-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
0
2012
ZIM d.d Zenica
2/27/2012
PLAN AKTIVNOSTI
SA MJERAMA ZA POSTUPNO SMANJENJE EMISIJA, ODNOSNO ZAGAENJA I
USKLAIVANJE SA BAT (DOPUNJENA VERZIJA)
Za operatera ZIM d.d Zenica
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
1
SADRAJ
Uvod..................................................................................................................................
4
1. Ime i dresa klijenta
(operatera).........................................................................................
6
2. Lokacija pogona i postrojenja prikazana na
planu............................................................
7
2.1.
Uvod..................................................................................................................................
7
2.2.
Lokacija.............................................................................................................................
8
3. Opis djelatnosti preduzea, vrsta proizvoda, godinji kapacitet
proizvodnje i broj uposlenika 15
3.1. Djelatnost
preduzea.........................................................................................................
15
3.1.1. Osnovna djelatnost
preduzea...........................................................................................
17
3.2. Vrsta proizvoda (proizvodni
program).............................................................................
18
3.3. Godinji kapacitet
proizvodnje.........................................................................................
19
3.4. Broj
uposlenih...................................................................................................................
21
3.5. Broj radnih
smjena..............................................................................................................
21
4. Opis pogona i
postrojenja..................................................................................................
23
4.1. Linija prijema mlijeka i skladite sirovog
mlijeka.............................................................
23
4.1.1. Prijem
mlijeka....................................................................................................................
23
4.1.2. Skladitenje sirovog
mlijeka..............................................................................................
24
4.2. Linija pasteriziranog mlijeka (termika obrada
mlijeka)................................................... 25
4.2.1. Opis
linije...........................................................................................................................
25
4.2.2. Sterilizacijalinije
pasterizacije...........................................................................................
28
4.2.3.
Pasterizacija.......................................................................................................................
29
4.3. Proizvodnja kiselo mlijenog
programa............................................................................
30
4.3.1. Fermentirani mlijeni
napitci............................................................................................
30
4.3.2. Proizvodnja
jogurta...........................................................................................................
31
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
2
4.3.2.1. Odabir
mlijeka...................................................................................................................
31
4.3.2.2. Predtretman
mlijeka...........................................................................................................
32
4.3.3. Tekui
jogurt......................................................................................................................
35
4.3.4. vrsti jogurt (kiselo
mlijeko).............................................................................................
38
4.3.5. Konzumna
pavlaka...........................................................................................................
39
4.4. Proizvodnja svjeeg kravljeg
sira......................................................................................
40
4.5. Proizvodnja bijelog sira
krike..........................................................................................
42
4.6. Linija sirnih
namaza...........................................................................................................
43
4.7. Pranje prazne amblae
(gajbi)............................................................................................
44
4.8. CIP sistem pranja (cleaning in
place)................................................................................
45
4.9. Proces proizvodnje tehnoloke
pare..................................................................................
47
5. Datum poetka rada
pogona..............................................................................................
61
6. Zagaenost okolia u nultom
stanju...................................................................................
61
6.1. Popis mjesta nastanka i kvalitativno kvantitativne
karakteristike otpadnih tokova.......... 61
6.1.1. Emisija u
zrak....................................................................................................................
62
6.1.2. Isputanje otpadnih
voda...................................................................................................
63
6.1.3.
Otpad.................................................................................................................................
65
6.1.4.
Buka...................................................................................................................................
66
6.1.5. Ostali otpadni
tokovi..........................................................................................................
68
7. Lista sirovina i pomonih materijala ukljuujui i hemijske
supstance i gorivo............... 69
7.1. Lista sirovina i pomonih
materijala.................................................................................
69
7.2. Lista kemijskih supstanci i
goriva.....................................................................................
77
8. Potronja vode i
energije....................................................................................................
78
8.1. Potronja
vode...................................................................................................................
78
8.2. Potronja elektrine
energije.............................................................................................
81
8.3. Potronja uglja
..................................................................................................................
85
9. Mjere za odravanje i ienje
opreme..............................................................................
89
10. Opis postojeeg
monitoringa........................................................................................
102
11. Opis postojeih mjera
prevencije.......................................................................................
104
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
3
11.1. Mjere prevencije nastanka
emisija....................................................................................
104
11.2. Mjere za racionalnu potronju i svoenje upotrebe sirovina
na minimum........................ 107
11.3. Mjere za racionalnu potronju i svoenje upotrebe vode na
minimum............................. 107
11.4. Mjere za racionalnu potronju i svoenje upotrebe energije
na minimum........................ 108
11.5. Opis konanog tretmana otpadnih tokova i njihova usporedba
sa onim datim u najboljoj raspoloivoj
tehnologiji......................................................................................
111
12. Analiza podataka o potronji sirovina i
emisijama............................................................
116
12.1. Analiza podataka o potronji sirovina, vode i
energije......................................................
116
12.2. Analiza emisije u
vode.......................................................................................................
123
12.3. Analiza emisija u zrak, mirisi i
buka................................................................................
125
13. Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisija iz pogona i
postrojenja i racionalizaciju potronje sirovina i prirodnih resursa
(vode i
energije)....................................................
128
14. Prijedlog monitoring
plana...............................................................................................
130
15. Mjere za monitoring proizvodnje i nastnka otpada i
emisija............................................. 132
16. Plan za spreavanje nesrea velikih
razmjera....................................................................
132
17. Nain izvjetavana o rezultatima izvrenja
mjera..............................................................
133
18. Finansijska procjena za izvrenje plana na godinjem
nivou........................................... 134
19. Plan prestanka rada pogona i
postrojenja.........................................................................
137
20.
PRILOZI............................................................................................................................
138
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
4
UVOD
Operator pogona i postrojenja navedenih u lanu 4., 6., 8. i 9.
Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena
uticaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni
i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine
Federacije BiH, broj: 19/04), za koja su izdate dozvole
(urbanistika saglasnost i/ili odobrenje za graenje) prije stupanja
na snagu Zakona o zatiti okolia (Slubene novine Federacije BiH,
broj: 33/03), duan je prije podnoenja zahtjeva za izdavanje
okolinske dozvole izraditi plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za
postupno smanjenje emisija, odnosno zagaenja i za usaglaavanje sa
najboljom raspoloivom tehnikom, shodno odredbama Pravilnika o
uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za
pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na
snagu Zakona o zatiti okolia (Slubene novine Federacije BiH, broj:
68/05). Plan se dostavlja Federalnom ministarstvu okolia i turizma
na odobravanje. Po odobravanju Plana, odnosno po ispunjavanju
uvjeta propisanih odredbama citiranog Pravilnika, operator pogona i
postrojenja podnosi zahtjev za izdavanje okolinske dozvole u roku
predvienom odredbama lana 3. stav 1. taka 2.a. Pravilnika o
rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za
pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na
snagu Zakona o zatiti okolia. Plan mora sadravati sve elemente i
podatke navedene u lanu 4. Pravilnika o uvjetima za podnoenje
zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja
koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti
okolia.Prema odredbama Pravilnika o pogonima i postrojenjima za
koje je obavezna procjena uticaja na okoli i pogonima i
postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju
okolinsku dozvolu, svi pogoni, spadaju u pogone koji mogu negativno
uticati na okoli i za iste je propisana obaveza izdavanja okolinske
dozvole. Prema tome, operator je duan uraditi navedeni Plan
aktivnosti u cilju izdavanja okolinske dozvole od strane Federalnog
ministarstva za okoli i turizam. U svrhu izrade Plana aktivnosti
uraeno je slijedee:
- izvrena je analiza postojee tehnike dokumentacije i druge
dokumentacije proizvodnih pogona i postrojenja koji se nalaze na
lokaciji Kanal 32, opina Zenica,
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
5
- izvrena je analiza okolinskih propisa i strune literature u
vezi predmetne djelatnosti,
- izvren je pregled lokacije i okolnog podruja u odnosu na
lokaciju, - izvrena je analiza kvaliteta otpadnih voda, te mjerenje
emisije iz
kotlovnice kao i mjerenje intenziteta buke sa frekventnom
analizom, - prikupljene su potrebne informacije i prostorno-planska
dokumentacija za
predmetnu lokaciju od Slube za prostorno ureenje opine Zenica, -
prikupljene su potrebne informacije, podaci i podloge od operatora
svrhu
izrade Plana aktivnosti i definisane su mjere koje treba
preduzeti za smanjenje emisija u okoli.
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
6
1. IME I ADRESA KLIJENTA (OPERATORA):
ZIM d.d ZENICA
ZENIKA INDUSTRIJA MLIJEKA
ul. KANAL 32
72 000 ZENICA
BOSNA I HERCEGOVINA
Kontakt informacije:
Telefon: +387 32 457 484
Fax: +387 32 457 358
Email: [email protected]
Struni tim na izradi Plana aktivnosti:
Doc dr sc Hajrudin Skender
Dr vet Sanela Patkovi
Dipl ing ma Sinanovi Hajrudin
Kontakt osoba:
Sinanovi Hajrudin dipl ing ma
Mob.: +387 61 892 248
Email: [email protected]
mailto:[email protected]:[email protected]
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
7
2. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA PRIKAZANA NA PLANU
2.1.Uvod
Zenika industrija mlijeka "ZIM" d.d. je konzumna
mljekara.Osnovne djelatnosti su proizvodnja, prerada I promet
mlijeka I mlijenih preraevina. Mljekara je putena u rad 29.
novembra 1959. godine. Odluku o njenoj gradnji u naselju Kanal u
Zenici, planiranog kapaciteta od 5000 litara mlijeka na dan, donio
je tadanji Narodni odbor optine Zenica pod brojem 05/3-8856/1 od
11. septembra 1958. godine. Sagraena je da bi mlijekom snabdijevala
radnike zaposlene u crnoj metalurgiji, rudarstvu, kao I stanovnitvo
ireg podruja Zenice I centralne Bosne.
Za proteklih skoro pet decenija postojanja, u Mljekari su
obavljene tri rekonstrukcije, a u toku je I etvrta sa ciljem
proirivanja I osavremenjivanja proizvodnog ciklusa. Krajem 1990.
izraen je elaborat o gradnji Mljekare na novoj lokaciji, na podruju
gradskog naselja Mrtvice, optina Zenica, predvienog kapaciteta od
100 hiljada litara mlijeka na dan u znatno dopunjenom proizvodnom
programu. Realizaciju ovog projekta prekinuo je rat u Bosni i
Hercegovini.
Prije rata Mljekara je bila poznata kao dobro pozicionirana
firma, jer je godinje dostizala proizvodnju od 14,5 miliona litara
mlijeka. U ratnom periodu njena djelatnost bila je uglavnom
koncentrisana na proizvodnju hrane za odbranu I prevljavanje
stanovnitva.
Ponovno je aktivrana 4. oktobra 1994. godine zahvaljujui zaista
velikim naporima zaposlenih I umijenosti strunih ljudi, koji su
ostali vijerni firmi I u najteim uvjetima.
Sadanji instalirani minimalni dnevni kapacitet Mljekare je tri
hiljade litara mlijeka, a maksimalni 50 hiljada litara. Gledano iz
tehnolokog ugla, trenutno se koristi 30% postojeih kapaciteta.
Jedan od bitnih stratekih ciljeva ZIM-a je povratak na prijeratni
godinji obim proizvodnje I potpuno podmirivanje potreba trita
centralne Bosne sa mlijekom I mlijenim preraevinama.
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
8
U mljekari je trenutno zaposleno 103 radnika, organiziranih u
sirovinskom, proizvodno tehnikom, transportnom I komercijalnom
sektoru I preteim slubama.
2.2 Lokacija
Zenica je grad smjeten u kotlini rijeke Bosne na nadmorskoj
visini 316 metara. Privredni je centar Bosne i Hercegovine.
Zenica je udaljena od glavnog grada BiH - Sarajeva priblino 70
kilometara, sjeverno, dolinom rijeke Bosne. Najblii aerodrom je u
Sarajevu do koga se
dolazi putem uz rijeku Bosne preko Stupske petlje.
Broj stanovnika: 150.000 Povrina: 500 km2
Geografska irina i duina: 44 12' i 17 56' Nadmorska visina: 316
m.
Grad Zenica je tradicionalno poznat industrijski centar, na
prostorima ex Jugoslavije. U dosadanjoj politici razvoja dominirale
su bazne grane industrije (proizvodnja gvodja i elika i rudarstvo).
Eksploatacija mrkog uglja u Zenici je
otpoela 1880. godine, a proizvodnja elika 1892. godine.
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
9
Slika br.1 Karta Bosne i Hercegovine
Slika br. 2 Karta Zenice
Sluba za prostorno ureenje opine Zenica pod predmetom broj
06-23-3-5076/00 od 24.08.2000. godine dala je sljedee struno
miljenje o lokaciji Mljekare Zenica:
IZVOD IZ URBANISTIKOG PLANA GRADA
Na osnovu smjernica datih Urbanistikim planom grada Zenice,
predmetna lokacija pripada sjevernoj privrednoj zoni podzorni
Kanal, u kojoj se osim razvoja eljeznikog I teretnog terminala,
planira lokacija zatvorenih I otvorenih skladita, te iseljenje
stanovanja I nekih manjih radnih kompleksa (Mljekare 0,40 ha).
POSTOJEE STANJE
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
10
Na osnovu izvrenog mjerenja na terenu utvreno je da su postojei
objekti u sklopu Zenike industrije mlijeka, ZIM d.d Zenica, ulica
Kanal br. 32 izgraeni na parcelama: k.. 431, k.. 432, k.. 435
(dio), k.. 411 (dio), k.. 1967 (dio) I k.. 1968 (dio), sve u
sastavu K.O. Riice. (Prilog br. 11- kopija katastarskog plana).
Za postojee objekte dati su sljedei podatci:
Broj Namjena Spratnost Povrina (m2) BRGP (m2)
1 Mljekara P+1 673,00 1346,00
2 Mljekara VP 206,00 206,00
3 pomoni P 178,00 178,00
4 Pomoni VP 91,00 91,00
5 Radionica VP 118,00 118,00
6 Pomoni P 20,00 20,00
7 Nadstrenica P 38,00 38,00
8 Nadstrenica P 28,00 28,00
9 Sirana P 102,00 102,00
10 Pomoni P 146,00 146,00
11 Portirnica P 54,00 54,00
12 Hladnjaa P 29,00 29,00
13 Kotlovnica P 102,85 102,85
14 Kanal
15 silo tank
16 silo tank
17 silo tank
UKUPNO 1785,85 2458,85
Tabela 1. Spratnost zgrada Mljekare Zenica
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
11
Povrina kompleksa unutar granica postojee ograde iznosi 3188,00
m2.
Objekti su graeni od vrstog materijala. Konstrukcija je armirano
betonska ili metalna, sa ispunom od opeke, blok opeke I amotno
betonskih elemenata.
Spratnost objekata je P, VP i P+1.
Krovovi su razliitog nagiba (dvovodan, jednovodan, ravan) I
pokriveni valovitim salonit ploama.
IZVOD IZ KONCEPCIJE RP KANAL Predmetna lokacija nalazi se na
prostoru obuhvata regulacionog plana Kanal.
Komisija za reviziju planske dokumentacije na XIII sjednici
odranoj 20.06.2000. godine, usvojila je koncepciju RP Kanal.
Prema postavkama iz koncepcije, na podruju obuhvata RP Kanal
utvrene su dvije osnovne funkcionalne zone:
1. zona eljeznice i teretnog terminala 2. zona poslovnih
kompleksa (radni kompleksi i skladita)
Postojea lokacija objekata u okviru ZIM Zenica je unutar granica
obuhvata RP Kanal. (shema 3 situaciona shema kompleksa mljekare
prilog br.23)
Prema usvojenoj koncepciji plana u sklopu planirane zone
poslovnih kompleksa (radni kompleksi I skladita), nalazi se
predmetna lokacija ZIM-a.
Shodno tome planirana namjena prostora potvruje postojei
lokalitet radnog kompleksa ZIM-a. Meutim, s obzirom na specifinu
vrstu djelatnosti, I u skladu sa smjernicama iz Urbanistikog plana,
postojei lokalitet ZIM-a se zadrava do momenta iznalaenja
adekvatnog lokaliteta za tu vrstu djelatnosti.
Svi pogoni Mljekare Zenica predstavljaju kompaktnu cjelinu ,
tako da nisu odijeljeni lokalnim transportnim putevima ili nekim
drugim objektima. Glavni transportni prilaz ZIM-u dolazi
asfaltiranim putem sa zapadne strane, uz ogradu preduzea Mittal
Steel, novoizgraenim mostom preko rijeke Bosne I du june ograde
preduzea ZIM. Na sjevernoj strani ZIM granii sa glavnom teretnom
eljeznikom stanicom to je bio strateki potez, jer se mlijeko u
prolom vremenu dovozilo i eljeznicom. Junu granicu predstavlja
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
12
rijeka Bosna, od koje je preduzee odijeljeno samo lokalnim putem
ka zenikom naselju Kanal. Zapadna ograda granii sa stambenim
barakama I zonom poslovnih kompleksa. Pristup u krug Mljekare
Zenica je kontrolisan sa ulaznim kapijama I portirnicom uz video
nadzor. Sve povrine unutar kruga Mljekare Zenica su asfaltirane, a
zelene povrine uz ogradu su kultivisane I zasaene ukrasnim
rastinjem. Slube Mljekare Zenica takoe u okviru svojih mogunosti
vode brigu I o istoi prilaznih obala rijeke Bosne.
Hidroloke karakteristike lokacije odreene su blizinom rijeke
Bosne, koja predstavlja recipijent povrinskih voda sa ove lokacije
i njenog okruenja. Zemljite je porozno, ljunkovito (aluvijum) i
omoguava visoku pokretljivost podzemnih voda prema i od rijeke
Bosne, ovisno o vodostaju i koliini padavina. Rijeka Bosne je na
ovom potezu klasificirana u treu klasu kvaliteta. Meutim, ovaj
vodotok cijelim svojim tokom uzvodno prima znatne koloine otpadnih
materija uslijed unosa fekalnih i industrijskih otpadnih voda,
krutog otpadnog materijala i zagaenja od poljoprivrede, zbog ega je
prije ove lokacije ve optereen zagaujuim materijama.
Slika br. 3 Hidroloka karta Bosne i Hercegovine
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
13
Opina Zenica se nalazi pod uticajem umjereno-kontinentalne
klime, koju karakteriu relativno duge i otre zime i topla ljeta.
Temperatura dosta varira u toku godine (apsolutne minimalne
temperature se kreu od -24C do -34C, a aspolutno maksimalne od 30C
do 36C). Srednja godinja temperatura iznosi oko 120C. Najtopliji
mjesec u toku godine je juli, a najhladniji je decembar. Dnevna
variranja temperature su znaajna, jer postoje znaajne razlike izmeu
dnevnih i nonih temperatura.
Srednja godinja koliina padavina iznosi od 1000 l/m2 do 1200
l/m2 . Padavine su u toku godine neravnomjerno rasporeene i najvee
koliine javljaju se u jesen. Minimalne padavine se javljaju u
ljetnom periodu i to u mjesecu julu i augustu. Snjene padavine su
obilne pogotovo na viim kotama. Raspodjela estina i srednjih brzina
vjetra po pravcima (rua vjetra) najvie zavisi od lokalne
orografije. Dominantan pravac vjetra na razmatranom podruju je iz
sjeverozapadnih i jugoistonih kvadranata, odnosno dolinom rijeke
Bosne. ire podruje lokacije pripada klimatogenoj zajednici
hrastovo-grabove ume vegetacijske asocijacije Querco-Carpinetum. Na
predmetnom lokalitetu zastupljeni su antropogeni tercijarni
ekosistemi vjetakih livada, okopavina i vrtova sa pripadajuim
flornim i faunistikim elementima. Na obalama rijeke Bosne
zastupljena je poplavna vegetacija reda Salicetalija, koja se
smjenjuje sa vegetacijom reda Alnetalia glutinosae. Na osnovu
dostupnih podataka i opservacijom terena, nije konstatovano
prisustvo rijetkih i endemskih biljnih i ivotinjskih vrsta, kao i
posebnih prirodnih vrijednosti. Saprobiolokom analizom bentosa
rijeke Bosne na predmetnoj lokaciji konstatovano je prisustvo
velikog broja predstvanika Chironomidae, Oligoheta, a zatim
Ephemeroptera, Hirudinea i drugih malobrojnih makroinvertebrata.
Ovi organizmi indiciraju kvalitet vode III klase, kojoj pripada ova
dionica rijeke Bosne prema Uredbi o kategorizaciji vodotoka.
Odreena saprobioloka istraivanja kvaliteta rijeke Bosne iz 2001.
godine pokazju da njen kvalitet na ovoj dionici varira izmeu III i
IV klase kvaliteta. Uzimajui u obzir ove tektonske i
seizmotektonske karte (podloge) kao i kasnija prouavanja
seizminosti teritorije BiH utvreno je da se podruje grada Zenice
nalazi u zoni izmedu VII i VIII stepena MCS skale.
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
14
Slika br. 4 Seizmotektonska karta regije Zenica
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
15
3. OPIS DJELATNOSTI PODUZEA, VRSTA PROIZVODA, GODINJI KAPACITET
PROIZVODNJE, BROJ UPOSLENIKA
3.1. Djelatnosti poduzea
Na osnovu rjeenja o registraciji broj 043-0-Reg-11-000963 od
01.09.2011. izdatog od strane Opinskog suda u Zenici, u predmetu
upisa u sudski registar usklaivanje djelatnosti , a na osnovu
odredbe lana 58. Zakona o registraciji poslovnih subjekata u
Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije Bosne I
Hercegovine, broj 27/05, 68/05, i 43/09), upisana je promjena:
usklaivanje djelatnosti, ime se mjenjaju podaci subjekta:
- Firma:Zenika industrija mlijeka d.d Zenica - Skraena oznaka
firme: ZIM d.d Zenica - Sjedite: Kanal br. 32, Zenica, Zenica -
Matini broj subjekta (MBS): 43-02-0006-10 (stari broj 1-866) - JIB:
4218004060008 - Potvrda Odluke o usklaivanju djelatnosti ZIM d.d
Zenica, broj OPU-IP-333/2011 od 19.08.2011. godine.
R.BR DJELATNOST ifra
1. Uzgoj itarica (osim rie), mahunarki i sjemenja uljarica
01.11
2. Uzgoj muznih krava 01.41
3. Uzgoj ovaca i koza 01.45
4. Mjeovita poljoprivredna proizvodnja (biljna i stona
proizvodnja) 01.50
5. Pomone djelatnosti za uzgoj usjeva 01.61
6. Pomone djelatnosti za uzgoj ivotinja 01.62
7. Prerada i konzerviranje mesa 10.11
8. Proizvodnja sokova od voa i povra 10.32
9. Ostala prerada i konzerviranje voa i povra 10.39
10. Proizvodnja mlijeka, mlijenih proizvoda i sira 10.51
11. Proizvodnja sladoleda i drugih smrznutih smjesa 10.52
12. Proizvodnja homogniziranih prehrambenih preparata i
10.86
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
16
dijetske hrane
13. Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda, d.n. 10.89
14. Proizvodnja osvjeavajuih pia; proizvodnja mineralne vode i
drugih flairanih voda 11.07
15. Proizvodnja maina za industriju hrane, pia i duhana
28.93
16. Popravak maina 33.12
17. Proizvodnja i snabdijevanje parom i klimatizacija 35.30
18. Skupljanje, proiavanje i snabdijevanje vodom 36.00
19. Uklanjanje otpadnih voda 37.00
20. Obrada i zbrinjavanje neopasnog otpada 38.21
21. Reciklaa posebno izdvojenih materijala 38.32
22. Odravanje i popravak motornih vozila 45.20
23. Posredovanje u trgovini poljoprivrednim sirovinama, ivim
ivotinjama,tekstilnim sirovinama i poluproizvodima 46.11
24. Posredovanje u trgovini hranom, piima i duhanom 46.17
25.
26. Posredovanje u trgovini specijaliziranoj za odreene
proizvodeili grupe ostalih proizvoda 46.18
27. Posredovanje u trgovini raznovrsnim proizvodima 46.19
28. Trgovina na veliko itaricama, sirovim duhanom sjemenjem i
hranom za ivotinje 46.21
29. Trgovina na veliko ivim ivotinjama 46.23
30. Trgovina na veliko mlijekom, mlijenim proizvodima, jajima,
jestivim uljima i mastima 46.33
31. Trgovina na veliko poljoprivrednim mainama, opremom i
priborom 46.61
32. Nespecijalizovana trgovina na veliko 46.90
33. Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama preteno
hranom, piima i duhanskim proizvodima 47.11
34. Trgovina na malo voem i povrem u specijaliziranim
prodavnicama 47.21
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
17
35. Ostala trgovina na malo prehrambenim proizvodimau
specijaliziranim prodavaonicama 47.29
36. Trgovina na malo hranom, piima i duhanskim proizvodima na
tandovima i trnicama 47.81
37. Ostala trgovina na malo izvan prodavnica, tandova i trnica
47.99
38. Cestovni prijevoz robe 49.41
39. Tehniko ispitivanje i analiza 71.20
40. Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) poljoprivrednih
maina i opreme 77.31
41. Osnovno ienje zgrada 81.21
42. Djelatnost pakovanja 82.92
Tabela 2. Osnovna djelatnost Mljekare Zenica
3.1.1 Osnovna djelatnost poduzea
Osnovna djelatnost poduzea je:
Proizvodnja mlijeka, mlijenih proizvoda i sira ifra 10.51
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
18
3.2 Vrste proizvoda (proizvodni program)
R.br. Naziv proizvoda Vrsta i veliina pakovanja
1. Pasterizovano mlijeko 2,8% mm PE ambalaa 1 lit
2. Svjee mlijeko 2,8% mm Boca 1 lit
3. Svjee mlijeko 2,8% mm Boca 1/2 lit
4. Pasterizovano mlijeko 2,8% mm Rinfuza
5. Jogurt 2% mm Purepak 1 lit
6. Jogurt 2% mm Purepak 1/2 lit
7. Jogurt 2% PE ambalaa 1 lit
8. Jogurt 2% Boca 1 lit
9. Jogurt 2% Boca 1/2 lit
10. Kiselo mlijeko 2,8% PVC aa 0,18 lit
11. Jogurt light 0,5% Boca 1 lit
12. Jogurt light 0,5% Boca 1/2 lit
13. Pavlaka 12% PVC aa 0,18 lit
14. Pavlaka 12% PVC aa 0,4 lit
15. Pavlaka 20% PVC aa 0,18 lit
16. Pavlaka 12% PVC kantica 850 gr
17. Mileram 21,5% PVC aa 0,41 lit
18. Mileram 30% PVC aa 0,4 lit
19. Mileram 21,5% PVC kantica 850 gr
20. Svjei sir Kadica 0,5 lit
21. Bijeli sir- krika Vakum kesice- po masi
22. Tetrapak mlijeko 2,8% Tetrapak ambalaa 1 lit
23. Tetrapak mlijeko 3,2% Tetrapak ambalaa 1 lit
24. Sirni namaz ZIMKO PVC aa 70 gr
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
19
25. Sirni namaz ZIMKO PVC aa 100 gr
26. Sirni namaz ZIMKO PVC aa 150 gr
27. ZIM krem PVC aa 70 gr
28. ZIM krem PVC aa 100 gr
29. ZIM krem PVC aa 150 gr
30. Ala kajmak PVC aa 150 gr
31. Sirutka Boca 2lit
Tabela 3. Proizvodni program
3.3 Godinji kapacitet proizvodnje
Slijedei pregled je zasnovan na podacima o proizvodnji iz 2011.
godine.
R/B Vrsta proizvoda Jedinica mijere Koliina
1. Pasterizovano mlijeko 2,8% 1/1 PE litar 643.500
2. Pasterizovano mlijeko 2,8% 1/1-FLAA litar 247.500
3. Pasterizovano mlijeko 2,8% 1/2 litar 24.750
4. Pasterizovano mlijeko-rinfuza litar 865.100
4. Svega pasterizovano mlijeko litar 1.780.850
5. Jogurt 2% 1/1 PP litar 198.000
6. Jogurt 2% 1/2 PP litar 15.345
7. Jogurt 0,5% 1/1 lit.-Light litar 230.670
8. Jogurt 0,5% 1/2 lit. - Light litar 22.770
9. Jogurt 2% 1/1 PE litar 16.830
10. Jogurt 2% 1/1 Flaa litar 528.660
11. Jogurt 2% 1/2 Flaa litar 168.300
12. Kiselo mlijeko 2,8% 0,18 litar 265.320
13. Svega jogurt litar 1.445.895
14. Pavlaka 12% 0,18 litar 215.820
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
20
15. Pavlaka 12% 400 gr. litar 145.530
16. Pavlaka 20% 0,18 litar 73.260
17. Pavlaka 12% 850 gr. litar 183.150
18. Mileram 21,5% 850 gr. litar 65.340
19. Mileram 21,5% 410 gr. litar 79.200
20. Mileram 30% 400 gr. litar 32.670
21. Mileram 21,5% - RIFUZA litar 1.089
22. Svega pavlaka litar 796.059
23. Svjei sir "R" kg 118.580
24. Svjei sir kg 133.280
25. Svjei sir krika kg 34.300
26. Sirni namaz 70 gr. kg 8.415
27. Sirni namaz 100 gr. kg 1.584
28. Sirni namaz 150 gr. kg 1.188
30. Krem namaz 70 gr. kg 1.386
31. Krem namaz 100 gr. kg 9.405
32. Krem namaz 150 gr. kg 2.228
33. Krem namaz " R " kg 50
34. Ala kajmak 150 gr. kg 772
35. Kajmak "R" kg 3.713
36. Svega sir i namazi : kg 314.901
36. Tetrapak mlijeko 3,2 % 1/1 kg 148.500
37. Tetrapak mlijeko 2,8 % 1/1 litar 1.089.000
38. Svega tetrapak: litar 1.237.500
39. Sirutka 2/1 litar 30.000
Ukupno vlastiti proizvodi: litar/kg 5.575.205
Rabat 3 %
UKUPNA KOLIINA: 5.575.205
Tabela 4. Ukupna realizacija u 2011. godini
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
21
3.4 Broj uposlenih
Sluba Kvalifikaciona struktura
Ukupno VSS V SSS VK KV NS NK
Sluba direktora 2* 1 3
Finan.- knjigovodstvena sluba 1 2 4 1 8
Komercijalna sluba 2 4 7 1 14
Sluba pravnih, kadrovskih i
opih poslova 1 2 3 1 1 8
Sirovinska sluba 2 3 6 11
Sluba kontrole kvaliteta 1 1 1 3
Proizvodnja 2 2 17 5 26
Poslovi odravanja 1 4 1 6
Transport i odravanje vozila 3 3 13 5 24
Ukupno 6 6 17 12 47 2 13 103
* Direktor drutva Dr.sc. Hajrudin Skender
Tabela 5. Pregled zaposlenih radnika prema kvalifikacionoj
strukturi
3.5. Broj radnih smjena
Rad se obavlja u jednoj smjeni (8 radnih sati)
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
22
Sekretar statistiar
Direktor drutva
Rukovodilac finansijske slube blagajnik raunovoe
Rukovodilac slube za ope , pravne i
kadrovske poslove sekretar referent opih
poslova radnik na odravanju
higijene portir
Rukovodilac komercijalne slube referent prodaje fakturista
skladitar prodava
Rukovodilac kontrole kvaliteta laborant
Rukovodilac slube transporta
voza na prikupljanju mlijeka
voza na transportu gotove robe automehaniar
Rukovodilac proizvodnje radnici u proizvodnji
Rukovodilac slube odravanja loai kotlova bravar elektriar
Rukovodilac sirovinske slube
kontrolori kvaliteta sirovine
Savjetnik direktora drutva
O R G A N I Z A C I O N A S H E M A Z I M D . D Z E N I C A
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
23
4. OPIS POGONA I POSTROJENJA
4.1. Linija prijema mlijeka i skladite sirovog mlijeka
4.1.1 Prijem mlijeka
Prvi korak u svim mljekarama je prijem mlijeka. Prijem ne smije
da traje due od 3 sata da se mlijeko ne bi pokvarilo. Prilikom
prijema mlijeka uzima se uzorak za ispitivanje. Kvalitativna
ispitivanja podrazumjevaju odredjivanje: kiselosti, sastava (mast,
SM, proteini), to se izvodi na ureaju Milkoscan i higijenskih
karakteristika. Nakon laboratorijske analize mlijeka iz mlijeka se
uklanjaju otopljeni plinovi (zrak, CO2) dearacijom u odvajau zraka
tipa DIESEL 300 kapaciteta 18 000 lit/h, te neistoe prvo grubim
filtiranjem u disk filteru za grubu filtraciju mlijeka sa
perforiranim ulokom od nehrajueg elika, a zatim i finim
filtriranjem u dvodjelnom cilindrinom finom filteru kapaciteta 2 x
20 000 lit/h. Koliina mlijeka se mjeri na mjerau protoka mlijeka
DIESEL tipa RZ 2N 50 R. Nakon filtracije i mjerenja koliine mlijeka
mlijeko se hladi u ploastom izmjenjivau toplote (hladnjaku) tipa P
22 HB, kapaciteta 18 000 lit/h. Optimalno bi bilo da precieno
mlijeko ide odmah na termiku obradu, ali prijem traje krae od
termike obrade. Zato se mlijeko hladi i ide u tankove. Ovim se
stvara rezerva, koja garantuje da nee biti zastoja u termikoj
obradi.
Uzimanje uzorka
1. Deaerator; 2. Filter; 3. Mjera protoka; 4. Meutank
(opcionalno);
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
24
5. Termizacija i hlaenje mlijeka, ili samo hlaenje; 6. Silos za
mlijeko
Slika br.5 Prijem mlijeka
4.1.2 Skladitenje sirovog mlijeka
Sirovo mlijeko se skladiti u tankovima. Kapacitet tankova treba
da je takav da omogui prijem svog mlijeka koje stigne u toku dana u
mljekaru. U krugu ZIM-a se nalaze tri tanka za prijem sirovog
mlijeka vertikalne cilindrine izvedbe, izolovani mineralnom vunom
debljine 80 mm, sa dvostrukim platom, svaki kapaciteta 25 000
litara mlijeka. U tankovima se mlijeko mora mjeati da ne bi dolo do
izdvajanja mlijene masti, to se postie elektromotornom mjealicom
snage 1,1 kW sa malim brojem obrtaja. Dodatnu opremu tankova ine:
satni termometar, nivokazno staklo sa slavinom za uzimanje uzoraka,
oduni otvor sa poklopcem i turbinom za pranje tanka (buster)
promjera 38. Punjenje tankova se vri preko centrifugalne pumpe od
inox-a kapaciteta 12 500 lit/h, sa maximalnom visinom dizanja do 20
mVS (vodenog stuba), snage 3,0 kW zatiene poklopcem od inox-a.
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
25
Slika br.6 ema tanka za sirovo mlijeko
4.2. Linija pasterizacije mlijeka (termika obrada mlijeka)
4.2.1 Opis linije
Termika obrada mlijeka se provodi u svrhu unitenja patogenih i
to veeg broja ostalih mikroorganizama i enzima u mlijeku.
Prisitiglo mlijeko je potrebno toplinski obraditi najkasnije u roku
od 24 sata. U mljekarstvu su poznate dvije vrste toplinske
obrade:
1. pasterizacija - toplinska obrada na temperaturama do 100 C 2.
sterilizacija - toplinska obrada na temperaturama viim od 100
C
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
26
Proces
Temperatura
(C)
Trajanje
Termalizacija 63-65 15 s
Niska, dugotrajna pasterizacija 63-65 30 min
Srednja, kratkotrajna pasterizacija 72-75 15-20 s
Visoka, kratkotrajna pasterizacija (mlijeko i
vrhnje) 80 1-5 s
Ultratoplinska obrada (ESL1) 125-138 2-4 s
Sterilizacija u protoku *(UHT2) 135-140 nekoliko s
Sterilizacija u ambalai** 115-120 20-30 min
Tabela br.7 Vrste toplinske obrade
U ZIM-u se toplinska obrada sirovog mlijeka obavlja na dva
ureaja:
1. ploasti izmjenjiva toplote (pasterizator) za pasterizovano
mlijeko kapaciteta 8 000 l/h ALFA LAVAL tip P 14-RB broj 2234-3262
za kratkotrajno zagrijavanje mlijeka na temperature od 72 C do 85
C, regeneracije do 92 % i temperaturnim programima: - (5 40 65, 5
72 45 , 5 10 , 5 4) C ili
- (5 50 78, 5 85 56 , 5 11 , 5 4) C
i sekcijama:
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
27
- dvostepeni izmjenjiva toplote,
- zagrijavanje,
- dra toplote, vrijeme zadravanja 16 s,
- hlaenje
Potrebna koliina pare za zagrijavanje je cca 130-155 kg/h pare
pritiska od 3 bara.
2. ploasti izmjenjiva toplote (pasterizator) za pasterizaciju
jogurtnog mlijeka i pavlake ALFA LAVAL TIPA P 13 HRB, kapaciteta 4
000 l/h mlijeka, 4 000 l/h pavlake (12 i 20)% masnoe, 1 000 l/h
pavlake 35% masnoe. Temperaturni programi:
- (5 55 65 95 45 42) C
- (8 56 65 95 47 20 6) C
- (8 56 65 105 57 20) C
- (60 20 8) C
1. Balansni spremnik; 2. Protona pumpa;
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
28
3. Kontrola protoka; 4. Regenerativna sekcija predgrijavanja; 5.
Centrifugalni separator; 6. Sekcija pasterizacije; 7.Cijevni
zadrava topline; 8. Pumpa; 9. Sustav za zagrijavanje tople vode
parom; 10. Regenerativna sekcija hlaenja; 11. Sekcije hlaenja; 12.
Protoni razdjelni ventil; 13. Kontrolna ploa Slika br.7
Principijelna ema pasterizacije
4.2.2 Sterilizacija linije pasterizacije
Prije poetka pasterizacije sirovog mlijeka mora se obaviti
sterilizacija linije!
Poto bi linija za pasterizaciju poslije rada od prolog dana
trebala biti oiena hemijskim sredstvima za pranje vrimo sljedee
radnje za sterilizaciju linije:
- poto se u liniji ve nalazi ista voda, zatvorimo protok na
slavini prema skladitu pasterizovanog mlijeka i napravimo kruni
tok.
- na regulatoru temperature podesimo temperaruru na 90 C.
- otvorimo dotok komprimiranog zraka i kontroliemo pritisak.
- kada smo odradili gore navedene radnje putamo u pogon druge
ureaje koji su u sklopu pastera i to sljedeim redom:
I. separator i saekamo da separator postigne puni broj
obrtaja
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
29
Slika br.8 Samoistivi separator (klarifikator) mlijeka - uklanja
vrste neistoe iz mlijeka I vri obiranje mlijekana principu
centrifugalne sile
II. pumpu za toplu vodu III. pumpu za mlijeko
- otvorimo lagano ventil za paru. Pritisak pare mora biti 2,5 do
3 bara. Kada postignemo temperaturu 90 C vrimo sterilizaciju
najmanje 10 minuta. Poslije tog vremena linija bi trebala biti
sterilizovana
- na regulatoru temperature podesimo temperaturu na temperaturu
pasterizacije
- otvorimo ventil za dotok ledene vode da se voda koja cirkulie
u liniji ohladi
- pristupamo pasterizaciji mlijeka
4.2.3 Pasterizacija
a) slika lijevo: princip separacije
b) slika desno:
principijelna ema separatora
a)
b)
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
30
Kada se izvre potrebni radovi za pranjenje silosa za sirovo
mlijeko I tanka za pasterizovano mlijeko te podesimo eljenu
temperaturu pasterizacije pristupamo sljedeim radnjama:
- vodu koja se nalazi u pasteru pomou slavine usmjerimo u
lijevak kanalizacije,
- kada nivo vode padne do otvora za usis na pumpu pustimo u
pogon pumpu za sirovo mlijeko i time poinje dovod sirovog mlijeka
na pasterizaciju,
- kada u lijevak pone da istie mlijeko okrenemo slavinu i
usmjerimo mlijeko u eljeni tank za pasterizovano mlijeko.
Potrebno kontrolisati:
I. Temperaturu pasterizacije II. Temperaturu ohlaenog
mlijeka(max 5 C)
III. Pritisak pare i zraka IV. Rad separatora
Kada prestane dovod sirovog mlijeka saekamo da nivo mlijeka u
balansnom kotliu padne do otvora za usis na pumpu, iskljuimo pumpu
za dovod sirovog mlijeka i pustimo vodu da istisne mlijeko iz
pastera. Kada na nivokaznom staklu vidimo da voda skoro krene u
tank za pasterizovano mlijeko okrenemo slavinu i usmjerimo tok u
lijevak kanalizacije.
4.3 Proizvodnja kiselo mlijenog programa
4.3.1 Fermentirani mlijeni napitci
Mlijeko je izrazito dobra podloga za razvoj mikroorganizama. U
povoljnim
uslovima, mikroorganizmi, koji su uvijek prisutni u mlijeku, e
kompleksne
sastojke mlijeka razgradivati u prostije.
Proces mlijeno-kisele fementacije laktoze mlijeka u mlijenu
kiselinu
djelovanjem enzima bakterija mlijene kiseline, vrlo je sloen i
odvija se
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
31
postupnom razgradnjom laktoze pri emu nastaju brojni
meduproizvodi i energija.
Glavni proizvod, mlijena kiselina, (ili druge kiseline) nastala
fermentacijom utie na svjee-kiseli ukus fermentiranih napitaka te
uslovljava kiselu reakciju sredine i djeluje kao inhibitor,
spreavajuci razvoj mikroorganizama, prvenstveno acidofobnih.
Medutim, djelovanjem kiseline pod uticajem bakterija mlijene
kiseline nastaju takode i fiziko-hemijske promjene micela kazeina
koje dovode do koagulacije kazeina, te stvaranja koaguluma mlijeka
(pri izoelektrinoj taki kazeina odn. pH oko 4,6). Tako,
fermentacijom nastaje i karakteristina konzistencija fermentiranih
mlijenih napitaka, na koju djelujemo tehnolokim postupkom (toplotna
obrada, homogenizacija i slino).
4.3.2 Proizvodnja jogurta
Jogurt se uobiajeno klasificira u nekoliko tipova:
- vrsti jogurt, inkubacija i hlaenje je u pakovanju
- tekui jogurt, inkubacija u tanku i hlaenje prije pakovanja
- pitki jogurt, slian tekuem ali se koagulum razbija u tenost
prije nego
to se pakuje
- zamrznuti jogurt, inkubacija u tanku i zamrzavanje poput
sladoleda
- koncentrirani jogurt, inkubacija u tanku, koncentriranje i
hlaenje prije
pakovanja. Ovaj tip se negdje zove stegnuti jogurt, labneh,
labaneh itd.
- Aromatizirani (obogaeni) jogurt, sa razliitim dodacima mirisa,
ukusa i
arome
4.3.2.1. Odabir mlijeka
Za proizvodnju jogurta mlijeko treba biti najvieg mikrobiolokog
kvaliteta. Jogurt
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
32
moe imati sadraj masti od 0 do 10%, uobiajeno od 0,5 do 3,5%.
Prema
kodeksu FAO/WHO jogurt moe biti podijeljen prema sadraju masti u
3 tipa:
- Jogurt, sadraj mlijene masti min. 3%
- Djelimino obrani jogurt, sadraj mlijene masti 0,5-3%
- Obrani jogurt, sadraj mlijecne masti max. 0,5%
4.3.2.2. Predtretman mlijeka
Predtretman mlijeka je uvijek isti, bez obzira da li se radi o
cvrstom ili tekucem
jogurtu. Ukljucuje standardizaciju sadraja masti i suhe
materije, toplotni tretman
i homogenizaciju (podrazumijeva se da je mlijeko standardizovano
na sadraj
masti prije ulaska na liniju).
- standardizacija sadraja mlijene masti
Podeavanje sadraja mlijene masti moe se izvesti mijeanjem
obranog i
punomasnog mlijeka ili obranog mlijeka sa pavlakom u liniji
nakon obiranja
mlijeka (separator) kao i kod bilo kojeg drugog proizvoda (npr.
UHT mlijeko).
- standardizacija sadraja suhe materije
Kako je zakonski propisano da mlijeko za jogurt mora imati
najmanje 8,5%
SMBM, sadraj ukupne suhe materije moe biti puno vei (u
zavisnosti od
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
33
koliine mlijene masti u proizvodu), te se moe povecati na vie
naina:
- Evaporacijom (10-20% od kolicine mlijeka se normalno
uparava)
- Uguivanjem mlijeka reverznom osmozom ili ultrafiltracijom
- Dodatkom ultrafiltriranog obranog mlijeka (ili u prahu)
- Dodatkom ultrafiltrirane surutke (ili u prahu)
- Dodatkom obranog mlijeka u prahu (najvie do 3%)
Standardizacija suhe materije se najece deava u evaporatoru
(uparivacu) ili
dodatkom mlijecnog praha (po naim propisima je dozvoljeno do 3%
dodatka).
Bitno je pronaci optimalnu kolicinu suhe materije (najcece oko
15%) ili proteina da bi se postigla povoljna ili eljena
konzistencija proizvoda. Povecanje suhe materije, narocito udjela
kazeina i proteina surutke daje cvrci koagulum tako smanjujuci
tendenciju surutke da se izdvaja.
Pored navedenih dodataka u svrhu poboljanja konzistencije
jogurta, mogu se u
mlijeko takode dodati sredstva za ugucivanje ili stabilizaciju
proizvoda
stabilizatori (prirodna jedinjenja sposobna da veu slobodnu
vodu) i to najvie do 0,5% na koliinu proizvoda. Uglavnom se dodaju
u toplo mlijeko prije ili nakon pasterizacije, ali obicno prije
homogenizacije, i to najcece u proizvodnji tekuceg ili vocnog
jogurta. Disaharid saharoza ili monosaharidi kao glukoza mogu se
dodati sami ili u kombinaciji sa vocem. Ne preporucuje se dodati
vie od 10% ecera, jer on sprecava razvoj mikroorganizama i usporava
fermentaciju,
mijenjajuci osmotski pritisak mlijeka.
Deaeracija
Koliina vazduha u mlijeku za proizvodnju jogurta treba da je to
je mogue
manja. Medutim, odreeno uduvavanje vazduha je neizbjeno ako se
suha
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
34
materija poveava dodatkom mlijenog praha i zato se deaeracija
mlijeka
naroito u tom sluaju preporuuje u ranoj fazi procesa.
Homogenizacija mlijeka
Homogenizacija je obavezna operacija u proizvodnji jogurta i
njome se, osim
usitnjavanja masnih kuglica te ravnomjernog rasporeda masti u
mlijeku (i/ili
dodataka) koji se tako nee izdvojiti na povrini, postie jo i
povecanje
viskoziteta i poboljanje konzistencije i probavljivosti jogurta.
Homogenizacija se izvodi na 15-18 (ili 20-25) MPa i pri temperaturi
od oko 65C.
Slika br.9 Homogenizator
Toplotna obrada mlijeka
Osnovni cilj toplotne obrade je unitenje patogenih
mikroorganizama i to veceg
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
35
broja saprofitnih mikroorganizama, te njihovih enzima, i
poboljanje viskoziteta i strukture proizvoda. Optimalni rezultati
se postiu zagrijavanjem mlijeka na 90-95C u trajanju od 5 minuta.
Ova kombinacija temperature i vremena denaturira
70-80% proteina surutke.
Izbor kulture
Specijalizovane laboratorije nude irok izbor kultura za
postizanje eljenih
svojstava proizvoda. Starter kultura za proizvodnju jogurta
sastoji se od S.
thermophilus I L. delbrueckii ssp. bulgaricus.
Hlaenje mlijeka
Nakon pasterizacije, mlijeko se hladi na eljenu temperaturu
inokulacije, obicno
40-45C ili, ako se proizvodi cvrsti jogurt, a kapacitet
odjeljenja za pred-tretman
se ne poklapa sa odjeljenjem za pakovanje, na temperaturu ispod
10C, najbolje
5C. Kada je mlijeko ohladeno na temperaturu inokulacije dalji se
postupak
razlikuje u zavisnosti da li proizvodimo cvrsti, tekuci, pitki,
koncentrirani ili
smrznuti jogurt.
4.3.3 Tekui jogurt
Mlijeko iz predtretmana, ohladeno na temperaturu inkubacije ide,
pomocu pumpe u tankove za inkubaciju koji su u nastavku linije.
Dodaje se odredena kolicina proizvodnog startera u protok mlijeka.
Nakon to se tankovi napune, inokulirano mlijeko se promijea
dovoljno da osigura jednolicnu raspodjelu kulture.
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
36
Inkubacioni tankovi su izolovani tako da se osigura odravanje
konstantne
temperature tokom perioda inkubacije. Tankovi mogu biti
snabdjeveni pH-metrom da bi se mogla pratiti kiselost. Pri
normalnoj proizvodnji tekuceg jogurta inkubacioni period je 2,5-3
sata na 42-43C kada se obicni proizvodni starter koristi (kolicina
inokuluma 2,5-3%). Da bi se postigao optimalan kvalitet, mora se
izvesti hladenje na 15-22C (sa 42-43C) u toku 30 minuta nakon to se
dostigne eljeni pH da bi se zaustavio dalji razvoj bakterija. Kada
se koriste koncentrirane, zamrznute ili liofilizirane kulture, koje
se dodaju direktno u inkubacioni tank, neophodno je due vrijeme
inkubacije, 4-6 sati na 43C i to zbog produene lag faze.
Hlaenje koaguluma
U zadnjoj fazi inkubacije kada se dostigne eljeni pH (normalno
oko 4,2-4,5),
jogurt se mora hladiti na 15-22C. Ovo privremeno zaustavlja
povecanje kiselosti.
Istovremeno, koagulum se podvrgava njenom mehanickom tretmanu
tako da
konacni proizvod ima ispravnu konzistenciju. Hladenje se izvodi
na izmjenjivacu toplote sa specijalnim plocama. Ovo osigurava njean
mehanicki tretman proizvoda. Kapaciteti pumpe i hladionika su
dimenzionirani da se tank isprazni u toku 20-30 minuta u nastojanju
da se odri jednolican kvalitet proizvoda.
Ohladeni jogurt se pumpom prebacuje u tank za jogurt prije nego
se prebaci na
punjacice. Ukoliko se proizvodi aromatizirani jogurt voce i
drugi dodaci se dodaju.
Punjenje tekueg jogurta se u Mljekari Zenica vri na dva naina, i
to:
u kartonsku ambalau i PET boce
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
37
Pakovanje u kartonsku ambalau se odvija na stroju Elopak tip
P-S30 prizvoaa Pure -pak, USA. Pakovanje se vri u kartone zapremine
1 litar i 0,5 litara, a maksimalni kapacitet stroja je 3000
kom/h.
Slika br.10 Punilica jogurta Elopak tip P-S30
Drugi nain pakovanja jogurta jeste runo i poluautomatsko
pakovanje tekueg jogurta u PET boce zapremine od 1 litra i 0,5
litara.
Poluautomatsko punjenje je punjenje putem dozatora teosti
maksimalnog kapaciteta do 900 kom/h. Na sljedeoj slici je prikazan
dozator tenosti u Mljekari Zenica.
1. dozer jogurta
2. ureaj za zavrtanje
epova
3. datumar
4. tokovi za pokretanje
5. spremnik jogurta
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
38
Slika br.11 Dozer tekueg jogurta
4.3.4 vrsti jogurt (kiselo mlijeko)
U nastojanju da se smanje trokovi opreme moguce je koristiti
isto postrojenje i za proizvodnju tekueg i vrstog jogurta.
Pred-tretman mlijeka je isti, sve do hlaenja na temperaturu
inkubacije. Starter se dodaje u protok mlijeka koje se pumpom tjera
od tankova za skladitenje mlijeka za jogurt na punjacicu. Ukoliko
se radi aromatizirani jogurt dodaci mogu biti kontinuirano dozirani
u tok mlijeka prije punjacice. Medutim, vano je upamtiti da dodaci
sa niskim pH imaju negativan ucinak na fermentaciju. Nakon to se
izvre sve pripreme za punjenje jogurta slijedi njegovo pakovanje.
Pakovanje se obavlja na stroju Hamba H 6005 BK u PVC ae zapremine
0,18 litara, maksimalnog kapaciteta 6000 kom/h. Nakon punjenja aice
se u gajbama odvoze u jogurt komore kapaciteta 1000 kilograma na
daljnju fermentaciju.
U komorama su ugraene grijno rashladne jedinice, koje kao medij
koriste ledenu vodu za rashlaivanje te zasienu paru od 1,5 bara
(1,5105 Pa) kao medij za zagrijavanje komora.
Proces fermentacije jogurta poinje zagrijavanje komore na
temperaturu od 42C 45C koja se moe mijenjati jedino na zahtjv
glavnog tehnologa mljekare.
Fermentacija traje 2,5 do 3 sata. Nakon ovog perioda mjeri se
kiselost jogurta, koja treba biti 5H, provjerava kvalitet po
izgledu i okusu i ako je jogurt dozreo sklopka na elektroormaru se
prebacuje u poloaj isklopa, a zatim i u poloaj hlaenja.
Hlaenje traje oko 1 sat s tim da se temperatura sputa sa 42C na
20C, odnosno 25C.
Nakon fermentacije jogurta isti se prebacuje u komore gotovih
proizvoda gdje se do transporta uvaju na temeperaturama do 4C.
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
39
Slika 12. Kiselo mlijeko
4.3.5 Konzumna pavlaka
Pavlaka se proizvodi obiranjem mlijeka i moe se smatrati
mlijekom obogacenom mlijecnom macu. Takode se obiru i surutka i
mlacenica. SMBM pavlake obrane sa mlijeka znatno se razlikuje od
SMBM pavlake obrane sa surutke ili mlacenice. U mljekarama se za
trite obicno proizvodi slatka i kisela pasterizovana pavlaka,
sterilizovana pavlaka, te tueno vrhnje. Obiranje mlijeka se vri u
separatorima. Tradicionalni nacin proizvodnje pavlake se vrio
izdvajanjem masti u posebnim sudovima, gdje je mlijeko stajalo
odreden period, a masne kuglice se podiu kao lake na povrinu posude
i nakon toga se skida masni sloj sa povrine. Na slian nain se danas
proizvodi kajmak u drvenim ili emajliranim posudama. Sam proces
proizvodnje se sastoji od prethodnih operacija, ukljucenih u proces
primarnog tretmana i standardizacije masti u mlijeku: prijem,
precicavanje, deaeracija, mjerenje i hladenje mlijeka, te
predgrijavanje i obiranje mlijeka. Poto Mljekara Zenica posjeduje
separator tipa Frau koji je ujedno i klarifikator pri obiranju se
vri i proiavanje.
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
40
Linija proizvodnje kisele pavlake ukljucuje opremu za
standardizaciju mlijecne masti, homogenizaciju i toplotni tretman,
inokulaciju i pakovanje. Kisela se pavlaka proizvodi od slatke koja
sadri oko 18% masti. Ta se pavlaka pasterizuje (75C/30 sekundi),
homogenizuje (pritisak 120 bara) i naglo ohladi do 18C ili 20C.
Toplotni tretman moe ici poslije homogenizacije, obicno 5 minuta na
90C. Ohladenoj se pavlaci doda 3% do 5% ciste kulture bakterija
mlijecne kiseline za pavlaku, proizvodaca kiseline i
aroma-bakterija (L. lacis ssp. lactis, cremoris, lactis biovar.
diacetylactis D ili DL tip ili Leuconostoc mesenteroides ssp.
dextranicum DL ili L tip) .
Pakovanje kisele pavlake se vri na tri naina i to:
1. u aice na Hambi H 6005 BK, zapremine 0,18 lit, kapaciteta
6000 kom/h,
2. u ae od 400 gr, na Hambi H 2400, kapaciteta 2400 kom/h i 3.
runo u kantice od 850 gr
Fermentacija kisele pavlake se takoe odvija u komorama za zrenje
sa rashladno grejnim tijelima.
Princip zrenja je slian zrenju vrstog jogurta, stom razlikom to
se nakon zahlaenja komora (prelazak na hladni reim), pavlaka
zadrava u komori i do 15 sati, a zatim se prebacuje u skladite
gotovih proizvoda.
4.4. Proizvodnja svjeeg kravljeg sira
Svjei kravlji sir je sir sa malim ueem mlijene masti koji se
dobija zgruavanjem pasterizovanog obranog mlijeka. Ne podvrgava se
zrenju
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
41
nego se na trite alje u svjeem stanju to ga ini sirom
neprikladnim za promet i uvanje na due vrijeme.
Svjei kravlji sir mora udovoljavati sljedeim uslovima:
da je ravnomjerne bijele boje sa ukastom nijansom to zavisi od
udjela mlijeene masti
da je meke, ujednaene konzinstencije, njeno mazivo da ima ugodan
mlijeno-kiselkasti okus specifian za tu vrstu sira da sadri
najmanje 18 % suhe materije da mu kiselost nije vea od 90 SH
Tehnoloki postupak proizvodnje svjeeg kravljeg sira u ZIM-u se
odvija u posebnoj prostoriji sirane smjetenoj u neposrednoj blizini
glavnog pogona Mljekare Zenica.
Gruanje se odvija u dvije kade sa duplim dnom, tzv.
Schulenbergovim kadama sa automatskim upravljanjem.
Mlijeko za sir mora biti svjee, karakteristinog okusa i mirisa,
sa to veeim udjelom suhe tvari te optimalne kiselosti od 6,8 SH do
7,2 SH.
Pasterizacija se provodi neposredno prije prerade a kod
pripremanja kulture mikroogrganizama potrebno je obratiti panju na
konzistenciju, razvoj arome , kao i odravanje stalnog odreenog
aktiviteta.
Mlijeko poveane kiselosti ili sa poveanim brojem mikroorganizama
zahtijeva pasterizaciju na povienoj temperaturi kao i dodatak
kalcijevog klorida.
Faze proizvodnje svjeeg kravljeg sira su sljedee:
punjenje kade mlijekom dodavanje pripremljene kulture
mikroorganizama 0,5%-1% dogrijavanje mlijeka na temperaturu
sirenja 23C - 25C zrenje mlijeka dok ne postigne kiselost
8 SH 9 SH dodavanje sirila i mijeanje
lagano mijeanje nakon sirenja U trenutku sputanja kade sirutka
mora dostii kiselost od 22SH - 23SH, a gru 38SH - 40SH.
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
42
Na poetku presovanja gru mora biti dovoljno vrst i isputati vie
sirutke.
Slika br.13 Svjei kravlji sir
Sirutka koja zaostje iz procesa proizvodnje svjeeg sira skuplja
se u tlanoj kadi i upuuje na daljnju preradu (dodatak sirnim
namazima, ishrana svinja na farmama i sl.).
Sastav svjeeg sira od obranog mlijeka koji se proizvodi u
Mljekari Zenica trebao bi izgledati kako slijedi:
Sastojak Udio
Voda 70%
Bjelanevine 15,00 gr /100 gr
Mlijena mast 7,00 gr /100 gr
Ugljikohidrati 5,00 gr /100 gr
Ca 82,00 mg /100 gr
Fe 0,30 mg /100 gr
Vitamin A 0,07 mg/100 gr
Vitamin B 0,02 mg /100 gr
Vitamin B 0,24 mg /100 gr
Vitamn C 0,00 mg /100 gr
Tabela 8. Sastav svjeeg sira
Svjei sir se u Mljekari Zenica pakuje u posude od 500 gr, te u
rinfuzi u pakovanjima od 5, 10, 15, 20, 25 i 30 kg.
4.5. Proizvodnja bijelog sira krike
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
43
Bijeli salamurni sir je sir koji se dobija od svjeeg kravljeg
termiki obraenog mlijeka, bez aditiva i konzervansa. Nakon prijema
mlijeka vri se pasterizacija na temperaturi od 75C. Nakon hlaenja
mlijeko se prebacuje u sirne kade i grije na tempearturu na kojoj
se vri cijepljenje. Nakon cijepljenja u kadama se nastavlja
tehnoloki proces podsiravanja. U nastavku procesa dolazi do
stvaranja grua koji se naknadno sijee, a zatim se vri cijeenje
sira, odnosno izdvajanje sirutke. Poslije cijeenja sir se podvrgava
presovanju tj. detaljnom
cijeenju sira. Nakon toga se sir sijee u komade prikladne za
slaganje u plastine kade gdje mu se dodaje salamura i sir odlazi na
zrenje.
Po zavretku procesa zrenja sir se vadi iz kanti, sijee na manje
komade i pakuje na stroju za vakumiranje.
Bijeli sir koji izie iz procesa proizvodnje u Mljekari Zenica
mora
imati sljedee karakteristike:
Slika br. 14 Sir bijeli krika
pH vrijednost ne manju od 4 najmanje 20% suhe materije minimalno
45% mlijene masti u suhoj materiji
Bijeli sir krika se u Mljekari Zenica pakuje u orginalno
vakumsko pakovanje mase od 200 gr do 1000 grama. PVC pakovanja
takoe moraju zadovoljavati zahtjeve za koritenje u prehrambenoj
industriji.
Sir se uva na temperaturi od 4 C i rok upotrebe je maksimalno 60
dana od dana proizvodnje.
4.6. Linija sirnih namaza
Sirni namazi su proizvodi koji se dobijaju mijeanjem sitnog
svjeeg sira sa dodatcima koji mu daju specifinu aromu. Dodatci mogu
biti razni: povre, voe, okolada, suho meso, zaini i dr.
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
44
Sam proces dobijanja sirnih namaza u Mljekari Zenica odvija se
na zasebnoj proizvodnoj liniji koja se naziva linija sirnih namaza.
Sama linija se sastoji od sljedeih elemenata:
kuter, spremnik za dogrijavanje i mjeanje lobe pumpa,
homogenizator, stroj za upakivanje namaza u aice (Hamba 2400),
transportne trake, komandnih ormara.
Pripremljena smjesa prema receptu svakog sirnog namaza se
ubacuje u kuter gdje se u uslovima vakuma vri njeno kuhanje i
mijeanje do temperature zadane na komandnom ormaru.
Skuhana smjea se nadalje preko lobe pumpe, koja spreava
naruavanje teksture i konzistentnosti samog namaza, alje dalje u
spremnik, to stvara uslove za punjenje nove are i ponavljanje
postupka.
Sam spremnik ima mogunost dogrijavanja i zadravanja radne
temperature to je jako bitno da ne bi dolo do zgunjavanja
namaza.
Iz spremnika namaz se dovodi u homogenizator gdje se vri
homogenizacija mase sirnih namaza, odnosno razbijanje globula
masnoa, ime se dobija ravnomjerna struktura i tekstura namaza.
Nakon homogenizacije masa se prebacuje u spremnik stroja za
upakivanje Hamba 2400, gdje se nakon to je stroj prethodno podeen
na pakovanje odreene gramae aica vri upakivanje u aice i
transportovanje do mjesta gdje se vri runo upakivanje u
ambalau.
Proizvodi koji se pakuju na liniji namaza u Mljekari Zenica su
:
ZIM krem Zimko Ala kajmak
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
45
4.7. Pranje prazne ambalae (gajbi)
Pranje gajbi se odvija na stroju zvanom peraica gajbi proizvoaa
Gorenje Fecro u zasebnom odjeljenju namjenjenom iskljuivo za ovu
svrhu i fiziki odvojenom od proizvodnog procesa.
Prazne gajbe koje su bile u upotrebi i koje su prikupljene na
terenu se odvajaju na prijemnoj rampi i kroz zaseban ulaz uvoze u
pogon za pranje ambalae. Gajbe se runo nabacuju na lanani
transporter, koji ih uvodi u stroj gdje se vri automatsko pranje i
dezinfekcija. Transporterima je omogueno da se gajbe namjenjene za
jogurt koji se pakuje na Elopaku direktno dopremaju do automatskog
upakivaa- etaera.
Gajbe se nakon pranja skladite na definisano mjesto do upotrebe.
Ciklus se ponavlja kod svakog dopremanja gajbi iz trgovina.
U samom odjeljenju za pranje gajbi nalazi se spremnik vode tip
VBP 455-6 , zapremine 2500 litara koja je ve jednom bila koritena u
procesu. To je ista voda iz petog ciklusa pranja CIP-om, odnosno
ispiranja sa dezinfekcijom koja se uz pomo hidropaka koristi za
pranje motornih vozila na krugu.
4.8. CIP sistem pranja (cleaning in place)
CIP sistem pranja (cleaning in place) je sistem centralnog
industrijskog pranja ija je glavna karakteristika racionalna
potronja vode.
Tehnoloki gledano sistem CIP-a se sastoji od tri posude
zapremine 3000 litara te komandnih ormara (jednog centralnog I vie
daljinskih odnoslno linijskih ormara).
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
46
Slika br.15 izgled sinoptike eme CIP-a u Mljekari Zenica
U jednoj posudi je voda, u drugoj luina, a u treoj kiselina.
Luina slui za uklanjanje ostataka masnoa, bjelanevina i ostalih
sastojaka mlijeka a kiselina slui za uklanjanje mlijenog
kamenca.Ukljuivanjem prekidaa na daljinskim komandnim ormarima
pokree se pranje odreene linije, odnosno strojeva I posuda koje se
nalaze na toj liniji.
Postupak pranja se sastoji od 5 faza a to su sljedee:
1. Ispiranje vodom,
2. pranje luinom,
3. ponovno ispiranje vodom,
4. pranje kiselinom i
5. ispiranje vodom i dezinfekcija.
Prvo ispiranje traje tri minute da bi se uklonili ostatci
mlijeka, nakon toga poinje pranje luinom koje traje 5 minuta pri
temperaturi od 85 C i uz 2 % koncentracije luine.
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
47
Ispiranje nakon pranja luinom traje 6 minuta.
Pranje kiselinom traje cca 5 minuta pri temperaturi od 80 C i
1,5 % koncetracije kiseline.
Ispiranje vodom i dezinfekcija linije ili maine traje cca 7
minuta.
4.9 Proces proizvodnje tehnoloke pare
Para se za potrebe pogona Mljekare Zenica proizvodi u dva kotla
od kojih je jedan rezervni. Energetski blok se sastoji od sljedeih
kotlova:
1. Parni kotao G 6, leei, proizvoaa Tvornica parnih kotlova
(TPK)Zagreb itnjak, tvorniki broj 2827, godina proizvodnje 1961,
ogrevne povrine 80 m2i dozvoljenim tlakom od 13 bara. Kotao je
upisan u Glavnu knjigu za inspekciju kotlova pod rednim brojem 2559
u Sarajevu od strane inspekcije za parne kotlove u Sarajevu. Radni
tlak je 6 bara predtlaka, snage koja varira u rasponu (1313-1050)
kW i tome zavisne proizvodnje pare od (2-1,6) t/h pare.
2. Parni kotao, stojei, proizvoaa Mehanika Orosavlje, tvorniki
broj 119, godina proizvodnje 1961, ogrevne povrine 30 m2 i
dozvoljenim tlakom od 6 bara, koji je uredbom inspektora nakon
hladne probe 25.02.1967. godine smanjen na 5 bara. Kotao je upisan
u Glavnu knjigu za inspekciju kotlova pod rednim brojem 2560 u
Sarajevu od strane inspekcije za parne kotlove u Sarajevu. Radni
tlak je 5 bara predtlaka, snage koja varira u rasponu (328-262) kW
i tome zavisne proizvodnje pare od (0,5-0,4) t/h pare. Kotao pod
rednim brojem 1 je glavni kotao koji se koristi prioritetno, dok je
kotao pod rednim brojem 2 kotao koji slui kao rezerva i koristi se
samo u vanrednim sluajevima kao to su ekscesne situacije, kao npr.
kvarovi na napojnim pumpama, ventilima i sl., te u vrijeme redovne
inspekcije parnih kotlova kada se pristupa detaljnom pregledu i
ienju svih instalacija oba kotla. S obzirom na navedeno u daljnjem
tekstu e biti detaljno obraen kotao G/6 kao glavni kotao.
Konstrukcija kotla G/6 je leee cilindrine izvedbe sa tri prolaza
dimnih plinova, odnosno plamenice i dva prolaza dimnih
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
48
cijevi. Voenjem dimnih plinova kroz tri prolaza postiu se niske
temperature plinova na izlazu iz kotla, a time i vrlo dobra
iskoristivost topline goriva. Strujanje dimnih plinova je kroz
plamenicu (prvi prolaz) te nakon skretanja u stranjoj dimnoj komori
ulaze u prvi snop dimnih cijevi (drugi prolaz) i struje prema
prednjem dijelu kotla. Tu se u prednjoj dimnoj komori zaokreu u
drugi snop dimnih cijevi (trei prolaz) te opet struje prema
stranjem dijelu kotla u stranju dimnu komoru, iz koje ulaze u
dimovodni kanal prema ventilatoru za odsis dimnih plinova, te dalje
u dimnjak. Loite kotla se sastoji od nepokretnog ravnog rotilja,
smjetenog u prednjoj dimnoj komori i dijelu plamenice. Sam rotilj
se sastoji od ljevanih rotiljnica, nosaa rotiljnica, plamenog
mosta, vrata loita i vrata pepeljare. Rotilj je takve konstrukcije
da se rotiljnice mogu lako vaditi radi izmjene i ienja. Prednja
dimna komora slui za skretanje dimnih plinova iz drugog u trei
prolaz, te za smjetaj dijela ravnog rotilja. Izvedena je od lima sa
dvostrukim platom, u kojem se grije zrak prije ulaska ispod
rotilja. Zrak se dovodi u komoru preko prikljuka smjetenog na platu
komore. Na njoj su takoe smjetena vrata kroz koja je omogueno ienje
i remont dimnih cijevi. Sa vanjske i unutranje strane je toplinski
izolirana. Bubanj kotla je leee cilindrine zavarene izvedbe, a
sastoji se od plata, cijevnih stijena, plamenice i dimnih cijevi.
Na plat bubnja su zavareni svi potrebni prikljuci te ulazni otvori.
Cijevne stijene su zavarene sa platom bubnja, dok je plamenica
zakivanjem spojena za cijevnu stijenku. U principu bubanj se
izrauje sa ravnom plamenicom izraenom iz nekoliko dijelova meusobno
spojenih zakivanjem preko Adamsovih prstenova. Dimne cijevi su
uvaljanje u cijevne stijene. Bubanj kotla je smjeten na dva nogara
klizni i nepomini. Bubanj kotla se toplinskii izolira. Stranja
dimna komora slui za skretanje dimnih plinova iz prvoga u drugi
prolaz, te za odvod dimnih plinova u dimovodni
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
49
kanal. Kod izvedbe kotla sa pregrijaem pare on se ugrauje u
stranju dimnelikiu komoru. Na stranjoj dimnoj komori nasuprot
plamenice postavljena su ljevana ulazna vrata za ulaz u komoru radi
eventualnih popravaka. Komora je sa unutranje strane ozidana
kvalitetnim amotnim materijalom, dok je sa vanjske strane toplinski
izolirana. Galerija i stepenice su postavljene uz kotao da se
omogui pristup do armature smjetene na kotlu. Odvod dimnih plinova.
Sobzirom da je kotao sa tri prolaza dimnih plinova to su i otpori u
kotlu sa strane dimnih plinova relativno veliki pa se za odsis
dimnih plinova postavlja ventilator. Izmeu kotla i ventilatora
postavljen je ciklonski filter dimnih plinova, kako bi se smanjilo
zagaenje okoline sa ai i pepelom. Armatura kotla se sastoji od
sljedeeg:
Regulator i signalizator nivoa vode u kotlu koji se automatski
ukljuuje i iskkljuuje centrifugalnu napojnu pumpu, te pokazuje nivo
vode u kotlu
Napojna pumpa kotla centrifugalna viestepena pumpa horizontalne
izvedbe sa elektromotorom tip CVN 1-7, kapaciteta 90 l/min,
pritiska 9 bara, sa maksimalnom temeperaturom radnog medija od 130
C, te elektromotorom snage 4 kW i 2900 o/min.
Klipne parne napojne pumpe horizontalne izvedbe sastavljene iz
parnog i hidraulinog dijela na zajednikom postolju. Tip pumpe PKP
5, kapaciteta(3-5)m3/h, maximalnog pritiska od 20 bara, max
temperature od 203 C, sa pogonom parom predtlaka 6 bara,
temperature 180 C i potrebne koliine pare od 25 m3/.
Ureaj za hemisku pripremu napojne vode kapaciteta 3-4 t/h na
bazi ionske izmjene (ionske mase),sa regeneracijom koja se izvodi
sa soli, ionski filter dimenzija 500 x 2633 mm stojee cilindrine
zavarene izvedbe komplet sa potrebnim prikljucima, nogarama i
sapnicama.
Ureaj za termiku pripremu omekane vode i kondenzata 5 t/h
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
50
Napojni rezervoar zapremine 5 m3, dimenzija 1300 x 4000 mm, leee
cilindrine zavarene izvedbe sa zakrivljenim podnicama. Opremljen je
sa potrebnim prikljucima, preljevnom cijevi, cijevi za dogrijavanje
i ostalom potrebnom opremom.
Otplinjiva termiki otplinjiva omekane vode i kondenzata
dimenzija 800 x 1747mm, stojee izvedbe sa preljevnim kaskadama i
potrebn im prikljucima.
Razdjelnik visokog pritiska za 6 bara pretpritiska, izveden iz
eline beavne cijevi sa kompletom prikljuaka, regulacionih ventila,
manometara kondenz lonaca i drugih prateih hidraulinih
elemenata.
Razdjelnik niskog pritiska 0,5 bara pretpritiska, izveden iz
eline beavne cijevi sa kompletom prikljuaka, regulacionih ventila,
manometara kondenz lonaca i drugih prateih hidraulinih
elemenata.
Reducir stanica za potrebe grijanja prostorija protustrujni
izmjenjiva toplote, proizvoaa Unioninvest Sarajevo TIP AN 2-6-6/6,
tvorniki broj 12521, godina proizvodnje 1985., sa 1,3m2 ogrevne
povrine i maximalne temperature od 140 C, opremljen sa dvije
cirkulacione pumpe.
Cijevni vodovi kotlovnice Rezervoar kondenzata koji se skuplja
kao produkt procesa kondenzacije radne pare u pogonu i vraa u
rezervoar povratnim vodovima, kapaciteta cca 3m3 izraen od lima u
zavarenoj konstrukciji sa pumpom za prebacivanje kondenza u napojni
rezervoar.
Samostojei dimnjak izraen od elinog lima Ventilator za odsis
plinova, koliine dobave 2,15 m3/s, statikog pritiska 23 mbar i
radne temperature od 290 C.
Ciklonski filter dimnih plinova izveden od elinog profila
promjera 1000/580 mm, protone koliine od 8000 m3/h, gubitka promaje
kroz filter od 6,6 mbar i radne temperature od 290 C.
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
51
Izolacija postrojenja je izvedena mineralnom vunom odgovarajue
debljine sa platom od aluminijskog lima. Izolacija je izvedena na
kotlovima, napojnom rezervoaru, otplinjivau, razdjelivau pare,
cijevnim vodovima za paru itoplu vodu u kotlovnici te svoj ostaloj
opremi za koju je nuno izolirati.
Kao gorivo na kotlovima se koristi prvenstveno ugalj u
kombinaciji sa drvetom. Potronja goriva je definisana sljedeim:
Maksimalni kapacitet kotla Qmax= 1,3 MW
Ogrijevna vrijednost uglja (vidjeti izvjetaj o analizi uglja br.
1277/10 od 30.09.2010. godine Hd= 21 445 kJ/kg
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
52
Slika 16: Analiza uglja
Stepen korisnosti = 0,74
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
53
=
= ,
= 294,9 kg/h....................................(1)
Maksimalna teoretska potronja uglja je 294,9 kg/h to znai da se
dnevno, poto se radi u jednoj odnosno 8 sati, utroi
Bdmax=8h294,9kg/h=
2359,2kg..............................................(2)
uglja odnosno ekvivalent kombinacijom uglja i drveta.
Mjesena potronja uglja bi prema gore navedenim obrascima i ako
se uzme u obzir da ima u prosjeku 22 radna dana:
Bmjmax = 22 2359,2 kg = 51 902,4 kg 52
t..............................................................(3)
Skladite uglja i drveta se nalazi na platou ispred kotlovnice
Mljekare Zenica i ima zapreminu od cca V= 120 m3. Od ostatka kruga
je odvojeno zidovima, natkriveno je i ima adekvatan prilaz za
kamione za snabdjevanje ugljem i drvetom.
Za provjeru skladita uglja koristi se sljedea formula:
Volumen skladita V= 120 m3
Nasipna teina uglja =0,85 t/m3
Radni ciklus kotla H = 8 h dnevno
Dnevna potronja uglja je (prema 2) Bdmax = 2359,2 kg
= =
,, = , ()
Dakle prema jednaini 4 skladini prostor kotlovnice Mljekare
Zenica je dovoljan da primi rezerve uglja za rad od 43 radna dana
pri maksimalnom kapacitetu i radu u jednoj smjeni:
= . . ()
Produkcija ljake i pepela se izraunava preko sljedeih
obrazaca:
Nasipna masa ljake= 1 g/cm3= 1 t/m3
Koliina pepela i ljake p = 0,16 t/m3
Maksimalna koliina pepela i ljake bi iznosila
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
54
Pmax=Bdmap =2,359 , = ,
(6)
Ukupna dnevna koliina pepela i ljake primaksimalnom kapacitetu
je
Pmax = 377 kg /dan .............................................
(7)
Prema podacima o potronji uglja za 2011. godinu iz bussiness
plana za 2012. godinu vidljivo je da je na godinjem nivou utroeno
382,22 tone uglja i 50 m3 drveta.
Red. N A Z I V Jedinica mjere Ostvareno Planirano
br. 2011 2012
1. Elektrina energija kwh 710.710 710.000
2. Ugalj tona 382 390 3. Drvo m 50 60 4. Nafta lit 110.000
110.000 5. Benzin lit 1.400 1.200 6. Ulje i maziva lit 1.500 1600
7. Voda m 13.334 13.500
SVEGA: Tabela br 9. Utroena goriva i maziva u 2011. i plan za
2012.
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
55
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
56
Slika br 17. Pregled utroenog uglja u 2011. godini
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
57
Na osnovu ovoga mogu se izvui sljedei zakljuci:
- Stvarni utroak uglja za 2011. godinu je Bgs= 382,22 t
......................(8)
- Stvarni mjeseni utroak je Bmjs =
= ,
= 31,85 t....................(9)
- Stvarna dnevna potronja uglja je Bds =
= ,
=,/...(10)
- Odnos stvarne i maksimalne potronje uglja odnosno stepen
iskoritenosti kotla je dat sa
= ,
,= ,
................................................................(11)
Iz (11) je vidljivo da kotao radi sa 61% kapaciteta. Dalje se moe
izraunati stvarna emisija ljake i pepela na osnovu obrasca (6): Ps=
Bds p = 1,45 0,16 = 0,232 t/dan odnosno Ps = 232 kg/dan
..................................................................................(12)
Dimnjak u ZIM Zenica ima visinu od 12m, od ega je 3m ozidano
ciglom, o ostatak je uraen od elinog lima (elina cijev). Na osnovu
lana 34. i 35. Zakona o zatiti od poara i vatrogastva (Slubene
novine Federacije BiH br 64/09) , Zakona o komunalnim djelatnostima
(Slubene novine ZE-DO kantona br. 17/08) te zakona o zatiti zraka
(Slubene novine Federacije BiH 33/03) svake godine se vri
ispitivanje funkcionalnosti i ispravnosti loita, dimnjaka,
dimovodnog kanala i zranika.
Zadjni pregled je izvren dana 04.07.2011. godine.
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
58
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
59
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
60
Za redovno dvosedmino ienje dimovodnih kanala na kotlu zaduen je
radnik kotlovniar koji u neradne dane (nedeljom) isti kanale i
cijevi od ai. Evidenciju o ienju vodi u dnevniku kotlovnice, a o
eventualnim problemima je duan obavijestiti pretpostavljenog
sljedei dan.
Rukovaoci i loai parnih kotlova duni su da se pridravaju Upute
za loae parnih kotlova izdate od strane Mljekare Zenica, januara
1988. godine u kojem su opisani pogonski propisi, nain posluivanja,
odravanja kotla, ienja i higijene kotla i kotlovnice. Izmeu ostalog
u uputama su obraene i sljedee teme:
Pogon kotla sa nainom rukovanja sa kotlovskom armaturom,
odravanjem nivoa vode u kotlu i dr.,
ienje i pranjenje kotla sa nainom pranjenja kotla, postupkom sa
naslagama kamenca i mulja, ienje kanala od ai i pepela idr.,
Smjernice za voenje pogona i loenje parnih kotlova, sa posebnim
akcentom na nain loenja kotlova sa ravnim rotiljem, debljinom sloja
ugljena i drveta, nivoom vode u kotlu,
ienje vatre za ravni rotilj Nain ponaanja u incidentim
situacijama odnosno havarijama i dr.
Nastala ljaka odnosno produkti sagorijevanja se nakon redovnog
ienja loita i pepeljare, koje se obavlja najmanje dva ili vie puta
u toku osmosatnog radnog vremena (zavisno od kvaliteta uglja,
odnosno koliine pepela u uglju), odnosno u toku samog vaenja ispred
kotla zaljeva vodom sa ciljem gaenja, te smanjenja koliine praine,
te takva odvozi do platoa pored kontejnera. Tu se zadrava do
potpunog gaenja, a zatim utovara u kontejner te odvozi na sanitarnu
deponiju Moanica vozilima komunalnog preduzea ALBA Zenica sa kojim
je sklopljen ugovor o odvozu .
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
61
5. DATUM POETKA RADA POGONA
Mljekara je putena u rad 29. novembra 1959. godine. Odluku o
njenoj gradnji u naselju Kanal u Zenici, planiranog kapaciteta od
5000 litara mlijeka na dan, donio je tadanji Narodni odbor optine
Zenica pod brojem 05/3-8856/1 od 11. septembra 1958. godine.
Sagraena je da bi mlijekom snabdijevala radnike zaposlene u crnoj
metalurgiji, rudarstvu, kao i stanovnitvo ireg podruja Zenice i
centralne Bosne.
Rjeenjem o privatizacij od februara 2009. godine Mljekara Zenica
je privatizovana i 100% se nalazi u vlasnitvu zaposlenih u Mljekari
Zenica.
6. ZAGAENOST OKOLIA U NULTOM STANJU
6.1 Popis mjesta nastanka i kvalitativno-kvantitativne
karakteristi otpadnih tokova
Analizom tehnolokih procesa po pojedinim pogonima utvrena su
mjesta nastanka emisija i otpadnih tokova, koji mogu negativno
uticati na okoli na predmetnoj lokaciji. Najznaajniji potencijalni
negativni uticaji pogona Zenike industrije mlijeka, Kanal 32,
Zenica na okoli vezani su za:
- emisiju otpadnih dimnih plinova iz kotlovnice, - isputanje
tehnolokih otpadnih voda u recipijent Bosna
(oborinske i sanitarno fekalne vode su regulisane prema
zakonskim normama),
- produkciju krutog otpada i njegovo zbrinjavanje i - intenzivnu
potronju vode i energije.
Nivoi emisija i negativni uticaji na okoli ovise o provoenju
adekvatnih mjera za spreavanje ili smanjenje emisija u okoli, kao i
mjera zatite okolia. Prema tome, to su mjere uinkovitije, negativni
uticaji ovih pogona na okoli su sve manji i mogu se svesti u
prihvatljive okvire za okoli. Glavna mjesta nastanka emisija i
otpadnih tokova pogona Mljekare Zenica dati su na shemi na sljedeoj
stranici.
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
62
6.1.1 Emisija u zrak
Na prostoru predmetne lokacije Mljekare Zenica, kao rezultat
osnovnih i pomonih tehnolokih procesa, nastaju slijedee emisije u
zrak:
emisija otpadnih dimnih plinova koji nastaju kao produkt
sagorijevanja vrstih goriva (ugalj i drvo) u kotlovnici Mljekare
Zenica
Mljekara Zenica je prije dvije godine na svim rashladnim
ureajima koji se koriste u rashladnim komorama, kao i kompresoru za
proizvodnju tehnoloke rashladne vode (ledena voda), neekoloke
plinove ako npr. R 12 zamijenila ekolokim plinom R 134 A tako da ne
postoji emisija nedozvoljenih rashladnih plinova u zrak.
Prema tome jedino mjesto u krugu Mljekare Zenica koje ima
emisiju u zrak je kotlovnica Mljekare Zenica.
Mora se istai da je Mljekara Zenica kao predmetna lokacija ve
optereena emisijama iz zraka od strane okolnih znaajnih zagaivaa,
kao to je Mittal koji se nalazi samo nekoliko desetina metara
udaljenosti zranom linijom, zatim saobraajnicama (magistralnim i
regionalnim) koje prolaze nedaleko od kruga Mljekare Zenica i
dr.
Redovno i planski se rade analize emisije u zrak iz Mljekare
Zenica od strane Metalurkog Instituta Kemal Kapetanovi u
Zenici.
Za potrebe Plana aktivnosti u nastavku je prikazana emisija u
zrak kotlovnice Zenica pri posljednjem mjerenju od strane
Metalurkog Instituta Kemal Kapetanovi u Zenici. Pored ispitivanja
emisije u zrak dana je i analiza lebdeih estica i drugih
parametara
-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija,
odnosno zagaenja i usklaivanje sa BAT
ZIM d.d Zenica | Kanal 32
63
6.1.2 Isputanje otpadnih voda
U proizvodnim pogonima Mljekare Zenica, Kanal 32, Zenica nastaju
i emituju se sljedee otpadne vode: - tehnoloke otpadne vode iz
pogona Mljekare Zenica,
- sanitarno-fekalne otpadne vode i - oneiene oborinske vode.
Tehnoloke otpadne vode u pogonu Mljekare Zenica nastaju na
sljedeim mjestima:
Prijem sirovog mlijeka, filtracija i ienje mlijeka
Poetkom 2009. godine pristupilo se sanaciji stanja u vezi
otpadnih voda u Mljekari Zenica. Prvo se pristupilo razdvajanju
svih otpadnih voda u posebne odvodne instalacije. Ovo je bilo
neophodno uraditi zbog toga to zgrada i pogon Mljekare Zenica
datiraju iz kasnih 50-tih godina
Skladitenje sirovog mlijeka
Separacija I standardizacija mlijeka
Pasterizacija i homogenizacija
Proces proizvodnje (jogurt, pavlaka, sir idr.)
Pakiranje i skladitenje
SIROVO MLIJEKO Otpadna voda od pranja tankova, kamiona,
laktofriza i sl
Otpadna voda od pranja tankova, ostatci mlijeka
Otpadna voda, ostatci mlijeka iz CIP procesa, visoko proteinski
mulj
Ostatci mlijeka
So, sirilo, maja