PEDAGOGIJA METODIKA VONJE
Pedagoka vonja - 1
-____________________________________________________________________
PEDAGOKA VONJAPRAKTINI DIO
SADRAJ
UVOD......................................................................................................................
2.
1. DIDAKTIKA UPUSTVA ZA REALIZACIJU TEMA IZ OBLASTI OBUKE
KANDIDATA IZ UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM
................................... 2.
2. PRIPREMANJE KANDIDATA ZA ISPIT
..............................................................
3.
2.1. Obrazovno vaspitni dijelovi u obuci motornim vozilom
................................ 3.
2.2. Odnos ispitivaa i kandidata
........................................................................
4.
2.2.1. Obaveze ispitivaa prema kandidatu
.................................................... 5.
2.2.2. Obaveze kandidata prema ispitivau
.................................................... 6.
2.3. Kodeks dobrog vozaa
................................................................................
6.
2.4. Kodeks dobrog ispitivaa
............................................................................
6.
2.5. Radno mjesto
ispitivaa...............................................................................
7.3. PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE KANDIDATA
.......................................... 8.
3.1. Tekue provjeravanje i ocjenjivanje kvaliteta primjene
steenih znamja
i vjetina
......................................................................................................
8.
3.2. Zavrno ispitivanje i ocjenjivanje na kraju odreenih etapa
........................ 9. 3.3. Subjektivno i objektivno
ocjenjivanje
........................................................... 9.
3.4. Greke
.........................................................................................................
8.
4. KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE KANDIDATA NA PRAKTINOM DIJELU
ISPITA
.................................................................................................................
9.
5. LITERATURA
......................................................................................................
10. UVODMetodika obuke upravljanja motornim vozilom je jedan od
predmeta osposobljavanja buduih instruktora obuke upravljanja
motornim vozilom.
Nivo znanja, vjetina i navika mora biti takav da omogui brzo
tano, sigurno i pouzdano obavljanje svih vozakih zadataka u
razliitim uslovima. Zbog toga se posveuje posebna panja izboru
efikasnih i racionalnih organizaciono-metodskih oblika obuke i
upravljanja motornim vozilom.
Da bi se izabrale najbolje metode potrebno je predhodno utvrditi
zakonitosti sticanja vozakih znanja, vjetina i navika pripreme
izvoaa (instruktora) i rada vozaa.
Metodika obuke upravljanja motornim vozilom je izraena na osnovu
plana i programa i opte prihvaenosti didaktiko-metodikih
postupaka.
1. DIDAKTIKA UPUTSTVA ZA REALIZACIJU TEMA IZ OBLASTI OBUKE
KANDIDATA IZ UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILIMA
PITANJA ZA PEDAGOGIJU PRAKTINI DIO
1. Tema1: Upoznavanje kandidata za vozaa sa osnovnim
ureajima,opremom, komandama i njihovim koritenjem (metodsko -
didaktiki zahtjevi i problemi u realizaciji)
2. Tema 2: Polazak i zaustavljanje (organizacijska i metodska
uputstva i demonstracija, provjera usvojenosti znanja)
3. Tema 3: Polazak i zaustavljanje prenosa (metodski problemi
inajznaajniji elementi u obradi; demonstracija, provjera)
4. Tema 4: Kretanje vozilom unazad, odravanje i promjena pravca
kretanja (organizacijsko-metodska uputstva za pripremu, obradu ,
demonstraciju i provjeru nivoa usvojenosti znanja)
5. Tema 5: Polazak i zaustavljanje na putu sa veim uzdunim
nagibom (priprema i organizacijsko-metodska uputsva za savlaianje
uspona i padova, realizacija, provjera)
6. Tema 6: Obilaenje i preticanje motornim vozilom
(organizacijsko-metoska uputstva i priprema za obilaenje prepreka,
preticanje i obilaenje motornih i drugih vozila; realizacija i
utvrivanje nivoa usvojenosti znanja i navika)
7. Tema 7. Upravljanje motornim vozilom u uslovima intezivnog
saobraaja (metodska priprema, razrada osnovnih elemenata,
realizacija, evaluacija)
8.Tema 8: Saobraaj na raskrsnici (metodsko-didaktika priprema ,
razrada elemenata, realizacija, provjera)
9. Tema 9: Savlaivanje krivina (organizaciona i metodska
priprema, uputstvo, realizacija, provjera znanja)
10. Tema 10: Vonja na otvorenom putupoveanom brzinom
(organizacijska, metodskapriprema i uputstvo, realizacija,
provjera)
11. Tema 11: Upravljanje motornim vozilom nou (organizacija i
priprema, uvjebavanje elemenata, provjera)
12. Tema 12: Upravljanje motornim vozilom u nepovoljnim
vremenskim , terenskim i drugim nepovoljnim uslovima (metodska
priprema, razrada elemenata, obrada i provjera)
13 Tema 13: Parkiranje (organizacija, metodska priprema
uputstva, realizacija zadataka, provjera)
14. Tema 14: Okretanje na putu (priprema metodoloke osnove,
demonstracija, realizacija, provjera, : nain okretanja)
Didaktika uputstva za pripremu asa (podsjetnik)
TEMA 1; Upoznavanje kandidata za vozaa sa osnovnim ureajima,
komandama i opremom vozila i njihovim koritenjem
Osnovni zadaci:
upoznavanje kandidata sa poloajem i karakteristikama osnovnih
ureaja u motornom vozili
upoznavanje kandidata sa postupkom prilagoavanja sjedita vozaa u
skladu sa ergonomskim zahtjevimaElementi za obradu:
1. Unutranji i vanjski ureaji i njihova kontrola
2. Komande (rune, none)
3. Ulazak i izlazak iz vozila
4. Radnje koje prethode vonji
5. Najee greke
Naroito posvetiti panju:
bezbjednom nainu otvaranja i zatvaranja vrata
poloaju tijela kandidata
podeavanje sjedita
poloaju ruku na upravljau
podeavanje ventilacije
rukovanje runim i nonim komandama
pravilnim dranjem ruice mjenjaa
podeavanju pojaseva
osmatranju kontrolnih instrumenata
TRAJANJE: 1 as
MJESTO: svaka povrina izolovana od javnog saobraaja
METODE: usmeno izlaganje, demonstracija
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: demonstraciona, manipulativna
TIP ASA: upoznavanje novih nastavnih sadraja
TEMA 2. Polazak i zaustavljanje vozila
Osnovni zadaci:
upoznavanje predradnji i radnji za postupak pokretanja i
iskljuivanja rada motora
upoznavanje i uvjebavanje postupaka pokretanja, pravolinijskog
kretanja i zaustavljanja motornog vozila
Elementi za obradu:
1. Stavljanje motora u rad
2. Polazak vozlla
3. Upravljanje vozilom i odravanje pravca
4. Zaustavljanje vozila
5. Najee greke
Naroito panju posvetiti:
proceduri startovanja motora (kvailo, ruica mjenjaa, aktiviranje
elektropokretaa)
osmatranju saobraaja
signalizaciji
parking konici
poloaju kandidat (dranje toka pravljaa, sjedenje, koritenje
zatitnog pojasa)
TRAJANJE: 1 as, po potrebi i vie
MJESTO: trenaer-sala, poligon
METODE: usmeno izlaganje, pokazivanje (demonstracija)
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: trenaer, motorno vozilo za obuku
TIP ASA: upoznavanje novih sadraja, kombinovani as
TEMA 3: Primjena stepena prenosa
Osnovni zadaci:
uvjebavanje kandidata u pravilnim postupcima i brzini mijenjanja
stepena prenosa
osposobljavanje uoavanja uzrono-posqedinih veza (buka u
motoru-vii stepen prenosa i obratno)
odravanje pravca kretanja za vrijeme mijenjanja stepena
prenosa
stvaranje osjeaja za optimalno koritenje odreenih stepena
prenosa prilikom ubrzavanja i usporavanja
Elementi za obradu:
1. Koritenje pedale akcelatora (gasa) i postizanje odgovarajue
brzine kretanja
2. Sinhronizovano koritenje pedale gasa i kvaila
3. Izbor odgovarajue putanje ruice mjenjaa
4. Osnovne manipulativne razlike kod promjena stepena prenosa
navie i nanie
5. Najee greke
Naroito panju posvetiti:
- siuacijama u kojima se prelazi iz vieg u nii stepen (dijelovi
puta sa veim uzdunim nagibom, bono skretanje, gust saobraaj,
neravan kolovoz, mimoilenje na suenjima, pjeaki prelazi i dr.)
- planiranom (postepenom) i naglom (iznenadnom)
zaustavljanju
TRAJANJE: 3 asa, po potrebi i vie
MJESTO: poligon, saobraanice sa saobraajem niskog
intenziteta
METODA: usmeno izlaganje, demonstracija
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: trenaer, vozilo za obuku
TIP ASA: kombinovani, ponavljanje i provjera
TEMA 4: Kretanje vozilom unazad
Osnovni podaci:
upoznavanje tehnike pravilnog kretanja unazad i zaustavljanje na
odreenom mjestu,
naizmjenino kretanje unazad i unaprijed
Elementi za obradu:
1. Obuka u voni unazad-odravanje smjera
2. Obuka u vonji na kvaiju
3. Najee greke
Naroito panju treba posvetiti:
ogranienjima u duini i brzini kretnja unazad
strani kolovoza kojom je dozvoljeno voziti unazad
poloaju tijela kandidata
tehnici koritenja pedale kvaila prilikom vonje na kvailu i
ogranienjima
mjerama opreza
TRAJANJE: 2 asa, po potrebi i vie
MJESTO: poligon
METODA: usmeno izlaganje, demonstracija
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku
TIP ASA: upoznavanje novih sadraja, kombinovani as
TEMA 5: Polazak i zaustavljanje na putu sa veim uzdunim
nagibom
Osnovni zadaci:
uvjebavanje postupka kretanja vozila na usponu i nizbrdici
pokretanje motora na nizbrdici koritenjem transmisije
osiguranje motornih vozila na uzbrdici i nizbrdici
Elementi za obradu:
1. Zaustavljanje na usponu
2. Polazak na usponu
3. Izmjena stepena prenosa na uzbrdici
4. Zaustavljanje na nizbrdici
5. Polazak na nizbrdici (naprijed i unazad)
6. Izmjena stepena prenosa na nizbrdici
7. Najee greke
Naroito panju treba posvetiti:
poloaju vozila na kolovozu i signalizaciji
manipulisanju pomonom konicom
sinhronizovanju radnji
mjerama opreza
TRAJANJE: 2 asa, po potrebi i vie
MJESTO: poligon, put sa uzdunim nagibom
METODA: usmeno izlaganje, razgovor, demonstracija
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku
TIP ASA: upoznavanje novih sadraja
TEMA 6: Obilaenje i preticanje motornim vozilom
Osnovni zadaci:
uvjebavanje obilaenja zaustavljenog vozila ili prepreke na
putu
uvjebavanje preticanja, odnosno razvijanje sposobnosti donoenja
pravovremene odluke i vjetine manevre s obzirom na:
a) gabarit puta
b) brzinu kretanja vozila koje se pretie
c) brzinu kretanja vozila koje dolazi u susret
d) trajanje itavog postupka
e) potrebu odustajanja
Elementi za obradu:
1. Utvrivanje uslova za bezbjedno preticanje i obilaenje
(izvianje saobraajne situacije)
2. Iskoritavanje optimalnog stepena prenosa
3. Signalizacija
4. Potrebne mjere opreza
5. Najee greke
Naroito panju treba posvetiti:
uvjebavanju odustajanja od preticanja i obilaenja kad za to
postoje razlozi pravovremenom zavretku preticanja
adekvatnim reakcijama kada kod preticanja pogrijei drugi uesnik
u saobraju
mjestima gdje je obilaenje, odnosno preticanje zabranjeno
TRAJANJE: 2 asa (vjebanje u kontinuitetu)
MJESTO: put sa slabijim intenzitetom sabraaja
METODA: usmeno izlaganje, razgovor, dijaloka metoda,
pokazivanje
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku
TIP ASA: upoznavanje novih sadraja, kombinovani as
TEMA 7: Upravljanje motornim vozilom u uslovima intezivnog
saobraaja
Osnovni podaci:
uvjebavanje rjeavanja saobraajnih situacija u uslovima
intezivnog saobraaja u naselju
uvjebavanje rjeavanja saobraajnih situacija u uslovima
intezivnog saobraja na putu van naselja
Elementi za obradu:
1. Kretanje vozilom u gradu u uslovima vonje u usporenoj
koloni
2. Kretanje uz este zastoje i mijenjanje dinamike kretanja
3. este promjene saobraajnih traka
4. Kretanje u uslovima poveanog broja ostalih uesnika (pjeaci,
biciklisti)
5. Kretanje putem van naselja u uslovima poveanog broja
vozila
6. Najee greke
Naroito panju treba posvetiti:
ukljuivanju i iskljuivanju u uslovima intezivnog saobraaja
prilagoavanju brzine kretanja
uoavanju saobraajnih znakova i oznaka na kolovozu
odgovarajuem odnosu prema pjeacima
prilagoavanje vonje reimu na raskrsnici
TRAJANJE: 3 asa
MJESTO: put u naselju i van naselja
METODA: razgovor, pokazivanje
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku
TIP ASA: kombinovani
TEMA 8: Saobraaj na raskrsnici
Osnovni zadaci:
ujebavanje rjeavanja saobraajnih situacija na regulisanoj
raskrsnici
ujebavanje rjeavanja saobraajnih situacija na neregulisanim
raskrsnicama
Elementi za obradu:
1. Pribliavanje raskrsnici
2. Rang pravila kojim se regulie polazak kroz raskrsnicu
3. Izbor odgovarajue saobraajne trake s obzirom na pravac
kretanja
4. Obaveze u pogledu davanja odgovarajuih signala
5. Mjere opreza
6. Najee greke
Naroito panju treba posvetiti:
prilagoavanju brzine kretanja
mimoilaenju, obilaenju i preticanju na raskrsnici
pravilima skretanja na raskrsnici (prestrojavanje na
jednosmjernim i dvosmjernim saobraajnicama)
TRAJANJE: 3 asa
MJESTO: raskrsnice sa manjim i veim intenzitetom saobraaja
METODA: razgovor, demonstracija
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku
TIP ASA: kombinovani
TEMA 9: Savlaivanje krivina
Osnovni zadaci:
izgradnja pravilne tehnike savlaivanja krivina (ulijevo,udesno,
naizmjenino)
izgradnja pravilne tehnike vonje kroz krivine na putu sa uzdunim
ili poprenim nagibom
Elementi za obradu:
1. Prilagoavanje brzine veliini poluprenika krivine, nagibu
kolovozne trake koeficijentu trenja i tipu vozila
2. Tehnika prolaska kroz krivinu (postepeno ubrzavanje,
dodavanje ili oduzimanje volana i dr.)
3. Vrste krivine s obzirom na preglednost i uticaj na putanju
vozila
4. Najee greke
Naroito panju treba posvetiti:
mjerama opreza
eliminisanju psiholokih barijera (tenja da se koi u drugom
dijelu krivine-zanoenje)
blagovremenom uoavanju saobraajnih znakova i njihovo
potivanje
TRAJANJE: 2 asa
MJESTO: put van naselja
METODA: demonstracije, usmeno izlaganje
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku , dijagrami
TIP ASA: kombinovani
TEMA 10: Vonja na otvorenom putu poveanom brzinom
Osnovni zadaci:
osposobljavanje kandidata da sigurno upravlja motornim vozilom
pri poveanoj brzini
osposobljavanje za bezbjedno smanjivanje brzine (koenje u
nepredvienim situacijama)
navikavanje na odravanje bezbjenog rastojanja izmeu vozila
Elementi za obradu:
1. Odravanje pravca pri veim brzinama
2. Radnje u saobraaju u uslovima poveane brzine (mimoilaenje,
preticanje, zaustavljanje)
3. Mjere opreza
4. Najee greke
Naroito panju treba posvetiti:
- blagovremenom koritenju signalizacije
- navikavanju na promjene koje donosi poveana brzina (efekti
pokreta toka upravljaa, koenja, osvjetljenja puta i dr.)
- obavezama u sluaju kvara i prisilnog zaustavljanja
- kretanju putevima sa vie saobraajnih traka
TRAJANJE: 2 asa
MJESTO: put van naselja sa brzinom od 80 km/ h
METODA: demonstracije, usmeno izlaganje
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku , dijagrami
TIP ASA: kombinovani
TEMA 11: Upravljanje motornim vozilom nou
Osnovni zadaci:
uvjebavanje rjeavanja saobraajnih situacija nou u uslovima vonje
u naselju
uvjebavanje rjeavanja saobraajnih situacija nou na putu van
naselja
Elementi za obradu:
1. Pravila none vonje (ispravnost svjetlosnih ureaja, iste
staklene povrine, smanjena brzina)
2. Obaveze prilikom mimoilaenja i prilikom vonje u koloni ili
iza drugog vouila
3. Postupak u sluaju kvara
4. Najee greke
Naroito panju treba posvetiti:
- mjerama opreza
- koritenju ureaja za osvjetljenje puta
- prilagoavanju brzine kretanja
- opasnostima od neosvijetljenih vozila, pjeaka
- nonoj vonji u nepovoljnim vremenskim i terenskim uslovima
TRAJANJE: 2 asa
MJESTO: put u naselju i van naselja
METODA: usmeno izlaganje, demonstracije,
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku
TIP ASA: upoznavanje novih sadraja
Tema 12: Upravljanje motornim vozilom u nepovoljnim vremenskim,
terenskim i drugim uslovima
Osnovni zadaci:
osposobljavanje kandidata da mogu bezbjedno voziti po snjegu,
magli, kii, poledici i drugim nepovoljnim vremenskim
neprilikama
osposobljavanje kandidata da se vozilom kreu zemljanim i umskim
putevima , raskvaenom zemljitu, preko neravnina i prepreka
Elementi za obradu:
vonja pri smanjenom koeficijentu prijanjanja guma za kolovoz
ljeti i zimi (trag koenja, koenje motorom, pokreti tokom upravljaa,
koritenje konica, rastojanje izmeu vozila, zanoenje vozila)
vonja i zaustavljanje na raskvaenoj podlozi (poklizivanje,
blokada pogonskih tokova, koritenje prirunog materijala)
Naroitu panju posvetiti.
mjerama opreza
tehnici vonje prilagoenoj tipu i vrsti nepovoljnih uslova
mogunosti samoizvlaenja i samopomoi
TRAJANJE: 2 asa
MJESTO: put bez kolovoznog zastora
METODA: usmeno izlaganje, demonstracija
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku
TIP ASA: upoznavanje novih sadraja
Tema 13: Parkiranje vozila
Osnovni zadaci:
uvjebati postupke parkiranja
savladati specifina gabaritna ogranienja
Elementi za obradu:
1. Koso, okomito i paralelno parkiranje u raznim varijantama
2. Signalizacija kod iskljuivanja i ukljuivanja u saobraaj nakon
parkiranja u razliitim varijantama
3. Mjere zatite kod zaustavljanja, odnosno parkiranja
Najee greke
Naroitu panju posvetiti.
- mjerama zatite prilikom ulaska u vozilo ili izlaska putnika i
vozaa
- mjestima gdje je zaustavljanje, odnosno parkiranje opasno i
zabranjeno
- izbor naina parkiranja zavisno od saobraajne situacije
TRAJANJE: 2 asa
MJESTO: poligon, ulica sa manje intenzivnim saobraajem
METODA: usmeno izlaganje, demonstracija
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku , marker
TIP ASA: kombinovani
TEMA 14: Okretanje na putu
Osnovni zadaci:
- upoznati tehnike okretanja motornog vozila na neogranienoj
povrini
uvjebati postupke okretanja motornog vozila na ogranienim
povrinama
Elementi za obradu:
1. Okretanje na putu manevrisanjem
2. Okretanje na putu bez manevrisanja
3. Okretanja na raskrsnici
4. Najee greke
Naroitu panju posvetiti:
kod okretanja manevrisanjem prelaska na lijevu i povratku na
desnu stranu puta (signalizacija, uvid u stanje na putu)
kod okretanja bez manevrisanja-gabaritu puta i vozila, te
odgovarajuoj signalizaciji
kod okretanja na raskrsnici-na razliite limitirajue faktore
(samo onda kada time ne ometa kretanje drugih vozila, ako je
raskrsnica pregledna itd.)
TRAJANJE: 3 asa
MJESTO: put odgovarajueg gabarita, raskrsnica
METODA: usmeno izlaganje, demonstracija
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNA SREDSTVA: skece, vozilo
TIP ASA: kombinovani
Napomene:
1. Distribucja broja asova po nastavnim temama je data samo kao
prijedlog koji se mora prilagoditi edukativnim karakteristikama
svakog pojedinog kandidata.
2. Dio ukupnog fonda asova obavezno se planira za ponavljanje,
utvrivanje i sistematizaciju prema potrebi i u okviru broja asova
odreenih zakonom, to ukljuuje i neposrednu pripremu za polaganje
ispita.
PISMENE PRIPREME
vozaa instruktora za izvoenje praktine obuke u upravljanju
motornim vozilom
VOZA-INSTRUKTOR AUTO-KOLA MJESTO
______________________________________________________________________1.
Nastavna jedinica
2. Vaspitno-obrazovni zadaci
3. Tip asa
4. Nastavne metode
5. Oblici rada
6. Nastavna sredstva
7. Vrijeme (datum)
8. ime i prezime kandidata
ORGANIZACIJA I STRUKTURA NASTAVNOG ASA
DIJELOVI ASA / NASTAVNI SADRAJ
NAPOMENE
2. PRIPREMANJE ISPITIVAA ZA ISPIT 2.1. Obrazovno vaspitni
dijelovi u obuci upravljanja motornim vozilom. Vaspitno djelovanje
u sklopu obuke upravljanja motornim vozilom proizilazi iz opteg
obraazovnog sistema u drutvu, koji je u skladu sa razvojem
saobraajno- tehnike kulture i svijesti i optih znanja vanih za
sticanje kvalitetnih vozakih znanja, vjetina i navika. U okviru
obuke upravljanja motornim vozilom potrebno je razviti odgovornost
i svijest kandidata i potrrebi visoke uvjebanosti i njen znaaj za
linu sigurnost i sigurnost ostalih uesnika u saobraaju.
Obrazovni dijelovi predstavljaju povezivanje i primjenu znanja
iz oblasti:
- Saobraajnih pravila i propisa na putevima;
- Poznavanje i odravanje motornih vozila i puteva;
- Upravljanja motornim vozilom u razliitim saobraajnim putnim,
terenskim i
vremenskim uslovima.
2.2. Odnos ispitivaa i kndidata Za stvaranje to boljih uslova
rada, atmosfere za rad i bre napredovanje kandidata u obuci
potrebno je analizirati odnose izmeu instruktora i kandidata odakle
proizilazi i odnos ispitivaa.
Ovaj odnos se mora posmatrati kroz:
obaveze ispitivaa prema kandidatu,
obaveze kandidata prema instruktoru.
2.2.1. Obaveze ispitivaa prema kandidatu U toku polaganja ispita
kandidati esto pogreno izvode odreene radnje. Dunost ispitivaa je
da to uoava i (da po dogovoru na samom poetku) kandidatu ukazuje na
greke i njihove uslove i posledice. Treba izbjegavati stavljanje
primjedbi u toku kretanja vozila tj. tokom polaganja ispita osim u
izuzetnim sluajevima. Ukoliko se greke ukazuju upravljanja motornim
vozilom, na njih ukazivati vrlo oprezno.
Ako kandidat svojom vonjom (postupcima) ugroava bezbjednost
saobraaja ili iz bilo kojih razloga doe do iznenadne opasnosti na
nju obavezno mora reagovati instruktor (upozorenjem na opasnost,
koenjem, zaokretanjem toka upravljaa, aktiviranjem parkirne -
pomone konice,...) kako ne bi vozilom ugrozio linu bezbjednost, i
bezbjednost drugih uesnika u saobraaju.
Pored gore navedenih obaveza ispitiva treba:
Da temeljno poznaje nastavni plan i program i probleme nauke
koji se nalaze u osnovi metodike obuke upravljanja motornim
vozilom;
Da poznaje metodike osnove vaspitanja u irem smislu, a posebno
izvoenje nastave za odreeni uzrast kandidata;
Da ima odreene pedagoke sposobnosti tj. da je praktino i
neposredno pripremljen za rad sa kandidatima;
Da je izgradio potrebu i naviku permanentnog usavravanja i
inoviranja znanja;
Da je pravedan, disciplinovan i nepristrastan. 2.2.2. Obaveze
kandidata preme ispitivau
U odnosu na ispitivaa a i uopte na samo polaganje ispita
kandidat bi se trebao pridravati sljedeih obaveza:
- Da je to vie fiziki i psihiki odmoran i rastereen;
- Pristojno i isto obuen;
- Da nije bolestan, pod dejstvom alkohola lijekova i opojnih
sredstava;
- Adekvatno obuven (Da nije: bos, u papuama , u cipelama sa
visokom petom-tiklom,
klompama i da ima suvu obuu);
2.3. Kodeks dobrog vozaaKodeks dobrog vozaa predstavlja skup
mjera i postupaka kojih bi se voza trebao pridravati u cilju
bezbjednog i sigurnog upravljanja motornim vozilom i tim mjerama
treba da obezbijedi i linu bezbjednost i bezbjednost drugih uesnika
u saobraaju iako te mjere nisu predviene zakonom. Voza mora biti
svjestan odgovornosti koja mu je povjerena dobijanjem vozake
dozvole. U skladu sa ovim voza treba da: - Odrava vozilo u tehniki
ispravnom stanju;
- Ne upravlja vozilom ako je uzimao i najmanju koliinu
alkohola;
- Potuje sva pravila u saobraaju a posebno ogranienje
brzine;
- Ne upravlja motornim vozilom ako je umoran, pospan ili
bolestan;
- Bude paljiv prema pjeacima i ne dolazi u verbalni duel sa
drugim uesnicima u
saobraaju;
- Ne upravlja motornim vozilom ako je emocionalno uzbuen;
- Na vrijeme signalizira sve svoje namjere da iznenadno ne
mijenja pravac i koi
vozilom;
- Ne utrkuje se sa drugim vozilima; - Da duga svjetla sopstvenog
vozila ne smetaju vozilu koje dolazi u susret ni vozilu
koje je ispred u nonoj vonji; - Izbjegava sporo kretanje a ako
to mora daje znake drugim uesnicima da mogu da
izvre preticanje ako za to postoje uslovi;
- Prati namjere ostalih uesnika u saobraaju kako bi mogao
blagovremeno da
reaguje; 2.4. Kodeks dobrog ispitivaa
U okviru metodike ispitivanja na vozakim ispitima ispitiva bi
trebao:
- Da ima solidno opte obrazovanje i optu kulturu:
- Poetkom ispita da se predstavlja kandidatu;
- U ponaanju da je odmjeren i staloen i da svojim stavom uliva
povjerenje i da u
svakoj situaciji predstavlja autoritet za kandidata;
- Da vodi uredan ivot i odrava psihofiziku kondiciju;
- Da s ljubavlju obavlja i voli svoj poziv;
- Da ne potcjenjuje kandidate;
- Da je lijepo vaspitan;
- Da je oprezan i bez panike reaguje na novonastalu
situaciju;
- Da potuje linosti svakog kandidata;
- Da je ljubazan, dobro raspoloen, veseo, prirodan, drutven,
prijatan, ozbiljan,...;
- Da je uredan (obrijan, oeljan );
- Da za vrijeme polaganja ne pui, vae vakau gumu ili jede;
2.5. Radno mjesto ispitivaa Radno mjesto ispitivaa u centrima za
polaganje vozakih ispita je jako odgovoran poziv te u toj mjeri i
znaaj. Obino su to ljudi saobraajne struke koji se stalno
usvravaju.
Ispitiva mora u potpunosti vladati metodikom racionalne i
efikasne obuke vonje.
Neki od sledeih primjera ispitiva e lako prepoznati i moi lako
procijeniti kao to su:
Ako kandidati nakon zavrene obuke tj. za vrijeme polaganja
gledaju u pedale i poluge pri dejstvu na njih ili ukljuuju mjenja
sa umom zupanika; Ako otro koi, ne razlikuje normalno od forsiranog
koenja; Ako pokree motorno vozilo sa ukljuenom pomonom (runom
konicom); Zaboravi da ukljui ili iskljui pokaziva pravca; Ne smanji
brzinu pred krivinom; Nepaljivo se ukljui u saobraaj;a svi oni znae
da su kandidati vrlo loe ili nepravilno obuavani tj. da proces
izvoenja obuke nije bio zadovoljavajui.
Rad ispitivaa je teak i sloen. I pored toga, ispitiva se sa
taktom i panjom mora odnositi prema svakom kandidatu. Zahtjevi
ispitivaa moraju biti uvijek razumljivi kandidatu.3. PROVJERAVANJE
I OCJENJIVANJE KANDIDATA3.1. Tekue provjeravanje i ocjenjivanje
kvaliteta primjene steanih znanja, vjetina i navika
Jo u toku nastavnog procesa uenja kandidata-vozaa potrebno je
stalno praenje, vrednovanje i ocjenjivanje uspjeha kandidata u
nastavi to na kraju rezultira polaganjem vozakog ispita.
Takvim ocjenjivanjem se postie pravilna procjena rezultata
nastave, tj. povratna informacija koja treba da objektivnije odredi
nastavne zadatke u narednoj etapi.
Provjeravanje i ocjenjivanje znanja, vjetina i navika tokom
obuke je vano i zbog toga to se eventualni propusti u radu kasnije
teko nadoknauju, a greke tee ispravljaju
.
Ocjena moe biti subjektina , a nuno je da ona bude
objektivna.
Prihvatljivo je i objektivnije ono ocjenjivanje koje adekvatno
odraava nivo znanja i stepen uvjebanosti neke radnje kandidata.
Najefikasnije je ono znanje, kojim se on moe u raznim
situacijama viestruko koristiti u praksi, tj. koje moe
primjenjivati u upravljanju vozilom.
Zahtjevi ocjenjivanja (ispitivanja) treba da budu: precizni,
jasni i unaprijed poznati.
3.2. Zavrno ispitivanje i ocjenjivanje na kraju odreenih
etapa
Pri svakoj procjeni i ocjenjivanju posebnu panju treba obratiti
na minimum znanja i vjetina koje kandidat za vozaa mora posjedovati
da bi zadovoljio na ispitu.
Od kriterijuma i naina ocjenjivanja u znatnoj mjeri zavise i
motivacija kandidata za uspjeh u obuci i na samom ispitu.
Ocjenjivanje se vri u razliitim etapama i to:
1. Ocjenjivanje (vrednovanje) na svakom zavrnom dijelu asa sa
ciljem da se ocijeni uspjenost asa i nivo usvojenog znanja,
kandidata iz te nastavne jedinice,
2. Provjeravanje i ocjenjivanje poslije svake obraene teme
(tematsko ocjenjivanje),
3. Provjeravanje i ocjenjivanje po oblastima (npr. vonja ulicom
sa manjim intenzitetom saobraaja)
4. Zavrno provjeravanje i ocjenjivanje vonje (priprema za
ispit)
5. Polaganje vozakog ispita
Ocjene se mogu izraavati na razne naine: od potvrivanja ,
pohvaljivanja, odobravanja verbalno-neverbalno),
do ocjena zadovoljava- ne zadovoljava, poloio i nije poloio ili
skalom od 5 ocjena.
Prilikom polaganja vozakog ispita ocjenjivanje se vri sa dvije
ocjene: poloio i nije poloio
3.3.Subjektivno i objektivno ocjenjivanjeOsnovna razlika izmeu
subjektivnih i objektivnih formi ocjenjivanja je u tome to je u
objektivnim formama ocjenjivanja mjera ocjenjivanja sadrina u
instrumentu (npr. testovi), dakle van linosti onoga koji ocjenjuje
, dok je u subjektivnim formama ocjenjivanja mjera sadrana u
linosti onoga koji ocjenjuje . Znai linost ispitivaa moe imati
znaajan uticaj na ocjenu.
Osnovni nedostaci subjektivnog ocjenjivanja su:
4. nije podjednaka razlika prema svima
5. omoguava intervenciju u favorizovanju pojedinaca
6. ispitivai mogu pasti pod uticaj prostih utisaka
(halo-efekat)
7. ne ostavlja nikakav objektiva trag
8. neekonomino je , potrebno je mnogo vie vremena
Za to objektivnije ocjenjivanje znanja, vjetina i ponaanja
potrebnih za upravljanje motornim vozilom , ispitivai mora da dobro
poznaju pedagogiju, psihologiju, pedagogiju vonje , propise o
bezbijednosti saobraaja na putevima, motore i motorna vozila.
Osnovni cilj pri ispitivanju treba da bude postizanje to vee
ujednaenosti kriterijuma pri ocjenjivanju kandidata za vozae.
Posmatrajui ovo stanovite bilo bi dobro kada bi se izradio
jedinstven zapisnik u koji bi ispitiva iste ili sline greke
kandidata popratio upisivanjemu u istu kuicu zapisnika.
Potrebno je samo definisati zadatke kao i postupke koji se pri
izvoenju tih zadataka ocjenjuju pogrenim.
3.4. Greke
Provjeravanjem vozakih znanja, vjetina i navika treba da bude
sistematsko, objektivno i realno. Istraivanja su pokazala da se kao
najpouzdaniji kriterijum za utvrivanje vozakih znanja , vjetina i
navika mogu smatrati greke. Greke se mogu podijeliti na osnovu tri
faktora:
a/ Greke koje se odnose na vremenski faktor:
Radnje se izvode sporo
Radnje se izvode sa zakanjenjem
Radnje se izvode prije vremena.
b/ Greke koje se odnose na kvalitativni faktor:
Netane radnje (kao to je dovoenje poluge mjenjaa u pogrean
poloaj). Zamjena ispravne radnje pogreno, kao to je pritiskivanje
pedale gasa umjesto pedale radne konice i sl.
c/ Greke koje se odnose na kvantitativni faktor koji
obuhvata:
Isputena radnja, (zaboravljanje da se pomjeri poluga mjenjaa u
neutralni poloaj prilikom zaustavljanja vozila).
Suvine radnje, (nepotrebno stalno provjeravanje da li je poluga
mjenjaa zaista u odabranom poloaju).
Sa aspekta greaka radnje se dalje mogu podijeliti:
Prema tome da li kandidat ne zna kako se radnja pravilno izvodi
pa radnju izvodi nepravilno,
Prema tome kako kandidat zna kako se radnja izvodi pravilno ali
radnju izvodi nepravilno,
Prema tome kako kandidat djelimino zna kako se radnja izvodi pa
djelimino
izvodi radnju pravilno a djelimino nepravilno.
Greke se mogu manifestovati :
Kod obilaenja - obilaenje se vri bez prethodne provjere
mogunosti obilaenja i
ukljuivanja lijevog pokazivaa pravca;- obilaenje je zapoeto u
prevelikom rastojanju i- zapoeto obilaenje u sektoru zabrane;- za
vrijeme obilaenja daje se preveliko oili premalo ubrzaanje;-
vraanje u desnu saobraajnu traku vri se u premalom ili prevelikom
luku.
Kod preticanja- nepravilno zauzeta pozicija izvoenja puta
preticanja;
- neblagovremeno ukiljuivanje pokazivaa pravca;- razvijanje vee
brzine od dozvoljene pri preticanju;
- nepravilna procjena odstojanja od preticanog vozila;-
zapoinjanje preticanja u sektoru zabrane;- neadekvatno ubrzanje
prilikom izvrenja manevra preticanja i dr.
Kod upravljanja motornim vozilom u gradskim uslovima -
nepotovanje prava prvenstva prolaza na raskrsnici;
- nepravilno zaustavljanje pred svjetlosnim signalnim znakom i
znakom
koji zabranjuje prolaz;- nekorienje linija vodilja pri skretanju
u lijevo;
- neblagovremeno prestrojavanje i ukljuivanje ili iskljuivanje
pokazivaa
pravca i dr; Kod upravljanje vozilom nou - prekasno ili prerano
iskljuivanje dugih svjetala pri mimoilaenju,
obilaenju, preticanju i sl.;- pri kretanju iza drugog vozila
koristi duga svjetla;- pri kretanju po osvijetljenim saobraajnicama
nekoristi kratka svjetla.4.KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE KANDIDATA NA
PRAKTINOM DIJELU ISPITA1. Prije poetka ispita ispitiva je duan
utvrditi identitet kandidata koji
pristupa ispitu.(vaea lina karta ili vozaka ili paso). Nakon
toga, prije nego to zapone sa provoenjem ispita ispitiva mora
kandidatu
bez obzira pristupa li kandidat prvi ili neki drugi put, jasno
dati upute o
provoenju ispita, nainu voenja ispita i ocjenjivanja kandidata
tokom
ispita. Ispitiva e kandidata pitati na poetku da li hoe da me se
greke
saoptavaju tokom ispita kada ih uini ili na kraju. Tokom ispita
ispitiva treba utvrditi da li je kandidat stekao potrebne vjetine
uz primjenu steenih znanja i spoznaja za sigurno i samostalno
upravljanje vozilom u stvarnim saobraajnim uslovima. Kandidat za
vrijeme praktinog dijela ispita zadatke mora izvesti tano, propisno
i sigurno. Svoju vonju prilagoditi uslovima puta i saobraajnoj
situaciji u kojoj se ispit provodi i voziti tako da ne ugrozi sebe
i druge uesnike u saobraaju. Posebno brzinu vonje treba prilagoditi
brzinu saob. toka u kojem vozi kako ne ne bi svojom vonjom ometao
ili usporavao normalno odvijanje saobraaja. Ispit bi trebao zapoeti
s najjednostavnijim-najlakim radnjama (ako to uslovi dozvoljavaju),
a postepeno bi se uvodile sloenije radnje. Na ispitu ispitiva mora
kandidata ispitati sve radnje prema sadraju za pojedinu kategoriju
vozila.(Npr.kod ispita C1, C, C1+E, D i svih kategorija vozila koje
su obavezne da koriste tahograf kandidat mora znati da isti
koristi. Traku-listi od tahografa zajedno sa komisijom potpie.
- Sve propuste i greke ispitiva postupno unosi u zapisnik.
Ukoliko kandidat jednom grekom izazove i druge greke ili postupke
odnosno
opasnosti ispitiva e ih sve unijeti u zapisnik kako bi se
evidentirane greke davale
to stvarniju sliku o dogaanju na ispitnoj maruti. Ispitiva
posebno evidentira
ponavljanje istih greaka. Kandidat e zadovoljiti na ispitu
ukoliko ne ponovi trei puta istu greku koju smije uiniti samo dva
puta odnosno ako ne ponovi drugi puta
radnju koju smije uiniti jedanput.
Postupke kandidata koji su naroito opasni za bezbjednost
saobraaja
ispitiva ne evidentira kao greke ve ih odmah upisuje kao
eliminacionu zbog koje
kandidat nee zadovoljiti na ispitu . Osim eliminacionih ispitiva
evidentira i
kumulirajue greke. Eliminacione greke su: a/ izazivanje
neposredne opasnosti u vonji zbog koje je drugi uesnik u
saobraaju primoran preduzeti neku od izbjegavajuih radnji
vozilom;
b/ postupci suprotni saobraajnim pravilima i saobraajnoj
signalizaciji; c/ izlazak vozilom izvan gabarita saobrajnice;
d/ pogrena upotreba komandi vozila u pokretu ako je izazvalo
neposrednu
opasnost;
e/ neuspjeno izvoenje pokretanja vozila na putu sa usponom od 8%
do 16 %;
f/ neuspjeno izvoenje parkiranja vozila na parking prostoru ili
povrini na dijelu
kolovoza.
U greke koje se kumuliraju spadaju sva odstupanja od pravilnih
postupaka i izvoenja pojedinih radnji upravljanja motornim vozilom
u saobraaju utvrenih Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraaja na
putevima u Bosni i Hercegovini, Pravilnikom o uslovima i nainu za
dobijanje licence, te programom ispita upravljanja motornim
vozilom.- Na kraju ispita ukupnim zbirom pokazanih vjetina i
ponaanja ispitiva
ocjenjuje ispitivaa sa ocjenom poloio ili nije poloio.
- Tokom procjene vjetina i ponaanja kandidati i ispitivai
posebnu
panju moraju obratiti na injenicu je li kandidat usvojio
osobine
defanzivnog naina vonje i ponaanja ime se vidi da li vodi rauna
o
zatiti ostalih uesnika u saobraaju. Procjena mora obuhvatiti i
iskazani opti stil vonje kako bi ispitiva dobio potpunu sliku o
kandidatu. To podrazumijeva vonju prilagoenu uslovima saobraajne
bezbjednosti uzimajui u obzir stanje puta i
vremenske prilike, ostale uesnike u saobraaju i njihovo ponaanje
te
sposobnost predvianaj opasnih situacija i pravilnog reagovanja
ako do njih doe. Ispitivai procjenjuju da li kandidat za vozaa:
Kontrolie vozilo uzimajui pri tome u obzir:
Pravilnu upotrebu sigurnosnih pojaseva, vozakih ogledala,
naslona za glavu, pravilnu upotrebu svjetala i ostale opreme;
propisno korienje spojke, mjenjaa, akceleratora, sistema koenja,
upravljaa , kontrolu nad vozilom u raznim situacijama, pri raznim
brzinama vonje, stabilnost vozila na cesti. Upravlja vozilom u
saglasnosti sa zahtjevima ekonomine vonje i
vonje koja uzima u obzir zatitu ivotne sredine sa akcentom u
pogledu br. okretaja motora, pravovremenu promjenu prenosa,
adekvatnu tehniku koenja i ubrzavanja. Posjeduje osjeaj
preglednosti: opta preglednost dogaaja na neposrednoj raskrsnici,
adekvatna upotreba vozakih ogledala i sposobnost predvianja dogaaja
koji se mogu dogoditi na razliitim udaljenostima od vozila. Potuje
propise o proputanju vozila:
Proputanje vozila na rskrsnicama (svih vrsta i oblika), u
ostalim situacijama (npr. Pri promjeni saobraajnih
traka-prestrojavanju, promjeni smjera kretanja, pri izvoenju
posebnih radnji vozilom). posjeduje sposobnost zauzimanja vozilom
pravilnog poloaja na
raskrsnici: pravilan poloaj vozila tokom upravljanja saob.
trakama, na
raskrsnici sa krunim tokom saobraaja, u krivinama, a sve u
saglasnosti sa vrstom i rotacionim karakteristikama vozila
kojim
upravlja, zauzimanje ispravnog poloaja vozila prilikom
prestrojavanja. Posjeduje sposobnost odravanja pravilnog razmaka
izmeu vozila,
odravanje pravilnog razmaka prema vozilima koja se kreu ispred i
sa
strane. Odravanje pravilnog razmaka izmeu vozila i ostalih
uesnika u
saobraaju naroito pjeaka i biciklista. Posjeduje osjeaj za izbor
optimalne brzine vonje: kandidat mora
upravljati vozilom na nain da ne prekorauje dozvoljenu
brzinu
kretanja; mora prilagoditi brzinu kretanja vozila uslovima puta
i
vremenskim uslovima, propisima koje namee lokalna zajednica;
mora
biti u stanju upravljati vozilom onom brzinom koja mu
omoguava
zaustavljanje na onoj udaljenosti koja mu doputa vidljivost;
kandidat
mora biti u stanju upravljati vozilom brzaainom koja je
prilagoena
saobraajnom toku u svakoj odreenoj konkretnoj situaciji tj.
Onom
brzinom koju odravaju ostali uesnici u saobraaju.
Upravlja vozilom sigurno obzirom na svjetlosnu signalizaciju,
saobraajne znakove i ostale uslove: ispravno postupa prema
svjetlosnoj signalizaciji (semaforu), ispravno postupa prema
znakovima koja daju ovlatena sl. Lica u saobraaju; ispravno postupa
prema inforamacijama koje se daju. LITERATURA:
1. Metodika obuke vonje, J. Kolenc, Vojno izdavaki zavod,
Beograd, 1986.2. Metodika obuke vonje, grupa autora - Saobraajna
tehnika kola Zemun, 2003.3. Drutveni i struni aspekti obrazovanja
vozaa Zbornik radova, Savez drutava inenjera i tehniara Beograda,
Beograd, 1981.
4. Pedagogija, Nedeljko Trnavac i Jovan orevi, Nauna knjiga,
Beograd, 1995.
5. Zakon o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima - Slubeni
Glasnik R.S.
6. Pravilnik o uslovima i nainu za dobijanje licence Sl. Glasnik
R.S.
7. Pravilnik o sticanju zvanja vozaa-instruktora motornih vozila
Sl. Glasnik R.S.8. Licenciranje ovlatenih predavaa i ispitivaa
B.Radakovi i saradnici, Banja Luka, 2007.