustiti zakonodavstvu te drave. A to smatra da norme MPP-a
neposredno biraju merodavna pravila i on je protivnik dvostepenosti
u izboru pravila jedne federalne jedinice. Nacionalna zakonodavstva
pokazuju veu naklonost ka dvostepenosti, tj. preputanju konanog
reenja unutranjim kolizionim normama sloene drave (Austrija,
Egipat, Italija). - Prema Zakonu o MPP-u Austrije iz 1978. godine:
(ukoliko se strani pravni poredak sastoji iz vie odvojenih
poredaka, treba primeniti pravo onoga od njih na koji ukazuju
postojea pravila stranog pravnog poretka). U sluaju da takvih
pravila nema merodavno je pravo dela nejedinstvenog pravnog poretka
s kojim postoji najtea veza. Postoje razlozi koji nameu
jednostepenost kao reenje.
- Preputanjem reenja unutranjim kolizionim normama drave na koju
je ukazala norma MPP-a ostae se bez reenja, jer je mali broj drava
sa sloenim pravnim sistemom koje imaju jedinstvene unutranje
kolizione norme. I da ima jedinstvene kolizione norme, pojavljuje
se nereivi problemi, kroz postojanje razliitih taaka vezivanja.
- Celishodnije da norme MPP-a neposredno biraju merodavna
pravila i u sluaju kada to nisu jedinstvene norme jedne drave, ve
norme jedne federalne jedinice. Kada je re o lex nationalis, ona se
zasniva na elementu koji se neposredno vezuje za dravu, a ostale
take vezivanja imaju povezanost sa jednim mestom. Prihvatljivo je
meovito reenje: ako je pravo dravljanstva pravo sloene drave,
merodavno pravo unutar te drave odredie njene unutranje kolizione
norme. Ako nema unutranjih kolizionih normi primenie se pravo
teritorijalne jedinice sa kojim je lice u najblioj vezi.
- Prema ZMPP ako je merodavno pravo drave iji pravni poredak
nije jedinstven, a pravilo ovog zakona ne upuuju na odreeno pravno
podruje u toj dravi, merodavno pravo se odreuje po pravilima tog
pravnog poretka. Ako se ovako ne moe utvrditi, merodavno je pravo
podruja u toj dravi sa kojim postoji najblia veza.
46. Odreivanje merodavnog prava u oblasti pravne i posloven
sposobnosti fizikih lica- Pravna sposobnost je sposobnost licada
bude nosioc prava i obaveza u jednom pravnom odnosu. Poslovna
sposobnost je sposobnost lica da svojim pravnim aktima stie prava i
obaveze.
- Nae pravo prihvata lex nationalis kao osnovu taku vezivanja u
pogledu pravne i poslovne sposobnosti fizikih lica. - Kada je u
pitanju pravna sposobnost dravljnstvo je jedno od taaka vezivanja.
Tekoe se javljaju kada se pita da li lex nationalis vai i za
komorijente. Kod njih se najee problem javlja kada se radi o
meusobnom nasleivanju ili osiguranju, pa tekoe nastaju ukoliko su
komorijenti razliitog dravljanstva, a prava zemalja ijeg su oni
dravljanstva sadre inkompatibilna reenja: npr. oba lica
nadivljavaju jedno drugo. Kada ne postoji specijalna koliziona
norma za pitanja komorijenata u domaem pravu, smatra se da bi to
trebalo reiti po lex nationalis (lex nationalis Zakona
dravljanstva, nacionalni zakon).
- Kada je u pitanju opta poslovna sposobnost merodavno je lex
nationalis, dopunjeno sa lex loci actus. Poslovna sposobnost jednog
lica cenie se po normama prava zemlje iji je dravljanin, a ako po
tim pravilima to lice ne bi bilo poslovno sposobno, smatrae se ipak
poslovno sposobnom, ako bi bilo sposobno po pravu zemlje gde je
nastala sporna obaveza.
- Lex loci actus kao dopunsko reenje dolazi u obzir samo ako je
re o utvrivanju neije poslovne sposobnosti u ugovornim odnosima.
Kada je u pitanju odreivanje merodavnog prava za proglaenje
nestalog umrlim, prema ZMPP, merodavno je pravo drave iji je
dravljanin bilo to lice u vreme nestanka. 47. Odreivanje merodavnog
prava za materijalne uslove zakljuenja braka
-Uporedno MPP-o poznaje dva osnovna principa pri postavljanju
kolizionih normi. Prvi pristup odreuje kao merodavno pravo zemlje u
kojoj se brak zakljuuje, a drugi personalno pravo buduih branih
partnera.
- Merodavno pravo zemlje u kojoj se brak zakljuuje - predstavlja
jednostavno koliziono reenje, ija je dobra strana u tome da nadleni
organ primenjuje domae pravo koje najbolje poznaje. Zamerka kod
ovog reenja je to to ona otvara vrata izigravanju zakona i tako
omoguuje zakljuenje brakova protivno uslovima koje propisuju
personalna prava buduih branih partnera.
- Personalno pravo buduih branih partnera postavlja se pitanje
dravljanstvo ili domicil; kumulativna primena ili primena svakog
prava posebno. Merodavan je zakon dravljanstva. Ovakvim reenjem se
eli izbei sklapanje brakova koji ne bi bili valjani u sredini
jednog od branih partnera. Zbog toga je prvo pravilo da treba
potovati materijalne uslove propisane pravom one drave iji su
dravljani lica koja ele da zakljuuju brak. Imamo kumulativnu
primenu nacionalnog zakona buduih branih partnera i primenu dela
lex fori
- Postoji obina i distributivna kumulacija.
1. Obina podrazumeva obavezu verenika da ispunjavaju uslove oba
prava.(misisipi)
2. Distributivna podrazuma ispunjavanje uslova propisanih samo
svojim pravom i ima veu podrku u teoriji i praksi.
- Kada su u pitanju brane smetnje, jednostrane smetnje su
okolnosti koje nisu prepreka braku, ako se ne nalaze na strani
nupturijenta po ijem zakonu bi one bile smetnje (brak izmeu
dravljanina Srbije sa 18 godina i dravljanke Amerike sa 30 godina.
Dravljanin Srbije koji po amerikom zakonu ne ispunjava uslov brane
zrelosti sa 18 godina). Dvostrane smetnje spreavaju punovano
zakljuenje braka, ma sa koje strane dolazile u koje su ubrajaju
epilepsja i polne bolesti. Postavljene su radi zatite oba partnera.
Prema ZMPP, merodavno je za svako lice pravo drave iji je ono
dravljanin u vreme stupanja braka.
- Lex fori: u nekim pravima javni poredak, tj. primena lex fori
javlja se u permisivnom vidu (dozvoljava se zakljuenje braka s
pozivom na javni poredak, iako se prema merodavnom pravu taj brak
ne bi mogao zakljuiti), a u drugim pravima u prohibitivnom obliku
(ne dozvoljava se zakljuenja braka s pozivom na javni poredak, iako
bi se prema merodavnom pravu mogao zakljuiti taj brak).
- Prema ZMPP iako prema nacionalnom zakonu odreenog lica postoje
uslovi da to lice zakljui brak, nadleni organ u Srbiji to nee
dozvoliti ako postoje smetnje: postojanje ranijeg braka, srodstvo,
nesposobnost za rasuivanje.
48. Odreivanje merodavnog prava za formu braka
-Osnovni cilj i reenje sukoba zakona u ovoj oblasti jeste
obezbeivanje pravne sigurnosti i dostojanstva. Postoje dve
situacije vezane za formu brakova sa elemntom inostranosti. Prva
zakljuivanjem brakova pred domaim organom kada se element
inostranosti javlja u subjektu. Druga se odnosi na priznanje
brakova koji su zakljueni u inostranstvu, kada se element
inostranosti javlja u pravima i obavezama. Prvi sluaj je vezan za
odreivanje prava za formu, a drugi se odnosi na odreivanje
merodavnog prava vezano za priznanje brakova koji su zakljueni u
inostranstvu.
- Osnovno koliziono reenje u pogledu forme braka sa elementom
inostranosti je mesto zakljuenja braka izraeno kao pravo mesta
sveanosti. Postoji alternativno reenje nacionali zakon, kada se
radi o brakovima stranih dravljana koji se zakljuuju na teritoriji
domae drave. Prema ZMPP, za formu braka merodavno je pravo mesta
gde se brak zakljuuje.
- Kada je u pitanju merodavno pravo za priznanje brakova
sklopljenih u inostranstvu, vai princip brak punovaan u mestu
zakljuenja, punovaan je svuda. U domaim brakovima nadleni organ
uestvuje u postupku zakljuivanja brakova i postula na nain koji je
propisan u domaem pravu. Neke drave imaju dopunska pravila u
pogledu priznanja inostranih brakova i one se odnose na brakove
stranih dravljanina koji su zakljueni u inostranoj formi, a treba
ih priznati u domaoj dravi i na brakove domaih dravljana koji su
zakljueni u inostranstvu.
- Diplomatsko-konzularni brakovi u MPP-u smatraju se domaim
brakovima poto se zakljuuju pred ovlaenim organom domae drave i na
eksteritorijalnom delu domae drave. Da bi diplomatsko, konzularno
predstavnitvo moglo pristupiti obavljanju zakljuivanja brakova,
mora ga za to ovlastiti funkcioner koji rukovodi organom uprave
nadlenim za inostrane poslove. Da bi brakovi zakljueni pred
ovlaenim diplomatsko-konzularnim predstavnitvima bili punovani u
dravi prijema, potrebno je da se ta drava ne protivi tome da strana
predstavnitva na njenoj teritoriji obavljaju aktivnost koja ne
spava u redovnu nadlenost tih organa. Pristanak strane drave se
izraava meunarodnim ugovorom, najee bilateralnim. 49. Odreivanje
merodavnog prava za razvod braka-Postoje tri osnovna reenja:
1) Drave common law sistema primenjuju lex fori bez obzira na to
da li su oba brana partnera strani dravljani ili je jedan domai.
Lex fori opredeljuje da li je razvod uopte dozvoljen i da li je
osnov na kome je zasnovan zahtev dovoljan da bi se izrekao razvod
(Rusija, Kina). 2) Lex domicili - moderno reenje koja afirmie
primenu prava drutvenog centra ivota branih partnera. Problem se
javlja ukoliko brani partneri imaju prebivalite u razliitim
dravama.
3) Lex nationalis garantuje veu stalnost i pravnu sigurnost.
Problem se javlja kada postoje razliita dravljanstva, i tu
supsidijarna reenja mogu biti razliita: poslednje zajedniko
dravljanstvo, dravljanstvo mua, dravljanstvo tuioca, pravo
dravljanstva onog branog partnera koje je povoljnije za razvod, lex
fori ako je jedan od suprunika dravljanin drave suda, pravo drave
sa kojom su suprunici u najblioj vezi.- Prema ZMPP za razvod braka
merodavno je pravo drave iji su dravljani oba brana druga u vreme
podnoenja tube. Ako su brani drugovi dravljani razliitih drava u
vreme podnoenja tube, za razvod braka merodavna su kumulativna
prava obe drave iji su oni dravljani. 50. Odreivanje merodavnog
prava za usvojenje
-Pristuan je lex fori i personalno pravo najee u formi prava
dravljanstva.
- Lex fori je tradicionalno reenje drava common law sistema. Van
njih ovo vai za vajcarsku. Uslovi usvojenja se cene po lex fori, za
ponitaj usvojenja zasnovanog u vajcarskoj merodavno je vajcarsko
pravo, a usvojenje zasnovano u inostranstvu moe da bude poniteno
samo ako postoji razlog za ponitaj i po vajcarskom pravu.
- Personalno pravo pravo dravljanstva usvojioca uz saglasnost
prava usvojenika u pogledu saglasnosti za usvojenje, i kumulativno
pravo usvojenika i usvojioca. Kumulacija moe da bude obina i
distributivna. - MPPO Srbije u pogledu zasnivanja i prestanka
usvojenja predvia merodavnost prava dravljanstva usvojioca i
usvojenika u veme zasnivanja, odnosno prestanka usvojenja. Ako su
usvojilac i usvojenik dravljani iste drave merodano je pravo
njihovog zajednikog dravljanstva; Ako su dravljani razliitih drava
merodavna su kumulativna prava obeju drava; Ako su brani partneri
zajedniki usvajaju merodavna su kumulativna prava drava iji je
dravljanin usvojenik i prava drava iji su dravljani i jedan i drugi
brani partner. Zasnivanje usvojenja ima cilj da se izmeu usvojioca
i usvojenika uspostavi odnos roditelja i dece.
51. Kolizione norme za stvarno pravne odnose
- Izbor prava u oblasti stvarnopravnih odnosa jedan od
najznaajnijih problema u MPP.
- Reenje problema uslovljeno injenicom postojanja dva osnovna
tipa svojinskih odnosa: privatna i dravna svojina, kao i da li je
re o pokretnim i neporketnim stvarima.
- Osnovni i ujedno najstariji princip regulisanja odnosa povodom
nepokretnosti je lex rei sitae. Datira jo od italijanskih
statutista XII i XIII v /postglosatori ga prihvataju u XIV veku/.
Danas vrlo iroko prihvaen princip u sferi nepokretnosti, a uz
izvesna odstupanja u oblasti pokretnih stvari. Jedinstvenost
statuta stvari je prisutna u savremenim kodifikacijama MPP. Primena
statuta mesta - drave nalaenja stvari proizvod je injenice
neposrednog kontakta drave sa njom i, shodno tome, izraenog
interesa za njegovo regulisanje.- Razlozi primene lex rei sitae u
sluaju nepokretnosti: nepokretnost je nerazluiv deo dravne
teritorije, moe predstavljati izuzetnu vrednost, moe imati poseban
interes za nac.bezbednost, te da je specifian izraz suvereniteta
drave. Lex rei sitae opti realni statut mnogih drava/ ali ne u
svim/
- U sluaju pokretnih stvari vai: lini statut vlasnika ili zakon
drave sklapanja posla - lex loci actus. Pokretnost prati linost
mobilia sequitur personam jo u srednjem veku.
Zakon drave preduzimanja pravnog akta vezuje se za
anglosaksonsko pravo. Nije dovoljno zaiveo. U SAD danas se
primenjuje princip najtenje povezanosti.
- Ostali elementi odnosa vezani za nepokretnost procenjuju
se:
Lini statut = poslovna sposobnost.
Lex loci actus = forma pravnog akta / ili lex causae/.
Na zakon mesto nalaenja stvari.- Stvari u prevozu mali broj
drava regulie ovo pitanje zakonom. Sloenost problema zbog njihove
''pokretljivosti''- Stvari u prevozu /res in transitu/ podrazumeva
robu koja je u prevozu i nalazi se na teritoriji drave koja nije ni
drava odailjanja izvoza, ni drava opredeljenja uvoza ili je na
niijem prostoru. - Dva reenja : - mesto odailjanja /panija,
SSR/.
- mesto opredeljivanja destinacija /Port.Belg.SRB/.
- Doktrina je vie priklonjena principu lex destinationis-
Osnovna sredstva prevoza zakon zastave.
52. Odreivanje merodavnog prava za naslednopravne odnose
- Postoje dve osnovne koncepcije. Prema jednoj, najvanije je da
se na raspravljanje zaostavtine primenjuje jedno pravo, bez obzira
na to da li se razni delovi zaostavtine nalaze u raznim dravama i
bez obzira na to da li zaostavtinu ine pokretne ili nepokretne
stvari. To je princip jedinstvene zaostavtine. Usvajanje principa
jedinstvene zaostavtine, znai po pravilu primenu prava dravljanstva
ostavioca.
- Kada se radi o principu podeljene zaostavtine, razliita prava
u zavisnosti da li je re o pokretnim ili nepokretnim stvarima.
Postoje odstupanja od principa jedinstvene zaostavtine, kada se
radi o zaostavtini bez naslednika. Prema nekim konvencijama takva
zaostavtina pripada dravi iji je dravljanin ostavilac. A prema
nekim, je predviena da e se u odsustvu naslednika, nasleivanje
pokretne imovine vriti prema nacionalnom zakonu ostavioca, a
nasleivanje nepokretne prema zakonu zemlje gde se nekretnine
nalaze.
- Prema ZMPP, za nasleivanje merodavnog pravo drave iji je
dravljanin bio ostavilac u vreme smrti. Ako je ostavilac imao vie
dravljanstva, relativno je ono koje je imao u momentu smrti. Ako je
u momentu smrti imao vie dravljanstva, srpskim dravljanstvom e se
smatrati onaj bipatrid, koji ima pored nekog stranog dravlljanstva
i dravljanstvo iz Srbije. Bipatrid koji ima dva ili vie strana
dravljanstva, smatrae se da je dravljanin one drave u kojoj ima
prebivalite, a ako ne to, onda dravljanin one drave sa kojom je u
najblioj vezi. Ako ostavilac u momentu smrti nije imao dravljanstvo
ni jedne drave, nacionalni zakon kao taka vezivanja se zamenjuje
lex domicil, ako ne, merodavno je pravo njegovo boravite.
- Merodavno pravo za testamentalnu sposobnost je personalno
pravo ostavioca. Merodavno je pravo drave ije je dravljanstvo imao
zavetalac u trenutku sastavljanja testamenta. Testament je punovaan
u pogledu oblika ako je punovaan po: pravu mesta gde je sastavljen,
pravu drave iji je dravljanin bio zavetalac, pravu zavetaoevog
prebivalita, odnosno boravita. Forma testamenta: Haka konvencija u
sukobu zakona u pogledu forme testamenta iz 1961.; Haka konvencija
o jednoobraznom zakonu o obliku testamenta iz 1973.
53. Odreivanje merodavnog prava za ugovorne odnose
- Ugovorni odnosi spadaju u red najbrojnijih i najznaajnijih
odnosa u MPP-u. Ugovori su osnovni instrument pravnog uoblienja
prometa robe i usluga, kako unutar iste drave, tako i na
meunarodnom planu. Za uesnike u ovom odnosu je bitno da znaju prava
i obaveze, kao i mogue posledice pojedinih radnji. - Sigurnost i
predvidljivost se moe postii na dva naina: Meunarodnom unifikacijom
materijalnih pravila koja bi regulisala meunarodni promet robe i
usluga; Preciziranjem i razradom normi koje e ukazati na merodavno
nacionalno ugovorno pravo.- Unifikacija materijalnog prava dovodi
do identinog sadraja materijalnopravnih normi u svim zemljama, to
dovodi do takvih posledica, da bi sudovi svih zemalja ije je
materijalno pravo unifikovano morali donositi ista reenja. Iskljuen
je sukob zakona, dolo bi do smrti kolizionog prava. - Unifikacija
kolizionog prava dovodi do primene sadrinski iste kolizione norme,
to isto dovodi do posledica, sudovi svih zemalja primenie
materijalno pravo jedne te iste zemlje za reavanje konkretnog
sluaja. Unifikaciju kolizionog prava izvrila je Haka konferencija
za MPP-o u Hakoj konvenciji o merodavnom pravu za ugovore o
meunarodnoj prodaji robe.
54. Odreivanje merodavnog prava za vanugovornu odgovornost
- Vanugovorna odgovornost brojna pojava u meunarodnoj zajednici,
pratea tehnoloka pojava. Reavanje pitanja lex loci delicti, - mesto
delikta. Strane mogu izabrati merodavno pravo za vanugovornu
obavezu nastalu prouzrokovanjem tete nakon nastupanja tetnog
dogaaja ili pre tetnog dogaaja, pod uslovom da stranke obavljaju
privrednu delatnost. Izbor merodavnog prava ne utie na prava treih
lica i mora biti uinjen na izriit nain. - Ako merodavno pravo nije
izabrano, a odgovorno lice i oteeni imaju uobiajeno boravite u
istoj dravi u trenutku nastanka tete, za vanugovornu odgovornost za
tetu merodavno je pravo te drave. Ako stranke nisu izabrale
merodavno pravo, a nemaju uobiajeno boravite u istoj zemlji,
merodavno je pravo drave u kojoj je nastupila teta. - Postoje neka
odstupanja:a. Mesto van jurisdikcije odreene drave /otvoreno more -
brod/.
b. Zbog jae veze sa nekom drugom dravom /a ne sa onom gde se
dogaaj odigrao/.
4. Duga tradicija principa lex loci delicti
a. U najveem broju drava ovaj se princip primenuje i na ocenu
protivpravnosti ponaanja i na vrstu i obim odgovornosti, pa i na
procenu deliktne sposobnosti aktera ponaanja
b. U manjem broju drava odvojeno se regulie izbor merodavnog
prava za procenu protivpravnog ponaanja i odgovornosti uesnika
Primer:
Maarska i Engleska protivpravnost cene po lex fori, a deliktnu
odgovornost po lex loci delictic. Nae pravo odvojeno regulie
merodavno pravo za vanugovornu odgovornost i protivpravno ponaanje.
U oba sluaja se predvia nadlenost prava gde je radnja izvrena ili
gde je nastupila posledica, ali se u sluaju odgovornosti sudu daje
pravo izbora onog zakona koji je povoljniji za oteenog /princip
favor victimae/6. Korekcija izuzeci:
- vajcarska - zajedniko dravljanstvo /tetnik i i oteeni/ ili
boravite.
- Poljska - zajednilki domicil
- Brodovi ili vazduhoplovi - nacionalnost sredstava prevoza
kumulativno/ reenje problema razliitih nacionalnosti plovila u
sluaju problema kumulativne primene reenje u primeni sopstvenog
prava SAD, V. Britanija/.
- Obeteenje rtava po principu izbora najpovoljnijeg prava
7. Kriterijum ''najtenje veze'' Turska i Haka konvencija o
drumskom saobraaju iz 1968.g.
a. Sluaj kad je teko utvrditi gde je mesto graanskopravnog
delikta /protivpravnio ponaanje i mesto nastanka tete je u
razliitim dravama/. 55. Privatna prava stranaca
- Istorijski posmatrano, element inostranosti se prvo pojavio u
subjektu, prisustvom stranaca na stranoj teritoriji. Prema
analitikim shvatanjima stranac je bio neprijatelj, lien svih prava
i gledali su na njega kao na orue koje govori. Stranac je svako ko
nije domai dravljanin. Tu spadaju i apatridi. Privatna prava
stranaca su brak, starateljstvo, nasleivanje. - Priznanje pp prava
na osnovu me. ugovora ili kroz instituciju patronatstva /Rim
hospitum privatum, Grka proksenija/- Danas brojna ogranienja -
posebno u oblasti tzv. javnih i politikih prava.a. Stranac ne moe
biti advokat, belenik, zapovednik broda i sl.
b. Radna i socijalna prava - predmet ogranienja /uzrok
nezaposlenost/.
PP prava se formalno priznaju kao domaim dravljanima
- Direktna ogranienja, obino kroz fomulaciju ''osim onih koja su
im izriito uskraena'' druga se priznaju.
- Ogranienja propisima iz sfere javnog prava /fiskalna,
administrativna/.
4. Kolizione norme u ovoj sferi direktno reguliu odnose u
pitanju /moe ne moe/
5. Opti pravni reim Specijalni pravni reim /ustanovljen
me.ugovorom/- Pojam stranca
1) Negativno odreenje: stranac je svako fiziko lice koje nema
srpsko dravljanstvo.
2) Pozitivno odreenje: stranac je svako fiziko lice koje ima
dravljanstvo neke strane drave, ili je apatrid.
- Bipatrid, ije je jedno od dravljanstava srpsko tretiraju se,
na srpskoj teritoriji i za potrebe primene srpskih propisa, kao
domai dravljani. - Pripadnost pravnog lica se odreuje po pravu
drave u kojoj je osnovano, osim ukoliko ima sedite van zemlje svog
osnivaa, a drava sedita ga smatra domaim.
56. Dostupnost privatnih prava stranaca - Mogunost stranaca da
budu titulari privatnih prava i obaveza je razliita u razliitim
dravama. Laka dostupnost je prava na brak, obligaciona prava, prava
u oblasti imovinskih prava (neka). Tee dostupna su prava na
nepokretnosti, nasleivanje, porodina prava (starateljstvo). - Prema
dostupnosti dele se na opta, relativno rezervisana i apsolutno
rezervisana prava. Opta su ona prava u kojima su stranci izjednaeni
sa domaim dravljanima, koja su im bezuslovno dostupna. Tipino opte
pravo je pravo na zakljuenje braka. Relativno su rezervisana ona
prava koja su strancima dostupna, ali su uslovljena nekim dodatnim
uslovom (reciprocitet, domicil i odobrenje) koje ne vai za domae
dravljane. U ovu grupu spada pravo na sticanje svojine na
nepokretnostima. Apsolutno su rezervisana ona prava koja su
strancima nedostupna (pravo na obavljanje javnih funkcija). 57.
Zatita privatnih prava stranaca
- Davanje privatnih prava strancima, podrazumeva i pravo zatite
istih. Stranaka sposobnost je svojstvo nekog subjekta da moe biti
stranka u sporu, tj. nosilac procesnih prava i dunosti. Parnina
sposobnost je spobnost stranke da preduzima punovane procesne
radnje u parnici, kao i da prema njoj budu preduzete punovane
parnine radnje koje imaju procesno pravna dejstva. Stranaka i
parnina sposobnost stranca, fizikog lica, ceni se prema pravu
njegovog dravljanstva. - Pravo stranaca na obraanje sudovima
svetski standard dignut na nivo meunarodne obaveze. Procesna
nesposobnost po nacionalno pravu, ne osporava mogunost preduzimanja
parninih radnji pred stranim sudom.
58. Aktorska kaucija cautio indicatum solvi i siromako pravo
- Institut MPP, tj. obaveza stranca koji se javlja u sporu kao
tuilac, da poloi odreeni iznos kao kauciju za obezbeenje parninih
trokova druge strane, tuenika. Ovo pravilo se postavlja kako bi se
spreila zloupotreba. Prvi put formulisan u code civil. - Da bi dolo
do polaganja kaucije za obezbeenje parnikih trokova, dva uslova se
moraju ispuniti:
1. prvi uslov je da je tuilac stranac, ili lice bez dravljanstva
koje nema prebivalite u Srbiji. To moe biti i fiziko i pravno
lice.
2. drugi uslov je da tueni istakne zahtev za polaganje
obezbeenja. - Sud ne moe da obavee stranog tuioca na polaganje
kaucije po slubenoj dunosti. Osiguranje parninih trokova moe traiti
svaki tueni, bez obzira na dravljanstvo illi prebivalite. - Tubeni
zahtev za polaganje kaucije moe se i usmeno postaviti na zapisnik
kako bi se ograniila mogunost manipulisanja i zloupotreba, zahtev
se moe postaviti samo na pripremnom roitu, ili ako se ono ne
odrava, na prvom roitu za glavnu raspravu, pre nego to se tueni
upusti u raspravljanje o glavnoj stvari. Izuzetno, zahtev se moe
postaviti kasnije, ako tueni tek naknadno sazna da postoje
pretpostavke za traenje kaucije. Tada se zahtev mora podneti odmah,
a najkasnije do okonanja prvostepenog postupka. Kaucija se daje u
depozit suda, u novcu ili drugim vrednostima i njome mogu biti
obuhvaeni samo trokovi postupka do pravosnanosti. O zahtevu za
kauciju sud odluuje reenjem, slobodan je prilikom odreivanja
obezbeenja, a jedino je limitiran visinom postavljenog zahteva (ne
moe se dosuditi vie nego to je tueni traio). Odluka o aktorskoj
kauciji jednom doneta, moe se u toku postupka izmeniti, ako se
izmene okolnosti, nee postojati obaveza za polaganje kaucije ako je
re o branom sporu, o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili
materinstva, o sporu koji se odnosi na zakonsko izdravanje, o
tubenom zahtevu koji se odnosi na potraivanje tuioca iz radnog
odnosa u Srbiji, o protivtubi, o tubi za izdavanje platnog naloga,
o meninoj ili ekovnoj tubi. - Siromako pravo stranka ima pravo da
bude osloboena plaanja parninih trokova, ako ne bi bila u mogunosti
da snosi te trokove bez tete po svoje nuno izdravanje ili po nuno
izdravanje svoje porodice. Osloboenje moe biti delimino (osloboenja
od sudskih taksi) i potpuno (osloboenje od svih trokova). Siromako
pravo se priznaje strancima koji imaju prebivalite u Srbiji pod
istim uslovima kao i domaim dravljanima. Stranci koji nemaju
preibalite u Srbiji, moraju da ispune uslov uzajamnosti. Zahteva se
uzajamnost u faktikom obliku. Besplatna sudska pomo rezervisana je
za fizika lica. Da bi stranac bio osloboen od ovih trokova, mora
podneti domaem sudu uverenje svog nadlenog organa o imovnom stanju.
59. Pravna i poslovna sposobnost stranaca
- Jedna od velikih tekovina ljudske civilizacije je generalno
priznanje subjektiviteta pojedincu, nezavisno od njegove nacionalne
pripadnosti. Mogunost stranca da realizuje svoj pravni
subjektivitet zavisi od propisa domae drave. - Pravna sposobnost je
sposobnost lica da bude subjekt prava i obaveza. Stie se roenjem, a
gubi smru.
- Eksteritorijalan karakter pravne sposobnosti ne zavisi od
njegove nacionalne pripadnosti, priznaje se i neroenom detetu. Neki
od uslova za sticanje pravne sposobnosti su: da je dete roeno ivo
(Nemaka, vajcarska), da je sposobno za ivot (Francuska), da je ivo
24 sata (panija).
- Poslovna sposobnost je sposobnost jednog lica da svojim
pravnim aktima realizuje svoju pravnu s