-
UDK 911.3:502.7 (497.11 "Pollmlje-) = 661
Petko Boškovič i
OEGRflDfiCIJfi PRIRODE U POLMLJU I IUERE HKTIUHE ZRŠTITE
Uuod
Pollmlje obuhvata sliv Lisa, desne pritoke Orlne. To je jadna od
n a j v a m l j l h 1 najkulturni jlh oblasti stare Raeke. Zahvata
povrftlnu od 6.016 km2. Lin sa Uvcem i drugim pritokaaa iaa veliku
hidroener-getsku snagu. Tuda prolaze najvainlje saobračajnice koje
povezuju Srbiju sa Crnom Goro«. Vode Llaa su se koristile za razne
potrebe: kupanje, navodnjavanje, lndustrlju 1 sportski ribolov, kao
i za prolzvodnju električne energije.
Glavne karakteristike ovog reglona su brojni predjell izvanredne
ljepote i sadr±ine. Veliko Je bogatstvo turna, livada, paftnjaka,
njiva i vočnjaka, hladnih planinskih izvora 1 vrela, bistrih potoka
i rijeka, mineralnih i termalnih voda.
Pollmlje našeljava oko 300.000 stanovnlka. Tu su se razvili
gradovi i veča naselja: Plav, Andrijevica, Ivangrad, Brodarevo,
Prijepolje, PriboJ i Rudo.
Za okolne visoke krajeve Pollmlje predstavlja pravu lupsku
oblast sa veoma plodno® dollnom. Po vočarstvu spada u red
najbogatljih vočarsklh krajeva naie zemlje. Prostrane kotlinske
ravni pruiaju veoma povoljne uslove za razvoj po 1joprivrede.
Stočarstvo je razvl-Jeno na okolnlm planina. U posl1Jeratnom
periodu stvoreni su uslovl opiteg privrednog 1 druttvenog razvoja:
otpočeo je proces elektri-fikacije, industrializacije,
urbanizacije, razvoja saobračaja, zdravstva, tkolstva 1 ostalih
djelatnosti. Uporedo sa razvojen, kao
» Kag. geogr., 8(000 Bijelo polje, 2ižiča 1
-
njegove negativne pojave, javile su se deagrarlzaclja 1
degradacija prirode. Osnovni kompleksi "udara" na prirodu
lspoljavali su se zagadjivanjem 1 unistavanjem prirodnih izvora.
Taj Indeks ostečenja zavlsan je od niza faktora, a dva su osnovna -
prirodni i antropo-gen 1 .
Prema tone, cilj nam je da izvrsiao konciznu analizu degradacije
prirode u Polimlju i predložimo adekvatne mjere zaštite i
unapre-djlvanje prirode.
Degradacija prirode u Polislju
aticaj antropogenlh faktora na prirodu u Polimlju razvijao se od
pojedinainog 1 parcljalnog do opsteg i globalnog. Usvrsavanjem
orudja za rad iovjek je izborio poziciju koja mu omogučava bitan
uticaj na reprodukclju prirode. Covjekova sredina zahtijeva, zbog
svoje velike osjetljivosti na promjene, visok stepen organizacije i
kompleksan prlstup u gazdovanju, zavisno od konkretnih prilika. Sve
promjene u prlrodi Polimlja, pod uticajem sovjeka, pračene su
lan-£anlm promjenama u mnogobrojnim podslstemima. Ta okolnost se ne
smije ispustiti iz vida, Jer se priroda sveti, ugroiava
individual-ne, grupne 1 društvene interese. Promjene izazvane
sovjekovim dje-lovanjem na prirodu u Polimlju oznaiavaju njenu visu
fazu razvoja 1 reprodukcije, Jer je čovjekova sredina nastala iz
prirodne sredine, na viiea stepenu organizovanostl, mnogo lzdasnija
u pogledu zadovo-ljavanja sv» razvijenljih aovjekovih potreba.
Proces degradacije prirode u Polimlju tekao je i tefe različitim
lntenzitetom. Zato su nastali 1 negativni efekti kojim se priroda
obezvredjuje i ponegdje pretvara u pustos. Neki ekološki sistemi u
ovom regionu su znatno izmijenjeni u odnosu na prirodne, a neki su
1 očuvani. Industrijal1zaciJom 1 urban izac1jom u dolini Lima su
mnogo lzmljenjene prirodne osobine voda Lima i agrarni predjeli u
okolini gradova. Posebno su vode Lima toliko zagadjene da Je ta
rljeka blotički unlčtena. ObezSumlJavanje Je eovjek vrsio od
davni-na, Sto je uzrokovalo pojavu kllzlsta i erozije.
iitava priroda Polimlja, pored utlcaja antropogenlh, lzloiena Je
i stalnom dejstvu razliiltlh prirodnih sila. Nagle promjene
tempera-
-
ture, djelovanje atmosferskih taloga, tekučih i podzemnih voda,
snaga vjetra 1 drugi činloci izazivaju, nekad postepene, s nekad 1
nagle promjene u prlrodi ovog područja, razarajučl na jednoa
»Jes-tu, a gradeči na drugom, uništavajuči jedno, a stvarajuči
drugo. To su prirodni procesi koji se stalno odigravaju. Protiv
nekih čovjek još nlje u stanju da preduzme efikasnije »Jere.
Oegradaciju prirode u Pollmlju znatno uvečavaju klizište, erozije i
bujlce. To ja jedan vid denudaclonog procesa, uzrokovan obilnim
padavina«« narastresi-tlm i neotpornim zemljlstima. Lira i njegove
pritoke su bujične vode, te se javljaju i bujlce. Erozija je
prateča pojava obilnih padavina i obesumljenlh površina na stranaaa
dolina.
(Izroči degradacije prirode u Pollmlju su veoaa raznovrsni i
brojni. Pod degradacijom prirode podrazumiJeva se proces unošenja
razliei-tih tečnih, čvrstih i gasovitih materija, koja se
akuauliraju i zadrlavaju u vodi, tlu 1 vazduhu. Posljedice toga se
»araifestuju kroz različite procese oštečenja, zagadjenja 1
degradacija prirode. Procese dugogodlšnjeg zagadjlvanja i
degradacije prirodnih vrljed-nostl u Pollmlju uzrokuju Industrijske
i komunalne otpadna voda, otpadni gasovl, teškl aetali, pesticidi i
kancerogeni ugljovodonl-cl.
Dugogodišnja aktivnost eovjeka u pravcu aljenjanja priroda u
Polia-lju odraiavala se na više načina. Najaanji stepen
antropogenih promjena u prlrodi čovjek je lzvršlo u neprlstupaenia
predjeliaa Polialja, aijenjajučl samo neke. Banje bitne, stanisna
uslova. Drugi tip promjena Izraiavao se u stvaranju večih
posljedice u ekosistemu prirode Polimlja, unošenjea tehnlčkih
poduhvata, izgrad-njoa saobračajnlca, urbanlzaclJoa,
industrijalizaciJoa i hemizeci-Jom polJoprivrede, eime je izvršena
proajana nekih od osnovnih stanlšnih uslova u pojedinia rajonima i
područjiaa. Time se zao-štravala i znatno povečavala degradacija
prirode. Najbltnlju pro-mjenu predstavijaju temeljne izajene u
prlrodi Polialja od aoaenta puštanja u pogon Fabrlke sulfatne
celuloze i paplra u Ivangradu i drugih fabrlka nizvodno,
zagadjujučl Lia. Lia je do 1963. godlna uvljek svrstavan u prvu
kategoriju. Puštanjea u rad Fabrike celulo-ze i paplra 1963.
godine, pod utlcajea štetnog dejstva otpadnih voda, Lim brzo
počlnje aijenjati svoje osobine. Za svoje tehnološke potrebe
Fabrika celuloze 1 paplra u Ivangradu iz Liaa uziaa oko 6.000 a3
vode na sat 1 proizvodi po sulfatnoa postupku bijeljenu
-
culfatnu celulozu i papir od bukovog i cetinarskog drveta.
Proces proizvodnje Je kontinuiran, što znati, da se permanentno
ispuštaju iste količine vode. S obzirom na proces proizvodnje,
otpadne vode ove fabrike opterečene su raznim materijama, pretesno
organskim JedinJenJima, C1 Je prisustvo izaziva neprljatan miriš u
efluentu. Ove vode su obugačene llgninom u obliku soli natrijuma,
klorligni-na, zatlm raznim reduktivnim JedinJenJima i drugim
materijama. Sve to za svoju oksldaciju iziskuje velike količine
kiseonika i duži period aeracije. Fabrlka za preradu kože u
Ivangradu i nizvodno industrija Bijelog Polja, Prijepolja i
Priboja, takodje ispušta odpadne vode direktno u Lisa. Na Limu 1
njegovim pritokima su 1 tri hidrocentrale: Kokln Brod , Bistrica i
Seljašnica.
Žirenjem gradskih naselja i saobracaJnlca u Polimlju je došlo do
zahvatanja poljoprlvrednih površina. TakvoJ degradaciji su izlotena
najplodnija zemljlšta. Nepoljoprivredne djelatnosti traie sve veci
prostor i šlre se na račun plodnog polJoprlvrednog zemljišta. Odnos
grad - sredina javlja se u obliku dva v a m a procesa: kao
ruralno-urbana cjelina i kao urbana cjelina. Ekološku dinamiku
procesa degradacije prlroae u Polimlju danas karakterišu ovakve
pojave: dlsekonomicnost u razvoju okruženja gradskih naselja, vat
1jabiInost u prostornom konceptu koriščenja zemljlšta,
preovladavanje jeftinog stanovanja 1 naglo smanjlvanje plodnog
poljoprivrednog zemljlšta u dolini Lima. Kao što se vidi, prva
pojava ima obilježje ekonomski neracionalnog koriščenja prostora
koji okruiuje gradove i koji predstavlja ruralno-urbanu marglnu. Na
ovom prostoru djeluju su-protne ekonomske snage: jedna djeluje u
pravcu rezidencijalnog koriščenja, a druga u pravcu koriščenja za
polJoprivredne namjene. NI Jedna ni druga, još uvijek, ne
preovladava, pa se u ovakvim slucajevima javljaju veoma izraženi
špekulativnl motivi, koji dovo-de do formiranja heterogene
strukture prostora, a u prvom redu, polJoprlvrednog zemljlšta. Zbog
toga zemljište dobija raznovrsnu neplansku namjenu. Tendencija
porasta gradskog stanovništva i nje-govo disloclranje prema
predgradjima ukazuje na rezidenciJalnu namjenu prostora. Tako se
prostorni pojas hrane uništava i zapušta. Ruralno-urbani prostorni
kompleks ne predstavlja Jedan zaokruženi prsten, prostorno-planski
formiran, ograničen i uredjen za odredje-ni vremenski period.
Okruženje gradova u Polimlju pokazuje tenden-ciju stalnog
neplanskog proširavanja na sve udaljenija područja najkvalltetniJeg
polJoprlvrednog zemlljišta. Sve se više širi hete-
-
rogena, neplanska prostorna struktura. Poljoprivredne površine u
okolini Plava, Ivangrada, Bijelog Polja, Brodareva, Prijapolja 1
Priboja su veoma usltnjene. Uofiava se sva aasovnija dlvlja
gradnja.
D slučaju razvoja industrije Ivangrada, koji nije dovoljno
kontro-lisan, Fabrika celuloze i paplra je stalno poslovala sa
visokim gubicama i na taj način usporavala tokove privrednog rasta
ova opstine. Otpadnim vodama ove fabrike, iz godine u godinu, se
zao-Strava problem zagadjivanja Lima i Liaske dolina. Oeigledno su
sazreli uslovi da se ubrzano radi na praorlJentaciJi ove
lndustri-js.
U interesu zastlte Lima, Fabrika celuloza 1 paplra Ja isgradlla
kaskade za asraciju, prseipitator za sedimentaciJu 1 suena polja za
deponovanje flotacionog produkta. Od poeetka rada fabrike, otpadna
vode, uglavnom, ldu preko kaskada sa aeraclju, a zatim preko
talos-nog bazena za sedimentaciju, da bi nakon toga, otvorenlm
kanalom, dospjele u Lim. Izgradjeni sistemi nijeau uradno
odr&avani, te ja ubrzo doelo do zagadjenja Lima. često se naglo
Ispustaju veča koli-čine otpadnih voda, koje uvijek izazovu pomor
riba 1 ostalih orga-nizama. Ovako često i jaka zagadjenja 1
neprekldno otlcanje otpad-nih voda ne dozvoljavaju regeneraclju
aivog ovijata. Na osnovu bioloških analiza koje su redovno radjene
od 1964. godine do danas, utvrdjeno je da je Lim najzagadJeniJa
rijaka u CrnoJ Gori 1 Jugo-slaviji. Nizvodno od fabrlke Lim vise ne
nasaljavaju salmonldne vrste riba. D fauni dna konstatovani su
organizmi indikovani za polisaprobne vode. 0 ovakvoa slučaju
fabrika j« prekršila sve za-konske propise i pretvorila Lim u kanal
za sabiranje otpadnih voda. Otpadne vode ostalih zagadjlvaea koji
se nalaza na obalama Lima znatno pogorsavaju ovakvo stanje.
0 Polimlju Je do sada nestalo na hlljade hektara obradlvog
zemljls-ta, odnosno svake godine se zemljlsni fond umanjlvao za po
nekolike desetine hektara, računajučl od 1945. godine do danas.
Posljedlce koje su izražene procesom degradacije prirode u
Polim-lju, u prvom redu, unistavanjem polJoprivrednog zemljlsta, su
u vlsokom stepenu ruristienosti u društvenim odnoslma medju ljudima
u gradsklm naseljima, jer jo* uvijek živa mnogi tradicionalni
oblici 1 stare navike. žnačajna Je i diferenci jeclja načina slvota
stanov-
-
nistva, Jer je kod večine stepen urbanizacije njihovog načina
živo-ta, jos uvijek, nizak. Uočljiva je i nesposobnost urbanizma u
for-miranju ekološke ravnoteie u gradskim naseljima Polimlja. Ovako
zagadjena rijeka Lim, a preko nje i priroda Polimlja, ne mote
služiti ni za kakve potrebe ljudima. čak je voda neupotreblj iva za
nizvodnu industriju. Sve to uliva strah stanovništva, koje se
nika-ko ne miri sa nestajanjem i umiranjem Lima. Zna se, da je
ranije, dok je Lim blo čist, kupališna rekreacija na njegovim
vodama, bila jedna od tradicionalno najmasovni jih vidova izlaska
stanovniitva u prirodu. Zagadjenost Lima dostigla je več kritičnu
tačku. Postro-jenja za prečiščavanJe otpadnih i fekalnih voda ne
posjeduje nijed-na industrija u Polimplju. Fekalne vode u gradskim
naseljima ispu-štaju se direktno u Lim odvodnim cijevima, kojih ima
na hiljade u gradskim naseljima. Zna se da ove sadrže razne
hemijske sastojke, medju kojima su: kaolin, aluminijum sulfat,
fenoli, natrijum-hipo-hlorldi i druge hemikalije. Zelena boja vode
Lima promijenjena je u crnu. Največa Je zagadjenost od Ivangrada do
Prijepolja, gdje je neprestano prisustvo vidljivih otpadnih
materija, nepoželjnog mirl-sa, smanjenog sadržaja hiseonlka 1
porast organskih materija. Oči-gledno Je prisustvo i otpadnih
plivajučih materijala raznih vrsta i porijekla. Zajednlčko svojstvo
otpadnih voda Lima Je da sadrže otpadne organske materije i imaju
nizak sadržaj rastvorenog klseo-nika ill ga često nijesu
sadržavale. Kod svih ovih voda Izražena je potreba za hemijsku i
biohemijsku vlsoku potrošnju klseonika. Opte-rečene su znatnim
sadržajem sedimentnih 1 suspendovanlh materija. Vode su, uglavnom,
mutne, sa talogom i obojene. Osječa se neprlja-< »n miriš. Zbog
neopremljenosti laboratorije nijesu odredjivane toksične materije.
Nigdje nema obradjenih podataka o zagadJivačima Lima, odnosno nema
savremenog katastra zagadjlvača. Ipak, treba naglaslti da če
zadnjih godina novi industrijski kapaciteti u Po-limlju, kao budučl
zagadjlvači, biti upučeni na vodozahvat ill ispust voda u rijeku
Lim, čime če povečati njegovu zagadjenost.
Zemljište Je pravi recipljent mnogih zagadjlvača. Zbog različite
brzine rastvaranja 1 razlaganja, hemijski agensi se, manje - više,
nagomilavaju u zemljištu. Ovakva degradacija traje poodavno.
Njiho-vo rastvaranje traje dugo 1 zavisi od tipa zemljišta,
insolacije, načina obrade, vlažnosti i temperature. Hemijski agensi
dospijevaju u zemljište površinskim vodama i vazduhom. Tako oni na
širokom prostoru zagadjuju površinske i podzemne vode, prehranbene
proizvo-
-
de biljnog i iivotinjskog svijeta 1 zemljlšte. U okviru
heaijsklh mjera zaštite za suzbijanje štetnih bioloških agenasa u
poljopri-vredl, šumarstvu, stoiarstvu, preradj ivačkoJ 1
prehranbenoj indu-striji, kao i komunalnoj higijeni u Polimlju,
primjenjuju se razli-čita healjska jedinjenja 1 u različitim
obliclaa. To su pesticidi, koji se lz godine u godlnu sve više
primjenjuju. Istraiivanja poka-zuju da od ukupne količine
pesticida, koji se prialjene u poljopri-vredi, samo 1 % dospljeva
do ajesta prlajene, odnosno do štetnih organizama koji se
suzbijaju. Ostalo dospljeva u djelove agroekosi-stema ili se
rasprostire na okolne ekoslsteme, kao heaijskl zaga-djivač. Znači,
pesticidi zagadjuju zeuljište, vodu, vazduh i vege-tacija. Na ovaj
način i zemljište postaje zagadjlvač pestlcidlaa 1 drugim
tokslkantima. Oni tada ulaze u "lanac lshrane" i na taj način
postaju zagadjivači hrane. Zato hrana 1 predstavlja najvaini-jl put
unošenja pesticida u organizam čovjeka. Više od 90 % svlh
zagadjivača, koji dospijevaju u organizam čovjeka, unose se hranoa.
Na isti način u organizam čovjeka dospijevaju 1 radioaktivne
sup-stance. Deterdientl su, takodje, zagadjivači. Posebno su opasni
po iivi svijet voda.
fljere aktivne zaštite prirode u Poliilju
Dosadašnji konzervativni i parcljalnl prlstup zaštitl 1
unapredjl-vanju prirode u Polimlju, mora ustupiti mjesto koncepciji
aktivne zaštite, koja ima sve večl broj prlstallca. Ona se
primjenjuje kompleksno i bez kompromisa, pa se postiiu pravi
rezultati. Aktivna zastita prirode se odlikuje 1 sloienošču
ekoloških odnos?. Ona treba da obezbijedi uslove za zajedniško
djelovanje društva i pri-rode kao jedinstvene cjeline. Prirodno 1
graditeljsko bogatstvo Polimlja je veliko i neprocjeni j ivo. Kao
što smo rekli, na mnogim mjestlma je ugroieno 1 degradirano, jer je
lzloženo stalnom dejstvu različitih prirodnih i antropogenih sila.
Rastuče potrebe uslovlje-ne naglim progresom u svlm oblastima sve
više vrie značajne promje-ne u stanju i kvalitetu prirode u
Polimlju. Sveopita transformacija prostora ovog regiona danas se
svodi na sljedečim medJuzavlsnim odnosima:
1. Funkcije protora Polimlja podmiruju raznovrsne potrebe ljudi,
jer podmirivanje ljudskih potreba, u odnosu na prirodne
-
istorijskl nastale vrijednosti, treba da postanu bitno mjerllo i
kriterljum u razvoju društva 1 svake druttveno-polItičke zajednice
na ovom području.
2. Raznovrsne ljudske potrebe, u odnosu na prirodne 1 radon
stvorene vrijednosti, odredjuju 1 funkcije prostora u Polimlju.
3. Mnogobrojne aktivnosti ljudi na prostoru Polimlja su
posljedica potreba razvoja ovoga regiona.
Zato stanje zattlte prirode 1 eovjekove sredine 1 ajere aktivne
zattlte koje treba sprovodltl postaju vaino pitanje sveoptteg
raz-voja Polimlja. Za bolje razunijevanje suttine problema očuvanja
i unapredjivanja prirode u Polimlju, koncepciju aktivne zattlte
mora-mo kompleksno i bezkompromisno sprovodlti. Ona treba da
postane faktor ekologije i ekonomije, prlvredne stabilizacije i
humanizaci-Je prostora u uslovima razvoja sociJalističog
samoupravljanja. Značl, rjetenje moramo traiiti na ilrokos planu,
solidarno, uz za-Jedničku akciju i pomoč svih društvenih činilaca u
slivnom području Lima. Koncepcija aktivne zattlte plrode svojim
stavovima, načelima i ajerama, ukazuje na potrebu detaljnog naučnog
poznavanja 1 prou-čevanja prirode ovog regiona. Ova zattlta če se
na jsvrsishodnije ostvarlti angaiovanjem svih zainteresovanih
subjekata slivnog po-dručja Lima, Jer Je zattlta 1 unapredjIvanje
prirode u Polimlju sastavnl dlo ukupnlh druttveno-ekonomskih odnosa
i sveoptteg razvo-ja, kako Pollmlja, tako 1 svake njegove opttine
posebno. Savremena zattlta prirode u Polimlju mora da počiva na
koncepciji aktivne zastlte. Ona se zasnlva na sljedečim
prlncipima:
- Zattlta prirode u Polimlju se ne smlje svoditi samo na zattitu
pojedinlh prirodnih kompleksa, rijetkosti i lokaliteta, več se se
priroda mora ttltiti u cjelini, kompleksno i bezkompromisa.
Medjusobnl odnosi prirodnih faktora u Polimlju su brojnl, slo-ienl
i komplementarni;
- Prirodna, urbana, radna 1 iivotna sredina Polimlja nljesu
odvojene Jedna od druge, nljesu lzolovane niti podljeljene. Sredina
Je jedna. To Je sve iivotna sredina. Urbana sredina u Polimlju se
tiri na račun prirodne, najvite na poljoprivred-no« zemljittu, ali
Je to tlrenje od iivotnog Interesa ljudi. Mjerama aktivne zaitite i
urbanističko-p1ansko-prostorni m rjetenjima usmjeravatl tlrenje
urbane sredine, sa ito manjim zaposljedanjem poljoprlvrednog
zemljitta;
-
- Zaštitu prirode u Polialju ne saijeao zasnivati na
konservaclje Iste, jer ona nora služIti potrebama ljudi. Zaštltitl
Lia od zagadjivanja ne znači stvorlti takvu rijeku koju ljudi ne bi
mogli koristiti maksimalno za raznovrane svoje potrebe* Zastl-ta
prirode u Polimlju ne znači njeno obavezno preisiaeavanja i
mijenjanje. Naprotiv, zaštlta če biti najcjelishodni Ja ako se
ostvari sa najmanje poremečaja ekološke ravnotats 1 poatojačih
zakonitosti;
- Zaštita prirodeu Polimlju nikako ne bi smjela posljediftno da
pra ti razvoj privrede i društva. Nju treba planirati 1 sprovoditi
uvijek prije razvoja. Sigurno je da je sprečavanje degradacije
prirode u Polimlju kao preventiva uvijek bolja 1 eflkaanlja od
saniranja posljedica. Planiranje i sprovodjenja ajera aktivne
zaštite prirode u Polimlju, koje bi prethodilo razvoju* aoguče je
kanallsati ka jasno željenom cilju. Za razliku od toga, dosll sao u
situaciju da zagadjeni Lim i Jo« neke prirodne vrijednosti u ovom
regionu ne možemo koristiti pa ni revitalizovatl 1 usposta-vlti
prvobitne ekološke i hidrološke odnose, Jer je to sada veoaa skup i
mukotrpan posao. Trebalo bi nam dosta vreaena 1 sredstava da se
izvrši korigovanje postoječeg stanja. Posebno je izražen problem
"uzvodnog i nizvodnog sliva Lima" i njegovog nedjeljlvog
vodoprivrednog značaja za tri republike, kroz koje protlče. Ovo
načelo aktivne zaštite prirode u Polimlju aože se prialjenlti 1 u
slučaju koriščenja polJoprivrednog zemljlsta i njegove zaštite od
neplanskog i neracionalnog koriščenja.
Kao sto se vidi, koncepcija aktivne zaštite prirode u Polialju,
svojim stavovima ukazuje na neophodnost 1 potrebu svestranog
nauč-nog poznavanja 1 proučavanja ovih problema degradacije prirode
1 mjera aktivne zaštite, koji su ovdje samo ukratko
potencirani.
Zaključak
Ocjena stanja degradacije i zagadjenja priroda u Polialju 1
ajere aktivne zaštite koje treba sprovoditi postaju kompleksno 1
aedjuza-visno pitanje.
-
Sazreli su uslovi i došlo je krajnje vrijeme da se što prije, na
stručno-naučnoj, društveno-polit1čkoJ i samoupravnoj osnovi
sagle-daju cjelokupni problemi degradacije i zagadjenja prirode u
Polim-lju 1 da se mjerama aktivne zaštite pristupi rješavanju ovih
pro-blema, a u prvom redu, sanacije i revitalizacije voda Lima,
postav-ljanjem uredjaja za prečiščavanje svih otpadnih voda i
preorljenta-cije industrije sulfatne celuloze i paplra u Ivangradu
na drugu prolzvodnju.
0 planovima svih nosilaca razvoja u Polimlju (društveni,
prostorni 1 urbanistlčkl) moraju se tretirati pitanja zaštite Lima,
poljopri-vrednog zemljlšta i reprodukcije prirode radi njenog
očuvanja, zaštite, humanizacije i raclonalnog koriščenja. To isto
vail i za vodoprivredne, šumske, saobračajne, energetske i druge
uredjaje osnove, radi sve boljeg rješavanja pitanja zaštite i
unapredjivanja prirode u Polimlju.
Poznata je činjenica da je od davnina u Polimlju vršeno
obezšumlja-vanje površina i da je biološka reprodukcija šume stalno
stagnira-la. Zato je neophodno preduzeti sve mjere zaštite i
povečanja bio-loške reprodukcije šume u ovom regionu.
0 oblasti vaspitanja i obrezovanja moguče je ostvarltl bolju 1
vetu povezanost nastave i prakse, nauke i iivota, radi večeg
stepena angaiovanostl na zaštiti 1 unapredjivanJu prirode i
realizaciji naučnih dostignuča, s ciljem da se investicione odluke
donose na csnovu večeg broja produktivnih programa i informacija.
Sadriaji programa društveno-korisnog rada i akcija škola i
učeničkih organi-zacija mogu se obogatiti konkretnim aktivnostima
na uredjlvanju i odriavanju prostora za odmor, igru 1 rekreaclju,
na ozelenjavanju površina, pošumlJavanju goletl, odriavanju zasada,
sakupljanju otpadaka i niz drugih korisnlh aktivnosti.
Realizacija zadataka zaštite i unapredjivanJa prirode u Polimlju
mora se temeljiti na fundamentalnlm načelima aktivne zaštite
priro-de: da zaštltu voda Lima, poljoprivrednog zemljlšta, šuma i
prirode u cjelini u dolini Lima moramo sprovoditl kompleksno 1
bezkompromi-sa, Jer prirodna, društvena, radna, urbana i druga
sredina se ne ssiju razdvajati 1 posebno svaku za sebe štltitl, jer
je to sve iivotna sredina.
-
Zastitu prirode u Pollmlju ne smijemo svodltl samo na zastitu
od-redjenlh lokallteta 1 prirodnih kompleksa, več prirodu moramo
sti-tltl 1 unapredJlvatl u cjellnl, kako bi naJsvrslshodnlje
služila vitalnim potrebama ljudi.
Zastita prirode u Polimlju ne bi smjela, kao do sada,
poeljediene da prati razvoj privrede i društva. Ona treba,
planiranjem i nsuž-nia istraiivanjem i prezentiranjem, da prethodl
cjalokupnoa razvoju ovog područja.
Sve ovo pretpostavlja maksimalno angaiovanje odgovarajučih
subjaka-ta SR Črne Gore i SR Srbije i opstina Ivangrad, Bijelo
Polje, Pri-Jepolje i Priboj, na stvaranju tehničko-tehnoloskih,
aafcerijelaih i kadrovskih uslova za rjeftavanje zajedničkih
problaaa častite priro-de u Polimlju.
Literatura
1. dr. Tomislav Prodanovič: Ekološki probleai i samoupravno
društvo. Medjuopstinskl istorljski arhiv, Cačak, 1986.
2. dr. Mllivoje Todorovič: Mogučs resenja u sisteau
fiovek-drustvo sivotna sredina. Mladi istrasivaei Srbije
-Republiška konferencija, Beograd, 1983.
3. dr. Dušan Dukič, dr. Milenko Teeič, dr. Stevan M. Stankovič:
Zastita prirode (reke, aore, jezera), biblioteka Srpskog
geografskog društva, Beograd, 1979.
4. dr. Stevan M.Stankovlč: Skadarsko jezero u svetlu koncepcije
aktivne zastite prirode. Črnogorska akadealja nauka i unjet-nosti,
Titograd, 1983.
5. ar. Djordjije Ostojičs Degradacija iivotne sredina u
Pljevljima izgradnjom industriJsko-energetsklh objekata. Institut
za geografijo Dnlverze E.Kardelja v LJubljani, 1984.
6. dr.LJubinka PJanies Prostorna ekonomija, Novinska ustanova
"Sluibenl list SFRJ", Beograd, 1972.
7. dr.Jovan Petrovič: Pollalje, Zbornik radova PMF, XXX sveska,
Beograd, 1956.
8. ar. Petko Boekovičs Kako zastitlti Lia, "čovek i Sivotna
sredina", broj 2/77, Beograd, 1977.
-
9. ur.Kosti iuni t: Biološka valorizacije rljeka Lina 1 ctepen
saprobnosti, "čovek i livotna sredina", broj 1/82, Beograd,
1982.
10.Esad Kočan i Harinko Bulatovič: Opelo nad rijekom, "Pobjeda"
od 7-marta 1982. godine, Titograd, 1982.
11.Grupa autora: Zaštita eovekove sredine u Crnoj Gori, CANU,
Titograd, 1978.
-
P. Boškovic
EHUIRONMENTflL DEGRflDflTIOH IN THE POLIHLJE RREfl RND HEHSURES
OF fiCTIUE PROTECTION
Susmarg
The Polimlje area encompasses the mouth of the river Lim, the
right tributary of the Drina River. It covers an area of 6,016 ka2.
ftmong the larger towns of this area are Ivangrad, Bijelo Polje,
Prijepo-lje and PriboJ. During the post-uar period condltlons ver«
provided for its economic and soclal development. Hovever, this has
also been cause for pollutlon of the envlronment.
Industrialisation and urbanlsation in the Lim valley has brought
about pollutlon of the Lim waters and agricultural land. Kaste
water from the sulphate cellulose and paper factory in Ivangrad is
dumped into the Lim River and destroys the llvlng world around this
river. The River Lim is classlfled in the fourth grade of
pollutl-on. With the development of town settlements and
communlcations large areas of agricultural land have been
destroyed. Detergents and other chemicals enormously threaten the
natural envlronment of the Polimlje area. Great damage (landslides,
eroslon, floods) has been caused as veli by non-systematic felllng
of trees.
The protection of nature in the Polimlje area should be based on
prlnciples of actlve protection. The protection of the Lim River,
agricultural land, forests and air should be complex, since the
human envlronment is unlque. Protection of the envlronment in this
area should not be limited only to some complexes, but should be
protected as a uhole. Protection of the Pollmje area should not
follov development as an after-thought, but should precede it as
part of the planning process.