GRAANSKO PRAVO
GRAANSKO PRAVO
a) STVARNO PRAVO
1. Od kojih grana prava se sastoji graansko materijalno
pravo?
- Stvarno pravo, obligaciono pravo, nasljedno pravo, autorsko
pravo + porodino pravo2. Grane graanskog prava?
- Materijalno: stvarno pravo, obligaciono pravo, nasljedno
pravo, autorsko pravo + porodino pravo
- Procesno: parnini, vanparnini i izvrni postupak
3. Razlike: stvarno i obligaciono pravo?
- Stvarno pravo je skup opih normi koje reguliu subjektivna
stvarna prava (stvarno pravo u objektivnom smislu), odn. stvarno
pravo je skup ovlatenja koja pripadaju odreenom licu povodom
njegovog odnosa prema nekoj stvari (stvarno pravo u subjektivnom
smislu) X Obligaciono pravo je skup graansko-pravnih normi koje
reguliu obligaciono-pravne odnose, dakle odnose na temelju kojih
jedno lice (povjerilac, vjerovnik) ima ovlatenje da od drugog lica
(dunika) zahtijeva odreenu inidbu pozitivnog ili negativnog
karaktera, koju je to drugo lice duno izvriti;
- Stvarno pravo u subjektivnom smislu je apsolutno, jer djeluje
prema svima (dejstvo erga omnes); sutina stvarnog prava u
subjektivnom smislu je u neposrednoj pravnoj vlasti na odreenoj
stvari, to nalae svim treim licima odreeno ponaanje koje se sastoji
u neinjenju X Obligaciono pravo nije apsolutno, jer ne djeluje
prema svima, ve djeluje samo izmeu odreenih lica koje vee
obligaciono-pravni odnos (dejstvo inter partes);
- Stvarno pravo za svoj objekat ima stvar X Predmet obligacionog
prava je inidba, tj. odreeno pozitivno ili negativno ponaanje
dunika;
- Zasnivanjem stvarno-pravnog odnosa nastaje pravo na nekoj
stvari X Zasnivanjem obligaciono-pravnog odnosa se samo stie
zahtjev za pribavljanje stvari, odnosno za sticanje stvarnog prava;
obligaciono pravo nije pravo na nekoj stvari (ius in rem), ve lino
pravo na stvar (ius ad rem)
- Kod stvarnog prava unaprijed je poznata samo jedna strana
mogueg stvarno-pravnog odnosa (nosilac/titular stvarnog prava), a
druga strana se javlja tek kad povrijedi to pravo X Kod
obligacionog prava subjekti tog odnosa su unaprijed odreeni i
poznati;
- Primjer: Sklapanjem ugovora o prodaji na pokretnoj stvari se
zasniva obligaciono-pravni odnos, na osnovu kojeg kupac ima
ovlatenje da od prodavca trai stvar, a predajom stvari kupac stie
stvarno pravo (pravo vlasnitva).
4. Stvarna prava: ta su, kako se tite, kojim tubama?
- Stvarna prava su:
(1) pravo vlasnitva - koje ureuje i
(a) suvlasnitvo - dva ili vie lica imaju pravo vlasnitva na
jednoj stvari, tako da svako od tih lica ima svoj idealni dio na
stvari koji se moe izraziti u pocentu ili razlomku;
(b) zajedniko vlasnitvo - dijelovi dva ili vie lica na jednoj
zajednikoj
stvari nisu odreeni, ali su odredivi, kao npr.brana imovina (do
diobe), zajednika imovina nasljednika (do donoenja rjeenja o
nasljeivanju), zajedniki dijelovi zgrade u kojoj postoji vie etanih
vlasnika;
(c) etano vlasnitvo - pravo vlasnitva na posebnim dijelovima
zgrada, tj.stanovima ili poslovnim prostorima;
(d) te pravila o susjedskim odnosima - reguliu se ovlatenja
vlasnika jedne nekretnine da zahtijeva od vlasnika druge nekretnine
da neto trpi, proputa ili ne ini obzirom na injenicu njihova
ivljenja na nekom uem prostoru (susjedi); nije regulisano ZOVO-om,
v upuivanj na na primjnu odredbi Opg graanskog zakonika i pravila
imovinskog prava.
(2) pravo slunosti slunosti kao stvarna prava iji je titular
ovlaten da u odreenoj mjeri, odnosno na odreeni nain upotrebljava
tuu stvar ili da zahtijeva od vlasnika da je na odreeni nain
upotrebljava; ureuje se:
(a) pravo stvarne slunosti - pravo vlasnika jedne nekretnine
(povlasnog dobra) da za potrebe te nekretnine obavlja odreene
radnje na nekretnini drugog vlasnika (poslunom dobru) ili da
zahtijeva od vlasnika poslunog dobra da se uzdrava od obavljanja
odreenih radnji koje bi inae bio ovlaten preduzimati na svojoj
nekretnini; npr.prolaz preko susjedovog zemljita, pravo puta,
progona ivotinja, crpljnja vode, ispae, pravo nasloniti teret svoj
zgrad na tuu zgradu, provoditi dim kroz susjdov dimnjak itd.; ovo
pravo regulisano ZOVO-om;
(b) line slunosti - ne postoji povlasno dobro, ve samo posluno
dobro, a sadrina j u koritenju tue stvari: pravo plodouivanja,
pravo upotrebe i pravo stanovanja (habitatio); nije regulisano
ZOVO-om, v upuivanj na na primjnu odredbi Opeg graanskog zakonika i
pravila imovinskog prava; i
(c) stvarni tereti (pravo na tuoj nekretnini na osnovu kojeg
titularu tog prava pripada ovlatenje da od vlasnika te nkretnine
zahtijeva odreene radnje ili davanja u natui ili novcu); nije
regulisano ZOVO-om, v upuivanj na na primjnu odredbi Opg graanskog
zakonika i pravila imovinskog prava.
(3) pravo zaloge pravo na tuoj pokretnoj ili nepokretnoj stvari,
odnosno tuem pravu na osnovu koje titularu (zalogoprimcu) pripada
ovlatenje da se iz zaloene stvari, odnosno zaloenog prava, namiri
ako mu njegovo dospjelo potraivanj ne bude blagovremeno
izmireno:
(a) pravo zaloge na pokretnim stvarima i na pravima regulisano
ZOO
(b) pravo zaloge na nekretninama (hipoteka) regulisano
ZOVO-om
- Stvarna prava tite se tubama:
(1) vlasnike tube:
(a) rei vindicatio tuba za predaju u posjed vlasnikove stvari
(vlasnik protiv posjednika stvari);
(b) actio publiciana tuba za predaju stvari po osnovu jaeg prava
na posjed (podnosi lice koje je pribavilo individualno odreenu
stvar po pravnom osnovu i na zakonit nain, a nije znalo ili nije
moglo znati da nije postalo vlasnik stvari); isti petit kao kod rei
vindicatio (za predaju stvari), ali ovdje je po osnovu jaeg
prava;
(c) actio negatoria tuba kojom se zahtijeva zatita zbog
uzneimravanja prava vlasnitva (vlasnika tuba zbog uznemiravanja
vlasnitva, a da posjed stvari nije oduzet)
(2) tube kojima se titi pravo slunosti:
(a) konfesorna tuba podnosi vlasnik povlasnog dobra protiv
vlasnika poslunog dobra, ako ima pravni interes da se utvrdi
njegovo pravo; tuitelj treba dokazati postojanje (sticanje) prava
slunosti, da je vlasnik povlasnog dobra, da je tueni vlasnik
poslunog dobra i pravni interes za podnoenje tube (najee je to
osporavanje tuenog da tuitelju pripada pravo slunosti); ova tuba se
moe podnijeti i protiv drugog lica koje neosnovano sprjeava ili
ometa vrenje prava slunosti
(b) tuba zbog smetanja posjeda prava slunosti;
(c) tuba za zatitu stvarnih tereta tubeni zahtjev da sud utvrdi
postojanje tereta i izvrenje obaveze koja ini sadrinu tereta,
ukoliko vlasnik optereene nekretnine osporava postojanje
tereta;
(3) tuba za zatitu hipotekarnog povjerioca ukoliko hipotekarni
dunik smanjuje vrijednost nekretnina ili na drugi nain vri
pogoravanje njihovog stanja, hipotekarni povjerilac moe podnijeti
tubu a ciljem da sud donese presudu kojom se usvaja tubeni zahtjev
i nalae hipotekarnom duniku daljne uzdravanje od takvog
ponaanja;
(4) tuba zbog smetanja posjeda (retinende possesionis) posjednik
podie tubu protiv lica koje je izvrilo smetanje posjeda
5. Koje su 3 glavne tube u gra. pravu?
- u materijalnom smislu: tuba = pravo traiti sudsku zatitu nekog
graanskog prava ili graansko-pravnog zahtjeva ili odnosa, putem
konanog i neposrednog utvrenja;
- u procesno-pravnom smislu: tuba = pismeni podnesak kojim
tuilac, kao subjekt nekog ugroenog ili povrijeenog prava ili
odnosa, trai pokretanje parninog postupka protiv tuenog, koji mu to
pravo vrijea ili ugroava, u svrhu konanog i nespornog dosuenja,
odnosno utvrenja spomenutog prava, pravnog zahtjeva ili pravnog
odnosa;
- prema zatiti koja se u tubi trai, tube se dijele na:
(i) kondemnatorne (obavezujue, osuujue) - glase na inidbu ili
davanje; tube za osudu na inidbu, u kojoj se od suda trai da tuenom
naloi neko injenje, trpljenje ili proputanje;
(ii) konstitutivne (preobraajne) preobraajne tube, tube kojima
se trai ustanovljenje ili promjena sadraja ili prestanak nekog
pravnog odnosa; (iii) deklarativne (utvrujue) utvrujue tube, kojom
se trai utvrenje postojanja ili nepostojanja prava ili pravnog
odnosa ili utvrenje istinitosti, odnosno neistinitosti neke
isprave; ovdje dolazi do intervencije suda prije nanoenja povrede,
u oekivanju da bi mogla nastupiti, sa zadatkom da se povreda
unaprijed sprijei;6. Vlasnike tube?
- Pravo vlasnitva titi se vlasnikim tubama:
(1) Rei vindicatio tuba za predaju u posjed vlasnikove stvari,
gdje vlasnik stvari podnosi tubu protiv posjednika stvari;
- tubeni zahtjev da sud donese presudu kojom e se tueni
obavezati da tuitelju preda u posjed odreenu stvar;
- tuitelj treba dokazati da je vlasnik stvari + da se stvar
nalazi kod tuenog;
- pravo na podnoenje tube ne zastarijeva;
- savjesni posjednik (onaj koji ne zna niti moe znati da stvar
koju posjeduje nije njegova) duan predati vlasniku stvar sa
plodovima koji nisu ubrani + ne odgovara za pogoranje i propast
stvari (smatrao da posjeduje svoju stvar) + ima pravo na naknadu
nunih trokova za odravanje stvari + ima pravo na naknadu korisnih
trokova za poveanje vrijednosti + ima pravo na naknadu izdataka
radi svog zadovoljstva ili uljepavanja stvari ako je vrijednost
stvari poveana (uz mogunost da trai odvajanje, ako je to mogue) +
za vrijeme dok vlasnik ne plati nune i korisne trokove, posjednik
ima pravo zadravanja stvari
- nesavjesni posjednik duan vratiti vlasniku stvar sa svim
plodovima koju je stvar dala za vrijeme njegovog posjeda + ako
plodove nije ubrao ili je ubrane plodove potroio, otuio ili unitio,
duan je vlasniku platiti naknadu + obavezan naknaditi tetu zbog
pogoranja i propasti stvari (osim ako bi do toga dolo i da se stvar
nalazila kod vlasnika) + ima pravo na naknadu nunih trokova (koje
bi imao i vlasnik da je stvar bila kod njega) + ima pravo na
naknadu korisnih trokova samo ako su korisni lino za vlasnika +
nema pravo na naknadu trokova koje je uinio radi svog zadovoljstva
ili uljepavanja stvari (moe izvriti odvajanje i zadravanje za sebe
onoga to je uinio samo ako je takvo odvajanje mogue bez oteenja
stvari)
- potraivanje naknada zastarijeva u roku 3 godine od dana
predaje stvari vlasniku
- savjestan posjednik postaje nesavjestan od momenta kad mu je
vlasnika tuba dostavljena, ali se moe dokazivati da je postao
nesavjestan i prije toga
(2) Actio publiciana tuba za predaju stvari po osnovu jaeg prava
na posjed; tubu podnosi lice koje je pribavilo individualno odreenu
stvar po pravnom osnovu i na zakonit nain, a nije znalo ili nije
moglo znati da nije postalo vlasnik stvari;
- tubeni zahtjev da stvar koju tueni dri bez pravnog osnova ili
po slabijem pravnom osnovu, tueni povrati tuitelju; isti petit kao
kod rei vindicatio (za predaju stvari), ali ovdje je po osnovu jaeg
prava;
- npr. jedno lice kao kupac zakljuilo ugovor o kupoprodaji
nekretnine koji je punovaan i izvren, ali to lice kao kupac nije
postalo vlasnik stvari, jer nije izvren upis u zemljinoj knjizi;
ako je tom kupcu oduzet posjed te nekretnine od lica koje nema
pravnog osnova za dranje te nekretnine, kupac (kao pretpostavljeni
vlasnik) moe podnijeti tubu sa tubenim zahtjevom da sud obavee
posjednika da mu preda u posjed tu nekretninu;
- tuitelj mora dokazati: (1) da je njegov posjed zakonit
(savjesnost se pretpostavlja) + (2) da je traena stvar individualno
odreena + (3) da je posjed tuenog bez pravnog osnova ili sa
slabijim pravnim osnovom;
- punovanim pravnim osnovom smatraju se ugovori naosnovu kojih
se stie pravo vlasnitva (ugovor o prodaji, o poklonu, o
zamjeni);
- ako se tueni poziva da i on ima pravni osnov za dranje stvari
jai je pravni osnov onog lica koje je stvar pribavilo teretnim
ugovorom u odnosu na lice koje je stvar pribavilo besteretno; ako
su pravni osnovi iste jaine prvenstvo ima onaj kod koga se stvar
nalazi u posjedu;
- pravo na podnoenje tube ne zastarijeva;
(3) Actio negatoria tuba kojom se zahtijeva zatita zbog
uznemiravanja prava vlasnitva, a da posjed stvari nije oduzet;
- tubu moe podnijeti vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik;
- tubeni zahtjev da je tueni uznemitio tuitelja u vrenju prava
vlasnitva time to je preduzeo odreenu radnju, te da je duan ubudue
prestati sa takvim ili slinim uznemiravanjem, pod prijetnjom
izvrenja (odluka koja usvaja ovakav tubeni zahtjev omoguava da za
sluaj ponovnog uznemiravanja od istog lica nije potrebno podnositi
novu tubu, ve je na osnovu pravila izvrnog postupka mogue podnijeti
izvrni prijedlog)
- tuitelj treba dokazati: (1) da je vlasnik, odn.pretpostavljeni
vlasnik + (2) da je tueni uinio uznemiravanje kojim se ograniava
ili ometa tuiteljevo pravo vlasnitva, odn.pretpostavljeno pravo
vlasnitva;
- uznemirenje moe biti uinjeno radnjom koja ini smetanje posjeda
(a koja nije oduzimanje posjeda) ili prisvajanjem prava slunosti
koje tuenom ne pripada, vrenjem zakupa na koji tueni nema ovlatenje
itd.
- pravo na podnoenje tube ne zastarijeva
7. Kad se dva lica smatraju pretpostavljenim vlasnikom iste
stvari ko se smatra jai u pravu (ovo kod actio publiciana)?
- Jai je pravni osnov onog lica koje je stvar pribavilo teretnim
ugovorom u odnosu na lice koje je stvar pribavilo besteretno; ako
su pravni osnovi iste jaine prvenstvo ima onaj kod koga se stvar
nalazi u posjedu8. Rei vindicatio?
vlasnika tuba tuba za predaju u posjed vlasnikove stvari, gdje
vlasnik stvari podnosi tubu protiv posjednika stvari;
- tubeni zahtjev da sud donese presudu kojom e se tueni
obavezati da tuitelju preda u posjed odreenu stvar;
- tuitelj treba dokazati da je vlasnik stvari + da se stvar
nalazi kod tuenog;
- pravo na podnoenje tube ne zastarijeva;
- savjesni posjednik (onaj koji ne zna niti moe znati da stvar
koju posjeduje nije njegova) duan predati vlasniku stvar sa
plodovima koji nisu ubrani + ne odgovara za pogoranje i propast
stvari (smatrao da posjeduje svoju stvar) + ima pravo na naknadu
nunih trokova za odravanje stvari + ima pravo na naknadu korisnih
trokova za poveanje vrijednosti + ima pravo na naknadu izdataka
radi svog zadovoljstva ili uljepavanja stvari ako je vrijednost
stvari poveana (uz mogunost da trai odvajanje, ako je to mogue) +
za vrijeme dok vlasnik ne plati nune i korisne trokove, posjednik
ima pravo zadravanja stvari
- nesavjesni posjednik duan vratiti vlasniku stvar sa svim
plodovima koju je stvar dala za vrijeme njegovog posjeda + ako
plodove nije ubrao ili je ubrane plodove potroio, otuio ili unitio,
duan je vlasniku platiti naknadu + obavezan naknaditi tetu zbog
pogoranja i propasti stvari (osim ako bi do toga dolo i da se stvar
nalazila kod vlasnika) + ima pravo na naknadu nunih trokova (koje
bi imao i vlasnik da je stvar bila kod njega) + ima pravo na
naknadu korisnih trokova samo ako su korisni lino za vlasnika +
nema pravo na naknadu trokova koje je uinio radi svog zadovoljstva
ili uljepavanja stvari (moe izvriti odvajanje i zadravanje za sebe
onoga to je uinio samo ako je takvo odvajanje mogue bez oteenja
stvari)
- potraivanje naknada zastarijeva u roku 3 godine od dana
predaje stvari vlasniku
- savjestan posjednik postaje nesavjestan od momenta kad mu je
vlasnika tuba dostavljena, ali se moe dokazivati da je postao
nesavjestan i prije toga
9. Actio negatoria?
vlasnika tuba kojom se zahtijeva zatita zbog uznemiravanja prava
vlasnitva, a da posjed stvari nije oduzet;
- tubu moe podnijeti vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik;
- tubeni zahtjev da je tueni uznemitio tuitelja u vrenju prava
vlasnitva time to je preduzeo odreenu radnju, te da je duan ubudue
prestati sa takvim ili slinim uznemiravanjem, pod prijetnjom
izvrenja (odluka koja usvaja ovakav tubeni zahtjev omoguava da za
sluaj ponovnog uznemiravanja od istog lica nije potrebno podnositi
novu tubu, ve je na osnovu pravila izvrnog postupka mogue podnijeti
izvrni prijedlog); isti petit kao kod rei vindicatio (za predaju
stvari), ali ovdje je po osnovu jaeg prava
- tuitelj treba dokazati: (1) da je vlasnik, odn.pretpostavljeni
vlasnik + (2) da je tueni uinio uznemiravanje kojim se ograniava
ili ometa tuiteljevo pravo vlasnitva, odn.pretpostavljeno pravo
vlasnitva;
- uznemirenje moe biti uinjeno radnjom koja ini smetanje posjeda
(a koja nije oduzimanje posjeda) ili prisvajanjem prava slunosti
koje tuenom ne pripada, vrenjem zakupa na koji tueni nema ovlatenje
itd.
- pravo na podnoenje tube ne zastarijeva
10. Sticanje stvarnih prava?
(1) Sticanje prava vlasnitva:
1. Po samom zakonu (originarno):
a) stvaranjem nove stvari (prerada)
b) mijeanjem i spajanjem (sjedinjavanje)
c) graenjem na tuem zemljitu
d) odvajanjem plodova
e) dosjelou
f) sticanjem od nevlasnika
g) okupacijom2. Pravnim poslom (derivativno)3. Nasljeivanjem
(derivativno)4. Odlukom dravnog organa (derivativno):
a) eksproprijacija
b) arondacija
c) komasacija
d) uzurpacija
(2) Sticanje prava stvarnih slunosti:1. Pravnim poslom ugovor
ili testament na osnovu kojih se stie pravo slunosti upisom u ZK;
ugovor mora biti u pisanom obliku i predstavlja samo pravni osnov,
a za nastanak stvarnog prava potreban je upis u ZK.
2. Odlukom suda ili dr.nadlenog organa sud e odlukom zasnovati
ovo pravo kada vlasnik povlasnog dobra u cijelosti ili djelimino ne
moe koristiti svoje dobro bez koritenja nekretnine drugog lica
(npr. Kada do povlasnog dobra ne moe prii bez prolaza preko
nekretnine drugog lica); odlukom drugog nadlenog organa se moe
zasnovati u postupku npr. Nepotpune eksproprijacije ili
komasacije
3. Dosjelou kada je vlasnik povlasnog dobra faktiki ostvariovao
slunost za vrijeme od 20 godina, a vlasnik poslunog dobra se tome
nije protivio; slunost se u ovom sluaju nee stei ako je vrena
zloupotrebom povjerenja vlasnika poslunog dobra, ako je slunost
vrena silom (a vlasnik poslunog dobra to tolerisao zbog straha),
ako je slunost vrena na prevaran nain odravanjem vlasnika poslunog
dobra u zabludi kao da namjera vlasnika povlasnog dobra nije
sticanje prava slunosti
(3) Sticanje stvarnog tereta pr.poslom u pismenoj formi i
uknjibom u ZK
(4) Sticanje prava zaloge na pokretnim stvarima:
1. Pravnim poslom pri emu je za zasnivanje zaloge potrebna i
predaja stvari;
2. Po zakonu npr. Po ugovoru o prevozu, prevoznik ima zakonsko
pravo zaloge na stvarima primljenim na prevoz; za zasnivanje zaloge
potrebna i predaja stvari;
3. Sudskom odlukom u izvrnom postupku prilikom pljenidbe
stvari;
4. Na osnovu sporazuma stranaka u izvrnom postupku temeljem koga
sud donosi odluku o zasnivanju zaloge.
(5) Sticanje prava zaloge na nekretninama (hipoteka):
1. Pravnim poslom pri emu potreban i upis u ZK;
2. Sudskom odlukom pri emu potreban i upis u ZK;
3. Po zakonu11. ta je vlasnitvo, koja je njegova karakteristika,
kako vlasnitvo djeluje prema vanjskom svijetu?
- Pravo vlasnitva je objektivnim pravom zatieno najire ovlatenje
posjedovanja, koritenja i raspolaganja nekom stvari u skladu sa
njenom prirodom i namjenom;
- Sadrinu prava vlasnitva ini:
(1) posjedovanje faktika vlast nad stvari;
(2) koritenje ekonomsko upotrebljavanje i sluenje svojom stvari,
ukljuujui i ubiranje plodova;
(3) raspolaganje troenje svoje stvari sve do njenog unitenja,
kao i otuenje stvari;
- Vrenje prava vlasnitva u skladu sa prirodom i namjenom stvari,
odn.zabranjeno ga je vriti protivno cilju zbog koga ustanovljeno +
vlasnik stvari duan uzdravati se od koritenja svoje stvari na nain
da se time onemoguava ili oteava drugi vlasnik u koritenju svoje
stvari (npr.uzdravanje od tetnih imisija);
- Predmet prava vlasnitva: pokretne stvari + nekretnine; stvari
mogu biti:
(1) sloene (ako se njeni dijelovi mogu raspoznati) X proste
(dijelovi se ne mogu raspoznati);
(2) djeljive (koje se mogu fiziki podijeliti tako da svaki dio
dobijen diobom ima srazmjernu vrijednost cjeline npr. vrea brana,
eera itd.) X nedjeljive (fizikom diobom se unitavaju ili njeni
dijelovi fizikom diobom ne zadravaju srazmjernu vrijednost
podijeljene stvari)
(3) glavna stvar (fizika cjelina sastavnih dijelova stvari) X
pripadak/pertinencija (sporedna stvar namijenjena da trajno slui
glavnoj stvari)
(4) potrone (stvari koje se mogu upotrijebiti samo ejdnom,
npr.hrana, pie, benzin) X nepotrone (one koje se mogu upotrijebiti
vie puta, npr.odijelo, automobil itd.)
(5) individualno (pojedinano) odreene (one koje su konkretno
oznaene i koje su subjekti imali u vidu) X generiki odreene
(odreene po rodu, one koje se u pravnom prometu oznaavaju po vrsti
i broju, odn.nekoj jedinici npr.kilogram brana, litar benzina
itd.)
(6) plodovi neke stvari ili prava - koristi koje donosi upotreba
ili koritenje neke stvari: mogu biti prirodni plodovi (plodovi koje
stvar daje prirodno ili ulaganjem ljudskog rada, npr.ito, voe,
mladune ivotinje) X civilni plodovi (najee se pojavljuju u novanom
obliku kamate, zakupnina, najamnina)
- Stvari na kojima postoji pravo vlasnitva su u prometu to znai
da se pravo vlasnitva na stvari moe prenositi s jednog na drugi
pravni subjekt (izuzetak su stvari u opoj upotrebi koje ne mogu
biti u prometu posebnim zakonom se odreuje za koje stvari je promet
ogranien ili zabranjen , npr.oruje, eksploziv, opojne droge,
lijekovi...)
- Mineralne sirovine, vode, divlja, ribe i dr.dijelovi prirode
dravno vlasnitvo; postaju stvarima u smislu ZOVO kada se nad njima
stekne posjed, a na osnovu koncesije (dozvole) za
eksploataciju;
- Dobra u opoj upotrebi (javni putevi, javni trgovi, nacionalni
parkovi i dr) - takoe vlasnitvo drave; i poslije promjene njihove
namjene ostaju u dravnom vlasnitvu, ako zakonom nije drugaije
odreeno;
- Nosioci prava vlasnitva fizika i pravna lica (za pravna lica
vlasnika ovlatenja vre na odgovarajui nain odgovarajui organi tih
lica, saglasno zakonu, odn.statutu i pravilim tih lica)
- Suvlasnitvo kada dva ili vie lica imaju pravo vlasnitva na
jednoj stvari, tako da svako od tih lica ima svoj idealni dio na
stvari, koji se moe izraziti u razlomku ili procentu; svaki
suvlasnik ima ovlatenja:
(1) da raspolae svojim dijelom bez saglasnosti ostalih
suvlasnika (uz ogranienje da ako eli prodati svoj dio na stvari
koja je stambena zgrada, stan, poslovna zgrada ili poslovni
prostor, ostali suvlasnici imaju pravo pree kupovine);
(2) da stvar dri u suposjedu zajedno sa drugim suvlasnicima;
(3) da stvar koristi zajedno sa ostalim suvlasnicima;
(4) da upravlja nad stvari zajedniki sa ostalim suvlasnicima
(ako se radi o poslovima redovnog upravljanja potrebna saglasnost
suvlasnika iji dijelovi zajedno ine vie od polovine X ako se radi o
poslovima koji prelaze okvir redovnog upravljanja potrebna
saglasnost svih suvlasnika)
(5) da trai diobu stvari ovo pravo ne zastarijeva
- Zajedniko vlasnitvo dijelovi dva ili vie lica na zajednikoj
stvari nisu odreeni, ali su odredivi; npr. zajednika brana imovina
(do diobe), zajednika imovina nasljednika (do donoenja rjeenja o
nasljeivanju), zajedniki dijelovi zgrade u kojoj postoji vie etanih
vlasnika
- Etano vlasnitvo pravo vlasnitva ma posebnim dijelovima zgrada
(stanovi ili poslovni prostori); ovlatenja i obaveze etanog
vlasnitva:
(1) raspolaganje dijelom zgrade - ogranienje: pree pravo
kupovine kada na dijelu zgrade postoji suvlasnitvo ili ako postoji
ustanovljen zakupni odnos u korist odreenog lica kao zakupca;
(2) koritenje dijela zgrade i ovlatenje da se ustupi u
zakup;
(3) ovlatenje da etani vlasnik vri prepravke u stanu, pod
uslovom da se time ne dira u poseban dio drugog etanog vlasnika ili
zajednike prostorije;
(4) obaveza vrenja opravki pojedinih dijelova zgrade koji slue
zgradi kao cjelini, s tim da se takvi radovi mogu obavljati samo po
sporazumu svih etanih vlasnika, a ako do sporazuma ne doe naq
prijedlog jednog od zainteresiranih etanih vlasnika odluit e sud u
vanparninom postupku
- Susjedski odnosi reguliu ovlatenja vlasnika jedne nekretnine
da zahtijeva od vlasnika druge nekretnine da neto trpi, proputa ili
ne ini, obzirom na injenicu njihova ivljenja na nekom uem prostoru
(susjedi); pravila o ureenju mea Zakon o vanparninom postupku;
- ograde izmeu susjednih nekretnina + predmeti koji slue kao
meaki znakovi u nerazdjeljivom su vlasnitvu susjeda s obje strane
mee, osim ako se dokae da su vlasnitvo jednog susjeda; dunost
odravanja zajednike ograde pada na teret oba susjeda na jednake
dijelove; solidarno odgovaraju za tetu priinjenu treim licima zbog
toga to ograda nije odravana; ograda koja se iskljuivo nalazi na
nekretnini jednog vlasnika u vlasnitvu onog ije je zemljite;
- stablo (drvo) pripada onom iz ijeg je zemljita izraslo, bez
obzira kuda se nadvilo, ukljuujui i grane i bez obzira kuda se
protee korijenje; stablo koje izraslo na mei u suvlasnitvu susjeda;
vlasnik ovlaten sa svog zemljita istrgnuti ile i korijenje tueg
drveta i dio stabla koji se nalazi u vazdunom prostoru iznad
njegove nekretnine, i ovlaten zahtijevati naknadu tete koja mu
prouzrokovana ilama, korijenjem ili granam tueg drveta;
- ako se na nekretnini nekog vlasnika nau ivotinje, roj pela ili
druge stvari drugog vlasnika drugi vlasik je ovlaten u primjerenom
roku doi na tuu nekretninu kako bi ih preuzeo; u sluaju da od tih
stvari nastala teta ili nuni trokovi vlasnik nekretnine na kojoj su
se te stvari nale ovlaten je zadrati ih dok mu teta i trokovi ne
budu naknaeni;
- vlasnik nekretnine na kojoj je nuno izvriti radove potrebne za
njenu upotrebu ovlaten privremeno upotrijebiti tue zemljite radi
izvoenja radova, postavljanja skela i sl., ako se to na drugi nain
ne moe izvesti; na zahtjev vlasnika ije zemljite upotrijebljeno
vlasnik nekretnine koji izvodio radove duan platiti primjerenu
naknadu, a i naknadu tete, ako je prouzrokovana;
- vlasniku nije dozvoljeno kopati svoje zemljite ili preduzimati
druge radnje koje bi dovele u opasnost stabilnost tue nekretnine;
vlasnik ija bi nekretnina izvoenjem takvih radova bila dovedena u
opasnost pravo traiti prestanak radova, ako nisu preduzete sve
mjere osiguranja, a ako ove mjere nije mogue poduzeti pravo
zahtijevati zabranu radnji koje stvaraju takvu opasnost.
- Prema vanjskom svijetu vlasnitvo djeluje erga omnes prema
svima, tj. nalae se svim treim licima odreeno ponaanje koje se
sastoji u neinjenju
12. Vlasnitvo - kako se stie (naini sticanja prava vlasnitva)
titulus(osnov) i modus aquirendi?
- Titulus = pravni osnov (po samom zakonu, pr.poslom,
nasljeivanjem, odlukom dr.organa); Modus acquirendi = nain sticanja
(pokr.stvari predaja; nepokretne upis u ZK); 1. Po samom zakonu
(originarno):
a) stvaranjem nove stvari (prerada) prerada, tj.ljudskim radom
izvrena promjena materijala, ime se stvara odreena nova stvar,
tj.stvar koja je nakon prerade dobila drugu namjenu i
upotrebljivost u odnosu na onu koju je imao materijal od kojeg je
stvar izraena; oblici prerade:
- neko od svog materijala i svojim radom izradi novu stvar takva
nova stvar pripada tom licu;
- neko da svoj materijal drugom licu koje svojim radom, na
osnovu zakljuenog ugovora, izrauje novu stvar, time da stvar
pripadne vlasniku materijala
- neko od tueg materijala svojim radom izradi novu stvar time da
to lice koje izradilo stvar postaje vlasnik stvari, pod uslovom da
je savjestan (nije znao niti mogao znati da tui materijal prerauje
bez dozvole njegova vlasnika) i ako je vrijednost rada vea od
vrijednosti materijala.
b) mijeanjem i spajanjem (sjedinjavanjem) pokretne stvari
razliitih vlasnika se tako spoje u jedinstvenu stvar da se vie ne
mogu odvojiti bez znatne tet ili bez nesrazmjernih trokova;
vlasnici takvih stvari postaju suvlasnici na novoj stvari, sa
dijelovima koji su srazmjerni vrijednosti sjedinjenih stvari;
- ako jedan od vlasnika bio nesavjestan drugi vlasnik (savjestan
vlasnik) moe zahtijevati da mu pripadne cijela stvar u vlasnitvo
ili da stvar pripadne nesavjesnom vlasniku uz isplatu naknade
prometne vrijednosti stvari savjesnog vlasnika; rok za postavljanje
ovakvog zahtjeva 1 godina od sjedinjavanja stvari;
- ako jedna od spojenih ili pomijeanih stvari ima neznatnu
vrijednost u odnosu na drugu vlasniku vrednije stvari pripada
iskljuivo pravo vlasnitva na novoj stvari, uz pravo vlasnika druge
stvari da u roku od 1 godine od sjedinjavanja zahtijeva naknadu
prometne vrijednosti svoje stvari.
c) graenjem na tuem zemljitu nekoliko situacija:
- graditelj savjestan (nije znao ni mogao znati da gradi na tuem
zemljitu), a vlasnik zemljita nesavjestan (znao za izgradnju, ali
se nije tome odmah usrotivio) graditelj stie pravo vlasnitva i na
zemljitu na kojem zgarad izgraena, i na zemljitu za redovnu
upotrebu; vlasnik kojem je to zemljite pripadalo ima prvao
zahtijevati od graditelja naknadu prmetne vrijednosti tog zemljita
(rok za podiaznje ovakvog zahtjeva 3 godine od dana saznanja za
izvrenu izgradnju, odn.najkasnije 10 godina od zavrene
izgradnje);
- graditelj nesavjestan (znao da gradi na tuem zemljitu, ili to
nije znao, ali se vlasnik zemljita odmah usprotivio gradnji)
vlasnik zemljita moe zahtijevati: (i) da mu pripadne vlasnitvo na
zgradi, a da graditelju naknadi vrijednost zgrade; (ii) ruenje
zgrade uz povrat zemljita u prvobitno stanje (s tim to sud moe
odbiti ovakav zahtjev ako to ne bi bilo opravdano); (iii) da mu
graditelj isplati prometnu vrijednost zemljita; pravo izbora
pripada vlasniku zemljita u roku od 3 godine od dana zavretka
izgradnje objekta, a nakon tog roka ima samo pravo na naknadu
prometne vrijednosti zemljita (ova pravila vae i kad su i graditelj
i vlasnik zemljita nesavjesni)
- graditelj i vlasnik zemljita savjesni, a graevinski objekat i
zemljite su znatno razliite vrijednosti (i) ako je gra.objekat
znatno vee vriejdnosti od zemljita objekat sa zemljitem pripada
graditelju, uz obavezu da vlasniku zemljita naknadi prometnu
vrijednost zemljita; (ii) vrijednost zemljita vea sud e, na zahtjev
vlasnika zemljita, dosuditi vlasniku zemljita gra.objekat i
obavezati ga da graditelju naknadi gra.vrijednost objekta (takav
zahtjev vl.zemljita moe postaviti u roku od 3 godine od zavretka
izgradnje objekta); (iii) vrijednosti zemljita i objekta priblino
jednake sud e dosuditi i objekat i zemljite ili vlasniku zemljita
ili graditelju, vodei rauna o njihovim potrebama i okolnostima
sluaja, sa pravom drugog na naknadu za vrijednost objekta,
odn.zemljita po prometnoj vrijednosti.
d) odvajanjem plodova plodovi su sporedne pokretne stvari koje
periodino daje glavna stvar; mogu biti prirodni i civilni; kao
samostalni objekt prava vlasnitva smatraju se tek od njihovog
odvajanja;
- ako je gl.stvar bila vlasnitvo odreenog lica odvojeni plodovi
su takoe vlasnitvo tog lica;
- ako se gl.stvar nalazi kod plodouivaoca ili zakupca po osnovu
zakljuenog ugovora odvajanjem plodova oni postaju vlasnici tih
plodova;
- savjesni posjednik koji opravdano vjeruje da je stvar njegova
stie pravo vlasnitva na plodovima njihovim odvajanjem od
gl.stvari.
e) dosjelou originarni nain sticanja prava vlasnitva
posjedovanjem stvari za odreeno vrijeme:
- za savjesnog (ne zna niti moe znati da stvar koju dri nije
njegova) i zakonitog (zasniva se na nekom pravnom osnovu koji je
potreban za sticanje prava vlasnitva npr.ug.o prodaji, o poklonu, o
zamjeni; takav posjed nije pribavljen silom, prevarom ili
zloupotrebom povjerenja) posjednika: (i) 3 godine za pokretnu
stvar; (ii) 10 godina za nekrteninu;
- za savjesnog, ali nezakonitog posjednika: (i) 6 godina za
pokretnu stvar; (ii) 20 godina za nekretninu;
- nesavjestan posjednik (koji je znao ili mogao znati da nije
vlasnik stvari) ne moe stei pravo vlasnitva po ovom osnovu, bez
obzira na duinu posjeda;
- vrijeme potrebno za dosjelost poinje tei od dana kada je
posjednik stupio u posjed stvari, a zavrava se istekom posljednjeg
dana vremena potrebnog za dosjelost.
- nasljednik stie savjestan posjed od trenutka otvaranja nasljea
i u sluaju kada je ostavioev posjed bio nesavjestan, a nasljednik
to niej znao, niti mogao znati; u ovom sluaju vrijeme za dosjelost
poinje tei od trenutka otvaranja nasljea.
f) sticanjem od nevlasnika uslovi koji moraju biti kumulativno
ispunjeni opi uslovi:
- stvar koja se pribavlja mora biti pokretna stvar;
- sticalac mora biti savjestan nije znao niti mogao znati da
stvar pribavlja od nevlasnika;
- pravni osnov pribavljanja je teretni, naplatni pravni
posao.
- pored opih uslova, potrebno ispunjenje nekog od sljedeih
uslova:
- stvar treba biti pribavljena od nevlasnika koji u okviru svoje
djelatnosti stavlja takve stvari u promet; ili
- stvar pribavljena od nevlasnika kome je vlasnik predao stvar u
posjed na temelju pr.posla koji nije osnov za pribavljanje
pr.vlansitva (npr.ug.o zakupu, ostavi, posudbi); ili
- stvar pribavljena na javnoj prodaji kod suda ili nekog
dr.dravnog organa
- raniji vlasnik moe zahtijevati povrat stvari ako ona za njega
ima poseban znaaj (afekcionu vrijednost); rok za postavljanje
takvog zahjeva 1 godina od kad je izgubio pravo vlasnitva.
g) okupacijom uzimanje u posjed naputene stvari sa namjerom
njenog prisvajanja;
- naputene stvari one koje su od vlasnika vidno naputene tako da
je time izrazio volju o dobrovoljnom odricanju od prava vlasnitva;
izgubljene stvari se ne smatraju naputenima!
- objekat sticanja moe biti samo pokretna stvar (naputene
nekretnine postaju dravno vlasnitvo)
2. Pravnim poslom (derivativno) - sticalac pravo vlasnitva
izvodi iz prava vlasnitva dosadanjeg vlasnika;
- u ovakvim sluajevima se pravo vlasnitva zasniva zakljuenjem
pr.posla (pr.osnov), a stie se upisom u javnu knjigu o
nekretninama, odnosno predajom stvari ukoliko se radi o pokretnim
stvarima;
- nekretnine potrebno da je prenosilac savjestan (savjesnost
sticaoca se pretpostavlja) + potrebno zakljuiti pisani ugovor i
notarski ga ovjeriti + potrebno upisati u ZK (izuzetak: mogue stei
pr.vlasnitva na nekretninama i bez upisa u ZK i to na sljedee
originarne naine: graenjem na tuem zemljitu, dosjelou i
nasljeivanjem);
- ako vie savjesnih sticalaca pravo na upis u ZK onaj kojem je
nekretnina predata u posjed, a ako se nekretnina nalazi ikod
prenosioca sticalac koji prvi zakljuio ugovor;
- pokretne stvari na osnovu zakljuenog pr.posla (pr.osnov) pravo
vlasnitva na pokretnoj stvari stie se predajom stvari u posjed
sticaoca; pr.posao punovaan i ako je zakljuen u usmenoj formi;
predaja smatra se izvrenom i tzv.simbolinom predajom stvari: (i)
predajom isprava na osnovu kojih primalac, iako stvar ne dri, moe
njome raspolagati (npr.tovarni list, konosman, skladinica), (ii)
uruenjem nekog dijela stvari (npr.kljueva), (iii) izdvajanjem
(npr.sipanjem odreene koliine penice u vree); izuzeci kad se ne
trai predaja stvari, tj.kada se pr.vlasnitva stie bez predaje
stvari tzv.fiktivna predaja: (i) kada se stvar nalazi u posjedu
sticaoca od ranije po nekom pr.osnovu (npr. na osnovu ug.o posudbi
ili uvanju), (ii) kada sticalac ostavi i dalje stvar u posjedu
prenosioca po nekom drugom pr.osnovu (npr. ug.o uvanju), (iii) kada
se stvar nalazi u posjedu treeg lica;
- ako vie lica zakljuilo pr.poslove u odnosu na istu
individualno odreenu stvar pr.vlasnitva stie ono lice kome je stavr
predata, ako je savjesno; ako vie savjesnih lica, a stvar ni jednom
od njih nije predata pr.vlansitva onaj koji je prvi zakljuio
pr.posao.
3. Nasljeivanjem (derivativno) pravo vlasnitva se stie u
trenutku otvaranja nasljea;4. Odlukom dravnog organa (derivativno)
ovo ujedno i oduzimanje ili ograniavanje prava vlasnitva druge
osobe:
a) eksproprijacija ureeno Zakonom o eksproprijaciji (Sl.novine
FBiH 70/07); eksproprijacija = oduzimanje ili ogranienje prava
vlasnitva na nekretninama uz naknadu prema trinoj cijeni radi
izgradnje objekata ili izvoenja dr.radova od javnog interesa
(izgradnja saobraajne infrastrukture, privrednih, komunalnih,
zdravstvenih objekata, objekata kulture, odbrane, uprave i
dr.objekata od javnog interesa, odn.izvoenja dr.radova od javnog
interesa; predmet eksproprijacije mogu biti nekretnine u vlasnitvu
fiz.i pr.lica + mogu se eksproprosati tek ako se na zakonom
predvieni nain utvrdi javni interes za izgradnju objekta,
odn.izvoenje dr.radova; korisnik eksporoprijacije moe biti FBiH,
kanton, grad, opina, javna preduzea i javne ustanove, tako da oni
stiu pravo vlasnitva na eksproprisanim nekretninama (osim ako
eksproprisana nekretnina ne stie status javnog dobra); potpuna
eksproprijacija (oduzimanje prava vlasnitva od biveg vlasnika) X
nepotpuna eksproprijacija (zasnivanje prava slunosti na zemljitu i
zgardi, kao i zakupa na zemljitu na odreeno vrijeme); za
eksproprisanu imovinu bivem vlasniku pripada pravo na naknadu po
trinoj vrijednosti eksproprisane nekretnine, i to u drugoj
nekretnini ili u novcu (ovim naputen princip pravine naknade);
trina vrijednost izraava se u cijeni na podruju gdje se vri
eksproprijacija zavisno od ponude i potranje; postupak
eksproprijacije uglavnom zadrana procedura kao i u ranijim
propisima (Zak.ovanpar.postupku), uz novinu da je prije podnoenja
prijedloga za eksproprtijaciju korisnik ekproprijacije duan pokuati
sa vlasnikom sporazumno rijeiti prenos prava vlasnitva (ovakvo
zakonsko rjeenje sada korisnici eksproprijacije kritikuju uz
objanjenje da se takav sporazum i naknada teko postiu sa
vlasnicima, te da to produava ekspropriacioni postupak i izvoenje
radova, npr.na saobraajnicama); sporazumno odreivanje naknade kod
nadlene opinske slube, a ako se takav sporazum tu ne postigne, onda
kod suda u vanparninom postupku; sporazum zakljuen kad ga stranke
potpiu, a zapisnik u koji je unesen i potpisan sporazum ima snagu
izvrne isprave;
b) arondacija oduzimanje zemljita odreenog subjekta i pripajanje
tog zemljita u korist drugog subjekta radi racionalnije obrade
zemljita; prije donoenja rjeenja o arondaciji potrebno utvrditi opi
interes; ranijem vlasniku pripada naknada za oduzeto zemljite (ako
je zemljoradnik ustupanjem drugog zemljita; a ako nije zemljoradnik
naknada u novcu); ako se bivi vlasnik i korisnik arondacije ne
sporazume o naknadi predmet se dostavlja sudu da u vanpar.postupku
odredi naknadu.
c) komasacija formiranje manjeg broja veih i pravilnih parcela
na podruju na kojem se nalazio vei broj manjih (usitnjenih) i
nepravilnih parcela; nakon toga raspodjela zemljita iz komasacione
mase, tako da svaki uesnik dobije zemljite pribline povrine i
kulture kao prije komasacije.
d) uzurpacija svako samovlasno zauzimanje ili dranje zemljita u
dravnom vlasnitvu (pri emu se ne smatra uzurpiranim zemljite koje
je bespravno zauzeto do 6.aprila 1941.godine, ako su do tada bili
ispunjeni uslovi za dosjelost, izuzev ako se radi o umamam,
enklavama ili poluenklavama)
13. Stjecanje prava vlasnitva dosjelou?
Originarni nain sticanja prava vlasnitva posjedovanjem stvari za
odreeno vrijeme:
- Redovna dosjelost - za savjesnog (ne zna niti moe znati da
stvar koju dri nije njegova) i zakonitog (zasniva se na nekom
pravnom osnovu koji je potreban za sticanje prava vlasnitva
npr.ug.o prodaji, o poklonu, o zamjeni; takav posjed nije
pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja) posjednika:
(i) 3 godine za pokretnu stvar; (ii) 10 godina za nekrteninu;
- Apsolutna dosjelost - za savjesnog, ali nezakonitog
posjednika: (i) 6 godina za pokretnu stvar; (ii) 20 godina za
nekretninu;
- nesavjestan posjednik (koji je znao ili mogao znati da nije
vlasnik stvari) ne moe stei pravo vlasnitva po ovom osnovu, bez
obzira na duinu posjeda;
- vrijeme potrebno za dosjelost poinje tei od dana kada je
posjednik stupio u posjed stvari, a zavrava se istekom posljednjeg
dana vremena potrebnog za dosjelost.
- nasljednik stie savjestan posjed od trenutka otvaranja nasljea
i u sluaju kada je ostavioev posjed bio nesavjestan, a nasljednik
to niej znao, niti mogao znati; u ovom sluaju vrijeme za dosjelost
poinje tei od trenutka otvaranja nasljea.
14. Sticanje prava vlasnitva na novoj stvari?
- stvaranjem nove stvari (prerada) prerada, tj.ljudskim radom
izvrena promjena materijala, ime se stvara odreena nova stvar,
tj.stvar koja je nakon prerade dobila drugu namjenu i
upotrebljivost u odnosu na onu koju je imao materijal od kojeg je
stvar izraena; oblici prerade:
- neko od svog materijala i svojim radom izradi novu stvar takva
nova stvar pripada tom licu;
- neko da svoj materijal drugom licu koje svojim radom, na
osnovu zakljuenog ugovora, izrauje novu stvar, time da stvar
pripadne vlasniku materijala
- neko od tueg materijala svojim radom izradi novu stvar time da
to lice koje izradilo stvar postaje vlasnik stvari, pod uslovom da
je savjestan (nije znao niti mogao znati da tui materijal prerauje
bez dozvole njegova vlasnika) i ako je vrijednost rada vea od
vrijednosti materijala.
- mijeanjem i spajanjem (sjedinjavanjem) pokretne stvari
razliitih vlasnika se tako spoje u jedinstvenu stvar da se vie ne
mogu odvojiti bez znatne tet ili bez nesrazmjernih trokova;
vlasnici takvih stvari postaju suvlasnici na novoj stvari, sa
dijelovima koji su srazmjerni vrijednosti sjedinjenih stvari;
- ako jedan od vlasnika bio nesavjestan drugi vlasnik (savjestan
vlasnik) moe zahtijevati da mu pripadne cijela stvar u vlasnitvo
ili da stvar pripadne nesavjesnom vlasniku uz isplatu naknade
prometne vrijednosti stvari savjesnog vlasnika; rok za postavljanje
ovakvog zahtjeva 1 godina od sjedinjavanja stvari;
- ako jedna od spojenih ili pomijeanih stvari ima neznatnu
vrijednost u odnosu na drugu vlasniku vrednije stvari pripada
iskljuivo pravo vlasnitva na novoj stvari, uz pravo vlasnika druge
stvari da u roku od 1 godine od sjedinjavanja zahtijeva naknadu
prometne vrijednosti svoje stvari15. Dosjelost?
(1) sticanje prava vlasnitva dosjelou
originarni nain sticanja prava vlasnitva posjedovanjem stvari za
odreeno vrijeme:
- Redovna dosjelost - za savjesnog (ne zna niti moe znati da
stvar koju dri nije njegova) i zakonitog (zasniva se na nekom
pravnom osnovu koji je potreban za sticanje prava vlasnitva
npr.ug.o prodaji, o poklonu, o zamjeni + takav posjed nije
pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja) posjednika:
(i) 3 godine za pokretnu stvar; (ii) 10 godina za nekrteninu;
- Apsolutna dosjelost - za savjesnog, ali nezakonitog
posjednika: (i) 6 godina za pokretnu stvar; (ii) 20 godina za
nekretninu;
- nesavjestan posjednik (koji je znao ili mogao znati da nije
vlasnik stvari) ne moe stei pravo vlasnitva po ovom osnovu, bez
obzira na duinu posjeda;
- vrijeme potrebno za dosjelost poinje tei od dana kada je
posjednik stupio u posjed stvari, a zavrava se istekom posljednjeg
dana vremena potrebnog za dosjelost.
- nasljednik stie savjestan posjed od trenutka otvaranja nasljea
i u sluaju kada je ostavioev posjed bio nesavjestan, a nasljednik
to niej znao, niti mogao znati; u ovom sluaju vrijeme za dosjelost
poinje tei od trenutka otvaranja nasljea.
(2) sticanje prava slunosti dosjelou
- kada je vlasnik povlasnog dobra faktiki ostvariovao slunost za
vrijeme od 20 godina, a vlasnik poslunog dobra se tome nije
protivio
- pravo slunosti se nee stei ako je slunost vrena zloupotrebom
povjerenja vlasnika poslunog dobra, ako je slunost vrena silom (a
vlasnik poslunog dobra to tolerisoa zbog straha), ako je slunost
vrena na prevaran nain odravanjem vlasnika poslunog dobra u zabludi
da namjera vlansika povlasnog dobra nije sticanje prava
slunosti
16. Zakonitost posjeda
- uslovi:
(i) zasniva se na nekom pravnom osnovu koji je potreban za
sticanje prava vlasnitva npr.ug.o prodaji, o poklonu, o zamjeni
+
(ii) takav posjed nije pribavljen silom, prevarom ili
zloupotrebom povjerenja (vi, clam, precario)
17. Kad postoji prevara (kod vi, clam, precario) kod posjeda?-
kad namjerno izazivanje ili dranje u zabludi XXXX18. Kako se titi
pravo vlasnitva (razlike izmeu vlasnikih tubi)?
- Pravo vlasnitva titi se vlasnikim tubama:
(1) Rei vindicatio tuba za predaju u posjed vlasnikove stvari,
gdje vlasnik stvari podnosi tubu protiv posjednika stvari;
- tubeni zahtjev (petit) da sud donese presudu kojom e se tueni
obavezati da tuitelju preda u posjed odreenu stvar;
- tuitelj treba dokazati da je vlasnik stvari + da se stvar
nalazi kod tuenog;
- pravo na podnoenje tube ne zastarijeva;
- savjesni posjednik (onaj koji ne zna niti moe znati da stvar
koju posjeduje nije njegova) duan predati vlasniku stvar sa
plodovima koji nisu ubrani + ne odgovara za pogoranje i propast
stvari (smatrao da posjeduje svoju stvar) + ima pravo na naknadu
nunih trokova za odravanje stvari + ima pravo na naknadu korisnih
trokova za poveanje vrijednosti + ima pravo na naknadu izdataka
radi svog zadovoljstva ili uljepavanja stvari ako je vrijednost
stvari poveana (uz mogunost da trai odvajanje, ako je to mogue) +
za vrijeme dok vlasnik ne plati nune i korisne trokove, posjednik
ima pravo zadravanja stvari
- nesavjesni posjednik duan vratiti vlasniku stvar sa svim
plodovima koju je stvar dala za vrijeme njegovog posjeda + ako
plodove nije ubrao ili je ubrane plodove potroio, otuio ili unitio,
duan je vlasniku platiti naknadu + obavezan naknaditi tetu zbog
pogoranja i propasti stvari (osim ako bi do toga dolo i da se stvar
nalazila kod vlasnika) + ima pravo na naknadu nunih trokova (koje
bi imao i vlasnik da je stvar bila kod njega) + ima pravo na
naknadu korisnih trokova samo ako su korisni lino za vlasnika +
nema pravo na naknadu trokova koje je uinio radi svog zadovoljstva
ili uljepavanja stvari (moe izvriti odvajanje i zadravanje za sebe
onoga to je uinio samo ako je takvo odvajanje mogue bez oteenja
stvari)
- potraivanje naknada zastarijeva u roku 3 godine od dana
predaje stvari vlasniku;
- savjestan posjednik postaje nesavjestan od momenta kad mu je
vlasnika tuba dostavljena, ali se moe dokazivati da je postao
nesavjestan i prije toga
(2) Actio publiciana tuba za predaju stvari po osnovu jaeg prava
na posjed; tubu podnosi lice koje je pribavilo individualno odreenu
stvar po pravnom osnovu i na zakonit nain, a nije znalo ili nije
moglo znati da nije postalo vlasnik stvari;
- tubeni zahtjev (petit) da stvar koju tueni dri bez pravnog
osnova ili po slabijem pravnom osnovu, tueni povrati tuitelju; isti
petit kao kod rei vindicatio (za predaju stvari), ali ovdje je po
osnovu jaeg prava
- npr. jedno lice kao kupac zakljuilo ugovor o kupoprodaji
nekretnine koji je punovaan i izvren, ali to lice kao kupac nije
postalo vlasnik stvari, jer nije izvren upis u zemljinoj knjizi;
ako je tom kupcu oduzet posjed te nekretnine od lica koje nema
pravnog osnova za dranje te nekretnine, kupac (kao pretpostavljeni
vlasnik) moe podnijeti tubu sa tubenim zahtjevom da sud obavee
posjednika da mu preda u posjed tu nekretninu;
- tuitelj mora dokazati: (1) da je njegov posjed zakonit
(savjesnost se pretpostavlja) + (2) da je traena stvar individualno
odreena + (3) da je posjed tuenog bez pravnog osnova ili sa
slabijim pravnim osnovom;
- punovanim pravnim osnovom smatraju se ugovori na osnovu kojih
se stie pravo vlasnitva (ugovor o prodaji, o poklonu, o
zamjeni);
- ako se tueni poziva da i on ima pravni osnov za dranje stvari
jai je pravni osnov onog lica koje je stvar pribavilo teretnim
ugovorom u odnosu na lice koje je stvar pribavilo besteretno; ako
su pravni osnovi iste jaine prvenstvo ima onaj kod koga se stvar
nalazi u posjedu;
- pravo na podnoenje tube ne zastarijeva;
(3) Actio negatoria tuba kojom se zahtijeva zatita zbog
uznemiravanja prava vlasnitva, a da posjed stvari nije oduzet;
- tubu moe podnijeti vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik;
- tubeni zahtjev (petit) da je tueni uznemirio tuitelja u vrenju
prava vlasnitva time to je preduzeo odreenu radnju, te da je duan
ubudue prestati sa takvim ili slinim uznemiravanjem, pod prijetnjom
izvrenja (odluka koja usvaja ovakav tubeni zahtjev omoguava da za
sluaj ponovnog uznemiravanja od istog lica nije potrebno podnositi
novu tubu, ve je na osnovu pravila izvrnog postupka mogue podnijeti
izvrni prijedlog)
- tuitelj treba dokazati: (1) da je vlasnik, odn.pretpostavljeni
vlasnik + (2) da je tueni uinio uznemiravanje kojim se ograniava
ili ometa tuiteljevo pravo vlasnitva, odn.pretpostavljeno pravo
vlasnitva;
- uznemirenje moe biti uinjeno radnjom koja ini smetanje posjeda
(a koja nije oduzimanje posjeda) ili prisvajanjem prava slunosti
koje tuenom ne pripada, vrenjem zakupa na koji tueni nema ovlatenje
itd.
- pravo na podnoenje tube ne zastarijeva;
- u praksi lake je podnijeti posjedovnu tubu (tubu zbog
uznemiravanja posjeda), jer se bre doe do odluke, budui da se kod
pojseda ne raspravlja o pravu.
19. Prava suvlasnika?
- Suvlasnitvo kada dva ili vie lica imaju pravo vlasnitva na
jednoj stvari, tako da svako od tih lica ima svoj idealni dio na
stvari, koji se moe izraziti u razlomku ili procentu; svaki
suvlasnik ima ovlatenja:
(1) da raspolae svojim dijelom bez saglasnosti ostalih
suvlasnika (uz ogranienje da ako eli prodati svoj dio na stvari
koja je stambena zgrada, stan, poslovna zgrada ili poslovni
prostor, ostali suvlasnici imaju pravo pree kupovine);
(2) da stvar dri u suposjedu zajedno sa drugim suvlasnicima;
(3) da stvar koristi zajedno sa ostalim suvlasnicima;
(4) da upravlja nad stvari zajedniki sa ostalim suvlasnicima
(ako se radi o poslovima redovnog upravljanja potrebna saglasnost
suvlasnika iji dijelovi zajedno ine vie od polovine X ako se radi o
poslovima koji prelaze okvir redovnog upravljanja potrebna
saglasnost svih suvlasnika)
(5) da trai diobu stvari ovo pravo ne zastarijeva
20. Razlika izmeu suvlasnitva i zajednikog vlasnitva?
- Suvlasnitvo kada dva ili vie lica imaju pravo vlasnitva na
jednoj stvari, tako da svako od tih lica ima svoj idealni dio na
stvari, koji se moe izraziti u razlomku ili procentu;
- Zajedniko vlasnitvo dijelovi dva ili vie lica na zajednikoj
stvari nisu odreeni, ali su odredivi; npr. zajednika imovina
nasljednika (do donoenja rjeenja o nasljeivanju), zajedniki
dijelovi zgrade u kojoj postoji vie etanih vlasnika
21. Prestanak prava vlasnitva- pravo vlasnitva prestaje u
sljedeim sluajevima:
(1) kada drugo lice stekne pravo vlasnitva na odreenoj
stvari:
- na originaran nain npr.graenjem na tuem zemljitu + mijeanjem i
spajanjem + dosjelou i dr.;
- na derivativan nain na osnovu zakljuenog pr.posla;
- nasljeivanjem;
- prelaskom pr.vlasnitva u dravno vlasnitvo po samom zakonu ili
odlukom nadl.organa (npr.prelazak zaostavtine bez nasljednika,
urbanizacijom odreenih prostora pretvaranjem zemljita u graevinska
i dr.)
(2) kada stvar bude naputena tako da njen dosadanji vlasnik na
nesumnjiv nain izrazi volju da tu stvar napusti i da je vie ne eli
posjedovati; drugolice koje stvar nae moe naputenu stvar uzeti u
posjed sa namjerom da je prisvoji i time postati vlasnik, ali to
samo ako se radi o pokretnoj stvari!;
(3) propast stvari unitenjem ili potronjom stvari + usljed vie
sile + sluajnom propau;
(4) eksproprijacijom + arondacijom + komasacijom +
uzurpacijom.
22. Razlika izmeu prava vlasnitva i "golog posjeda"?
- Vlasnitvo = pravna vlast nad stvari X Posjed = faktika vlast
nad stvari;
Pravo vlasnitva u sebi sadri ovlatenja posjedovanja (dakle,
faktike vlasti nad stvari), koritenja i raspolaganja --- u skladu s
ovim, posjed jeste jedan od vidova vrenja prava vlasnitva, ali
posjednik moe biti i nevlasnik, odn.svako ko vri faktiku vlast nad
stvari, bez obzira na pravo vlasnitva (neposredni posjednik), kao i
onaj kojem je neposredni posjednik predao stvar u posjed po osnovu
nekog pr.posla koji nije osnov za sticanje prava vlasnitva, kao
npr. ug.o zakupu, posluzi, uvanju stvari i dr. (posredni
posjednik)
- Posjed neposredni posjednik (vri faktiku vlast nad stvari) X
posredni posjednik (to postaje neposredni posjednik kada preda
stvar drugom licu po osnovu plodouivanja, zakupa, uvanja stvari,
posluge ili dr.pravnog posla koji nije osnov za sticanje
vlasnitva); posjed prava slunosti (kada neko faktiki koristi
nepokretnost drugog lica radi ostvarenja prolaza, crpljenja vode,
ispae stoke i dr.) X posjed prava tehnikih usluga (el.energije,
vode, plina, tel.linije i dr., to omoguuje korisnicima takvih
usluga posjedovnu zatitu kod suda, po pravilima koja odreuju
hitnost postupka); suposjed ako vie lica vre faktiku vlast na
cijeloj stvari ili pravu (svaki od njih vri faktiku vlast nad
cijelom stvari, ali je u tome ogranien vrenjem posjeda od drugih
posjednika), detencija - lice koje po osnovu radnog odnosa ili u
domainstvu vri faktiku vlast nad stvari za drugo lice i po uputama
tog lica (npr.u radnom odnosu u pogledu stvari sa kojima radnik ima
doticaj ili u domainstvu kada kuna pomonica vri odreene poslove ili
u ugostiteljstvu kada konobar koristi namjetaj, sue i
dr.stvari;detentor nije posjednik i detencija nije posjed; detentor
= gospodar posla; poto nije posjednik nema pravo napodnoenje tube
zbog smetanja posjeda + nema pravo na samopomo); zakonit posjed
(ako se zasniva na punovanom pravnom osnovu koji je podoban za
stivanje prava vlasnitva + ako posjed nije pribavljen silom,
prevarom ili zloupotrebom povjerenja) X savjestan posjed ( ako
posjednik ne zna niti moe znati da stvar koju posjeduje nije
njegova); idealni posjed ( kod nasljedstva nasljednik postaje
posjednik stvari od smrti ostavioca, bez obzira na to da li
nasljednik dri stvar u faktikoj vlasti); gubitak posjeda kada
posjednik prestane vriti faktiku vlast nad stvari (ne gubi posjed
ako je samo privremeno sprijeen da vri faktiku vlast, npr.bolest,
privremena odsutnost i sl.); smetanje posjeda oduzimanjem posjeda
(posjednik gubi faktiku vlast nad stvari) i uznemiravanjem posjeda
(ne gubi takvu vlast, ali je na neki nain sprijeen da na dotadanji
nain vri faktiku vlast)23. ta je pravo na posjed?
- Pravo posjednika stvari da vri faktiku vast nad stvari i pravo
na posjedovnu zatitu u sluaju smetanja posjeda.
24. Moe li vie lica imati posjed nad istom stvari?- moe -
suposjed ako vie lica vre faktiku vlast na cijeloj stvari ili pravu
(svaki od njih vri faktiku vlast nad cijelom stvari, ali je u tome
ogranien vrenjem posjeda od drugih posjednika)25. Razlika izmeu
prava na posjed i smetanja posjeda?
- Kod smetanja posjeda se ne raspravlja o pravu na posjed, niti
o pravnom osnovu posjeda, niti o savjesnosti posjeda, ve samo o
injenici da NN ima posjed i o injenici smetanja (sud prua zatitu
prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju)
26. Zatita posjeda?
(1) Samopomo
(2) Tuba kod smetanja posjeda (retinende possesionis) u ZPP-u
pod posebnim postupcima
(3) Tuba za predaju u posjed (interdictum recuperande
possesionis)27. Petit posjedovne tube - kako glasi?
- Posjednik ima pravo na zatitu od smetanja posjeda
(protupravnog uznemiravanja ili oduzimanja posjeda), te u tom
smislu ima pravo na podizanje tube zbog smetanja posjeda (retinende
possesionis) iji tubeni zahtjev (petit) glasi na vraanje oduzete
stvari, odnosno prestanak daljnjeg uznemiravanja pod prijetnjom
novane kazne;
- Rok za podnoenje tube 30 dana od vremena saznanja za smetanje
posjeda i uinioca, a najkasnije u roku od 1 godine od vremena
nastalog smetanja;
- Odluka o tubenom zahtjevu u formi rjeenja (ako se usvaja
tubeni zahtjev sud e odrediti vraanje oduzete stvari, odnosno
prestanak daljnjeg uzneimravanja pod prijetnjom novane kazne); u
parninom postupku - jedino u postupku zbog smetanja posjeda odluka
o tubenom zahtjevu u fromi rjeenja; o svim ostalim tubenim
zahtjevima u parninom postupku sud donosi presude- Rok za podnoenje
albe 8 dana
- Posjednik koji je posjed stekao silom, potajno ili
zloupotrebom povjerenja takoe ima pravo na posjedovnu zatitu;
meutim, ako raniji posjednik povrati posjed u roku od 30 dana od
vremena saznanja za preuzimanje posjeda silom, potajno ili
zloupotrebom povjerenja, odnosno u roku od 1god.od preuzimanja
posjeda, nee se pruiti zatita takvom licu zbog akta prethodnog
posjednika koji je vratio svoj posjed;
- Posjednik ima i pravo na samopomo ako je opasnost neposredna i
samopomo nuna; nain vrenja samopomoi mora odgovarati prilikama u
kojima postoji opasnost; rok za koritenje ovog prava odmah nakon to
je izvreno oduzimanje, a najkasnije u roku u kojem se moe podii
tuba zbog smetanja posjeda (dakle 30 dana od saznanja, odnos 1
godina od smetanja)
28. Koja odluka se donosi kod smetanja posjeda i da li je to
osnov za voenje vlasnikog spora?
- Odluka o tubenom zahtjevu u formi rjeenja (u parninom postupku
- jedino u postupku zbog smetanja posjeda odluka o tubenom zahtjevu
u fromi rjeenja; o svim ostalim tubenim zahtjevima u parninom
postupku sud donosi presude); ako se usvaja tubeni zahtjev sud e
odrediti vraanje oduzete stvari, odnosno prestanak daljnjeg
uznemiravanja pod prijetnjom novane kazne
- Sud ne raspravlja o pravu na posjed, niti o pravnom osnovu
posjeda, niti o savjesnosti posjeda, ve samo o injenici da NN ima
posjed i o injenici smetanja (sud prua zatitu prema posljednjem
stanju posjeda i nastalom smetanju);
- U sluaju u kojem vlasnik nije i posjednik - vlasnik svakako
ima pravo na podnoenje vlasnike tube protiv posjednika stvari (rei
vindicatio), koje pravo ne zastarijeva; eventualno, rjeenje kojim
se usvaja tubeni zahtjev u vezi sa smetanjem posjeda moe
predstavljati dokaz da se stvar nalazi kod tuenog, budui da tuitelj
u postupku po rei vindicatio treba dokazati, pored injenice da je
vlasnik, i injenicu da se stvar nalazi kod tuenog;
- U sluaju u kojem je je tuitelj u postupku smetanja posjeda
istovremeno i vlasnik-posjednik, rjeenje kojim se usvaja tubeni
zahtjev u vezi sa smetanjem posjeda moe predstavljati dokaz da je
tueni uinio uznemiravanje ukoliko vlasnik eli podnijeti actio
negatoriu (vlasniku tubu zbog uznemiravanja vlasnitva, a da posjed
nije oduzet), budui da u postupku po actio negatoria tuitelj treba
dokazati pored injenice da je vlasnik i dokaz da je tueni uinio
uznemiravanje; presuda kojom se actio negatoria usvaja omoguuje da
za sluaj ponovnog uznemiravanja od istog lica nije potrebno
podnositi novu tubu, ve na osnovu pravila izvrnog postupka mogue je
koristiti izvrni prijedlog.29. Samopomo
- Posjednik ima pravo na samopomo ako je opasnost neposredna +
samopomo nuna + a nain vrenja samopomoi odgovara prilikama u kojima
postoji opasnost;
- Pravo posjednika na samoodbranu od nedozvoljene povrede
posjeda;
- Mjere koje posjednik preduzima kao samopomo moraju se kretati
u okviru odbrane posjeda, odnosno da su takve da su u datim
okolnostima opravdane;
- Ako stvar oduzeta od posjednika pravo da je vrati odmah nakon
izvrenog oduzimanja (bez oklijevanja), a najkasnije u roku u kojem
se moe podnijeti tuba zbog smetanja posjeda (tj.30 dana od vremena
saznanja za smetanje i uinioca, a najkasnije u roku od 1 god.od
nastalog smetanja)
30. Detentor
- Lice koje po osnovu radnog odnosa ili u domainstvu vri faktiku
vlast nad stvari za drugo lice i po uputama tog lica; npr.u radnom
odnosu u pogledu stvari sa kojima radnik ima doticaj ili u
domainstvu kada kuna pomonica vri odreene poslove ili u
ugostiteljstvu kada konobar koristi namjetaj, sue i dr.stvari;
- detentor nije posjednik i detencija nije posjed!
- detentor = gospodar posla; poto nije posjednik nema pravo
napodnoenje tube zbog smetanja posjeda + nema pravo na samopomo31.
Kako se po zakonu zasniva pravo slunosti, koji su naini zasnivanja
tog prava?
- Sticanje prava stvarnih slunosti:1. Pravnim poslom ugovor ili
testament na osnovu kojih se stie pravo slunosti upisom u ZK;
ugovor mora biti u pisanom obliku i predstavlja samo pravni osnov,
a za nastanak stvarnog prava potreban je upis u ZK.
2. Odlukom suda ili dr.nadlenog organa sud e odlukom zasnovati
ovo pravo kada vlasnik povlasnog dobra u cijelosti ili djelimino ne
moe koristiti svoje dobro bez koritenja nekretnine drugog lica
(npr. kada do povlasnog dobra ne moe prii bez prolaza preko
nekretnine drugog lica); odlukom drugog nadlenog organa se moe
zasnovati u postupku npr. nepotpune eksproprijacije ili
komasacije
3. Dosjelou kada je vlasnik povlasnog dobra faktiki ostvarivao
slunost za vrijeme od 20 godina, a vlasnik poslunog dobra se tome
nije protivio; slunost se u ovom sluaju nee stei ako je vrena vi,
clam, precario: zloupotrebom povjerenja vlasnika poslunog dobra,
ako je slunost vrena silom (a vlasnik poslunog dobra to tolerisao
zbog straha), ako je slunost vrena na prevaran nain odravanjem
vlasnika poslunog dobra u zabludi kao da namjera vlasnika povlasnog
dobra nije sticanje prava slunosti
32. Pravo slunosti prolaza preko puta i rokovi za podizanje tube
kod smetanja?
- Pravo slunosti prolaza preko puta je pravo stvarne slunosti
kojom se titular prava ovlauje da za potrebe svog povlasnog dobra
obavlja odreene radnje na nekretnini drugog lica (poslunom dobru),
u ovom sluaju da prolazi preko puta koji je u vlasnitvu drugog
lica;
- Spada u pozitivne slunosti - titular ovlaten da za potrebe
svog povlasnog dobra obavlja odreene radnje na nekretnini drugog
lica (poslunom dobru) X (za razliku od negativnih slunosti kod
kojih titular ovlaten da za potrebe svog dobra zahtijeva od
vlasnika poslunog dobra da se suzdrava od obavljanja odreenih
radnji na koje bi inae bio ovlaten)
- Spada i u poljske slunosti (???) X za razliku od gradskih
slunosti (kod kojih je povlasno dobro zgrada za stanovanje i
okunica)
- U sluaju smetanja prava slunosti, vlasnik povlasnog dobra moe
podnijeti tubu zbog smetanja posjeda prava slunosti protiv lica
koje vri smetanje, u roku od 30 dana od saznanja za smetanje i
uinioca, a najkasnije u roku od 1 god.od nastalog smetanja.
- Takoe, vlasnik povlasnog dobra moe podnijeti i konfesornu
tubu.
- tube kojima se titi pravo slunosti:
(a) konfesorna tuba podnosi vlasnik povlasnog dobra protiv
vlasnika poslunog dobra, ako ima pravni interes da se utvrdi
njegovo pravo; tuitelj treba dokazati postojanje (sticanje) prava
slunosti, da je vlasnik povlasnog dobra, da je tueni vlasnik
poslunog dobra i pravni interes za podnoenje tube (najee je to
osporavanje tuenog da tuitelju pripada pravo slunosti); ova tuba se
moe podnijeti i protiv drugog lica koje neosnovano sprjeava ili
ometa vrenje prava slunosti
(b) tuba zbog smetanja posjeda prava slunosti;
(c) tuba za zatitu stvarnih tereta tubeni zahtjev da sud utvrdi
postojanje tereta i izvrenje obaveze koja ini sadrinu tereta,
ukoliko vlasnik optereene nekretnine osporava postojanje
tereta;
33. Gdje se evidentira pravo (stvarne) slunosti?
- U ZK za nastanak prava slunosti kao stvarnog prava potreban je
upis u ZK (pravni posao na osnovu kojeg se zasniva pravo slunosti
predstavlja pravni osnov, a za nastanak prava slunosti potreban
upis u ZK);
- Upisuje se u list C ZK uloka, tj. teretni list
34. ta je ustvari pravo slunosti?
- Slunosti = stvarna prava iji je titular ovlaten da u odreenoj
mjeri, odnosno na odreeni nain upotrebljava tuu stvar ili da
zahtijeva od njenog svakodobnog vlasnika da je na odreeni nain
upotrebljava;
- Za razliku od prava vlasnitva koje titularu daje ovlatenje
posjedovanja, koritenja i raspolaganja sadraj prava slunosti
ograniava se samo na koritenje tue stvari u odreenoj mjeri i na
odreeni nain;
- (1) Stvarne slunosti pravo vlasnika jedne nepokretnosti
(povlasnog dobra) da za potrebe te nepokretnosti obavlja odreene
radnje na nepokretnosti drugog vlasnika (poslunom dobru) ili da
zahtijeva od vlasnika poslunog dobra da se uzdrava od obavljanja
odreenih radnji koje bi inae bio ovlaten preduzimati na svojoj
nepokretnosti;
- (2) Line slunosti slunosti koje se ustanovljavaju u korist
odreenog lica; za razliku od stvarnih slunosti ne postoji povlasno
dobro, ve samo posluno dobro, a sadrina slunosti je u koritenju tue
stvari:
(a) pravo plodouivanja ovlatenje za upotrebu i pribiranje
plodova sa tue stvari (poslunog dobra) bez povrede njene sutine, a
radi ostvarivanja odreenih ekonomskih korsiti;
(b) pravo upotrebe titular ovlaten da tuu stvar (posluno dobro)
upotrebljava i pribire plodove, ali tako da ostvaruje samo korist u
granicama potreba nosioca prava slunosti i njegove porodice
(tzv.ogranieno plodouivanje);
(c) pravo stanovanja (habitatio) titular ovlaten stanovati u
tuoj zgradi ili stanu.
- Prestanak prava slunosti: (1) kada postane nepotrebna za
koritenje povlasnog dobra + vlasnik poslunog dobra podnese zahtjev
da nadl.organ to utvrdi;
(2) kada zbog protivljenja vlasnika poslunog dobra, vlasnik
povlasnog dobra nije vrio pr.slunosti 3 godine uzastopno;
(3) kada se slunost nije vrila 20 godina, bez obzira to se
vlasnik poslunog dobra nije protivio vrenju slunosti;
(4) kada isto lice postane vlasnik povlasnog i poslunog
dobra;
(5) kada propadne povlasna ili posluna nepokretnost.35. Stvarni
teret
- Pravo na tuoj nepokretnosti na osnovu kojeg titularu tog prava
(korisniku) pripada ovlatenje da od vlasnika te nepokretnosti
zahtijeva odreene radnje ili davanje unaturi ili novcu;
- terete odreenu nepokretnost i ne mogu se odvojiti od nje ako
neko drugi po bilo kom pravnom osnovu stekne pravo vlasnitva na
optereenoj nekretnini preuzima obavezu izvrenja tereta, ako zakonom
nije drugaije odreeno;
- cilj obino da korisniku tereta koji je star ili nesposoban za
rad obezbijedi osnovne ivotne potrebe;
- zasnivaju se uknjibom u ZK, na osnovu pravnog posla koji mora
biti u pismenoj formi i sadravati odredbe o zasnivaju tereta,
sadraju tereta i oznaenju korisnika tereta;
- ako nepokretnost u suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu za
zasnivanje tereta na toj nepokretnosti potrebno da svi suvlasnici,
odn.zajedniki vlasnici, zakljuepravni posao kojim se nepokretnost
optereuje;
- korisnik tereta pravo zahtijevati ispunjenje dospjelih a
neizvrenih obaveza od lica koje bilo vlasnik nepokretnosti u
vrijeme nastanka obaveze;
- ako vlasnik nepokretnosti osporava postojanje tereta korisnik
tereta pravo podnoenja tube sa tubeni zahtjevom da sud utvrdi
postojanje tereta i izvrenje obaveze koja ini sadrinu tereta;
- stvarni teret prestaje:
(i) propau optereene nepokretnosti;
(ii) jednostranom izjavom korisnika da se odrie koristi koja
proizilazi iz tereta;
(iii) istekom vremena na koji je zasnovan;
(iv) sudskom odlukom da se teret ukida ako je utvreno da je
teret izgubio razumnu svrhu;
(v) ispunjenjem pretpostavki odreenih posebnim zakonom.
36. Pravo zaloge
Pravo zaloge je pravo na tuoj (pokretnoj ili nepokretnoj)
stvari, odn. tuem pravu na osnovu kojeg zalogoprimcu pripada
ovlatenje da se iz zaloene stvari odn. prava namiri ako mu njegovo
dospjelo potraivanje ne bude na vrijeme izmireno. Povjerilac se
namiruje na nain to od suda trai prodaju stvari i izmirenje duga od
ostvarene cijene.
Predmet zaloge mogu biti:
a) pokretne stvari i prava (potraivanja, autorsko pravo, pravo
patenta i sl) - pignusb) nepokretne stvari hipoteka Zaloga na
nekretninama je regulisana Zakonom o vlasniko-pravnim odnosima, a
zaloga na pokretnim stvarima i pravima Zakonom o obligacionim
odnosima.
Dva pravna odnosa povodom zaloge:
i. Obligaciono-pravni odnos izmeu povjerioca i dunika (npr.da
dunik plati povjeriocu odreeni iznos novca); i
ii. Zalono-pravni odnos zasniva se radi obezbjeenja potraivanja
iz prethodnog obligaciono-pravnog odnosa; osim dunika zalogodavac
moe biti i tree lice koje nije uesnik obligaciono-pravnog
odnosa.
37. Zaloga na pokretnim stvarima (pignus)
Zaloena pokretna stvar mora biti individualno odreena + u
pravilu nepotrona (mada predmet zaloge moe biti i novac) + da je
stvar u prometu + zaloiti se moe i suvlasniki dio neke stvari;
Kod zalaganja prava predmet zaloge su potraivanja, autorsko
pravo, pravo patenta i dr.
Zabranjeno ugovaranje da zalogoprimac postaje vlasnik zaloene
stvari ako zalogodavac blagovremeno ne ispuni svoju obavezu +
zabranjeno ugovaranje da moe koristiti zaloenu stvar (ovo ima
izuzetke)
Zaloga na pokretnim stvarima nastaje:
Na osnovu pravnog posla potrebna predaja stvari;
Po zakonu npr.po ugovoru o prevozu, zalogu ima prevoznik na
stvarima primljenim na prevoz; potrebna predaja stvari;
Sudskom odlukom u izvrnom postupku prilikom pljenidbe
stvari;
Na osnovu sporazuma stranaka
38. Hipoteka
Pravo zaloga na nekretninama koja ovlauje hipotekarnog
povjerioca da se iz zaloene nekretnine namiri ako njegovo dospjelo
potraivanje prema duniku ne bude blagovremeno ispunjeno.
Realizacija takvog ovlatenja ostvaruje se sudskom prodajom
zaloene nekretnine na javnom prodaji. Prodaja se vri po pravilima
izvrnog postupka. Hipoteka nastaje (zasniva se) na osnovu:
1) pravnog posla za nastanak hipoteke je potreban upis u
zemljinu knjigu;2) sudske odluke za nastanak hipoteke je potreba
upis u zemljinu knjigu;3) po zakonu
Hiipoteka se stie - upisom hipoteke u javnoj (zemljinoj) knjizi.
Hipotekarnom povjeriocu pripada pravo prvenstva u odnosu na ostale
povjerioce koji na nekretnini nemaju zasnovanu hipoteku, a kada
postoji vie hipotekarnih povjerilaca, pravo prvenstva na namirenje
ima onaj koji je ranije zasnovao hipoteku. Hipoteka se odnosi na
cijelu nekretninu i na njene plodove koji nisu odvojeni od glavne
stvari i na druge sastavne dijelove i pripadke i na poboljanje
stvari ako je do njih dolo nakon zasnivanja hipoteke.
Hipoteka se moe zasnovati i na idealnom suvlasnikom dijelu
nekretnine Za jedno potraivanje moe se zasnovati hipoteka na vie
nekretnina - tzv. zajednika ili simultana hipoteka. Primjenjuje se
kada se iz vrijednosti jedne nekretnine potraivanje ne moe namiriti
u cjelosti. Na jednoj nekretnini mogue postojanje vie hipoteka;
njihov redoslijed se odreuje prema trenutku nastanka tih hipoteka,
ako zakonom nije drugaije odreeno; Nedjeljivost hipotreke znai da
zaloena nekretnina osigurava potraivanje povjerioca do potpunog
ispunjenja obaveze, bez obzira na eventualne situacije kada je
poslije dolo do podjele nekretnine. Postoji mogunost prenosa
hipoteke, ali samo zajedno sa prenosom potraivanja osiguranog
hipotekom; za prenos hipteke nije potreban pristanak hipotekarnog
dunika; Hipotekarni povjerilac moe zasnovati hipoteku na postojeoj
hipoteci u korist tree osobe bez pristanka hipotekarnog dunika -
tzv. nadhipoteka. Do toga moe doi kada hipotekarni povjerilac ima
obavezu (dug) prema treem licu, pa radi obezbjeenja takvog
potraivanja treeg lica vri zalaganje hipoteke, uz napomenu da se
ovim ne vri prenos hipoteke na tree lice. Ako hipotekarni dunik
pogorava stanje zaloene nekretnine i time smanjuje njenu
vrijednost, hipotekarni povjerilac moe traiti da sud naloi
hipotekarnom duniku da se od takvog ponaanja uzdri, a ako ovaj i
dalje nastavi sa pogoranjem stanja zaloene nekretnine, hipotekarni
povjerilac ima pravo zahtjevati namirenje i prije dospjelosti svog
potraivanja. Prestanak hipoteke:
1) kada prestane potraivanje zbog kojeg je zasnovana hipoteka,
(npr. hipotekarni dunik plati potraivanje obezbjeeno hipotekom i
dr.)
2) kada se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke, (izjava o
odricanju mora biti sainjena u pismenom obliku i data kod nadlenog
organa koji vodi javnu knjigu gdje je hipoteka upisana)
3) kada ista osoba postane nosilac prava vlasnitva i prava
hipoteke na istoj stvari i
4) kada propadne nekretnina koja je bila optereena hipotekom.
Postoje odredbe (klauzule) ugovora o hipoteci koje su zabranjene i
nitave (ne proizvode pravno dejstvo ako se ugovore) - to su:
1) odredba da hipotekarni povjerilac postaje vlasnik zaloene
nekretnine, ako zaloni dunik ne izmiri svoju obavezu po dospjelosti
potraivanja;
2) odredba da hipotekarni povjerilac ima pravo ubiranja plodova
koje ta nekretnina daje ili iskoritavanja nekretnine na drugi
nain.
39. ta je gruntovnica i ta znate o njoj?
- Gruntovnica = zemljine knjige = javne knjige i javni registri
stvarnih prava na nekretninama i drugih prava predvienih zakonom za
upis, u koje se evidentiraju svi pravni odnosi povodom
nekretnina;
- Osnovna naela ZK prava:
(1) naelo upisa ZK pravo se moe stei, prenijeti i prestati
upisom u ZK (pritom treba imati u vidu da se neka prava mogu stei i
na originaran nain (npr.pravo vlasnitva i pravo stvarne slunosti po
osnovu dosjelosti), pa je mogua situacija da je neko lice upisano
kao nosilac nekog prava u ZK, a drugo lice je stvarni vanknjini
nosilac tog prava);
(2) naelo javnosti ZK javne knjige i svakom dozvoljeno da ih
razgleda (niko se ne moe pozivati na to da mu nije bilo poznato ono
to je upisano u ZK);
(3) naelo pouzdanja sve to je upisano smatra se ispravnim i
potpunim (ako postoji nesklad knjinog i faktikog stanja, ovo naelo
niej primjenjivo);
(4) naelo prioriteta jae je pravo onog koje je ranije upisano
(vrijeme se rauna od momenta zaprimanja molbe za upis u ZK; ako
primljene dvije molbe za upis u odnosu na iste nekretnine ranija
molba e se uvaiti, a kasnija odbiti);
(5) naelo legaliteta upis se moe dozvoliti na osnovu isprave iz
koje se vidi punovaan pravni osnov, a ovlatena lica ZK ureda duna
su provjeriti da li postoje zapreke zbog koih upis ne bi bio
dozvoljen)
- Pretpostavke za sticanje prava vlasnitva uknjibom uknjiba
treba da se zasniva na valjanom pr.naslovu (titulus acquirendi)
npr. ug.o prodaji, zamjeni ili poklonu, na sudskoj odluci ili
odluci organa uprave; uknjiba bez pravnog naslova nije valjana i
ovlatena lica imaju pravo na brisovnu tubu;
- Molbu za upis podnosi lice u iju korist treba da se izvri upis
(sticalac);
- Isprave na osnovu kojih se zahtijeva uknjiba mogu biti javne
(npr.odluke donesene u parninom, vanparninom ili izvrnom postupku)
i privatne (npr.ugovori)- Razlika izmeu grontovnice i katastra - u
gruntovnici (ZK) upisuju se prava X u katastru upisuju se
posjednici;
- podaci o nekretnininama, parcelama, kat.opinama i dr.podacima
---- u ZK se upisuju u list A ZK uloka X u katastru se upisuju u
posjedovnom listu;
- katastarsku evidenciju nekretnina - vode nadl.organi opinske
uprave; ova evidencija postoji radi ostvarivanja tehnikih i
ekonomskih ciljeva, izrade zemljinih knjiga i oporezivanja prihoda
od zemljita;- katastar zemljita = ine katastarski planovi (koji
sadre podatke o poloaju i obliku zemljita i objekata na njima, a
koji pripadaju jednoj kat.opini) + katastarski operat (zbirka
popisa i pregleda koji sadre podatke o povrini parcela, bonitetu
/plodnosti/, klasi, katastarskom prihodu i posjednicima);
- osnovna jedinica u sistemu katastra = katastarska parcela (dio
zemljita koji se koristi na isti nain i pripada jednom
posjedniku).40. Od ega se sastoji zemljina knjiga?
- Zemljina knjiga se sastoji iz:
(1) Glavne knjige zbir ZK uloaka jedne katastarske optine:
- ZK uloci pojedini listovi gl.knjige koji obuhvataju jedno ZK
tijelo (ZK tijelo = ukupnost nepokretnosti jednog vlasnika ili
suvlasnika, koje se nalazi u istoj katastarskoj optini, tako da ine
pravno jedinstvo; katastarska optina = odreena teritorija u koju se
upisuju zemljita i zgrade jednog ili vie naselja, a sastoji se iz
skupa vie katastarskih estica):
(a) List A = dio ZK uloka, popisni list - upisuju nekretnine sa
podacima broja k + opis nekretnine (zgrada, uma, dvorite itd.) +
povrina nekretnine + eventualne promjene kao npr. otpisi k u drugi
ZK uloak;
(b) List B = dio ZK uloka, vlasniki list upisuju se pojedina
prava i njihovi titulari (npr. prava vlasnitva, prava slunosti sa
podacima kome ta prava pripadaju) + podaci o pr.osnovu po kojem
neko lice steklo odgovarajue pravo (npr.ug.oprodaji) + drugi podaci
(npr.ogranienje raspolaganja nekretnine s obzirom na linost
upisanog vlasnika)
(c) List C = dio ZK uloka, teretni list upisuju se tereti koji
optereuju nekretnine iz lista A (npr.pravo zaloge, hipoteka, pravo
stvarne slunosti, pravo pree kupovine, otkupa, prekupa i dr.)
(2) Zbirke isprava skup isprava (ugovora, sudskih i dr.odluka)
na osnovu kojih su izvreni upisi u ZK;
(3) Pomonih registara pomone knjige koje omoguavaju lake
pronalaenje odgovarajuih podataka;
(a) Registar vlasnika oupisuju se podaci o titularima ZK prava
sa oznakom ZK uloka u kojem su ta lica upisana;
(b) Registar parcela unosi se parcela nakon upisa u listA sa
uputom na ZK ukoak ili uloke u kojima je upisana;
(c) Dnevnik registrovanje zahtjeva za upis i dodjeljivanje
registarskih oznaka
41. ta sadri glavna knjiga?
- Glavna knjiga zbir ZK uloaka jedne katastarske optine:
- ZK uloci pojedini listovi gl.knjige koji obuhvataju jedno ZK
tijelo (ZK tijelo = ukupnost nepokretnosti jednog vlasnika ili
suvlasnika, koje se nalazi u istoj katastarskoj optini, tako da ine
pravno jedinstvo; katastarska optina = odreena teritorija u koju se
upisuju zemljita i zgrade jednog ili vie naselja, a sastoji se iz
skupa vie katastarskih estica):
(a) List A = dio ZK uloka, popisni list - upisuju nekretnine sa
podacima broja k + opis nekretnine (zgrada, uma, dvorite itd.) +
povrina nekretnine + eventualne promjene kao npr. otpisi k u drugi
ZK uloak;
(b) List B = dio ZK uloka, vlasniki list upisuju se pojedina
prava i njihovi titulari (npr. prava vlasnitva, prava slunosti sa
podacima kome ta prava pripadaju) + podaci o pr.osnovu po kojem
neko lice steklo odgovarajue pravo (npr.ug.oprodaji) + drugi podaci
(npr.ogranienje raspolaganja nekretnine s obzirom na linost
upisanog vlasnika)
(c) List C = dio ZK uloka, teretni list upisuju se tereti koji
optereuju nekretnine iz lista A (npr.pravo zaloge, hipoteka, pravo
stvarne slunosti, pravo pree kupovine, otkupa, prekupa i dr.)
42. Uknjiba, zabiljeba i predbiljeba?
- Vrste upisa u ZK:
(1) uknjiba (intabulatio) konaan upis sticanja, prenosa ili
prestanka nekog ZK prava; predmet uknjibe stvarna prava, stvarni
(realni) tereti i neka obligaciona prava;
(2) predbiljeba (praenotatio) uslovni upis koji ima privremeni
karakter upisa sticanja, prenosa i prestanka ZK prava (npr.ako
ugovor nije ovjeren, ako u ugovoru nedostaje clausula intabulandi
/ovlatenje prenosioca da se sticalac moe upisati u ZK/,
nepravosnanost presude na osnovu koje se vri upis itd.)
(3) zabiljeba (adnotatio) upis informativnog karaktera u cilju
publikovanja vanih linih odnosa u pogledu ograniavanja raspolaganja
i upravljanja nekretninama (npr.zabiljeba postojanja spora,
zabiljeba stavljanja pd starateljstvo, zabiljeba produenja
roditeljskog prava, zabiljeba oduzimanja poslovne sposobnosti,
zabiljeba reda prvenstva otuivanja itd.); ovim trea lica mogu stei
saznanja u pogledu mogunosti sticanja nekretnina
43. Koliko vrsta upisa ima?
- Vrste upisa u ZK:
(1) uknjiba (intabulatio) konaan upis sticanja, prenosa ili
prestanka nekog ZK prava; predmet uknjibe stvarna prava, stvarni
(realni) tereti i neka obligaciona prava;
(2) predbiljeba (praenotatio) uslovni upis koji ima privremeni
karakter upisa sticanja, prenosa i prestanka ZK prava (npr.ako
ugovor nije ovjeren, ako u ugovoru nedostaje clausula intabulandi
/ovlatenje prenosioca da se sticalac moe upisati u ZK/,
nepravosnanost presude na osnovu koje se vri upis itd.)
(3) zabiljeba (adnotatio) upis informativnog karaktera u cilju
publikovanja vanih linih odnosa u pogledu ograniavanja raspolaganja
i upravljanja nekretninama (npr.zabiljeba postojanja spora,
zabiljeba stavljanja pd starateljstvo, zabiljeba produenja
roditeljskog prava, zabiljeba oduzimanja poslovne sposobnosti,
zabiljeba reda prvenstva otuivanja itd.); ovim trea lica mogu stei
saznanja u pogledu mogunosti sticanja nekretnina
44. Vrste tereta koji se upisuju u C list?
- List C = dio ZK uloka, teretni list upisuju se tereti koji
optereuju nekretnine iz lista A (npr.pravo zaloge, hipoteka, pravo
stvarne slunosti, pravo pree kupovine, otkupa, prekupa i dr.)
45. Zbirka isprava
- Zbirke isprava skup isprava (ugovora, sudskih i dr.odluka) na
osnovu kojih su izvreni upisi u ZK; svrha kontrola ispravnosti
upisa.
46. Pravo pree kupovine
- Zakon o prometu nepokretnosti posebno regulie pravo pree
kupovine nepokretnosti;
- to pravo ustanovljeno u korist suvlasnika, a ako se radi o
nepokretnosti koje su poslovna zgrada ili poslovna prostorija pravo
pree kupnje pored suvlasnika pripada i zakupcu koji tu zgradu ili
poslovnu prostoriju neprekidno koristi najmanje 5 godina;
- lice koje namjerava prodati te nepokretnosti duno sainiti
ponudu u pismenoj formi i u nju unijeti podatke o nepokretnostima,
cijenu i ostale uslove prodaje i dostaviti licu koje ima pravo pree
kupnje;
- ako ponueni ne obavijesti vlasnika (prodavca) u roku od 30
dana vlasnik moe prodati ponuenu nepokretnost drugom licu, ali ne
po nioj cijeni, niti pod povoljnijim uslovima;
- ako vlasnik ne uini ponudu ili nakon uinjene ponude proda
nepokretnost treem licu pod povoljnijim uslovima lice koje ima
pravo pree kupnje moe sudskim putem zahtijevati da se ugovor o
prodaji poniti i da se njemu pod istim uslovima prenesu
nepokretnosti; tuba se moe podnijeti u roku od 30 dana od saznanja
za prodaju i uslove prodaje, a najkasnije u roku od 1 god.od
zakljuenja ugovora.
b) OBLIGACIONO PRAVO
1. ta je obvezno pravo i koji su osnovi obligacija?
- Obvezno (obligaciono) pravo = skup graansko-pravnih normi koje
reguliu obligaciono-pravne odnose;
- Obligaciono-pravni odnosi = graansko-pravni odnosi na temelju
kojih jedno lice (povjerilac, vjerovnik) ima ovlatenje da od drugog
lica (dunika) zahtijeva odreenu inidbu pozitivnog ili negativnog
karaktera, koju je to drugo lice (dunik) duno izvriti;
- Potraivanje (trabina) = obligacionim pravom zatieni zahtjev
povjerioca da mu dunik izvri odreenu inidbu;
- Obveza (obligacija) = dunikova dunost da povjeriocu izvri
odreenu pozitivnu ili negativnu inidbu;
- Predmet (objekt) obligaciono-pravnog odnosa = inidba,
odn.odreeno pozitivno ili negativno ponaanje dunika;
- Pozitivne inidbe davanje (dare) npr.kod ug.o prodaji; i
injenje (facere) npr.kod ug.o djelu;
- Negativne inidbe neinjenje (non facere) npr.da ne uestvuje u
nekoj javnoj licitaciji; i trpljenje/uzdravanje (pati) npr.da trpi
da susjed crpi vodu iz njegovog bunara;
- Subjekti obligaciono-pravnog odnosa = povjerilac i dunik; oni
su unaprijed odreeni i poznati ( a ne kao u stvarnom pravu, gdje je
unaprijed poznata samo jedna strana mogueg stvarno-pravnog
odnosa)
- Sadrina obligaciono-pravnog odnosa = povjerioevo pravo +
dunikova obaveza na inidbu;
- Obligaciono pravo = lino pravo na stvar (ius ad rem), a ne kao
stvarno pravo pravo na nekoj stvari (ius in rem);
- Zasnivanjem obligaciono-pravnog odnosa samo se stie zahtjev za
pribavljanje stvari, a ne kao u stvarnom pravu samo pravo na nekoj
stvari;
- Djelovanje inter partes (samo izmeu odreenih lica koje vee
obligaciono-pravni odnos);
- Naela (principi) obligaciono-pravnih odnosa:
(1) ravnopravnost uesnika
(2) dunost uesnika da se pridravaju naela savjesnosti i
potenja
(3) zabrana vrenja prava iz obligaciono-pravnih odnosa protivno
cilju zbog kojeg ono zakonom ustanovljeno i priznato
(4) zabrana uesnicima ustanovljavati prava i obaveze
iskoritavanjem monopolskog poloaja
(5) ekvivalentnost meusobnih davanja naelo jednake vrijednosti
uzajamnih davanje (ovo naelo nije primjenjivo kod besplatnih
ugovora, ugovora na sreu ili kod kupovine stvari na javnoj
drabi)
(6) dunost uzdravanja od postupaka kojim se drugom moe
prouzrokovati teta
(7) dunost izvravanja obaveza i odgovornost za ispunjenje
obaveza koje treba ispuniti u cijelosti i onako kako glase
(8) dunost ponaanja sa dunom panjom dobrog privrednika (pravni
standard koji se odnosi na pravna lica i vrioce samost.djelatnosti
kao uesnika pravnog prometa), odnosno dobrog domaina (pravni
standard koji se odnosi na graane u njihovim svakodnevnim ivotnim
aktivnostima) ili sa poveanom panjom dobrog strunjaka (pojaana
panja koja se zahtijeva od strunih lica koja se bave odreenim
djelatnostima kao profesijom)
- Izvori (nastanak) obligaciono-pravnih odnosa:
(1) Ugovor dvostrano-pravni posao kojim se zasnivaju odreeni
oblig.-pr.odnosi, na osnovu kojih se ugovorne strane
sporazumijevaju da jedna strana (dunik) drugoj strani (povjeriocu)
izvri odreenu inidbu ili se obje strane meusobno obavezuju da izvre
odreene inidbe;
(2) Prouzrokovanje tete protupravna radnja kojom se aktivnim
injenjem ili proputanjem prouzrokuje teta drugome, time da tetnik
ili za njega drugo odgovorno lice, pod odreenim uslovima ima
obavezu na naknadu nastale tete;
(3) Sticanje bez osnova prelaz imovine sa jednog na drugo lice
bez osnova, uz obavezu sticaoca da je vrati;
(4) Poslovodstvo bez naloga mijeanje u tue poslove vrenjem nekog
faktikog ili pravnog posla od strane jednog lica u korist drugog
lica, a da vrilac posla nije za to ovlaten, pa povodom toga izmeu
tih lica nastaje obligaciono-pravni odnos;
(5) Jednostrana izjava volje nastaje obaveza prema subjektu koji
ispuni uslov iz obeanja, ako to obeanje prethodno nije opozvano na
zakonom propisan nain:
(a) Javno obeanje nagrade poziva se neodreeni broj lica da za
nagradu preduzme neku radnju ili postigne neki uspjeh ili da se nae
u nekoj situaciji (npr.konkurs za itradu projekta, nagrada za
najbolji roman, oglas da se pronae izgubljena stvar);
(b) Vrijednosni papiri pismene izjave kojima se njen izdavalac
obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom
imaocu (npr.mjenica, ek, konosman, tovarni list); moe biti: (i) na
donosioca, (ii) na ime, (iii) po naredbi; prenos vrjednosnih
papira, odn.prava iz papira je mogu: (i) predajom (kod papira na
donosioca), (ii) cesijom (kod papira na ime), (iii) indosamentom
(kod papira po naredbi)
(c) Legitmacioni papiri isprave koje sadre odreenu obavezu za
izdavaoca uz napomenu da u njimja nije oznaen povjerilac
(npr.pozorine ulaznice, bonovi, elj.karte); razlika od leg.znakova
(npr.tiket sa brojem koji se izdaje u garderobi) koji su samo dokaz
za odreenog povjerioca da je sa njim zakljuen dvostrani ugovor, ali
povjerilac moe zahtijevati ispunjenje obaveze i kada je izgubio
leg.znak.
2. Izvori obligacija?
(1) Ugovor dvostrano-pravni posao kojim se zasnivaju odreeni
oblig.-pr.odnosi, na osnovu kojih se ugovorne strane
sporazumijevaju da jedna strana (dunik) drugoj strani (povjeriocu)
izvri odreenu inidbu ili se obje strane meusobno obavezuju da izvre
odreene inidbe;
(2) Prouzrokovanje tete protupravna radnja kojom se aktivnim
injenjem ili proputanjem prouzrokuje teta drugome, time da tetnik
ili za njega drugo odgovorno lice, pod odreenim uslovima ima
obavezu na naknadu nastale tete;
(3) Sticanje bez osnova prelaz imovine sa jednog na drugo lice
bez osnova, uz obavezu sticaoca da je vrati;
(4) Poslovodstvo bez naloga mijeanje u tue poslove vrenjem nekog
faktikog ili pravnog posla od strane jednog lica u korist drugog
lica, a da vrilac posla nije za to ovlaten, pa povodom toga izmeu
tih lica nastaje obligaciono-pravni odnos;
(5) Jednostrana izjava volje nastaje obaveza prema subjektu koji
ispuni uslov iz obeanja, ako to obeanje prethodno nije opozvano na
zakonom propisan nain:
(a) Javno obeanje nagrade poziva se neodreeni broj lica da za
nagradu preduzme neku radnju ili postigne neki uspjeh ili da se nae
u nekoj situaciji (npr.konkurs za itradu projekta, nagrada za
najbolji roman, oglas da se pronae izgubljena stvar);
(b) Vrijednosni papiri pismene izjave kojima se njen izdavalac
obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom
imaocu (npr.mjenica, ek, konosman, tovarni list); moe biti: (i) na
donosioca, (ii) na ime, (iii) po naredbi; prenos vrjednosnih
papira, odn.prava iz papira je mogu: (i) predajom (kod papira na
donosioca), (ii) cesijom (kod papira na ime), (iii) indosamentom
(kod papira po naredbi)
(c) Legitmacioni papiri isprave koje sadre odreenu obavezu za
izdavaoca uz napomenu da u njima nije oznaen povjerilac
(npr.pozorine ulaznice, bonovi, elj.karte); razlika od leg.znakova
(npr.tiket sa brojem koji se izdaje u garderobi) koji su samo dokaz
za odreenog povjerioca da je sa njim zakljuen dvostrani ugovor, ali
povjerilac moe zahtijevati ispunjenje obaveze i kada je izgubio
leg.znak.
3. Kakva je obligaciona tuba i vrste?
- u materijalnom smislu: tuba = pravo traiti sudsku zatitu nekog
graanskog prava ili graansko-pravnog zahtjeva ili odnosa, putem
konanog i neposrednog utvrenja;
- u procesno-pravnom smislu: tuba = pismeni podnesak kojim
tuilac, kao subjekt nekog ugroenog ili povrijeenog prava ili
odnosa, trai pokretanje parninog postupka protiv tuenog, koji mu to
pravo vrijea ili ugroava, u svrhu konanog i nespornog dosuenja,
odnosno utvrenja spomenutog prava, pravnog zahtjeva ili pravnog
odnosa;