Petar Matkovic - Putovanje Po Balkanskom Poluotoku XIV

8/19/2019 Petar Matkovic - Putovanje Po Balkanskom Poluotoku XIV

1/102

Putovanja po Balkanskom poluotokuXVI. vieka.

X I V.

Dnevnici putovanju mletačkih poslanstva u Carigrad:osob ito Jakova Sorance od g. 1575. i 1581. i Pavla Kon-

tarina od g. 1580.Čitao u sjednici filologicko-historickoga razreda jugoslavenske akademije

znanosti i umjetnosti dne 1.0. ožujka 1 4.

PRAVI ČLAN D K . P E T A R M AT K O V I Ć .

Poslije opisa p ut a m leta čko ga poslan ika Cavalla od bezim enputo pisca 1560.)*. nism o ima li m letačk ih odnosno talijan skih pupisa ko pn om u C arig rad . M letački poslanici putovahu u Ca rigrposve drugim putem, no što carski poslanici; potonji većinom starca rsk im p ut em pr ek o B iog rad a i Sofije, a prv i ponajviše s iztočobale Jad ra ns ko ga mo ra kara van skim i putevi u nutrašnjost . Potnjimi putevi polazili su u nutrašnjost koje od Spljeta Ženo), kood D ub ro vn ik a Ka m bert i , Ch esnau ), ili od ušća D rim a CavallPri je no što priedjemo na razpravljanje gore pomenutih putndn ev nik a J . So ranc e i P. K on tar ina , t reba kronologijskog red a rada spom enem o dv a mala m letačk a putopisa, naime Andrije Ba-doara i Konstantina Garsona. oba od god . 1573., koje na m tadanji izvori spominju2, tom u ćemo priložiti , opet kro no lo-gijsko ga r ed a radi , i putn i dn evn ik Fr. Bidrišića i Iv. Divnića

putovanju od Šibenika u Hlievno g. 1574.

1 Putopisi A. Badoara i K. Garzona od g. 1573.Posli je boja kod Lepanta odpočelo je medju Portom i republiko

m letačk om dog ova ranje m iru. Bojeći se mletački senat , da ne

1 Rad jugoslavenske akademije, knj. LXXXIV. 58—80. — Stariknj. X . , 247—257.

2 E. Alberi, Relazioni degli ambasoiatori Veneti; Ser. III., vol. p. 3 4 9 — 3 5 5 , 3 7 2 — 3 7 4 .

E. J . A. CXXIV 1


2/102

P . MATKOVIĆ,

Selim odm azdio svoj po raz , odluči odaslati P ort i va nr ed no ga pslanika, s taroga senatora An dri ju B ad oa ra , da u tanači m ir, pa b

to pod kojimi d rago uvjet i . Ba doaro kr en u na put s An tuno m Tipolo2, koj je kao bailo imao u Ca rigr adu zamienit i M ar ka nt unBa rbara . Bado aro pov rativ se u dom ovinu, napisa svojem pslanstvu izvještaj (relaciju), koj pročita u senatu god. 1573 . , a utom izvještaju im a ovaj vrlo kr a ta k opis pu ta od M leta ka u Cag r a d3: „Krenuvši poslanstvo morem od Mletaka, prispie za pedan a u Za dar, zat im u D ub ro vn ik, gd je bješe vrlo l jubazno primljeno. Tu nadjoše Portina eauša, kojega odasla Mehmed paša (So

kolović), d a poslanstvo na daljem pu tu pr ati . P risk rbi vši kon jepripravivši se na put po suhom, krenuše i dospjeli su velikimtrudom za 50 dana u Carigrad; jer zemlja bi jaše brdovita, pa šsvag da prieti pogibelj od ha jd uk a, i što je bila najg ora doba gdine, je r su u ma lo ura iskusili velike op rek e studen i i vru ćin eP rem da se poslanstvu svagdje put em usluga izk azivalo i daro vdonosilo, osobito H asa n paša, san dž ak vojvod o vine na medji ktorskoj , kojega nadjoše nastanjena na selu medju gorami, pod ša

tori , u dru žtvu sa više od 15 00 ljudi. V rlo kr as an bijaše pri zovidjeti tolike šatore na o k u p u ; čini se, k ao da bi se vo jsk a nobranu utab ori la : to je za to zna tno , š to pom enuti sand žak osamjeseci u godini ov ako žive. Isti je o dm etn uti A rb an as , visok , veda j e i l iberalan , l jubi žen e. a njegd a i v in o; za to bi pijans tvradi zbačen na niži čin, pa opet uzpostavljen radi svoje vojničvještine. Priedjeli , kojimi putovahu, dielovi su Bosne, Srbije, Mkedonije i dru gih pokr ajina , koje nisu od prir od e posv e neplodn

usup rot djelomice r o d n e; ali su ta ko zap ušte ne, je r imaju vrlo mžitelja, koji živu u najvećoj biedi. Većina stanovnika vjere jkrš ćan ske , ali nose tolike da nk e, pr em da su djelomice oslobodjeod desetine dječačke, da bi zadovoljni bili, kad bi mogli živjeti kojem drugo m k ra ju ; je r su tak o u propa šteni , da ncmog u ni obrditi zemlje. N ap ok on na ko n to lika tr ud a dospjeli su u C ari graZatim opisuje vrlo obćenito Carigrad (p. 352 i 353), ali neprinoišta, što bi starije opise popunilo. — Evo cieloga Badoarova pu

pisa, tako obćenita, da se neda iz njega ni to razabrati , kojim putem poslanstvo od Dubrovnika do Carigrada putovalo.

1 Izabran 6. travnja 1573. Relazioni, v. III., p. XXIII.2 Izabran 12. travnja 1573. Relazioni, vol. III., p. XXII.3 Relatione dell impero Ottomano di A. Badoaro , stato am basciat

a Constatinopoli pe r la eonf ermazione della pace col Turco , 1 5 7 3 . lazioni, v. I., 349—55.


3/102


4/102

P . MATKOVJĆ,

Scopia), P lovdiva Filippopoli) i Jedr ene ta Adrianopoli) i prispjeli su nap oko n u Ca rigra d, dok ud a su od D ub ro vn ik a trebovajaše ć uku pno 46 dana. Zem lje, kojimi pu tov ahu , bi jahu vrlo rodnali raseljene. ovom pu tu, veli , da neć e n a tan je ra zp ra vlj atpošto su njem j u r dr ug i dov oljno pisali. Sa m o hoć e da reče, dje putovanje bilo vrlo nezgo dno i pog ibeljn o; je r pu tnici , k ad j e m nogo , ka o što je bilo ko d ovo ga pos lanstv a, pri nu ka ni ssva ku veče prenoćiti na polju, i to ne bez pogibelji od ha jd ukkojih im a na ovom putu mno go. D ne 28 . kolov oza prispjeli snapok on u P eru .

Ev o Ga rzo nov a opisa pu ta, koj opis vrl o m alo popunju je Bado aro v; jedino što onaj vrie m e tačnije označuje. Glede prir odzemlje i naseljenosti ob a se p isca u cielom slažu • pače Badoarovje opis ponješto obširniji . Put pako, kojim je poslanstvo putovalvrlo je težko radi preobćenita njegova opisa pobliže opredieliJer Garzoni navodi na svom putu, osim Dubrovnika i Carigradu svem samo četiri geograftjska im ena, nai m e plan inu Ch im era, varoši Skoplje, Plo vdiv i Je dr en e, što j e odv eć m alo za potanj

oznaku puta. Planina Chimera vjerov atno izopačeno ime hercegov ačke Čem erne planine, kojoj dru go m pri l iko m na tanje raprav l jasmo1; ostale pako varoši dobro su poznate. Budue da Garzoni na putu do Sko plja (valjda na V ar da ru ), osim pl. Ch im ernijednoga drug oga mjesta ne na po m in je: s toga se smjer put a dSkoplja neda sigurno oprediel i ti . N a putop iščevu op azk u, da sutom putu dru gi dovoljno pisali, od vra titi na m je , da nije do ndošao ni jedan stariji putopis mletački odnosno talijanski, ni šta

pan i, ni u ruk opis u, koj bi opisivao ovaj pu t od D ub ro vn ik a pr eSkoplja na V ard aru u C ar ig ra d; je r put m letačk ih posla nika vodj e , kao što se iz preostalih putop isa raz ab ira , od D ub ro vn ik a o bična Niš, tom putu imam o j u r pozn ati putopis Ra m ber tov2, iputopis putu P avla K on tar ina , kojem ćemo niže razp rav ljatIz novijega doba saču vao se ip ak opis ona ko va pu ta, ko jim sišl i dubro vački poslanici u C ar ig ra d3; ali za ovo putovanje trebalo se jo š na kraj u prošlog a vi ek a pr ek o dv a mjeseca, dočim

1 Rađ, knj. LXXXIV., 56.2 Rad, knj. LVI., 209 i d.3 Giornale del viaggio a Constantinopoli, fatto đagli ambasciat

della repnblica di Ragusa alia sublime P or ta anno 17 92 ., . En gGesch. d. Freystaates Ragusa, Wien 1807., p. 312—32.


5/102

PUTO VA NJA PO BALKANSKOM POLUOTOKU XVI . VIEKA . 5

Ba do arov o poslanstvo t rebov ao ono doba 46 da n a: po tomsudeć, čini nam se, da potonje poslanstvo nije išlo posve istim

putem, kojim su putovali pomenuti dubrovački poslaniei u Carigra

2. Pu tni dnevnik Fr. Butrišića i Ivana Divnića putovanod Šibenika u Hlievno g. 1574.

Još imam o po kronolog i jskom redu razpra vi t i jedan mal i putdnevnik, koj se odnosi na zapadni dio Balkanskoga poluotoka, ime pu tn i dnevnik Š iben ičan ina Frana Butrišića i Ivana Divnića

od god . 15 74 ., koje oda sla u Hliev no ili Lie vn o A gu stin M orkn ez i ka pe tan š ibenički po nalogu Alvisa Grim ana, vrh ov no gupra vljatel ja Dalm acije, Alibeg u Cbuch i, sand žak u Hliev na, dra zp ra v e sa san dž ak om njekoje poslove, osobito njekojih mlnovih, koji bi jahu tobože šibenički . Nenašavši poslanici sandžako d ku će , pođjoše za nj im u Skoplje na V rba su (Gornji V ak ufgdje se tad a san dž ak bavio . Na po vra tku kren uše drug im putekući. Putnici bilježe dnevice, preko kojih su mjesta prolazili , gd

se odmarali , i koliko su potrošili za se, za svoju momčad i konjTk o je vodio dnev nik , to se nem ože razab rat i . Ovaj dn ev nipr iobćio je ak ad em ik dr. Fr . Ra čki u „Star ina h (kn j . X IV .191 — 95) iz ruk op isa, koj se ču va u knjižnici jugo slav ens ke akdemije (IV. b, 69, fol . 24—27).

Po m en uti posla nici kr en uš e 30 . ožujk a 157 4. iz »Šibenika na pi prispjel i su sa svojom k ar av an o m na noć u njeko mjesto (nznana imena) kod turskoga se la Carno, gdje stanuju Morlaci. Ovomjesto (Ca rno ) vjer ov atno da je današnji K rn ić na putu Drn iu obćini š ibeničkoj1. Dne posljednjega ožujka prispjeli su na večena Petrovo polje campo di Piero), a pren oćiš e u selu Badagn,što je sred polja. Pe tro vo polje je na jug o-izt. od D rni ša , ro dnravna do l ina2, a B ađ ag n je dan ašnje selo Ba dan j blizu Drn iša3.Dn e 1 . t rav nja p uto vah u vel ikom gorom Sfilaja7 podne prispje lisu u selo Mahavice, gdje se od m arali . Za tim prebac ivši Cetinu ,došli su n a v eč e u selo Biteliehi, gdje su noćev ali . Svilaja po zn ataje gora gornjoj Cet ini na zapadu; Mahavice bee sumnje današn

1 Maschek, G eog r.-statis t. Rep ertorium d. bewohnten Orte in Dmatien, Zara 1888, p. 99.

2 Maschek, op. ., . 2 2 3 . Pe ter, Dalm atien, II, 36,3 Maschek, op. , . 5 1 . Badagno, vicus comitissae Tin inie ns is;

Ljubić, Listine, II, 239.


6/102

I ' . MATKOVIĆ.

selo Mahovice (na kart i austr. 1: 300.000 Maovice) u obćini Vrličkl ,a selo Bitelichi dana šnji je Bitelić dolnji, (n a k ar ti Bile tić ) u obć

sinjskoj'2. Na daljem pu tu ljevan jskim poljem, gdje se sastaje pušibenički s pu tem spljetsko -sinjskim , prisp jeli su na več e u Hlivno,

današnje Li vn o, pozn ata star a var oš, kojoj dru gdj e na tanje rapravl jasmo3. Bu đuć da sa nd ža ka nenad joše kod ku će, podjoše zanjim prama Skoplju Uschopie) il i Go rnjem u Va kufu. N a tom pu tuspominju mjesto Suica, i li dan ašn ju Suicu kr aj istoimen e riek e, ukotaru l jevanjskom4, po zna ta od M orosinijeva puto pisa5. Na daljemputu prevališe visoku (bezimenu) goru, za kojom sidjoše na gors

ravan po imenu Ravno, koja na a ustr. k ar ti (1 : 300.00 0) u istinudolazi ka o visočina R avn o za gorom Pak lin e i li H om ar na izt ok u6;a ima i selo Ravno na istoimenoj ravnici u kotaru Bugojno7. Naistoj rav nin i, veli, da j e selo Sibenich, ko m u dan as ondje neim aviše spomena, a bilo bi po opisu njegđi ondje, gdje je pomenuselo Ravno; nu ipak sačuvala se spomena Šibenika u imenu onvisina, koje na pom enutoj ka rt i pr ate lievi bri eg srednje R amPrevalivši pomenutu ravninu, udjoše u veliku goru (po karti Plj

šivieu, ogranak Raduše), te naidjoše na Hep put, kojim se silazi priedjel po imenu Rama; ova je dolina pu na brežu ljaka. PriedjelRama, poznat iz historije8, nazvan po istoimenoj rieci, pritoku Nere tv e; ograd jena s tri str an e visokim i go ram i, pro stire se ka o kotlu, kojim teče pomenuta r ieka; premda je kotl ina krševita, ipje rodna žitom i voćem, a u dolnjem kraju i vinovom lozom9. URa m i bješe najznatnije mjesto (kao što j e i dan as) grad ić Prozors trgom, poznat gra d, na d ko jim se diže zapu štena tvrd jica1 0. Pre-noeiše u selu Nudi boci, vjer ovatno današn je selo Rum boci, u pro-

1 Mascliek, op. c, p. 113.2 Maschek, op. c , p. 1 .8 Rad, knj. LX II, 92 . Ferm enđžin, Acta Bosnae, Zagrabiae 18 9

p. 63, 133, 209, 464.4 Jukić, Zemljopis Bosne, Zagreb 18 51, p . 53 . Statistika mjesta

žiteljstva Bosne i Hercegov ine, Sarajevo 1886 , str. 2 06 .5 Rad, knj. LXII, 93.6

F ra Maravić u opisu svoje biskupije od g . 1655 , navodi medgorami bosanskimi i Ravni; Fermen đžin, Acta, p. 47 6.7 Statistika mjesta, p. 184.8 Rama, spominje se u Fermendžinovu sborniku, j u r od g. 11 9

Acta, p. 5, 6, 433, 452.9 Jukić, Zemljopis i poviestnica Bosne, p. 37.

10 Jukić 1. c , „Prozor in Ra m a" Ferm enđžin , Acta, p . 35 , 258, 47Statistika mjesta, p. 208.


7/102

PUTO VAN JA PO BALKANSKOM POLUOTOKU XVL VIEKA. 7

zorskom kota ru1. Na daljem putu ramskom kotl inom spominjumjesto Gliubuncichi vje rov atn o dan ašnje selo Ljubimci (na Kiep er

tovoj kart i zabil ježeno) u obćini Šeipe prozorskoga kotara2

. Preva-livši po m en utu kotlin u udjoše u priedjel po imenu Privor gdje.vele, da im a istoime na rie ka i istoimeno mjesto. Da nas neim a k ar ta h u onom kraju Priv ora. Bu duć da Ju ki ć (p. 4.) navo di, Vrbas izvire kod Privora izpod planine Zeca; t im bi bio priedjPr ivor vre l iš te Vrbasa , a ondje je bilo i istoimeno mjesto, koje sedanas navodi u is toimenoj obćini kotara Bugojno3. U mjestu Pr i-vo ru n adjoše sa nd ža ka , s kojim iste večeri (4. trav nja ) i sliedeće

dan a r az pr av iše naloženc im poslove. Noćev ahu u kuć i , gdje osmorica l judi od k už ne bolesti um rla, a preostala je sam o je dstarica , njezin zet i tri de čk a. Dalje opaž aju, da nije samo ovmjesto, nego i sav skopaljski kraj zaražen od prošle jeseni kužnbolešću. D ne 6. tra vn ja k re n u san dž ak na svoj dalji put, a okpodna prispie u mjesto desto ili Ifschopie. a š njim u d ru žt vubijah u i posla nici. Kra j o vog a mjesta teče rie ka Varbagn (u mjestoV ar ba s) i utječe u Sa vu . Mjestno ime (liesta nije na m po zn at

dočim Usko pije j e s tara ž up a (župa Voz copla)4

. dana šnje (Jorn jeSk op lje ili (I. V ak u f n a ušću H emišnice u V rb as . Pošto se tu opst iše sa sandžakom, krenuše na povratak kući .

D ne 7. t ra vn ja kre nu vš i na po vra tak , podjoše l ievom stranoV rba sa, a na to m pu tu spom inju najpri je selo Garzanisa današnjaGraeaniea, zabil ježena na Kiepertovoj kart i , nedaleko l ieve Vrbsove ob ale, selo u istoimenoj obćini k ot ar a Bu gojn o5. Zat im navodeselo po imenu Vesella straxa što je neg daš nja Vesela stra ža , g ra di ćbosa nsk ih kral jev a . „V eszela straža , castrum in comitatu Usc ho pyspom inje se u bo sans kih spom enicih g. 1463 . ' Premda je pod ovimist im ime nom na p otok u Veseočici zabil ježena na Kiep ertovoj kai ko d Ju k ić a (p. 27), ip ak je neim a ni u statistici mjesta, ni n

1 Statistika mjesta, p. 208.2 Statistika mjesta, p 20 8.s Statistika mjesta, p. 182.4

Theiner, Monumenta Slavorum meridionalium, I, 296. Rački, RaVII, 157 . Jireček, pi e Handelsstrassen, p. 3 1 , 82. Uschopye kao župa(supa) spominje se u bosanskih spomenicih god. 1244 i g\ 1463; Fmendžin, A cta, p. 13 i 25 8 . „Uscopia urbs Bo snae , spominje se god.1414 i god. 1455; Fermendžin, p. 99 i 227.

6 Statistika mjesta, str. 182.6 Jireček, Die Handelsstrassen und Bergwerbe, p. 82.7 Fermendžin, Acta, p. 258.


8/102

8 I ' . MATKOVIĆ.

austr. karti; na potonjoj karti zabilježeno je na istom mjestu pm enuta poto ka selo Vesela, što je u istoimenoj obćini k ot ar a Bgojno1, te se slaže sa položajem Vesele stra že. Na staviv ši put, ok re

nuše (k zapa du) da pr evale goru , po ime nu Buchova gora, kojaje šumovita, im a najveće d rve će, vrl o je du ga , a širok a njek olimilja; s nje teče rieka Buchovisa, koja ut ječe u V rb as Varbagn).Buk ove gore, kao ni r ieke Bu kov ice neim a u onom kraju , ni ndanašnj ih ka r ta h, n i u kn j ig ah ; nu J uk ić (p . 27) navodi Bu kvplaninu medju go rami (Stožer, Crni vrh, Šuljaga), koje negdašnjuskopaljsku nahijn , a osobito ku pr eš ko polje s iztok a og ra dju jt im bi Ju kić ev a Bu kva plan ina svojim položajem odg ovar ala B

kovoj gori naših puto pisaca. Pr ev ali vši po m enu tu gor u i njezišumu, sidjoše na polje kupreško de Ciipris), kojem Ju ki ć (p . 27)na šire govori. Pro šav potonje polje, kr en uš e njekojimi dolin amedju gorami, te sidjoše u poznati priedjel Snisa (Šu ica) , gdje suradi rdjava vrem ena i kiše prenoćil i u ka rav an ser aju (ch arv asa riSliedećega dana, naime 8. t rav nja , uzlažah u H uičkom planino m (mtagna di Suiza), koja je zarasla jelovim drv eće m , te pu tov ahu njezinom šumom 4 ure, dok su dospjeli na kamenitu ravninu po imePođi; za tim su jo š 2 ure jaši li, p a sidjoše u po zn ato polje ljevanjsko (de Hlivno), a silazilo se s izto čne stra ne od H liv na .Su ičk a plan ina zabilježena je na austr ijsko j ka rt i istoimenu mjena zapadu; nu po opisu i položaju sudeć, biti će putopiščevŠui čka planina , današnja Bo rova planina, j er prek o njezine glavodi put od Suice u Liv no . Pried jelu pa ko ili polju Po đi, neimu onom kra ju nigdje sp o m en a ; nu po položaju sudeć, m ogli Pođ i bi ti ona m ala rav an, koja je na austr i jskoj k ar t i zabil ježes „visoeinom K ru ži (?). U ljevan jskom pa za ru noćevali su posnici ne samo one noći, nego se od m ar ali i cio sliedeći da n. I ste večeri čuli , da se njekoji Morlaci pritužili sandžaku, da su ih Uskorobili, i da su 18 njih ova ro da odveli u Senj , moleć sandžaka, dabi pridržao poslanike šibeničke, dok im Uskoci nepovrate nj iholjude; ali sandžak nehtjede toga učiniti , jer da pomenuti poslannisu kr ivi , što su ih U sko ci o rob ili. Na to odluči po sla ns tvo , da neće vratiti onim putem kući, kojim je išlo u Hlievno, a da neTurkom bilo to sumnjivo, rekoše, da žele vidjeti sav priedjel Lvan jski i Sar am isevs ki (di Saramisevo), što da je zajedn o je dn adolina i polje. Kr en u v sliedećega da na , pu to va hu cieli ovaj d

1 Statistika mjesta, p. 182.


9/102

PUTO VA NJA PO BALKANSKOM POLUOTOKU XV I. VIBKA. 9

poljem Lje va njs kim , pa uđjoše u polje Saramisev o, koje se protepr am a s jeverozap adu. Saram isevo polje v jerovatno da je današnŠev aro vo polje ili Se va r blato austr i jske ka rte, te se na jug o-iztohvata Ljevanjskoga polja, a oba zajedno u istinu čine jedno polili dolinu , ko ja odpo eimlje ko d Bu ško ga b lata n a ju gu , a do pire preko Crnoga luga na s jeveru1. „Sred Ševarova polja naidjoše našum u veliko ga drv eća , koje je bilo do polovine u vodi , koja k i šn i ca ; čini se, kao da je veliko jezero (blato), 15 milja dugo, azove se u mater inskom jeziku Čami lug, što talijanski znač i „b oschon e g ro ; ono p ak o drv eće u ist inu je ta ko m rk o, kao da bi bi lo ovođe izgriženo; u uvali pomenuta polja naidjoše na karavanseru ko jem su pre no ćili . O va j opis šu me odnosi se na sredn ji dŠe va rov a polja, š to je označeno na k ar t i , sa „Šev. blato m . Crn ilug je selo, malo ne na sjev. zapadnom kraju polja, u istoimenobćini kotara l jevanjskoga2; m ožd a je to ono mjesto, gdje je poslanstv o noć eva lo. Crn i lug , k ao ime šum e n igdje se nes pom innego na Kiepertovoj kart i zabil ježen je „Zrni Lug na mjestu Šva ro va bla ta ; zap ad nim ru bo m ovoga polja išao je put naših pslanik a, m ož da do sela Cr no ga luga, nj ihova noćišta, od ku da je pu t išao vjero vatn o pre m a sjev.-zapadu . Na daljem ka m en itoputu spominju malo selo Buncichi (Bun čići) i priedjel Gielova gora,ali ni jed no m ni dru go m u imenu neim a nigdje u onom kra ju spm ena ; zat im prevalivš i po zna tu goru Gniat (Gnjat blizu Dinare),imali su na dalje m pu tu p om en ute gore s l ieva, doeim im je bis desna gora Dinara; da kle pu t ih vodio medju Gn jatom i Dinarom. Putujuć dakle izmedju pomenutih gora, dospjel i su u priedDolci Muhacevi (D. M uh ače vi) , kom u imenu neima ondje ni nak ar ta h ni u kn j igah više spo m en a; v jerovatno bi jahu njegdi ovrela K rk e bl izu Topo lja. Od avle siđjoše na malu rav an , gdje veliko selo Polaza, dan ašnja Polač a (velika ili gornja) u kn ins ko jobćini3. S desn a p od D ina ro m turs ki je gra dić, po imenu Dinarich(Dinarić) , koj se drži is te planine; al i mu danas više neima spmena. Silazeć dalje, dospjeli su na polje po imenu Cosovo (Kosovo),poz nato polje Kn inu na ju g u, a Prom ini na iz toku, zap rem a 1k m2.4 Zatim su prošli , bojeći se kužne bolesti , s druge strane pomenuta pr iedje la prama Petrovu pol ju campo di Piero) i prenoćili

1 Gl. opis Ljevanjskoga polja u Jukića, op. c, p. 28 i 29.2 Statistika mjesta, p. 2 0 4 ; Juk ić, op. ., 30 .8 Mašek, op. c, p. 54.4 Mašek, op. c, p. 269.


10/102

10 P . MATKOVIĆ,

kod mjesta Ostoino selio, ko m u dan as tako djer neim a više spom ena.Krenuvši dalje, prodjoše sred Drniša Darnis), tursk oga gradića ,

koj je u uvali pom enuta Pe tro va polja Petrovo poglie); odkudasidjoše u du bo ku dolinu, k oj om običa je teći po tok po im enu Ci-cholla Cikola) ili Poglichisa Po ljica), ko ja utječe u P etro vo po lje ;kadšto vrlo plaho teče i visoka je, kadšto presuši, a izljeva se rieku po imenu Charcha K rk a) , koja teče više šibeničkih mlinova,pa sutjeskom Šibe niku . P ro ša v m ostom pre ko Ciko le, udjoše oblast šibeničku, što je ond a bilo tur sk o, sve do gor e Tartar, kojase diže nad gornjim poljem. Cielim p ute m , opa žu, hoda še, te

istoga da na 11 . tra vn ja) srećno prispjeli u Šib enik i dovršili svpu t, pošto su izviestili usp jeh u svo ga po sla ns tva . Po sljednji dputa — od Drniša do Šibenika — tako je jasan, da ne treba kme ntara. — Dak le za 13 da na prevališe pom enuti poslanici svput od Šibenika u Gornje Skoplje i natrag kući.

Iz sadržine i objašnjenja ovog a pu tno ga dn evn ika raz abi ra sda nije pr av i putopis, je r nedono si ni geogra fijskoga opisa pu tni topograti jskoga opisa proputovanih mjesta: nego spada medobične popise puta, gdje se samo bilježe noćišta, odnosno giavnmjesta, kojim se put em prošlo bez sv ak og a topo gratij skog a opiOpis puta na po vra tku ku ći ni je ipak tak o jedn ovit , k ao opis puod Šibe nika do G. Sk op lja ; je r se osim noćišta spom inju njekogo re i riek e, kojim i se prošlo. U cielom ovaj pu tni dn ev nik prkazu je put od Šibenika pr ek o Li ev na i R am e u Go rnje Skopljpa natrag l ievom st ranom Vrbasa preko Kupresa , Šuieke planinLjeva njskoga i Šev arov a polja, pa pre ko D ina rskih gora, Ko soi Petrova polja u Šibenik. Ovaj je put za ono doba dosta znataje r prikazu je prv i put tadan ju pro m etn u svezu m edju Šibenik oi Bosnom , te se ma lo ne sav osim k om ad a medju Li ev no m Suieom) prvi put u putopisu prikazuje, samo šteta, što mu nedstaje obilježje pravoga putopisa.

3. Dnevnik putovanju mletačkoga poslanika J. Sorance Mletaka u Carigrad g. 1675.

Kad je poslije smrti sul tana Selima I I . nastu pio M ura t II Ipriestol osm ansk ih care va, odasla P or ta ča uša M ustafu ka o posni ka u M letke, da sve to rep ub lici ja vi , i da joj predlo ži, da bi obnovi la s tara kapi tulaci ja medju Tur sk om i m letačkom repub l ikoVieće mletačko t im p on uk an o zaključi , da se odašalje va nre dnposlanstvo u Carigrad, da se mladomu sultanu Muratu III . u im


11/102

P U T O VA N J A P O B A L K A N S K O M P O L U O T O K U X V I . V I E K A . 11

repu b l ike svečano pok lon i , da m u čest it a p r igodom n jegova pov išenja na pr ies to l , i da s Po r to m obnov i s tare ugov ore m ira i pr i

j a te l j s tva1

. Ov o pos lanstv o, koje je nosilo u Ca r igrad s dužd evo mčest i tkom da na k s bo gat im i daro vi i m letačk e č lanke obno vl jenamira , vodio je Jakov vitez Soranzo koj je za jedno kre nu o n a pu ts Ivanom Correrom ko j bi , posl ije Tiepo la, od senata im en ov an(6. ve l j ače 1575) ca r ig radsk im ba i lom2 . ovom putova nju Sora n-čevu u C ar ig ra d sač uv a se u m uze ju „C orrer u Mlecih (F i lzaTu rch ia ., 3— 7) , u ruk opisu X V I . v ieka , pu topi s odnosno pu tn idne vnik , ko j i sam ju r d rug d je spom enuo3 . O vo Soraneev o p uto

van je opisa n je tko od poslan ikove pra tn je , za ime mu se n ez n a ;pisac zove So ran cu „svoj im g osp ođ arem (mio s ignore) , s ko j impodje na put , „da ga služi , moleć boga, da mu gospodaru podiel idob ar pu t i s re tan pov ra ta k . B io p i sac ovoga pu tnoga dn evn ikatko m u dra go , nebi jaše običan s luga, nego za ono doba dosta ob razov an pu tn ik , ko j j e um io nes am o vodit i dn ev nik , nego i bi l ježit isvoja pu tn a m ot re nj a ; pače iz putopisa se i to raza bira , da bi jašei na uč no o br az ov an , š to m u i s log i jez ik potvrdjuju .

Ov aj je puto pis na svie t iznio g . 1856 . tadan j i čuv ar po m en utam uzeja „C orr er , i g lasovi t učenjak u m letačkih s tvar ih , pok ojniV. Lazari po ta l i jansk om običaju , pr igodom n jekoga vjenčan ja , a

naslo v m u je ovaj : „D iario del viaggio da Ve nezia a Co nstan ti-nopoli, fatto da M. Jacobo Soranzo am bascia tore s t raordin ar io del lasereniss ima re pu bl ic a d i V ene zia a l sul tan M urat I I I . in c om pag niadi M. Giov ani C orre r, bai lo a l ia Po r ta O t tom ana , descr it to da an o-n i m o , che fu al seguito del Soranzo 1575. Venezia 1856 (p. 63).

-— „P er l e nozze Tr ies te — V iva n te . Pu top i s dak le b i na š ta m pa nka o ru ko pis u malo o t i saka , t e j e u kn j iža r sko m prometu nep ozna t ,a t im i nep r i s tup an . Je da n o t isak p r i sp ie p reko Ku kul jev ićeveknj ižn ice u kn j ižn icu jug os lav ens ke akadem i je , j e r poko jn i L az ar ib i jaše počas tn im č lanom đ ruž tva za pov ies t jugos lavensk u . La zar i

1 ovom po slan stvu zabilježi m letački historik Morosini ovo : „Se--lymo Anmrathes filius 27 annos natus successit, qui statim Mustapham

e cauciorum num ero ađ Sen atum cum Uteris misit, qui et Selymi p atr isobitum et reg ni ab se suscep ti hae reditario iure gube rnacula significaret,eique Jacobum Superantium equitem , officii causa Sen atus legatu mmisit, sua equ e dom inationis initia ma gnum Am urathes virtutis specimenpraeb ere vis a , etc. Mauroceni Historia V eneta, p. 48 2, 48 3.

2 Gl. Alberi, Le Relazioni degli Ambasciatori Veneti al Senato, Fi-renze 1 85 5. Ser. III, vol. III , p XX II, XX III, 2 1 1 .

8 Rad jugoslavenske Akademije, kn. XV, 217.


12/102

12 P . MATKOVIĆ,

još spominje, da je isti puto pis na šta m pa o K . Ren so u T uri nu go1616. , te odatle izvodi, da je isti Re nso, vje rov atno plem ić veree llsk

bio i piscem pu top isa ; ali da šta m pa no m u spisu nije mog uće uu tr ag (opusculo irre per ibile ) ' . I ja g a po tal ijans kih kn jižn icabez uspjeha tražih. P rem da se još čuv a ruk op is ovoga putop isa pomenutom muzeju, i prem da je kao ruko pis na šta m pa n: u poznat om talijan sko m djelu „ Stu đi biografici e bibliografici sulla stodella geografia in Ital ia , nei m a mu ni u dr ug om izdanju (Ro m1882.) spomena.

Pošto piscu ovoga putop isa ništa ne zn am o ka za ti , neće biti iz

lišno, da koju rekn em o po bil ježkah historik a M orosina2 i Laza-

revih poslaniku Jak ov u So ranc i , glasovitom mle tačkom dr ža vn ii vojskovođji svojega vieka, kao pouzdaniku vieća mletačkogkoje ga izašiljaše u drž avn ih poslovih n a ra zn e d vor ove vla đa lač ka istaći ćem o osobito one pod atk e, što se odn ose n a Sor. pos lan stcari gra dsk a, je r su u savezu s našim i puto pisi. N apis na gr obSorančinom u crk vi „đegli Ang ioli u M ura nu ko d M letaka, šga priobći L aza ri (op. . . lo ) , prik azu je na k ra tk o i vjekop i

poslaniko v, gdje se medju ostalimi iztiče „no vem ad christianprincipes, tribus ad Ottomanos legationibus functo3, ter prov. gen.

1 Relazioni, vol. III, p. 211. Lazari ujedno navodi, da se štampaputopis nalazio u knjižnici o taca Servita u Mlecih, i da ga je nestza požara, koj je uništio onu dragocjenu sbirku potnenuta reda . Oc, ibid.

2 Mauroceni Historia Veneta ab a. 1521 1615. Ven. 1623. , p. 339,4 4 1 , 482, 500, 513, 522, 528. Lazari, Diario, p. 2—14.

3 Prvi p ut odasla m letačka repu blika Sorancu g. 154 9 u Pesa rda kumuje u njezino ime djete tu G uiđubalda ., vojvode TJrbinavrhovnoga upravljatelja mletačke vojske. Poslije Dan. Barbara izabranoglejskoga patria rhe, odasla ga mlet. vieće g. 15 51. za poslanikaLondon (Morosini p . 44 1), odku da se povrati g. 15 54 ., i pročita unatu poznati izvještaj onoj državi (Alber i, Relazioni, vol. V II I, 2u kojem osobito govori, što je vidio kod smrti kral ja Ed ua rda Vkoj ga imenova vitezom, i povišenju M arije Katoličke na priesengleski, njezinih zaruk ah s Filipom kraljem španjolskim. G. 15

bijaše mletačkim poslanikom u Franc esk oj kod kra lja Hen rika II.ra ta s carem Karlom V., te savjetova rep ubliku, da ostane neutralG. 155 8. bijaše u Fur lanskoj povjerenikom kod regulacije medja prcar. Njemačkoj. Jednu godinu zatim pođje kao poslanik k caru Fenandu I., koj ga odlikova takodjer čašću viteza, podieliv njemu i govim baštinikom obilne povlastice. Izvještaj ovom poslanstvu pčita u senatu 16 . siečnja 15 62 . Pošto je po drugi pu t obavio pona kopnu i kap etan a u Bresiji, povjeriše mu poslanstvo u Rim u,


13/102

P U T O VA N J A P O B A L K A N S K O M P O L U O T O K U X V I . V I S K A . 1 3

pra eva l ida pr im um Sel imi T u rc ar u m imp. c lasse fort iss ime fugata ,oppidis m uni t iss im is ex pu gn at is , ascr iv io gr av i obsidione l ibera to"etc . Medju Sora nčin im i poslanstvi car ig rad sk im prvo bi jaše od g .1 5 6 5 , k ad ga posl ije B rag ad ina o daslaše za bai la u C ar ig rad1 , gdjeje do g . 15 68. os tao i v idio k ak o j e po sm rt i Sule jmanovo j nas tupio pr ies to l osm ans kih car ev a njegov sin Selim IL , i k ak o jeovaj ta jno snovao , da s vojsk om ud ar i na Cipa r, a u svoj ih de-pešah upu ć ivaše Sor. r epu b l iku , ka ko da se p r ip rav i na obra nu ,ak o neće izgubi t i o toka (Morosini. p . 339 ) . Po vra t iv se u dom ovinu, podje g . 156 8. za gr ad sk og a sudca u Pa do vu , a za c iparsko ga ra ta g . 15 69. odasla n bi n jem ačk om u caru i u Po l jsku,da izhodi rep ub l ic i pom oć, je r se pom enut i o tok nalazio u vel ikojpog ibelj i i nev olj i . Svi m u tru di i nap ori bi jahu bezu spješni , poštoT ur ci osvoj iše Cip ar g . 15 71 . Nu ovaj gub i tak bi osvećen s ja jnompob jedom od 7 . l i s topada iste godine kod K urc ola rä2 ili L ep an ta ,š to održa še kr šć an sk e flo te n ad Tu rčino m , gdje je takod jer pog inuovrh ov ni uprav l ja te l j m le tačke mornar ice Ag us t in Barba r igo , a So-ranc o mu b i j aše nas l j edn ikom . K ad je M le tačka u tanač i la m i r

s T ur sk om g. 15 73 , odas lan bi . Sora nzo papi is te god ine uRim, da izloži razloge, koji su sklonil i Mletke na mir s Turskom.Sliedeće go din e bijaše Sor. vje štak om u sena tu, v rho vn i upravljate ] 'Breš ij e i v rh ov ni ka pe tan na mo ru , da d rž i na oku Tu rsk u , j e rse mis li lo , da će sul tan pre krš i t i m ir i ugov or. K ad je p ol jski kra l jH en r ik I I I . pu tov ao prek o M letačk e na pol jski pr ies to l, p ra t io gaje medju os ta l imi i So ranc o, ko ga odl ikov a kra l j čašću vi teza (potreći pu t im en ov an vi tezo m ). K ad je po sm rt i S el ima I I . nas tupio

M ur at I I I . osm an ski pr ies to l , m letačko vieće s je ti se dužnost i , tei z ab ra g . 1575 .8 ope t Ja k o v a v i t eza Sorancu , kao vanred na pos lan ik a i odas la ga u C ar ig ra d , da m ladom u su l tanu u ime repu bl ikečest i ta , i da š nj im ob no vi stare ugo vore m ira i pri jatel js tva .

N a ovo da kle poton je ili dru go poslanstvo ili putov anje J . So-ra nc e u C ar i gr ad odnosi se ovaj naš p utop is , koj i ne zna ni p isac

kojeg a poklon i pa pa Pio IV. g. 156 4. republici pa laču sv. M arka, kojusa gra di prije 10 0 go d. u vječitom grad u ka rdin al P. Barbo, Mlečanin,koj bijaše poslije papom kao Pavao II. Lazari, I.

1 Alberi, Relazioni, ser. III, v. 3, p. XXII, XXIII, 210.2 urzolari^ chaine đe petite s iles sur la cote de Ac arnanie (G reee ),

vis-a vis đe em bou chu re de Aspro Potamo ou Achelous. V. de Saint-Martin, Diet, gćogr., I , 847. Hammer, Gesch., III, 593.

3 Alberi, Relazioni, ser. Ill, vol. 3, p. XXII i XXIII.


14/102

4 P . MATKOVIĆ,

nazva „dnevnikom puta od Mle taka u C ar ig rad(diario del viaggioda Venesia a Gonstantinopoli). U istinu nije dr ug o, nego pu tn i

dne vnik , što ga je vodio n jeki slu žbe nik ili d ru g posla niko v, pčamši od 4 . svibnja 1875, na ime k a d je poslan stvo k re nu lo M letaka na pu t, pa do k j e prispjelo u C ar ig ra d i posjećalo pašdo 6. srpnja uključivo. U tom se dnevniku bilježi: što se dnevividjelo i doživljelo, gdje se no ćev alo , i ko jim i se priedjeli pu to vaOvomu dakle dnevniku, kao i mnogim drugim onoga doba, nedstaje geografijsko obilježje pr av og a puto pisa, n aim e prir odn i i topgrafijski opis priedjela, kojim i se pu to v al o; u obće geografijske bilježke u tom dne vn iku dosta osk ud ne. P oslan stvo pu tova lo je M letaka do ušća riek e D ri m a m or em , a od Lješa dalje do Ca rgrad a ko pn om ; d akle malo ne istim put em , kojim je iš lo K avlijevo poslan stvo od g. 15 59 — 60 , koj eg a j e put ova nje opisao tkodjer njeki neznani putopisac1. T im bi bila ova dv a pu tna dne vnik a, na ime K ava lijev a i So ran čin a p osla nstv a, na toliko si sličšto jim bijaše smjer pu ta gotovo is ti; pa što se im ados m o i koputopisa Soran čina pu ta s is timi nep ri l ik am i i potežkoćam i borkoje smo imali kod objašnjenja K ava li jev a puta. B udu ć da sm

tom na tanj e gov orili ono m prili ko m , za to bi bilo za ista suvišno, k ad bi ono isto i tu opetovali. U pu ću ju ć da kle na d ne v nKavali jeva putovanja2, prelazimo na putopis odnosno dnevnik Sorančina puta, kojem se ovdje prvi pu t na tanje ra zp ra vl ja ; pošV. La zar i ni je dodao svojemu izdanju ni ka ko va ko m en tara , priobćiti ćem o ga po najpr ije u što vje rn ijem hrvatskom izvodu.pošto je putopis dan as vrlo tež ko pr istu pa n.

Dnevnik puta od Mletaka u Carigrad6.

„Pošto se presta vio sulta n Selim ca r tu rsk i i nasliedio ga npriestol ju njegov sin sultan A m ur at , iza br an bi poslaniko m PoJakov Soranzo, vitez i m oj gos pod ar, ko j istoga da na , naim eutorkom 4. svibnja 1575. 2 3. uri , kr en u na gali ji Jer on im a Cnale, u dra žtvu g . Iv an a Co rrera , iz abr ana bai la car igrad skog a, kse uk rc a na dr ug u galiju, g. N . M arcella , a pratili j i h m no gi dSv. A ntu na , gdje su se sa svim i oprostili , te obs krb ili se jo š s njekojimi potre bam i i pre no ćil i ; m ene (putopisca) pa ko pove

1 Rad, knj . LXXXIV, 58—80.2 Rad, knj. LXXXIV, 6 0 — 6 1 .3 „Diario del viaggio da Venezia a Co nstantin opo li .


15/102


16/102

16 P . MATKOVIĆ,

Guma 30, do Sansega 10, do S. Pietra 20, do Selve 10, a do Lu10 milja1.

Dne 8. 4.) u nedjelju, pošto su prevalili Pontaduru Vir) i Nin(Nona) prispjeli su u Zadar (Žara). Tvrdja još nije dov ršena ;vele, da će biti vrlo liepa, ide oko grada jednu milju, i sva ogradjena zidom, sa 7 obkopa, a nova tvrdjica ima po miljeobsegu. U Zadru je posada od 600 vojnika i od 200 plaćenih njanika, koji su što Arbanas i, što H rv a ti ; stanovnika ima 80koji stanuju u 1800 kuća, ima vrlo vrstnu luku na ušću lanci tvorenu ; prostire se što na kopnu, što na moru. Naproti tvrdjigradić sv. Mihajla, j ak položajem i gradnjom , ali u njem neistraže2. •— Biskup ninsk i je iz porodice Loredano, uživa polovnadbiskupskoga dohodka; na njegov dio odpada 300 dukataostalih 300 d. daje kardinalu Kornaru , u kojega je ruku biskupa namjestnik mu je AI. Pasqualigo. Po milje od tvrdjice je sesv. Marka, ogradjen zidom i utvrdjen kulom, kamo se zakloTurci, kad ovuda prolaze. 15 milja daleko vidjeli su tvrdjicu To-rette Turanj), koja se čini vrlo jakom. Pošto se prevali tiesnPašman, koje se zove po selu Pašm an), što je gore na otokuugleda se varošica Žara Vecchia Biograd), gdje je kao posada100 Uskoka plaćenika i jedna četa hrv atsk ih konjanika . Tu pstaje oblast zadarska i prelazi se u oblast šibeničku. Ovaj priezadarski bio bi vrlo liep i rodan, da ga nebi Turci napastovaltiranizovali, drže ga obsjednutim, a za to malo nosi svojim posnikom. Vergada Vrgada) je otok, gdje se vide razvaline starinskoggradića, pripada knezu Nikoli Klokoviću, koj ga za rata dobigospoštine mletačke) uz mirovinu od 20 dukata. Vidjeli su MorterMurter, otok), na glasu sa svojih dobrih vina3, pa S. Giorgio

de Stabbaini Sugjuraj), te su prispjeli u Viđizze Vodice), gdjegalije uzimlju vodu4; pa su išli nedaleko u luku Provicchio6, kojanije vrlo velika, ali je na ubavu otočiću. Od Lubia do Pontad6 m., do Nina 8 m., do Zadra 10, do Pašmana 15, do Biogra

1 Sva ova mjesta i još druga navodi G. B. Giustiniani n svoitineraru od g. 1553. Ljubić, Commissiones et Relationes venetae190—93.

2 Obširan opis Zadra u Giustiniana op. II, 193—99), koji vodi 1180 kuća, a 6520 duša.

8 Mortar, Giustiniano, p. 199.4 Vodižse, 6 m. Šibeniku na zapadu, vrlo dobro sidrište, gdje s

se brodovi obično vođom obskrbljivali, Peter, Dalmatien, II, 31.Prović ili Prvić; na istoimenom otoku blizu Šibenika.


17/102

PUT OV AN JA PO BALKANSKOM POLUOTOKU XVI . VIEK A. 17

4 , do Vrgade 6, Mortera 12, do Sugjurja 8, Vodice 2, a do Provića 6 m.

D n e 9. (5.) u po ne djelja k kr en uv ši dalje u debelo m ore, o staviŠibe nik s l ieva. U nu tr i pr am a ko pn u, 2 m. daleko od Pro vieulazi kanal u Šibenik; grad ni je vr lo vel ik , ima 5000 s tanovniktu su na straži dvie čete pješaka i 60 plaćenih konjanika1. Prošlisu r tom S. Giovanni đi Malvasia (?), a 20 m. unu tri je Tr og ir(Trau), gr ad s 30 0 ku ća , im a posadu, a sagradjen je na otoku2.Da lje 10 m . vid i se n a m oru Spljet (Spalato), grad vrlo do bar,ima oko 3 00 ku ća , gdje ima takodjer posada pješaka i k onjan ik8.Oda vle odploviše H v ar u (Lešina), koj je n a mo ru, te ima 40 0ku ća, luk a je s ig urn a i ve l ik a; nap roti joj je otok Vis (Lissa),vrlo r od an i na glasu s do brih vina . — Od Prov ića do o točićOapo Cesto (Pri m oš te n) 14 m., u S. G iov an ni di M alvasia 8 , a Hvara 50 m.

Dne 10. (6.) prošli su Capo Cumano (mjesto Gomen a, r t Pel ješca) , odku đa se ko pn om ulazi u držav u du brov ačk u (stoto diBagusa), pa su prisp jeli na otok K orč ulu (Curzola), gra d ima 200

ku ća , a 5000 du ša ; ima na n jem kamenolom od ž ivca kam en a4

;žene su tu glasovite, jer kad je g. 1571. došla turska vojska, pbjegoše muževi , a Korčula bješe od žena častno podržavana i hrabo b r a n j e n a5. 10 m . dalje vidjeli su dob ro rodno i naseljeno La sto vo(Lagosta), koje je pod gospodstvom dub rova čkim . Od H va ra dogr eb en as ta otočića To rco la (Šćedro) 2 0 m., do C. Cu m ano (Go m e20 , a do Ko rčule 10 m. — D ne 11 . (7.) udjoše p rek o g lavine Giu-liana s u kana l ml je t sk i . Meleda (Mljet) du bro va čki je otok, vel ik

i nero dan , im a d vie vrlo l iepe lu k e : je dn a se zove Palazzo, ad r u g a Camera ' , od Ko rču le 2 0 m. daleko . Vidjel i su otok Lo pu d(di Mezzo), ub av i l iep, u susjed stvu ima još dru gih oto ka , a 2milje daleko je otočić Sv. Andri je (S. Andrea)8, koj je dale ko od

1 Obsežan opis Šibenika u Giustiniana (op. , p. 19 9— 20 7) , knavodi, đa ima 8220 (?) stan. (p. 204).

2 Tran, Giust iniano, p. 207—12.3 Spalato, Giustiniano, p. 212 16.4 Curzola u Giustiniana (p. 250—52), koj navodi samo 2500 sta

(p. 252).5 „Curzolensium mulierum pulcherrimu m facinus. Mauraceni hist

p. 406.6 Valle di Giuliana s istoimenim selom (Julijana) na Pelješcu.7 Palazzo i Camera, zatoni odnosno dobre luke, na sjevernoj oba8 S. An drea, otočić Koloeepu (Calamotta) na jugo-zapad u, svjetion

. j . A. CXXIV. 2


18/102

18 P . MATKOVIĆ,

glavine (Giuliana) 30 m. — Tu odpočimlju na kopnu vrtovi i kućjer je bl izu Dubrovnik Bagusi). Pr ispjeli su u lu ku S. Croce

(Gruž) , 10 m. od pom enu ta otoka, a 1 m. od Du br ov ni ka , pr ostran a lu ka , l iepi vrto vi i sgr ade . T u se izk rea še, te po suh u pu tegorovit im i kam enit im prispjel i su u D u b ro v n ik ; na g rad sk ih vranepustiše jih dalje, dok ne položiše oružje.

D ub rov nik poticao bi po P lini ju (1. I II , 22) od starog a E pid au rrim ske naselbine, od ka da je latin ski je zi k dv a ili tri pu ta u svurede> uveden; lat inski se pisale parnice i odluke; tako nesamo uvelikom , nego i u ma lom v ieću, ka o i u sen atu bijaše u po rabsvi su zako ni i statuta pisa na latin ski, dočim običn a p ism a pipuč kim jeziko m . — D ub rov nik j e smješten u posljednjem kr aDalm acije, u vrlo liepom položaju, na m oru , a na ko pn u na pdan ku visoke gore (sv. S rg ja ); p re m da je posve ograd jen platn onije vrlo ja k . što su na bli zu b rd a, ko ja se na d njim dižu ; pa šima sa ko pn a samo jedn osta van zid bez obk opa i drug ih ut v rds mora pako diže se otočić mletački (Lokrum), koj vlada s cielgrad om do mile volje. I m a grad jenu luk u, m alenu i nesig urns malim mu lom . G ra d obsiže oko je dn e (tal.) milje, u nu tri p avrlo je ub av s m nogim i bu na ri najbistr i je vode, koja se vodi bližih brd a. Osim g ra da im a tv rdjic u, dižuć u se na rtu pećin e blizida, na strani ko pn a pr am a G ru žu , vrlo je tvr da , gdje straže dmaći vojnici i plemić kaštelan, koj se mienja svake 24 ure" ' .

Dalje izlaže u glavnih crtah prirodne pri l ike i život dubrovačdrž av e, što je za ono doba dosta zn atn o, jerb o se vjero vatn o osniv

koje na autopsij i , koje na razpit ivanju inostrana putnika. U ovoopisu D ub rov nik a, čini se, da ip ak im a mjest imice tra go va opiN . N ikolaja, al to su pon ajviše po zn ate stv ari , koje i dr ug i spominju2. Bez sum nje, da j e ond a bilo i pu to pi sa i opisa, u ko jih s

D ub rov nik u, ka o znatnoj obćini , na šire go vor i lo; š to m i d anviše nepozn amo , je r su se izgubil i . D ub ro va čk a d rž av a odpočma juć (od strane Ko tora ) ko d Molonte, đočim lje na Pelješcu Sab-bioncello), po sredini (sic ) jo j je otok K o rč ul a; od jed no ga do

dru go ga pom enu ta mjesta mjeri po duljini oko 120 milja, ta ko m oru, kao i na k o p n u ; ima mno go sela, a izmed go ra su mnopotoci i vrela. N a ko pn u j e širo ka m jestimice 3 , u njekojih pr i

1 Ragusi ap. Giustinianum, p. 223—25, 247—50. — Ova tvrđjičini se po opisu, da se sudara s Giustinianovom (p. 248) Malpapa.

8 N. de Nikolay, u Radu, knj. LXII, 84—87.


19/102

PUTO VA NJA PO BALKANSKOM POLUOTO KU XV I . VIEKA . 19

djelih 2, a u njek ojih sam o jed nu milju. S jug o-iz tok a gra nis Erceg-Novim Castelnuovo), koj je turski , pra m a s jevero-zapadu

s kr a jem ner etva nsk im (paese d 'A ren ta , s ic ) , a odozgo je vrvis ok a i vr letn a g ora . Sv e j e zemljište goro vito, a ka o što prič ajravnina neima, nego samo u Konavl ju Canale), gdje je pro stra nara vn in a, ogr adje na g o ro m ; zimi ka d je vrlo kišovito, zal ije se ora va n, k ao da hi bi la jez ero m , a ovo se dog adja vrlo često. Šu mneim a nijedne vrst i . G ruž je udaljen od gra da l m . ; ta r ieč zna„k rem en ast" (glarosa) , je r je mjes to puno krem en ja; smješteno m oru , koje tu im a u p rost oru m alo više od je dn e milje, okiće no

l iepimi i ugle đnim i sg rad am i i vrtovi na ran ča, l imuna, ke d ar a i dgoga ploda; ima i krasan bunar, kojega je vođa dovedena od ssjednih brd a. More tvor i tu zaton (Om bla), koj je ka o lu ka veli u ba v , gdje mo že do 100 galija staj ati; još je tu riek a (Om bla R iek a), ko ja teče s k op n a i t jera mn oge m linove, a odatle se zomjesto vode nica. Priedjel t rpi m nog o od vjetrova i potresa-, zimi suvelik e stu de n i; zr a k je vrlo z dr av , na suhu n e toliko, osobito lje

N aro d trp i od sušice i ulog a, n ežive ni od već dug o n it odv e

kr at k o, m alo j ih pre živ e 8 0 go di na ; hra ni se ži tom, vinom , mesoriba m i i dr., a na k op nu se hr an i ku ku ru zo m i projom. — Sve zemljište dob ro nasel jeno s mn ogim i sel i. D ub rov nik ima o k15.000 duša; mužkarci su visoka i primjerena uzrasta, nošnja jje dug a, na im e gor nje odielo slično je mle tačko m u ogrtaču , a ozdo crn a tk an in a na način tal i jan sk i; s tarci nose većinom širorukave, kao i u Mlecih, toke nose svi knezovi , koji takodjer nook rug lu k a p u na m letač ki . — Žene nisu odveć liepe, nevid e

m no go po ul icah, neg o na p rozo rih, rdjavo se odievaju, a djevojse neđ aju vidjet i. Že ne go vo re dalm atinsk i , kojim se jez iko m gvori u D alm ac i j i ; m už ka rci govore s ino st ra n« ta l janski , inamedju sobom slovinski ( la schiava), premda j im je taj jezik iskvamn ogimi r iečmi tošk ans kim i , mletačkimi , lombardskim i i pul jskiU ostalom živu po kr šć an sk om zak onu , koji s trogo vrše. Od nravi su oholi misleć, da plemića nigdje neima na svietu, nego njih. Malo j i h se zan im a k njiževn ošću , a ni tko vojnimi poslo

riedki topničtvom i ratarstvom, a vrlo malo plemenit imi vježbamnaim e jah an jem , vi te žk im i igram i, lovom i dr. U ostalom vliku hvalu zaslužuju, što su pored svoga položaja, u priedjeka m en itom i vrlo t iesnom , znali s i, mo že se reći uzp rko s svojprirod i , otvori t i pu t sva ko j udob nosti sam om svojom radin ošć

D u h a ne im a u njih ve liko ga , i l i ta ko ve vrs ti , ka o što se vidi


20/102

2 P . MATKOVIĆ

Ital ij i ; ni snag e neim a u njih odv eć velik e nu ip ak više neg o po drugih dalm atinskih m jest ih ; je r su njekoji dobro upuć eniknjigu govoreć starih na va đa h a mn ogi su izvrsni glasbeniO nim pa ko koji nješto više znaju znan osti sn ji m inač e št et nje r u tak ov ih se opaž a inač e već a ponositost pre uze tno st i dr uopačine nego što u dru gih. Na stoje jed in o da si priv ried e gotonovca; u obće su bogati i škrt i jer su većinom trgovci . Trgoviglav no ji m je zanim anje a to u istinu uzd ržaj e one ljude i onnaro d. U zemlji se izvode su kn a sv ak e vrs ti ali ta ko neu spie vaka o tal i janska i zapa dna. Radn ja m ek an ičk ih pre m a veličini i rav i zemlje im a m nog o da pa če d osta bi j i h bilo i za gr ad tpu ta veći ka o što su kov ači stolari postola ri i dr. Im aj u dv a pćena učitel ja hum anist ičnih na uk a. Vin o ku pu ju n a m alo. Običsu jim surov i sliedeć svoju star ins ku n av ad u. A ko nad ju u svozatvorenoj luci brod koje m u dra go vrst i bud i da ga je nev rieam o prin uka lo bud i da je dra go volj no p rist ao ili da su ga doveak o um ah nepoklon i od rob e ili trg ov ine što sa sobom vozi čida ju izgubi kao kr i jomča rsku robu. — Znam eni t ih porodica kbi se osobito izticale neim a ni je dn e je r svi su plem ići u njih jena ki : ni jed an ne vlada nad dr ug im ; ak o b i se ipak njekoji naško j bi voljan bio istaći se toga zam rze . S tr an ak a medju njimneima ni jed ne vrst i . P od rža vaj u pri jatel js tva s inostran om gspodom što potiče od onoga dob a k a d su bili pod gosp odstv ocareva car igradskih knez ova i v la dar a A lbani je Bosne i Srb i jk ad su dolazil i plemenit i gradjan i du br ov ač ki n a dvo rove pomnut ih vla da ra kod kojih bijahu u milosti i u njih obav ljah u čassluž be; dočim drugi trgo va hu u njihovih zemljah s velikom poporom p omenut ih vladara od koj ih je D ub rov nik uživao još razpovlast ica i blagodati . — D ub ro va čk e zemlje neizvođe dru go ga v in a; za to jed na glava njihova statuta zabra njuje uvoz inostranvina . V rh sveg a trebaju žita što sam i do va žaju iz Iz tok a P uljeAlbanije. P rek o ovoga gr ad a prolaze trgo vin e u velike osobito okoje ov uda idu za tur ske zem lje a od onud opet na zap ad što d

nosi žiteljem velike koristi . — N aro d pro st vla da se pr em a ple m svrlo rdjavo radi nebrojenih uvrieda što od njega dnevice pr imprem da se nevidi n ik ako va tomu razloga jer bo osim hasne koj e vrlo velika drže ga plemići u tak ov oj pođanosti da se m oreći da je više ro b nego po dan ik. Ak o se poja vi medju na ro donezadovoljstvo traže sredstva da ga satru što uznem iruje nj ihomirno stanje.


21/102

PUTOVAN JA PO BALKANSKOM POLUOTOKU XVI. VIRKA. 2 1

O t o k L o p u d đi ) v r lo je vel ik i nas e l jen ; ve le , da imaviše od 1000 z idan ih k u ć a ; ovo j e mjes to na jbo lj e , š to ga Du bro včan i ima ju . — D ub ro va čk i j e p r ihod na jveć i , š to ga dob iva ju odcar in e na t rgov ine , ko je se sa sv ih s t r a na u ve l ike dovoze . On dadolazi v in sk a dać a , p a od ul ja , od me snica , r iba i dr. , u svem oko60 .0 00 du ka ta . V e l ika ca r in a r a nos i, os im drug ih ca r ina , 3 do 400 0du ka ta . T ur č in u p laća ju dan ak , nose ga sva ke god ine dv a pos lan ik a ; pa i k ra l j r ims k i ka o i ug arsk i tv rđ e , da j im zeml ja p laćada na k , š to on i n i j eču . Troš ko v i za g ladn ih god ina su ve l ik i ; j e rboob ičava ju u zd rž av a t i m nog o naro da , p rod a juć mu ž ito za n ižu c ienu

neg o š to ga se ku pu je . S da nk om , koj i , ve le , da iznosi oko 30.0 00d u k a t a , p o t r o š e g o d i m i c e o k o 4 0 . 0 0 0 d u k a t a . D u b r o v č a n i i m a junje ki ars ena l , gdje ima br od ov a na ves la , 3 gal i je i n jek ol iko fus ta ,a oru žja im aju u obi lju . N a pose imaju 100 bro do va na ko š (ga-b i j a )1 , s koj im i t rgu ju , a t im su pr ivr iedi l i m nog o b la g a ; imaju id ru g ih b ro dov a , š to m an je k rc a ju ; r aču na ju , da ima ju v iše od 500 0m or na ra , ko j i ž ivu u p r im or ju i na o toc ih du bro vač k ih . — K opne na sn aga g o tovo d a j e n ika ko va , j e r n jihov i l jud i n i su za vo je

van je , n i ka o p ješac i , n i kao ko n ja n ic i ; snaga pak o na mo ru v r ied in j eš to ; j e r n j ihov i l jud i v ičn i su b ro dar en ju , t e bez sva ko ga napin janja m og u va ni drž at i dese t ga l i ja ; s t re lj ivo i ž ivež drž e podzeml jom u n jeko j ih sam os tan ih . Međje su j im d obro u tv rđ jene , paa k o j i m n i š ta i n e m a n j k a , i p a k j i h đ n e v i c e u t v r d j u j u . I m a j u k ape tan a , ko m u su po dred jeni l judi , koj i čuv aju zemlju , a ima j ihr e d o v i t o 5 0 0 d o 1 0 0 0 .

Poš to j e pu top i sa c op i sao g ra d , u tv rd jen ja , n jegov ž ivo t i d r. ,c r t a da l j e us tav i d r ža vn o u red jen je obć ine du bro va čk e , što mim oi laz imo ka o s tv a r poz na tu , od t adan j ih i pozn i j ih p i saca dovo l jnoop isanu .

I m a m o p u t o p i s f r a n c e z k o g a p o s l a n i k a Hayesa od po čet ka 17 .v i e k a , u k o j e m s e t a k o d j e r o p is u je D u b r o v n i k . O v a j o p is j e z n a t a n ;j e r , p r em da im a s l ičnos t i s d rug imi , ip ak m jest imice popu nju je irazsvje t l ju je o pis So ran čin a putop isca , osobi to g lede g eog raf i j skog a

po loža ja i d r. — H ay es , odas lan od svoga k ra l j a L ju dev i t a X I I I .g . 162 1 . u pos lov ih c r kv en ih u sv. zeml ju , na im e da p re đa F ra n-c i škano m n j ihov pos jed , š to su j im b i l i Je r m en i zan i j eka l i , da pos tav i u Je ru so l im u kon zu la i p re đa k ra l j ev d rago c jen i da r . H ay es

N avig ano per tutte le pa rte del mondo, et hanno cento navi digabbia ; Giustiiiiano, p. 249.


22/102

. MATKOVIĆ,

putovaše najpri je prek o U ga rs ke u Ca rigr ad, d a se sastane sa sutano m , koj je vodio veliku vojs ku n a Po ljsku , da po nalo gu svo

kralja po mogućnosti posreduje m ir. Na po vr atk u m ore m iz Iz lopristalo je poslanstvo u D ub ro vn ik u, a put op isac opisuje ovaj gri put od D ubr ovn ika u Niš . H avesov im opisom Dub rov nik a rasvietliti ćemo opis istoga gr ad a od So r. pu top isc a, a H . opisopu ta od D ub rov nik a do Niša, opis pu tov anja K on tari no va . „Dbrovnik Ћ ) , u s t r o d o b z v n Epidaure, leži u Da lm aciji ,na obr onk u gore i na pećini, k oja se pro teže u m ore , te bješnjegda odieljen od ostale obale malim tiesnom (kanalom), koj dielio gr ad na dv oj e; ali poslije njek olik o go din a tiesno se ispu nida njim dan as vođe dvie velike r av n e ulice, koje se drže na jl jepšim svega g ra đ a ; jer sve ostale su visok e ili niz ke, osobito onkoje vode obronkom stiene. Obseg ovoga grada nemjeri više odvie mil je; težko mu se je prib l iži t i ; je r sa strane ko pn a go ra vrlo strm a i neda , da se valjan o na se li; je r osim onih dviju pom en uti h ulica ostale su vr lo tiesne , a k u će se dižu v isok o u če tvka t . Ovaj položaj vlada gra dom i čini ga ja k im za obr anu , pr emsu zidovi obko pom dobro n tvrd jeni , a po bocih su m u velik e četvraste kule. Ali hitac od puške daleko diže se prama sjeveru pećinkoja je malone sva okružena morem, a na njoj sagradjena je tvdjica, koja je jedna od najtvrdjih u Europi, jer je sa svih strannepr is tupna. Dub rovčani ju uzd ržava ju s najvećom br ig om ; bojse, da je nebi izdali , mienjaju se cielim da no m u pr av lja telj i : m aprije, no što se straž e izm iene, izidju dv a plem ića i dv a gr ad jan in

koji se ondje sastanu , da zapov iedaju njom 24 ure, k a k o du go nho va vlast traje. — L uk u z at va ra lana c, ko j se m ože dići i spstiti, kad bro d hoće da udje ili izid je; ali ta ko je lu ka m alen a, d

1 Voyage de Levant fait pa r le com manđem ent du Roy, en1 6 2 1 ; par Le Sr. D. . Seoonde edit. Pa ris 1 629 ; p 47 9— 8 4, 4 8 7 — 9— Ovaj riedak putopis spominju i star iji bibliografi (Lüdecke, II , 1Meusel, v. II., p. I.; 255 .), ali pisac jim je nepoznat. Deshayes L(baron de Courmenin) dvorjanik i savjetnik fran. kralja Ljudevita X

bi odašiljan u državnih poslovih na razne dvorove. Tri puta bi odasu Carigrad, kamo je putovao raznimi piitevi, koji se u putopisu osuju. Odaslan bi u Dansku radi prolaza francezkih brodova krSund (godine 16 24). U Moskvu bi odaslan godine 1 629 . radi frcezke trgovine u Narvi. Veliki knez primi ga s velikom čašću. Go1626. izvršio je znatnu misiju u Perz iji. Buđuć sudjelovaše u njekuroti proti Richelieua bi smrću kažnjen. Putopis doživi tri izdanja, tonje g. 1643. Potanje Michauđ, Biographie universale, X., 501—5


23/102

PUT OVA NJA PO BALKANSKOM POLUO TOKU XVI . VIEKA. 23

ne m ož e više prim iti , ne go 4 ili 5 ga lija; mle tačkih galija n epu sni k ad u lu ku bojeći se, da neb i počinile ka k o vo zlo njihovu gr ad

— O ko čet ir i mil je od gr ad a pr am a sjeveru ima lu ka sv. K rižS. Croix, G ru ž) , ko ja je najljepša i naj pro stran ija od svih, što jihim a na ovo m m o ru : dulj ina joj je po mil je , a tako je du bo ka, gal i je , k ad izk rca va ju, m og u uz samu obalu pristat i . Ok o luke immn ogo vesel ih l jetnika, a nj ihovi vrtov i puni su jasm ina i na randa je t im b or av ak ovdje vrlo ub av. Tu drže Du brov čan i svoje vlike bro do ve , k ojim im aju zah valiti svoj eviet, je r s njimi je psvoji la repu bl ika svu t rgovin u Sredozem noga mo ra .

„Re pub l ika du bro va čk a, ko ja se broji medju braniš ta kršć ans tvsaču va la je svoju slobodu m edju T urs ko m , Španjolsko m i Mltač ko m . P re m d a su jo j bi li vlad ari osm anski s poč etka što vineprijateljni: ona se od onda ipak služi njihovu vlašću, da sob ran i od ne pr av da i rata , ko jim jo j Mlečani sveudil j g ro ze ; s i osigura republika mir i pokoj , pr ed ad e se zaštit i sultan ov oj, p laćajući mu u to ime 12.500 dukata godišnjega danka, š to čin50 .00 0 lira, a jo š go tovo toliko jih stoji uz drž av an je prijateljst

s njego vim i m inistr i i ured nic i .„Od svih zemalja, š to je D ub ro vn ik od starine posjedovao, n

m u dru go preo stalo nego 110 mil ja d už obale dalm atin sk e: pčamši od rta Gumeno (Gomena), gdje medjaši sa zemljištem spljetskim,pa sve do ju žn o g a rt a, što je 4 milje od N ov og a (Cha steau neukoj sp ada T ur čin u. Sv e njegov o gospo dstvo na ko pnu n epro teže više od 4 ili 5 milja u nu trašn jost, gdje je jur od Tu rčin a zatv orePosjeduje jo š 5 ot ok a: Lastovo, Mljet, S ipan, Lopud i Koločep. —Sv e zem lje, što ji h u Da lm aciji posjeduje, t ak o su nep lodn e, da m og u p re hr an iti svojih žitelja ni mjesec da na . jer se sastoje ovisokih gora od živca kamena, na kojih neraste ni s tablo, ni t išza život potrebita , nego u dolinah ima po koji vinograd i rodndrvo . — Od svih dolina najl jepša je Rie ka Ombla), gdje m orepr av i z aton i zaliev a ve lik b roj l iepih ku ća , gdje je ro dn o tls kojim se spaja vrlo blagi zrak, kamo se zaklanjaju plemići dbro va čk i , d a pro zivu l jetnu žegu. U dn u ove doline ima vrelo, koizvire na p od an ku st iene, te je tak o obilno vodom , da tvor i r iekveć u, ne go što j e M ar n e k od ušća u Se in e; ali po milje od vregu bi se u m oru . O va je r ie ka tako dubo ka, da galije mogu p lvi ti do sam oga izv ora .

„La stovo im a 12 m. u obsegu , te je obraslo ma slin om ; Sipaima 18 m ., od svih du br . otok a najviše rodi vinom i ži t om ; Mlj


24/102

4 P . MATKOVIĆ.

je najveći, jer ima 60 m. u obsegu, ali je vrlo kamenit, a neizvdrugo, nego vino; Lopud ima samo 7 m. u obsegu, vrlo je

rodan, neima drugoga, nego dobre luke; žitelji su mu vrlo bogimajući oko 60 velikih brodova, koji trguju po svih morih. Kolonapokon nije znatan, jer ima samo 4 m. u obsegu .

„Ova republika može imati 300.000 lira dohodka; cd toga držaje razne posade i plaća sultanu danak; Mlečani su krivi, ništa netroši na moru, jer po njihovu ugovoru, nemože imati moru ni galija, ni oružanih brodova. Gospoda dubrovačka su svvrlo revna, pobožna i odana k run i francezkoj: s toga da se uzDubrovnik u dobroj volji, ima Francezka tu svoga rezidenta. brovnik izkaza poslanstvu francezkomu velike počasti, ođaslav4 m. daleko na susret Bernarda Gjorgjića i Matu Gradića; za ravk a pako posjetili su poslanstvo mnogi plemići. U senatu iMalom vieću, gdje je rektor predsjedao, dva puta je bilo franceposlanstvo, pa svaki put, kad je unišlo ili odlazilo, svi su viećustali, i pratili ga do polovine dvorane . Ostalo mimoilazimo,se odnosi na političko uredjenje republike dubrovačke, što jedrugud na šire poznato.

„Dne 12. (8.) svibnja, u če tvrtak na Spasovo, krenuvši Sorčina družba od Gruža S. Croce), vidjela je putem Cavtat Rag.vecchia), koj je 6 m. daleko; malo mjesto dubrovačko, neima dobzraka. Za tim je prispjela na vra ta zaljeva kotorskoga. Tu pstaje dubrovačko zemljište. Dvie milje u nutri je Castelnuovo (Erceg-Novi), tvrđja turska, sagradjena na rebru gore u liepom položVidi se, kako je priedjel razdieljen na dvo je: u gornjem stanTurci, a u dolnjem drugi ljudi; ima na visini vrlo tvrdi gradkoj vlada priedjelom. Turc i ga sagradiše kod obale, da zab rulaz u zaljev, sagradiše ga vanredno tvrdo, od drva, ali ga utvrvrlo velikimi čavli od čelika. Ploveć zaljevom, koj je mjestimicevećma širok jednu milju, a drugdje opet znatno manje, i zamedju vrletne gore; dospjeli su naprama Risnu Risano); tvrdjicusu tu sagradili Turci na vrletnoj pećini, a smještena je na ggorskom1. Tu su još vidjeli mnoga mjesta na obalah zaljeva, naimPerast, malo kršćansko mjesto mletačko. Dospjeli su u Kotor Ca-taro), ploveć zaljevom 16 m. Iskrcavši se, podjoše da vide grkoj nije jako naseljen, jer se morao prošlih godina boriti s ratokugom; smješten je u najnerodnijem priedjelu, na podnožju kame

1 Rizano i Castel Nuovo u Giustmiana, p. 244 i 245.


25/102

P U T O VA N J A P O B A L K A N S K O M P O L U O T O K U X V I . V I E K A . 2 5

go ra , na oba l i za l j eva , go tovo sav porušen , pod vržen j e t r e šn jam ,pr em da j e p r i ed je l dob ar. O va j j e g ra d v r lo zna ta n , j e r os im što

se s m ora mo že dob ro b ran i t i , ima nad g rađo m tv rd j i cu S . Giova nn i) , ko ja se d iže na krše vi to j pećini pu noj l i tica , ko je j u jošv i še u tv rd ju ju1 . Po sad a b ro j i 40 0 vo jn ik a i p laćen ih k on jan ika .S v a ov a m jesta, š to su vidjel i od ušća zal jeva pa do simo , smješten a su n a l ievo j obali od ulaz a, a k a d se izlazi , ond a su s de sna .T u p res ta je Da lm ac i j a , p re m da se još da lj e govor i s lov insk im jez iko m , koj je i s t i , što i da lm at in sk i jez ik . Za t im se u laz i u A lban i ju . — O d D u b r o v n i k a d o C a v t a t a 6, do v r a t a k o t o r s k o g a z a

l jeva 24, do Novoga 2 , do Risna 10, do Peras ta 10, a do Kotora6 milja.

D ne 13 . 9 . ) u pe ta k , kr en uv ši od K oto ra i iz išavš i iz za l jevaproš l i su na jp r i j e Budvom Buđua), p a B a r o m Antivari), al nisukr a ja v id je l i, nego po jed ina b rd a . Bu dv a j e malo i s i romašno m jes to ,poruš eno od T u ra k a , smješ teno n a m oru , l iepo l ež i na po da nk urod n ih i ub av ih b r da , s ko j ih j e l iep v id ik2 . T u je kućic a , gdjemedjaš i d rž av a m le ta čk a s tu r s ko m , po ton ja ođpoč iml je kod Ba ra ,

ko j i osvo ji še Tu rc i u p roš lom ra tu . — Od K otora do Bu dv e 3 6 ,a do B ar a 18 m. —• D n e 14. 10 . ) u su botu , podjoše U lcm jomDulcigno), ko j je s ad a tu rsk i , osvoj iše ga u proš lom ra tu , smješ ten

j e n a m o r s k o j o b a l i n a r e b r u g o r s k o m3 . Malo za t im ud joše u za l jevd r i m s k i Drino), ko j j e š iro k 30 m., pa su dospjel i u Lj eš Alessio),tu rs ko mjes to , 2 m . od m or a . T u su se u luc i us idr il i , je r ne m o-gahu s gal i jami dal je , nego su moral i na maloj ladj i po r iee i poćin a k r a j . T u j ih doč eka čau š , ko ga odas la Po r ta , da p ra t i s 4 j a -

n ič a ra i 2 vo jvo de pos lans tvo , ko m u se pok lon i še i i zka zaš e mupočas t i . T u su os ta li , j e r su m ora l i - i z k rc a t i p r t l j agu za da l je pu tovan je po ko pn u . — Od Ba ra do Ulc in ja 18 , do luke d r im ske 2 8 ,a do Lješa 2 mil je .

E vo op i sa m ors ko ga pu ta od M le taka do ušća D r im a . Ov a j uc ie lom k ra ta k op i s ob uh va ća samo pr im ors ka mjes ta uz I s t ru i Da lm ac iju, ko jim i se n a ov om pu tu p rošlo, i li se u nj ih pris taja lo, š toje j u r dobro poz na to i z s t a r i jih i suvre me nih op isa . Nu iz sam ihovih k ra tk ih b i l jež aka se ra za bi ra , da će topograf i j sk i opis i pot je-ca t i većinom iz autop si je p uto pišč eve , i od onih v ies ti , š to j e pu top i sac — ako mu ju r od p r i j e n i su b i l i p r imorsk i p r i ed je l i Jađran-

1 Catharo u Gius t in iana , p . 239—47.2 Buđua Gius t in iana , p . 237—39.3 Dulcigno, obsežan opis u Giustiniana, p. 2 2 5 — 3 1 .


26/102

6 P . MATKOVIĆ,

skog a m ora poznati — od svojih pu tnič kih dr ug ov a saobćivanjesakupio. — Ovaj putopiščev periplus nemože se zaista poredi

s poznatim istarsko-dalm atinskim putop isom Giustinian ovim od1553 . . pošto je na š p utop isac sam o on ud a pro šao , dočim se Giustiniani tam o podulje bavio , svem m arlj ivo raz piti vao i svem dao izviestiti . Ovomu dakle bijaše istransko-dalmatinska obala njezini otoci i gradovi glavnim predmetom; onomu pako s njekuvodom u opis kop nen a put a od ušća Dr im a u Ca rigra d. Po redimli oba, razabrati ćemo, da neznani putopisac Sorančin nije poznavspisa Giustinijanova, što se pon ajbolje vidi iz nav ed eni h daljina,

iz statističkih i dru gih po da tak a, ko jim i se oba med ju sobom z natrazlikuju. U z to ima u ne zn an a puto pisca po koji poda tak , kojedrug dje ne im a; historijski su većin om nje gov a vie ka , a to pografijpotiču vjero vatno od autopsije. O vo potonje zasvjedoču je, da nznani putopisac bi jaše uvježban putnik i dobar motri tel j , a njekopodatci njegovih bilježak a ko je pop un juju, koje izp rav ljaju staropise. — Medju pojedinimi viestmi vrieđno j e primjerice nap om eno v e : kod Pu le iztiče ogro m nu njezinu luk u, i ne zd rav zra k kauzrok r iedke naseljenosti ; s tarinske pako razvaline r imske opisustariji pisci na šire i tačn ije. K o d ist og a m jesta spom inje, da ju r tu čuje slovinski je zi k ; nu u dr ug ih mjest ih zap adn e obale nga ni mogao čuti, jer se ondje nije pristalo. Buđuć da putopissvag dje spomin je, gdje su pri stal i i gdj e su sam o proš li, pot jecće potonji poda tci od raz piti va nja , dočim se pr vi vje rov atn o osvaju na sobstveno m opaža nju. U cielom plovitb a je tačno opi sana topografijska imena nisu izopa čena. N adalje kod K orč ule hvapo tadanjem pričanju, ju na čtv o tamo šnjih že na za nav ale tur sk obrodovlja od g. 1 5 7 1 ; nu ov u priču usvojiše ne sam o tada nji k rniste Morosini), nego i pozniji historici, E ng el, Fa bi an ich , L ju bi dr.1 ; ali ovaj boj nije se bio kod da lm ati ns ke K or ču le, ne go kogrč kih otočića Curzo lara, kojih go re gov orasm o, sl ičnost imebijaše bez sumnje povodom ovoj zamjeni.

Medju svimi topografijskimi opisi Sorančina putopisca osobito

izt iče opis Dubrovnika Bagusi), gra da, narod a, drža ve, n jezinaustava i poli t ičkoga uredjenja. D ub ro vn ik u, ka o tadanje m najznnijemu g rad u i obćini dalm atin sko ga prim orja , posvetio je putpisac najveću svoju pažnju , a pr em a tom u m u je i opis Du br o

1 Mauroceni, historia Ven., p. 406. Engel, Gesch. v. Fr. RagusWien 18 07, S. 22 4. Fabianich, M emorie storiche ap. Pete r, Da lma tII , 229, 230; Ljubić, Hrvatska poviest, p. 227 i 228.


27/102


ni k a m edju svim i njeg ov im i top ografi jskimi opisi najobsežnij i i ra zm jerno najsavršeni j i . B uđ uć da se poslanstvo Sorančino bavi lo u

D ub ro vn ik u sam o jedan da n putopiščeve viest i pot jecat i će koje izautopsi je koje iz ubav ies t i š to ih je dobivao razpi t ivan jem odnosnosaob ć ivan jem ; j e r u D ub rov čan a b ij aše ob iča j kad j e u n jihovugr ad u pr is ta lo inost rano p oslanstvo na svojem p utu u Iz to k nesam o da su ga odlično prim ali nego su plem ići i činov nici vodil ipo slanik a i n jeg ovu pra tnju po gra du i n jegovoj okol in i i po kazival i m u ne sam o zna m eni tos t i gra da nego ga i ubavješćival iž ivotu naro da . O d ov ak ov ih ubav ies t i potekle su vjerov atno ve

ćinom putop iščeve vies ti D ub ro vn iku njegovu ž ivotu i uredjenju .Osim tog a im ao je pu top isac i u M lecih dosta pri l ike iz raz nihs tar i jih i suv rem enih opisa i izgubl jenih putopisa tako djer svojugra đju po pun i t i . •— Op is gr ad a njegova položaja u cie lom je obćeni ta tak o i ter i tor i ja du br ov ač ke drža ve je r od sas tavina potonjeganav od i samo K on av l je i L op uđ . G lede geograt i j skoga položajaobsega i na ra vi zem lje zn atno ga popu njuje Hav esov opis. Najbol jepr ik az an je u Sor. putopisca ž ivot naro da jer u tom opisu nacr ta oje ž ivu s l iku t adan jega D ub rov nik a ka ko va se r i edko na laz i utada n j ih pu top i saca a m nog i mu poda tc i popunju ju odnosno i sp ravl ja ju s tar ije opise D ub ro vn ik a i n jegov a ž ivota . N. pr. nez nan ipu top i sac nav odi da D ub ro vn ik im a 15 .000 s tanovn ika š to izaDivers i sov ih 40 .0 00 Gius tm ianovih i Razz i jev ih 30 .000 da leko zaosta je ; mi ak o uočimo obseg tadan jega gr ađ a i pred grad ja mis l imoda je po da tak ne zn an og a putop isca vjerovatni j i od os ta lih je r tol iko nije bi lo mjesta d a bi n a onom pro storu 4 0 i li 30 t isuć a stano vn ika preb ivat i m oglo. I podatc i pr ihod u i razh odu od pr i l ik ese suda raju s Ra zzi jev imi vies tmi crpl jenimi iz s tari j ih iz ka za kojeje kod N. Ran j ine na ša o ; na ime naš nezna n i pu top i sac navo di daD ub rov n ik im a p r i hoda u svem 60 .000 a r a zhoda uku pno 40 .000du ka ta doč im po gore nave den ih i zkaz ih imao b i 58 .08 5 duk a tap r ihoda a 37 .290 du ka t a r a zho da1 . Im a i d rug ih pod a tak a ko j ise s inim i pisci osobito s G iustinia no m sud araju . Slika ust av u id rža vno m ured jen ju obć ine dubro vač ke još m u je savršen i ja ; a l miju m imo i lazimo je r b i mora l i opetovat i š to je u tadanj ih i po-zni j ih p isac a is tom pr ed m etu na š i re raz ložen o. — U cielom savrš enije sl ike živo tu nje ke obćin e u koje sredini se pu top isa csamo jed an dan ba v io n i je moć i n i t r až i ti . Opis pak o D ub ro vn ika

1 Eng el op. . 22 6.


28/102


29/102


3 0 0 , k o n j a , p r i p r a v n i h n a s l u ž bu p o s l a n i k o v u . O d a v l e r a z a b r a š e , d aje o vaj n ar od v r lo pos luša n, ka o š to u is t inu i jes t£ .

„D ne 20. 16 . ) sv ibn ja , u pe tak , odluči pos lanik , da kr en u napu t . Po što j e p os la nik s io u put nu nosi l jku , a os tal i za jahal i kon je ,k re nu še u d ru ž tv u čau ša i t r iu v o jv od a ; od potonj ih b i j e da n s 60l jud i odas lan sandžaku đukadjmskomu, da pr ipravi put , jer suimal i poći od ha jdu ka nes igurn im krajem , bl izu gradića Du kad j iDulcagin). Na jprije su prispje li u selo Polinesta i preb acili po tok

na čam cu, dočim su ko nje s tov ari otrag ostavili . Nastav ivši pudospjeli su u selo po imenu Armel, naseljeno od kr šć an a, ima

m alo ku ća . O stado še tu isti da n na polju pod šatorih, ko d vrliepe vod e tek uć ice, je r je pos lan ik nastojao , da se, što je više mguće , ukloni vrućini. Konji, noseći tovar, bili su tako maleni, djim se sve čudilo, što toliki teret nositi mogu. Konja bijaše u sve60 , a l judi, koji su jašili 40 . Da lje opa ža puto pisac , da ljudi ovikrajeva neznaju za mil ju, ni za drugu mjeru kod hoda, nego rču na se na d n ev e; misl i pu topisa c, da su oko 20 mil ja tal i janskiprevalili u 51/ u ra .1 Sa g ore po m en uta mjesta Arm el) , op aža dalje ,

vidi se Sk ad ar , gla vn a tvr dj a turs ka , a bi la bi 6 mil ja uda ljensmještena mu j e na br ež uljk u u vrlo tvrđ om položaju. Pu tov ahdo A rm ela l iepim priedjelom medju gora m i, pa uba vim i rod nipoljem, pu nim vode i do bro urad jeno m zemljom. — Od Lješa Polin estu 6, a do A rm el a 1 2 m . — D ne 2 1 . 17.) svibn ja, u sbotu , p uto va hu dalje g ora m i, koje nisu vrlo pogibeljne, š to nirazvaljene, pa su prispjel i ka gradiću Dulcagin, gdje su osta li napo đa nk u bre žul jka , na ko jem se diže gradić . Ovaj , na t jemenubrežuljka smješten gradić, drži na uzdi narod u svojoj okolini ; to su već inom kr šć an i , ko ji se nisu dali nik ad a posve u pito m ije r su j i m u susjed stvu go re, u k oje se zaklanjaju, a t im su i ja kSlušaše, da je min ulih mjeseci Časimb eg, pred šastnik ov oga sadnjega V esb ega , dao popa li t i nje ka mjesta, i u onaj čas prolazek a r a v a n u d ao oplieniti i djelomice orobiti . Čuvši ovo, bo jah u sene pri l ik a od ha jd uk a, te se obs krbil i za noć stražom , ko ja j ih pra t i la i s l iedeći da n, pr em da se nisu više bojal i, je r je k a ra v abila dosta vel ik a. —• Od Arm ela do D ulk ag ina 24 mil je. — D22. 18.) prodjoše kraj sela Dappi, 6 m., nasel jena od kr šć an a,koj i običaju dosadj ivat i pu tnik om i prolazećim k a ra v an am ; puva hu to ga radi s 30 0 l judi , koje su u to ime uzeli, da j i m bu d

1 Malko više ođ 4 tal. milje, ili jedne geografijske na uru.


30/102

3 P . MATKOVIĆ,

putovanje sigurnije; iš l i su pako vrlo rđjavim putem, jer gora pogibeljna rad i mn ogog a stienja, a preno ćiše u šatorih ko d k ar a v a

seraja blizu mjesta Colombia; bijahu vrlo um ore ni, je r su 15 ur anepr estano jašili put em vrlo zločestim, d osad nim i pogib eljnim , ra di velike vruć ine nisu mo gli na ko nji h ni šta zagr isti, ni šta ppiti . Spazili su ovim putem, da su njekoji karavanseraji zidani pokriveni , gradjeni na udob nost ka ra v an a i p u tn ik a ; ovaj spadmedju bolje. Po ovako rdjavih putevih ima ipak mnogo vrelsvježe vode, što je dobro za one, koji prolaze ovimi krajevi u ovvruće doba. — Od Dulcagina do Colombrije 18 m. — Dne 23. (1

jahah u djelomice put em brd ov itim , u zlazeć i silazeć, pa su dospjs malom strminom do broda na Crnom Drimu Drino Negro), kojisu prebacili ladj icom ; bu đu ć da bijaše ondje samo je dn a, izgubidosta vrem ena , do k su se prev ezli. Ov dje izidjoše iz D uk ad jinpa uđjoše u pok rajin u Stas i još nastav iše svoj pu t A lban ijom .Ovim krajem uprav lja vojvoda M ehm ed paša. Je dv a što su propreko rieke, naidjoše na pogibeljnu jaz, zatim su jahali vrlo ubavpriedjelom i prispjeli su na noćište u selo Zagaris, gdje su pod

šatorih noćevali. O vo k ao i dr ug a m inu la sela naseljena su od ar bnaških kršćana, koji živu po zapoviedih r imske crkve. — Od Klombrije do broda na Drimu 6, a u Zagaris 6 milja".

„D ne 24. (20.) ut or ko m pu to va hu go re i dole, po brežu ljcih ra vn in i; priedjel bijaše vrlo u ba v i ro da n, k ao da bi sav bio obrdjen, dočim je većin om pust, je rb o su od da na s vidjevali m nosela s ma lo ku ća , koje bi nao kolo imale obra djeno zemljište. Pslije 18 milja puta prispjeli su k brodu Bieloga Drima Drino Bi-anco), pr eko koj ega su se ladjicom pr ev ez li; b ud uć da bijaše samjedina , zato su mn ogo vr em en a za prievo z izgubil i , ka o što jukod Crnog a Dri m a. — D ne 2 5. (21.) , u sr iedu, ostavivši Alban ipredjoše u Srbiju. T u ostaviše žitelje, koji ov kr aj D rim a govoarbanaški, a onkraj slovinski; prispjeli su po milje od rieke dleko, k selu Veszaro, naseljenomu od kr šća na , a noćevah u na ubav upolju, punu cvieća. Pokrajina Stas ima granicu izmeđju jednoga idrugoga Drima, pripada Mehmedpaši , koj od ovud dobiva više 8000 dukata prihoda, a pripada mu više od 360 sela, naseljenšto od kršćana, š to od Turaka. — Od Zagarisa do Bieloga Drim18 m. — Dne 26. (22.) u sriedu; pošto su krenuli s noćišta bliBieloga Drima, išli su 12 m., koje ravninom, koja gorom, pa vrvelikom i studenom dolinom, dok su prispjeli na ravan, po imeCorsano (sic ), vrlo veliku i vrl o ro dn u, gdje, vele, da je sultan


31/102

PUT OV AN JA PO BALKANSKO M POLUOTOKU XVI . VIBKA. 31

Selim, pradjed tadanjega sultana, pobieđio vojsku Matije kr. ugskoga. Ima tu brdašce, kojem se priča, da je ondje umro nj

paša, kojega izdade sluga kralja Matije; s toga se od onda običdržati ramena onih, koji dolaze eielivati ruke sultanu.1 Pošto suprevalili 12 milja puta , prispjeli su u selo Zaseodi koje je smje-šteno na vrlo liepoj livadi medju rodnimi i šumovitim brežulzaodjenutim ubavim, obilnim i prekrasnim cviećem; noćevahu šatorih. Tu su vidjeli žene, živeće po grčki, nose tako težke sbrne naušnice, da jim razdiru uha. — Od B. Drima do Zaseo24 milje. — Dne 27. (23.), u petak. Čuvši da je most preko ri

skrhan, krenuše duljim rdjavim putem preko gore, a tim jim oduljio put za jed an dan hoda. Pošto putovahu donjekle dobrputem, dospjeli su na goru, gdje su napustili kratak put, te knuli rdjavim blatnim i tako vrletnim, da su se vrlo izmučili, dsu prispjeli u selo Pelevoreza a od ovud dobrim i ravnim putemu JRiazanda gdje su prenoćili; putovav istoga dana mnogo postrani rieke Lipere i pregaziv mnoge njezine rukavce. — Dne 28.(24.) u subotu, putujuć dobrim putem po ravnini, prispjeli su8 pošto su prije toga prošli preko starinskoga cieloga i vrliepoga vodovoda. Na ulazu u grad sastane jih Nikola Pučić Pozzo), trgovac i plemić dubrovački, u kojega kući odsjeđoš2Scopia (Skoplje) je velik i naseljen grad u pokrajini Srbiji; velda ima oko 3000 kuća. Stanovnici su kršćani, Turci i Zidovi. lika je trgovina kožom i vunom, što se šalje na sve strane; tu žive trgovini i prom etu, što nije vojnik i duhovnik; potonji obično književnici i urodjeni Turci. Tu sjedi sandžak, koj upravgradom i obližnjom oblašću; nad njim je beglerbeg Grčke, kojvrhovni upravljatelj pokrajine. Tu je živež jeftin, đočim se u okrajevih u ostalom oskudjeva. Jedan dan odavle ima rudnika oli srebra, a još dalje jedan dan ima rudnik bak ra, srebra i zlaOd svakih 400 libara, što se izvade, ide 250 sultanu, a ostalo rnikom ili onim, koji daju rudu kopati. Grad je smješten megorami, protječe ga Biardur (Vardar), a preko njega vodi kamenimost od 13 osvodjenih lukova, dug je 329 koraka; ima tu mnmošeja, kupališta i karavanseraja, gdje putnici badava dobivtri dana hranu i druge potrebe. Na brežuljku je stari gradić, g

1 Gl. Kuripešića u Radu, LVI, 184.2 I Eđ. Brown odsjede g. 1669 u kući Dubrovčanina Prokopa.

Reise, Nürnberg 1686, p. 125.


32/102

3 P . MATKOVrĆ,

stanuju T urc i. Slušali su, da od sveg a pr iho da , što im a n a r o d : pdio dobije sultan, ko m a pr ip ad a sve, što tk o ostavi, um riev b

nasljednika. Nisu m ogli o dav le 2 ili 3 da na dalje kr en ut i, jer mienjali konje i pr ip ra vl jal i se na d alji pu t. T u su vidjeli ur u, da je r iedkost u Tu rs k o j; ure se broje k ao i na zap adu , od poddo ponoći1. — Od Ri aza nde do Skoplja 12 m . .

Ev o opisa puta Sor ancina po slanstva od ušća D rim a do Skop lna V ard aru . Izk rc avš i poslanstvo svoju prt l jagu na ušću D rimkrenu na barkah po istoj r ieci u grad Alessio, poznati s taro-rimskiLissus2, bizantinski 'EIITTO:3, s lovenski Lješ1, zna tno mjesto naD ri m u; od starine, jed na od glav nih stanica bl izu zap adn e obam ora Jadr ansk oga , odku da je polazio ka ra va ns ki put u unutrašnjBalkanskoga poluotoka5. P re m da se poslanstvo u Lješu pet da nabavilo, dok si prib avilo ko nje i pr ipr av ilo za dalji pu t po ko pnputop isac ip ak Lješa topog rafijski na tanje ne opi suje ; u ostaloipa k se u cielom slaže s Bizzijem i H ad ži Chalfom, ko j n avo di, je Lješ na podn ožju gore, a gr ad ić da m u je n a tjeme nu bre žul jda ga protječe D ri m . koj utječe u m ors ki zaljev i da j e podčinjsandžaku dukadj inskomu6.

Zna tno je , što putopisac p rik azu je Lješ ka o tržište, gdje se trgvine, đolazeće morem i Dr im om , izkr cava le i ka ra va na m i daljodprem ale. P utopiscu su j u r tu udari le u oči pod nebn e oprek e, koje nebijaše kod kuće, u Mlecih, navikao, koje opreke kontintaln og a p od neb ja sve to su više ra sle, što se dalje u nu tra šnj okopna prodiralo. — Krenuvši poslanstvo iz Lješa, podje pram

1

E. Brown (op. ., . 128) opisuje Skoplje kao najveći grad pokrajini, broji 700 kožara i strojbara. Vidio je mnogo liepih kugdje je bilo u sobab skupih čilima i svako jak ih rezbar ija. Spominjmnoge mošeje, iztiče onu na brdu kao najkrasniju. Medju ostalim minje izvan grada veliki vodovod s 20 osvodjenih lukova.

2 Lissus, Caesar d. Bello civ. III, 2 6. P olib. III , 1 6 ; V III, 15Diodor XV, 3. Liv. XL III, 2 0 ; XL1V, 30. P lin., III, 22, 26 . TP eut. Lissus na brežuljku nedaleko mo rske obale i ušća Drima, Dion. Syrak. osnovan, imao je vrlo tvrd nepristupan grad ić (akro pokoj se uzdrža do poznijega doba.

3 EliaaoQ. Cedren., Const. . de Admin, imp. . 30 . AIGGOC, pribraja Hierocles prov. Praevalitani; Synecdemus ed. Parthey, p. 17' -os, Notitiae episcop., N 3, p. 124, 609 i N . 10, 6 3 1 , p. 22

4 Miklošić, Mon. Serbiea, p. 197, 442 i dr.6 Theiner, Mon. Slavorum mer id., II , 21 9. H ahn, A lban. Studi

p. 92 — 94 , 137. Isti, Reise durch d. Geb. d. Drin u. W arda r, p. 36 Izvještaj M. Bizzia od g. 1610. u Starinah, XX, 86 i 87. Ha

Chalfa, Rumili u. Bosna p. 146.


33/102

PUTO VAN JA PO BALKANSKOM POLUOTOKU XVI. VIEKA. 3 3

s jeveru pu tem na Hevoj s t ra ni D rim a sve do skele Mjeda i li M idia1 ,gdje se nap rot i s redov ječnom u gradić u D anj st icao pu t sk ad ar sk i

s l ješkim2

. N a tom pu tu nav od i putopisac dvie s tanice , dva pr i l ičnoizopačena mjes tna imena, bez sumnje neznatna se la : najpr i je spominje selo Polinesta, vje rov atn o dan ašnji Bliništ, s l ieva od D ri m a,spominje ga Blinisti) često M. Bizzi u svojem izvještaju, d an asžupa p r ipada juća b i skup i j i l j e ško j3 . Drugo mu je Armel, ma loselo, a l i vrlo izop ače no i m e ; po položaju i dalj ini sudeć, vje rov atn odan ašnj i Ha jme l i , spom inje ga i Bizzi * ; j e r pu top i ščevabez im ena vod a tek ućie a bi t i će v jero vatno r ieč ica Giadr i , koja teče

kr aj Hajm ela i u D rim ut ječe . Mala ko njsk a pasmina, ko ja b ješeposlan ikovim l judem nje ka osobitost , čin i se , da je s ta r insk og a po-r iekla , te b i jaše raz pr os t ran jen a po zap adn ih gorovi t ih kr a je vihB alka nsk oga po luo toka , po zna ta još danas ka o malena uz t ra jn a bosan ska pas m ina. I o vaj pu topisa c opaža, da se u Tu rsko j nez na zam il ju , ka o na z ap ad u, nego se dul j ina pu ta račun a po dne vih . P utop isac ra ču na , da su 2 0 tal i jan skih milja prev ali l i u 5V2 ura , ondabi iš le na je d n u uru ma lk o više od 4 tal i jan ske milje, š to čini je dn u

geog rafi jsku, š to bi od pri l i ke od gov aralo ist ini , ali na kojo j jepodlozi ovaj rač un os nov an, — tog a nek azu je , I tu je h i t r in a putova nja i n ar a v pu ta u t jecala n a vr ieme, odnosno na dul j inu pu ta .

N iže skele M jed stup i poslan stvo na pu t , š to vodi m alo ne ra v n op ra m a iz tok u sve do uto ka Crn oga i Bie loga Drim a. T u bi b iona ra vn i pu t m ed ju J a d ra ns k im morem i P r i z r enom do li na D r im ova ,k ad se ova r iek a neb i gub i la izmeđ nepr is tu pnih go rskih l i t ica ;je r v iše D anja n as ta ju D rim ov e gorske sut jeske , a ona v el ik a

ok uk a bila b i vr lo o tegot i la gra dn ju p uta i protegla ga uz ok uk epr ek o mjere . O vu pote žko ću, č in i se, da su ju r Rim ljani uvidje l i,te su sagra di l i pu t od ušća D rim ov a divl jim gorskim pr ieđje lomm alo ne na p ra v ac do Sp asa na D rim u. Ov aj i st i pu t b i jaše i u16 . s to ljeću i pozni je g la vn im obći lom m edju ušćem D rim a, od-

1 Midia gl. u Radu LXXX1V, 62, 66.2

Dan j , gl. u Daničića, Rječnik starina I, 257. Bizzi spominje kodMjeda (Mieti) „vestigie đella citta di Degna, gia ruinata da Sca nder-be gh . S tarine, XX, 9 3 . K. Jireče k, Die Hanđelsstrassen u. Berg w erkev. Serbien u. B osnien (A bb. d. k. böhm. Ges. đ. W iss. V I. F . 10 B d.),p . 40 , 66, 71.

3 Izvještaj B izzia u Starm ali, XX, 85 , 86 , 88, 89 , 96, 11 2. H ah n,Reise, p. 332.

4 Izvještaj Bizzia u Starinah, XX, 88, 92.R. J. A. CXX IV. 3


34/102

4 P . MATKOVIĆ,

nosno Skadrom -Lješom na zap adu , a Prizre nom -Sko pljem na t o k u ' ; s tom ipak razlik om , da j e pozniji pu t išao od ždrie lMalj-i-gi gotovo na pr av ac uto ku C rno ga D rim a. B ud uć

Petar Matkovic - Putovanje Po Balkanskom Poluotoku XIV

Documents