-
PELARSTVO SRBIJE
Prirodni uslovi, umerena kontinentalna klima i bogatstvo biljnog
sveta pruaju odline uslove za gajenje pela u Srbiji. Na povrini od
88.361 kvadratnih kilometara, gde ivi 9,8 miliona stanovnika, ima
oko 30.000 pelara sa priblino 430.000. konica. Medonosni
potencijali omoguavaju znatno vei broj konica, prema proceni
strunjaka i preko 1.200.000.
Prolenu razvojnu pau ine: vrba, umsko bilje, voe i uljana
repica. Pojedinih godina, te biljke daju med i za vrcanje. Glavne
pae od kojih pelari vrcaju med su: bagremova, lipova, suncokretova
i livadska. Prema mogunosti korienja vanih paa, u Srbiji se
razlikuju dva podruja: podruje Vojvodine, gde se koriste pae uljane
repice, lipe i suncokreta, i podrucje Srbije juno od Dunava, gde su
izraene bagremova i livadska paa. Bagremova paa zbog razlike u
nadmorskoj visini i vremenu cvetanja, moe se koristiti kao dve
pae.
BagremFoto: Karolj Mareek, Subotica
Za dobro iskorienje paa neophodno je seljenje konica. Pelari
svake godine sve vie koriste kamione, autobuse i prikolice sa
ugradjenim konicama radi seljenja ili sele sistemom
utovara-istovara. U Srbiji ima preko 800 vozila sa ugradjenim
konicama, a sve je vie prisutno i paletno seljenje pela. Kod tog
naina selidbe, na paleti je postavljeno obino po pet konica, koje
se dizalicom na kamionu lako i brzo utovaraju i istovaraju prilikom
seobe. Radi poboljanja pae pelari sve vie gaje medonosno bilje
poput facelije i drugih.
Od tipova konica u Srbiji preovlauju Langstrot Rutova (LR),
Dadant Blatova (DB) i A konica. Veliki pelari sa preko sto konica i
pelari koji paletno pelare imaju uglavnom LR konice. Pelari sa
manjem brojem konica i stacionarni pelari imaju DB konice, dok
pelari sa ugradjenim konicama na prevoznim sredstvima imaju A
konice. Ostali tipovi konica su manje zastupljeni.
Godinja proizvodnja meda u Srbiji kree se od 3 do 5 hiljada tona
i ona se plasira na domaem tritu. Godinja potronja meda po
stanovniku je 0,7 kg. Otkup meda radi izvoza skoro i da ne postoji,
ili se radi o zanemarujuim koliinama.
U Srbiji je zastupljena Kranjska rasa pela (Apis mellifera
carnica). Njene najvanije osobine su izuzetna mirnoa, dugovenost i
dobro prezimljavanje sa relativno malom potronjom hrane.
Poboljavanjem rase pela putem selekcije na prinose, bolesti i druge
osobine, bavi se centar za proizvodnju matica Agroekonomik u
Beogradu. Kapacitet centra je 10.000 matica godinje. Cena matice je
jednaka protivrednosti 2kg meda u maloprodaji ili
-
3kg meda u otkupu. Tranja za maticama u Srbiji je daleko vea, pa
se planira otvaranje novih centara. Jedan takav centar Timomed -
Knjaevac je u toku 2002 godine imao probnu proizvodnju, a za
naredne godine planira se proizvodnja od 6000 matica godinje.
Stanje nedovoljnog broja matica na tritu koriste neregistrovani
proizvodjai matica i prodaju matice bez ikakve selekcije.
Poveana nezaposlenost u zemlji uticala je da se sve vie ljudi
bavi pelarstvom, bilo kao osnovnim, ili kao dopunskim zanimanjem.
Razvoj pelarstva imao je za posledicu sve veu tranju rojeva na
tristu. Promet pelinjih rojeva se obavlja paketno (1,2 kg pela i
matica) ili na ramovima (obino 5 ramova od kojih 3 sa leglom).
Tranja za paketnim rojevima se javlja i u predelima kasnih paa radi
pojaavanja osnovnih drutava. Ti rojevi se nabavljaju u krajevima
gde je klima povoljnija i gde postoje rane pelinje pae.
Prilagodjavajui se zahtevima trista, jedan deo pelara se orjentisao
na proizvodnju rojeva ili u kombinaciji sa korienjem prve pae pa
zatim prodajom rojeva. Za profesionalno bavljenje pelarstvom u
Srbiji neophodno je preko 150 konica i broj takvih pelara raste
svake godine.
Od 30.000 pelara u Srbiji, 9.000 je ulanjeno u 173 udruenja koja
ine Savez pelarskih organizacija Srbije. lanarinu Savezu pcelari
plaaju u protivrednosti 3kg meda, a kao lanovi dobijaju Pelar,
asopis Saveza koji izlazi svakog meseca.
Savez ima sledee zadatke: informativni, edukativni, druenje i
zastupanje pred dravnim i drugim organima. Preko svog asopisa,
putem javnih glasila, drugih medija i preko udruenja, direktno
informie lansto o deavanjima u zemlji i svetu u oblasti pelarstva.
Kroz edukativne aktivnostimi, putem asopisa, knjiga, predavanja,
savetovanja i druge vidove, Savez utie na obrazovanje lanstva u
pogledu gajenja pela, a na stanovnitvo u pogledu znaaja pelinjih
proizvoda za zdravlje ljudi. Radi informisanja potroaa, Savez
pokree reklamne kampanje. Edukaciji pelara, kao znaajnom vidu
aktivnosti Saveza, poklanja se velika panja. Na poljoprivrednom
fakultetu u Zemunu postoji katedra za pelarstvo, a u okviru
srednjih poljoprivrednih kola pelarstvo se slua fakultativno. Neke
poljoprivredne kole imaju svoje pelinjake. Radi sprovoenja
edukativne delatnosti u okviru Saveza postoji aktiv predavaa koga
ine eminentni strunjaci iz oblasti pelarstva kao i istaknuti pelari
praktiari. U udruenjima se tokom zime organizuju ciklusi
predavanja, a naroito dobre rezultate dali su debatni klubovi, koje
organizuju udruenja tako to jedan lan na zadatu temu napravi uvod a
ostali prisutni lanovi se ukljuuju u diskusiju.
U Srbiji ne postoji institut za pelarstvo, ve samo jedno
odeljenje u sklopu Instituta za krmno bilje u Kruevcu. U okviru 96
lokalnih TV stanica i 120 radio stanica u Srbiji, mnoga udruenja
pelara imaju svoje stalne ili povremene emisije. U domenu saradnje
i druenja, Savez organizuje razne ekskurzije, putovanja, posete
uglednim pelinjacima, sajmove, izlobe drugo. Pred dravnim organima
Savez nastupa u ime pelara traeci povoljnije uslove, naroito kod
donoenja zakonskih propisa, za pelare.
Korienje pela radi opraivanja je samo u manjoj meri. Pelari u
potrazi za paom sele konice i na taj nain vre opraivanje bez
nadoknade. Velika poljoprivredna gazdinstva imaju svoje pelinjake
radi opraivanja poljoprivrednih kultura, dok jedan manji broj
proizvodjaa jabuka i semenskog suncokreta plaaju opraivanje.
Pelarstvo kao deo poljoprivrede nema nikakve benificije od
strane drave. Drava ne ini nita kako bi olakala poloaj pelarima. to
se tie oporezivanja repromaterijala i opreme, od plaanja poreza na
promet osloboeni su konice, centrifuge i prese za sae, dok je sve
ostalo oporezovano. Sadanje rukovodstvo Saveza pokuava kod dravnih
organa da izbori bolje mesto pelarstvu i veu pomo od strane
drave.
-
Apiterapija kao vid leenja pelinjim proizvodima u Srbiji se
smatra alternativnom medicinom. Ona nije zvanino zastupljena u
leenju, ve pojedini lekari samoinicijativno savetuju korienje
pelinjih proizvoda i to pre svega preventivno. este izlobe i
edukacija stanovnistva u pravcu znaaja pelinjih proizvoda u ishrani
i leenju, uticali su da se povea tranja za lekovima i kozmetikim
sredstvima na bazi meda i pelinjih proizvoda. To je pak imalo za
posledicu pojavu firmi koje se bave proizvodjnjom i prometom
lekovitih i kozmetikih sredstava na bazi meda i pelinjih
proizvoda.
Zdravstvena zatita pela je preputena samim pelarima, iako u
dijagnostici uestvuje 12 veterinarskih instituta rasporedjenih na
celoj teritoriji Srbije. Sadanje ministarstvo poljoprivrede je
donelo propise gde pelinje bolesti izjednaava sa drugim bolestima
ivotinja, te oekujemo veu pomo veterinarskih slubi. to se tie
lekova, Srbija ima nekoliko proizvodjaa lekova za pelinje bolesti,
iji kapaciteti viestruko prevazilaze potrebe u zemlji, pa se veliki
deo proizvodnje izvozi.
Buran razvoj pelarstva prati i razvoj opreme. Sve je vie
proizvodjaa opreme koja po kvalitetu zadovoljava svetske standarde.
Prizvodjai opreme znaajan deo proizvodnje izvoze.
Posebno, znaajno mesto u pelarstvu Srbije zauzimaju pelarske
izlobe, koje se odravaju jednom godinje u svakom veem gradu i traju
2 do 3 dana. Na pelarskim izlobama prodaju se pelinji proizvodi,
kao i oprema za pelare. Propratne aktivnosti izlobi su predavanja
za pelare, za posetioce, okrugli stolovi sa diskusijama na
odredjenu temu, posete pelinjacima, konferencije za tampu, dodele
priznanja zaslunim pelarima i druge aktivnosti vezane za propagandu
pelarstva
www.pcela.rs
CENE ZA 1kg MEDA (tegliran) U SEPTEMBRU I POETKOM OKTOBRA 2002 U
SRBIJI
Podaci dobijeni na diskusionoj internet grupi
[email protected] na osnovu informacija od strane lanova
R.b Mesto Prodajno mesto
Proizvoa Vrsta meda Cena (din.)
Informaciju dostavio
1. Kragujevac Gradska pijaca
pcelar Vidi bagremov 250 S. Antonijevi 2. livadski 250
3. pcelar
vorovi
bagremov 250
4. livadski 250
5. borov 300
6. C market Maja promet cvetni 241,49
7. bagremov 263,95
8. Drutvo pelara
pelari bagremov 260 9. livadski 250
10. umski 260 11. Ni Pelarska
zadruga - bagremov 230 O. Mihajlovi
12. livadski 230 13. samousluga
Impex Pela komerc Svrljig
bagrem 256,60 14. lipa 256,60
-
15. Mladenovi Ni
lipov 266,10 16. umski 266,10 17. livadski 261,36 18. izloba
pelari svi 250 M.ljivi 19. Zrenjanin pijaca pelar bagremov 250 Z.
Bela 20. lipov 200 21. cvetni 200
22. supermarket Saturn
Domai med Torda
livadski 182 23. lipov 191 24. bagremov 204 25. Baka Topola
pijaca pelar cvetni 180 26. Kraljevo pijaca pelar 1 bagremov 220 P.
Cvetkovi 27. pelar 2 umski 200 28. preprodavac umski 250 29. lipov
225
30. prodavnica 1 p.zadruga cvetni med 269 31. lipov 215 32.
prodavnica 2 Timomed cvetni 225 33. prodavnica 3 p. zadruga
livadski 255 34. lipov 250 35. Trstenik pijaca pelar bagremov 230
36. livadski 250
37. p. zdrave hrane
pelar bagremov 200 38. umski 200 39. livadski 200 40. prodavnica
1 p. zadruga lipov 250 41. umski 252 42. Subotica pijaca pelar
cvetni 180 A. Ifkovi 43. bagremov 250 44. lipov 250 45. svilenica
200-220 46. kod kue pelar - 180-200 47. Beograd Kaleni pijaca pelar
bagremov 250-270 S.
Todorovski 48. livadski 190-220
49. Pekabeta Timomed livadski 234
50. bagremov 252
51. lipov 239
52. umski 240
53. C market Maja promet livadski 253 54. bagremov 264
55. umski 253
CENE 1kg MEDA (u teglama) U SEPTEMBRU I POETKOM OKTOBRA 2002 U
CRNOJ GORI, MAKEDONIJI I MAARSKOJ
Podaci dobijeni na diskusionoj internet grupi
[email protected] na osnovu informacija od strane lanova, uz
dodatnu informaciju Momira Vukmirvia
R.b. Mesto Prodajno mesto
Proizvoa Vrsta meda Cena Informaciju dostavio
-
1. Bar Pijaca pelar - 6 eura M. Isidorovi samousluga AMB
uvozni Hrvatska
umski 3,63 eura
bagrem 4,83 eura
lipa 4,83 eura
kadulja (alfija)
7,58 eura
2. Sutomore kuna prodaja
pcelari razno 8 eura
samousluga uvozni kesten 6,5 eura
kadulja 7,5 eura 3. Berane izloba pelari - 8 eura M. ljivi 4.
Demir Kapija
(Makedonija) razno - 180-200
din. D. Pavlov
5. Knin (Hrvatska)
kuna prodaja
pelar sve vrste 4 eura M. Vukmirovi
Pijaca pelar - 3,3 - 4,7 eura
prodavnica - kadulja 5,8 eura
prodavnica - bagrem, lipa, vrijesak
4,1eura
prodavnica - livadski 3,5 eura
6. Maarska diskonti - bagrem 4 eura A. Ifkovi
1 euro=60 dinara
CENE OSTALIH PAKOVANJA MEDA U SEPTEMBRU I POETKOM OKTOBRA
2002
R.b. Mesto Prodajno mesto
Proizvoa Vrsta meda Cena Informaciju dostavio
1. Kragujevac Gradska pijaca
Vidi bagremov sa saem 1 kg
350 S. Antonijevi 2. vorovi 400 3. livadski sa
saem 400
4. C market Maja promet cvetni 1/2 kg 167,08
5. lipov 1/2 kg 137,60
6. Nutrexpa, panija
cvetni 1/2 kg 102,88
7. Ni samousluga Impex
Pela komerc Svrljig
livadski 1/2 kg 145,70 O. Mihajlovi
8. Maja promet Beograd
bagrem 950 g 270,70 9. umski 1/2 kg 142,55 10. medoprodukt
Subotica lipov 710 g 251,85
11. Mladenovi Ni
bagremov u sau 1/2 kg
237,59
-
12. Zrenjanin Prodavnica Apis
- livadski na toenje 1kg
160 Z. Bela
13. med od alfije na toenje 1kg
340
14. Trstenik Prodavnica p. zadruga cvetni med 710g
220 P. Cvetkovi
15. Beograd C market Maja promet cvetni 1/2 kg 133 S. Todorovski
16. Pekabeta Maja promet med sa
orasima 250g 68
17. Timomed sae u medu 390 18. Bar samousluga
AMB uvozni Hrvatska
livadski 1/2 kg 2,43 eura
M. Isidorovi
Marketing istraivanje meda na teritoriji Novog Sada
(semestralni rad na postdiplomskim studijama marketinga)
Ana obrda, dipl. ekonomista
Jasmina Grulovi, dipl. ekonomista
[1]
1. UVOD
Med je jedan od prvih pelinjih proizvoda koje je koristio ovek.
Najstariji pisani dokumenti starih Vavilonaca, Egipana i Rimljana
svedoe o vrednosti meda u ishrani i o lekovitosti, smatrajui ga
hranom bogova. I sam Hipokrit , otac medicine je ukazivao na
lekovitost meda, pa jo niko do danas nije osporio ovu tvrdnju, te
medu i savremena zvanina medicina priznaje lekovita svojstva.
Pod medom se podrazumeva gusta, slatka, sirupasta ili
kristalasta materija, bledoute do tamnomrke boje, specifinog mirisa
i ukusa, proizvod pela medarica. Potie od nektara koji pele
sakupljaju, prerauju i unose u sae.
Posmatrajui kretanje proizvodnje meda u svetu, brzi tehnoloki
napredak i urbanizacija doveli su do smanjenja broja pela u svetu.
Pored ovih uzroka, znaajno je pomenuti da su veliki neprijatelji
pela sredstva za unitavanje insekata. Stoga se predlae ogranienje
upotrebe insekticida, kao i odgajivanje pelinjih vrsta otpornih na
ova sredstva. U Jugoslaviji je, u vreme SFRJ postojao uvoz i izvoz
meda, pelarski kombinati u Zagrebu i Beogradu su saraivali,
postojali su znaajniji statistiki izvetaji o proizvodnji meda.
Prouavajui literaturu potrebnu za ovo istraivanje dolo se do
podataka vezanih za period postojanja stare Jugoslavije. Podaci
iskorieni u odeljku o proizvodnji meda u Novom Sadu baziraju se na
usmenim izjavama privatnih proizvoaa. Kontaktirajui pelare preko
interneta irom
-
Srbije dolo se do saznanja da danas gotovo ne postoje pisani
statistiki podaci objedinjeni za itavo podruje Srbije i Crne Gore.
Pelarska drutva vode evidenciju o broju pelara njihovog regiona i
njihovom broju konica.
2. ZNAAJ PROBLEMA I DEFINISANJE CILJEVA
Marketing istraivanje kao nauna disciplina bavi se
prikupljanjem, obradom, analizom trinih problema tj. varijabli
(istraivanje potroaa, potronje, proizvoda, ponude, konkurencije,
cena, uvoza-izvoza, distribucije, promocije) i na osnovu toga
prognozira mere koje treba preduzeti na pojedinim instrumentima
marketinga kako bi planirana strategija mogla da se realizuje
adekvatnom taktikom marketinga tj. kombinacijom i doziranjem
instrumenata marketinga u odgovarajui marketing mix.
Cilj ovog istraivanja u okviru kojeg je definisan i marketing
istraivaki problem je da se utvrdi ponuda, potranja, potronja i
cena meda u Novom Sadu u 2002. godini, a nakon analize dobijenih
informacija donesu marketinke odluke.
Rad i rezultati ovog istraivanja namenjeni su privatnim
proizvoaima u cilju planiranja i razvoja proizvodnje.
3. RADNA HIPOTEZA
Med bi trebao da bude pristupaan za svakidanju upotrebu. On nije
samo sredstvo za zaslaivanje, niti hrana, on je izvanredan i
nezamenjiv lek. Pod uslovom da se koristi redovno, tj. svakodnevno,
ima veliki znaaj za razvoj mladog organizma, poboljava otpornost
organizma, radnu sposobnost oveka slui kao najbolja zamena
saharoze, fabrikog eera tetnog za zdravlje pri svakom preteranom
konzumiranju i predstavlja najpotpuniji izvor zatitnih
materija.
Opte je poznato da med odlino deluje kod bolesti groznica,
bubrenih oboljenja, leenja dijabetesa, poboljanja krvne
slike...
Hipoteza ovog rada je da je osnovni razlog konzumiranja meda
upravo zdravstveni razlog, te se na taj nain stvara navika u
konzumiranju meda.
4. IZVORI PODATAKA I METODOLOGIJA RADA
U ovom radu je korien istorijski metod koji je uzet iz
komparativnog metoda, metod ispitivanja i metod posmatranja.
Primenom istorijskog metoda podaci i informacije su pribavljeni
iz sekundarnih izvora odakle se dobijaju informacije o prolim i
sadanjim stanjima i kretanjima istraivane pojave. Kao sekundarni
izvori su koriene razliite publikacije: knjige, asopisi i
statistiki godinjak za 2001. godinu.
Do primarnih podataka se dolo metodom ispitivanja. Izvor ovih
informacija su bili
-
potroai i proizvoai. Ispitivanje je vreno na 62 domainstva iz
Novog Sada koji ine kvotni uzorak ispitivanja. Pored ankete
primarni podaci o proizvodnji su prikupljeni od samih proizvoaa
usmenim ispitivanjem.
Pored metode ispitivanja korien je i metod posmatranja kao jo
jedan nain pribavljanja primarnih podataka, pre svega injenica.
Posmatranje je vreno na pijaci, u supermarketu, prodavnicama zdrave
hrane i diskontima i na taj nain dolo se do podataka o ponudi i
cenama meda.
Prilikom obrade prikupljenih podataka, koriene su standardne
matematiko statistike metode. Rezultati su prikazani u vidu tabela
i histograma radi bolje preglednosti.
[2] 5. Osnovni podaci o proizvodnji i potronji meda [59K]
[3] 6. REZULTATI ISTRAIVANJA (6.1. struktura porodice
anketiranih domainstava; 6.2. broj lanova u porodici; 6.3. broj
zaposlenih u domainstvu) [72K]
[4] 6.4. Uestalost konzumiranja meda; 6.5. Angaovanost lanova
porodice u kupovini meda; 6.6. Vremenski period najee kupovine
meda. [46K]
[5] 6.7. Najvie koriena vrsta meda; 6.8. Mesto nabavke meda;
6.9. Nain konzumiranja meda [65K]
[6] 6.10. Uticaj promocije na kupovinu meda; 6.11. Kupovina meda
od odreenog proizvoaa; 6.12. Uticaj ivotnog standarda na kupovinu
meda [22K]
[7] 7. ZAKLJUAK, Prilog 1 (Anketa), Literatura [39K]
[8] Prilog 2 (Uporeenje cene meda prema mestu nabavke)
[158K]
5. OSNOVNI PODACI O PROIZVODNJI I POTRONJI MEDA
Prema Koonos-u i Root-u, 1 kg nektara moe odjednom da prenese
22.338 pela. Ako se uzme u obzir da je veliki broj pela zaposlenih
na unutranjim radovima kao i u preradi u konici, smatra se da 1 kg
meda moe da proizvede najmanje oko 44.000 pela, te iz ovoga moe se
zakljuiti da su upravo pele najvei proizvoai meda, a da je ovek
uinio da med postane predmet trine razmene.
Najvei svetski proizoa meda su SAD sa 1/3 svetske proizvodnje
namenjene tritu. Zatim slede: Argentina, Australija, Nemaka,
Francuska, Novi Zeland i Kanada.
U najvee izvoznike spadaju: Argentina, Meksiko, Kuba,
Australija, Maarska, Rumunija i Grka.
Prouavajui literaturu vezanu za proizvodnju meda na podruju
Srbije, dolo se do velikog broja podataka o proizvodnji meda u
bivoj SFRJ, a vrlo oskudnih, gotovo nikakvih podataka novijeg
datuma, kao to je napomenuto u uvodu rada.
-
Najpouzdaniji podaci se zasnivaju na statistikom godinjaku iz
2001. god. o proizvodnji meda od 1965. god. do 2000.god.(videti
tabelu br. 1)
Tabela 1. Proizvodnja meda na teritoriji Jugoslavije
godine 1965. 1975. 1985. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999.
2000. ukupno tona 1372 1663 2961 2111 2032 2390 2508 2276 2482 3023
po konici kg. 4 4 10 10 11 12 13 12 13 14
Izvor: Statistiki godinjak 2001. god.
Napomena: Podaci iz 1999. i 2000. god izuzimaju podruije Kosova
i Metohije
Posmatrajui raspoloive podatke vidi se da se proizvodnja meda u
tonama poveala od 1965. god. do 1986. god. za 115%, od 1986. god.
do 1996. god. je opala za 45,71%, da bi kasnije rasla do danas,
iako se nije uraunala proizvodnja na teritoriji Kosova i Metohije u
1999. god. i 2000 god.
Na osnovu podataka dobijenih usmenim putem ispitivanja od
proizvoaa, elektronskim putem od strunjaka-pelara iz Srbije, dolo
se do sledeih informacija: da studioznije statistike o proizvodnji
meda nema. Orjentaciono, broj konica u Srbiji je oko 500.000. Ako
je prosean prinos po konici 10 kg, onda se kod nas proizvede 5000
tona. Ako podelimo ovaj broj sa 10 000 000 stanovnika, to je 1\2
kg. po glavi stanovnika. Izvoza, a ni uvoza nema. Prinos se menja i
na vie i na nie, to zavisi od razliitih faktora, ali na prvom mestu
klimatskih. Sprovedeno je ispitivanje najpoznatijih proizvoaa meda:
Hunjadija, Ruanovia, Vorgia, imona i Gomboa. Svakom od njih
postavljena su pitanja o broju konica, prosenoj koliinimeda po
konici, maksimalnom i minimalnom prinosu po konici, postojanju
izvoza i koliini meda koji prodaju za godinu dana. Radi bolje
preglednosti, podaci su stavljeni u tabelu. Na neka pitanja nije
dobijen odgovor.
Tabela 2. Proizvodnja meda privatnih proizvoaa
R.b. PodaciHunjadi Vorgi imon Med&Med Gombo
1. Ukupan br. konica 100 73 60 25 20 2. Prosean prinos po
konici/kg 50 30 40 30 30
3. Maksimalni prinos pokonici/kg 60 50 90 50 ne zna
4. Minimalni prinos po konici/kg 30 25 30 0 ne zna 5. Izvoz/Uvoz
nema nema nema nema nema
6. Koliina prodatog meda u 1 god./kg 2500 2500 2000 550 400
Izvor: Usmene izjave navedenih proizvoaa
Da bi se utvrdilo kakva je potronja meda na teritoriji Novog
Sada anketirana su 62 domainstva, da bi se na taj nain utvrdile
mogunosti poveanja potronje u narednom periodu.
-
6. REZULTATI ISTRAIVANJA
6.1. Struktura porodice anketiranih domainstava
Prvim pitanjem su se dobili podaci o strukturi anketiranih
domainstava koji su prikazani u tabeli br. 3.
Tabela 3. Struktura anketiranih domainstava na teritoriji Novog
Sada
Redni broj
Struktura porodice Ukupno lanova
Broj domainstava %
1. Brani par 2 5 8,06 2. Roditelj + 2 dece 3 1 1,61 3. Roditelji
+ 1 dete 3 16 25,81 4. Roditelji + 2 dece 4 28 45,16 5. Roditelji +
3 dece 5 4 6,45 6. Roditelj +1 dete + 1 osoba 3 1 1,61 7. Roditelji
+ 1 dete + 1 osoba 4 1 1,61 8. Roditelji + 2 dece + 1 osoba 5 6
9,68
ukupno 62 100,00
Izvor: Rezultati sprovedenog istraivanja iz primenjenog upitnika
(videti prilog br. 1.)
U ispitivanju strukture domainstava utvreno je da je najvei
procenat porodica koje sainjavaju roditelji sa dvoje dece. Na
drugom mestu nalaze se rodetelji sa jednim detetom. S obzirom da
prva dva mesta predstavljaju vie od 50% anketiranih porodica,
ostale kategorije nee se posebno obrazlagati, ali se mogu
konstatovati iz tabele br.3.
6.2 Broj lanova u porodici
Broj lanova u porodici, u ovoj anketi obuhvata 4 kategorije, i
to broj domainstava sa dva, tri, etiri i pet lanova.
Tabela 4. Broj porodica prema strukturi broju lanova
Redni broj
Broj lanova
Broj domainstava %
1. 2 5 8,06 2. 3 18 29,03 3. 4 29 46,77 4. 5 10 16,13
ukupno: 62 100,00
Izvor: Rezultati sprovedenog istraivanja iz primenjenog upitnika
(videti prilog br. 1.)
Na osnovu izraunatih procenata, zakljuuje se da je najvie
porodica sa etiri lana. Na drugom mestu nalaze se porodice sa tri
lana.
-
6.3 Broj zaposlenih u domainstvu
Rezultati ankete pokazuju da veinski deo ispitanika pripada
grupi od po dva zaposlena lana i to 61,29%. Na drugom mestu su
porodice sa jednim zaposlenim, sa 27,41%.
Tabela 5. Pregled zaposlenosti lanova anketiranih
domainstava
Rednibroj
Broj zaposlenihlanova domainstava
Brojdomainstava %
1. jedno 17 27,41 2. dvoje 38 61,29 3. troje 6 9,67 4. etvoro 1
1,61
ukupno: 62 100,00
Izvor: Rezultati sprovedenog istraivanja iz primenjenog upitnika
(videti prilog br. 1.)
Iz dobijenih podataka moe se zakljuiti da je u svakoj
ispitivanoj porodici zaposlen bar jedan lan.
7. ZAKLJUAK
Iz dobijenih rezultata i informacija moe se zakljuiti da je
trenutna situacija na tritu vrlo nepovoljna. Proizvoai proizvode
male koliine meda, maksimalno do 2,5 tone godinje. Nai proizvoai
proizvode do 10 vrsta meda to govori o skromnoj ponudi sa obzirom
da postoji 35 vrsta meda. Jedan od ciljeva promocije je i
edukacija, te bi se u tom smislu promocija mogla zasnivati na
upoznavanju potencijalnih potroaa meda sa novim ukusima i vrstama
meda, npr. medom od akacije, pitomog kestena, jele, omorike
itd.
to se tie izvoza, Jugoslavija ima veliki potencijal koji bi
mogao da se iskoristi, jer raspolae velikim prirodnim mogunostima
za proizvodnju meda s obzirom da stepen zagaenosti ovekove okoline
nije dostigao razmere ekoloke zabrinutosti. Najperspektivnije trite
za dugoroni plasman zdravstveno-bezbednosne hrane je trite EU.
Zdrava hrana, koju izmeu ostalog ini med u uslovima ekoloke
zagaenosti praktino itavog prostora EU, je najperspektivniji
izvozni artikal zemalja nelanica, koje ele da razviju svoju
ekonomsku saradnju sa ovim velikim regionom. Med bi mogao da se
izvozi sa deklaracijom zdravstveno-bezbednosne hrane. Svojom
relativno niskom cenom bi mogao da privue inostrane kupce. Bitno je
napomenuti da su Srbija i Crna Gora donele prostorni plan
privrednog razvoja ime je obezbeen osnovni institucionalni
preduslov za organizovanje proizvodnje bioloki kvalitetne hrane.
Prema naem miljenju najbitnije je drutveno usmeravanje i kontrola
proizvodnje a ne preputanje stihiji. Zakonskim propisima treba
regulisati proizvodnju i kontrolu po uzoru na zakonsku regulativu
EU.
Sprovedenom anketom dobijene su informacije koje mogu
posluiti
-
proizvoau da prilagodi svoju proizvodnju potroau. Proizvoai
treba da porade na jasnom i pozitivnom imidu putem intenzivnije
promocije. Intenzivnom promocijom o lekovitim svojstvima meda
uticalo bi se na osvajanje novih trita tj. novih potroaa. Promocija
treba da bude usmerena na eu upotrebu meda kako bi se ostvario
zdravstveni efekat. Po naem miljenju promocija bi mogla da bude
usmerena ka sportistima i i ljudima koji obavljaju teke fizike
poslove. oveku koji se ne izlae velikim fizikim naporima je
potrebno 2400 cal. dnevno, a pomenutim grupama bi bilo potrebno oko
5000 cal. S' obzirom da u 1 kg. meda ima 3320 cal. moe se zakljuiti
da je med visoko kalorina hrana.
Cena je relativno niska i ona ne mora da se menja. Ona pokazuje
stabilnost tokom godina i iznosi oko 5 dolara po litri (pogledati
prilog br. 2 o cenama u martu 2002 god. prema mestima nabavke).
Ispitivanjem potroaa dolo se do podataka vezanih za: razlog
kupovine meda, angaovanost lanova domainstava u kupovini, vremenski
period najee kupovine, najvie korienu vrstu meda, mesto nabavke,
nain konzumiranja, uticaj promocije i standarda na kupovinu. Glavni
razlog konzumiranja meda je zdravstveni, ime je potvrena hipoteza
ovog rada. U kupovini meda najee uestvuju ene, a pakovanje
prilagoeno mlaem uzrastu u obliku tuba i malih kutija interesantnog
dizajna (u obliku pelica, cvetova, konica itd.) i vedrih boja moglo
bi uticati na pojavu novih kupaca-dece.
to se tie kanala distribucije, od indirektnih kanala predlae se
novi distributer, a to je apoteka. Prodaja putem prodavnica zdrave
hrane, supermarketa i privatnih proizvoaa treba da bude
potpomognuta informacijama dobijenim marketing istraivanjem, kako
bi se uskladili instrumenti marketinga u odgovarajui marketing mix
i kako bi se adekvatno uticalo na potroae.
UPITNIK ZA ISPITIVANJE DOMAINSTAVA O POTRONJI MEDA NA TERITORIJI
NOVOG SADA
1. Broj lanova porodice?_______
2. Struktura porodice (mogunost vie odgovora): a) ivim sam(a) b)
sa branim drugomc) sa decom, broj _______ d) sa drugim osobama,
broj _______
3. Broj zaposlenih? _______
4. Koji je glavni razlog Vaeg konzumiranja meda?
_________________________________________________
-
5. Koliko esto konzumirate med? (zaokruiti) a) svakodnevno b)
nekoliko puta nedeljno c) nekoliko puta meseno d) jednom meseno i
ree
6. Ko je najvie angaovan u kupovini meda? (zaokruiti)
MU ENA DECA NEKO DRUGI PODJEDNAKO
7. U kom periodu godine najvie konzumirate med?
_________________________________________________
8. Koju vrstu meda najvie koristite? (zaokruiti)
a) med od lipe e) neku drugu vrstu meda, koju?_________
b) livadski med f) podjednako koristim sve vrste
c) bagremov med g) nije mi bitna vrsta med
d) umski med
9. Gde najee nabavljate med? (zaokruiti) a) na pijaci b) od
privatnog proizvoaa c) u prodavnici zdrave hrane d) u supermarketu
e) na drugom mestu, gde? __________________________
10. Na koji nain najee konzumirate med? (zaokruiti)
a) u aju d) po kaiicu meda (svakog dana) b) kao poslasticu e)
kao obrok c) kao sastojak u pripremanju
jela i kolaa
f) na drugi nain,
koji?________________
11. Da li biste kupovali veu koliinu meda ako bi promocija bila
bolja? (zaokruiti)
DA NE MODA
12. Da li kupujete med od odreenog proizvoaa? (zaokruiti) a) da,
kojeg? ___________ b) ne
13. Da li biste kupovali veu koliinu meda ako bi va standard bio
vei?
-
(zaokruiti)
DA NE
Hvala na saradnji.
9. LITERATURA
1. Boidarevi Desanka, Salai Suzana, Marketing istraivanje,
Beograd, 2001.
2. Kotler P., Upravljanje marketingom, Zagreb, 1989.
3. Dr. Aleksandar Jankovi, Pelinji proizvodi, hrana i lek,
Beograd, 1979.
4. Filip imi, Nae medonosno bilje, Ljubljana, 1980.
5. Statistiki godinjak 2001.
6. Elektronski asopis Pelarski vesnik, 2002. (objavljuje ga sajt
www.pcela.co.yu).
TRITE MEDA U MAKEDONIJI I SRBIJI U AVGUSTU 2003.
Makedonija. Po izvetaju Pee Stojkovskog, cena bagremovog meda je
oko 200 makedonskih denara, u prodavnicama 215, i 250-300 denara za
livadski i umski med. Pri kupovini vie od 10kg, med se dobija za
150 denera a ako se kupuje na veliko, cena je 100 denera. Za 1 evro
dobija se 60-61,5 denera.
Srbija. U Srbiji je cena meda ostala uglavnom ista, po izlobama
se prodaje tegliran za 250 dinara, a u kunoj prodaji ide i za 250
dinara bez ambalae, u pojedinim krajevima (N. Pazar, Sjenica, ali i
druga mesta) prodaje se za 300 dinara. na nekim pijacama po Srbiji
med se moe kupiti i za manje od 250 dinara, za 200, ili 220 dinara.
Prodavci nabavljaju i med iz Bugarske, ili neke druge medove, esto
i sumnjivog kvaliteta i prodaju ih jevtinije. Otkupna cena je oko
150 dinara, a cena koju plaaju neki preprodavci je vilja, ide do
180 dinara pa i vie. Radi orijentacije, za 1 evro se dobija 65
dinara.
http://www.makroekonomija.org/0-dragovan-milicevic/neiskorisceni-potencijali-
-
%E2%80%93-proizvodnja-meda/
http://www.makroekonomija.org
NEISKORIENI POTENCIJALI PROIZVODNJA MEDAJune 12, 2013 Posted by
Administrator under 0 Dragovan Milievi, 3 Poljoprivreda 3
Comments
Objavljeno 12.5.2012.
U nastavku analiza neiskorienih poljoprivrednih potencijala i
poveanja konkurentosti dolazi se do potencijala za izvoz i
proizvodnju meda. Med je specifian proizvod velikih nutritivnih i
lekovitih svojstava za iju proizvodnju je neophodni odredjeni
ekoloki standardi i preduslovi koji se tiu zdrave ili priblino
zdrave i nezagadjenje prirodne okoline. Srbija trenutno ima rastui
trend u broju konica uzrokovan izmedju ostalog i tranzcionom krizom
i nezaposlenou gde veliki broj ljudi pokuava da nadje nain da
zaradi i preivi.
Izvor: RZS, baza poljoprivede
Prirodni uslovi, umerena kontinentalna klima i bogatstvo biljnog
sveta pruaju odline uslove za gajenje pela u Srbiji. Medonosni
potencijali omoguavaju znatno vei broj konica, prema proceni
strunjaka i preko 1.200.000.[1]
Godinja proizvodnja meda u Srbiji kree se od 3 do 5 hiljada tona
(u 2011 je proizvdedno priblino 6 hiljada tona) i ona se plasira
velikim delom na domaem tritu. Godinja potronja meda po stanovniku
je oko 0,7 kg. Otkup meda radi izvoza je u poslednje vreme u
porastu ali jo uvek u malim koliinama prema potencijalima.
Svetski izvoz meda je dat u sledeoj tabeli. U prethodnih osam
godina svetksi izvoz meda jegotovo dupliran. Najvei svetksi
izvoznici su Kina sa oko 140 miliona eura godinje u proseku,
Argentina sa 125 miliona u proseku i Nemaka sa oko 80 miliona u
proseku. Proizvodnja ostalih pelinjih proizvoda ovde nije
razmatrana (vosak matini mle, pelinji otrov, polen i sl).
-
Srbija se nalazi u donjoj grupi zemalja prema izvozu meda.
Ukupno je izvezeno meda u vrednosti od oko 3.6 mililna dolara u
2011, dok je izvoz u 2010 bio oko 5.3 mililona eura.
Srpski izvoz meda:
Izvor: trademap.org
Nemaka je glavno izvozno trite za srpski med. Zatim dolaze Crna
Gora, Austrija, Makedonija i Italija. Ostale zemlje zauzimaju
zanemarljivo mali izvoz u odnosu na nabrojane.
Osnovni trgovinski indikatori kod izvoza meda su prezentirani u
tabeli a njihovo objanjenje je sledee:
Prosena cena izvezenog meda u svet je u 2010 godini bila 3.934
dolara po toni ili oko 3 eura po kg. Najbolja izvozna cena se
postie sa Nemakom i Crnom Gorom oko 4.1 i 4.3 dolara po kilogramu
ili 3.2 evra po kg. Koeficijent koncentracije uvozne tranje kod
ovih zemalja upuuje na zakljuak da je Nemako trite vrlo
konkurentno, da je Crna Gora i Makedonija zemlje sa preovladjujuim
uvozom meda iz Srbije, Italija takodje ima prilino visok stepen
-
koncetracije to daje Srbiji nadu da se na istom tritu mogu
postii daleko znaajnije izvozne prednosti.
Potencijali izvoza u Nemaku kao glavno izvozno trite je nekoliko
puta vei nego postojei izvoz. Izraunati su potencijali i za ostale
zemlje.
Potencijali proizvodnje meda u Srbiji gledajui prirodne
preduslove: klimu, biljni sortiment, ekoloki status i sl bi bili
oko 600proseku po konici ili oko 14.000 tona. Izvozni potencijali
su oko 12celokupna proizvedena koliina.jo uvek manje nego Madjarske
koja ima loiji biljni sortiment (livade, bagremove ume i sl.od
Srbije.
[1] www.pcela.rs/pcelarstvo
Tags: Potencijali za razvoj i izvoz
3 Komentara na NEISKORIENI POTENCIJALI
1.
BokiMay 19, 2012 at 8:20 pm
Neznam da li je ko od vas cuo za Krnjevo. Nedaleko od
Smederevske Palanke na starom carskom putu. Elem preduzece mislim
da se zove Cmana Promet ili tako nesto (zapamtio sam da se
preduzetnik zove Cmana) je krenulo u izvoz meda u Francusku. Koliko
se secato negde oko 2,5 EUR po kg. Takodje secam se intervjua u
kome je vlasnik istakao da Kina prodaje med po 1EUR za kg a mi 3Eur
za kg i da se nas med koristi da se popravi kvalitet kineskog meda
tako
koncetracije to daje Srbiji nadu da se na istom tritu mogu
postii daleko znaajnije izvozne
Potencijali izvoza u Nemaku kao glavno izvozno trite je nekoliko
puta vei nego postojei unati su potencijali i za ostale zemlje.
Potencijali proizvodnje meda u Srbiji gledajui prirodne
preduslove: klimu, biljni sortiment, ekoloki status i sl bi bili
oko 600-700 hiljada konica sa proizvodnjom od oko 20 kg meda u
14.000 tona. Izvozni potencijali su oko 12-14.000 tona ili
praktino Potencijal deviznog priliva je oko 30-40 miliona eura. To
je
jo uvek manje nego Madjarske koja ima loiji biljni sortiment
(livade, bagremove ume i sl.
ISKORIENI POTENCIJALI PROIZVODNJA MEDA
May 19, 2012 at 8:20 pm
Neznam da li je ko od vas cuo za Krnjevo. Nedaleko od
Smederevske Palanke na starom carskom putu. Elem preduzece mislim
da se zove Cmana Promet ili tako nesto (zapamtio sam da se
preduzetnik zove Cmana) je krenulo u izvoz meda u Francusku. Koliko
se secam placali su sav otkupljeni med odmah (najdalje 15 dana) i
to negde oko 2,5 EUR po kg. Takodje secam se intervjua u kome je
vlasnik istakao da Kina prodaje med po 1EUR za kg a mi 3Eur za kg i
da se nas med koristi da se popravi kvalitet kineskog meda tako sto
ga francuzi mesaju u kineski u razmeri od
koncetracije to daje Srbiji nadu da se na istom tritu mogu
postii daleko znaajnije izvozne
Potencijali izvoza u Nemaku kao glavno izvozno trite je nekoliko
puta vei nego postojei
Potencijali proizvodnje meda u Srbiji gledajui prirodne
preduslove: klimu, biljni sortiment, 700 hiljada konica sa
proizvodnjom od oko 20 kg meda u
14.000 tona ili praktino 40 miliona eura. To je
jo uvek manje nego Madjarske koja ima loiji biljni sortiment
(livade, bagremove ume i sl.)
PROIZVODNJA MEDA
Neznam da li je ko od vas cuo za Krnjevo. Nedaleko od
Smederevske Palanke na starom carskom putu. Elem preduzece mislim
da se zove Cmana Promet ili tako nesto (zapamtio sam da se
preduzetnik zove Cmana) je krenulo u izvoz meda u
m placali su sav otkupljeni med odmah (najdalje 15 dana) i to
negde oko 2,5 EUR po kg. Takodje secam se intervjua u kome je
vlasnik istakao da Kina prodaje med po 1EUR za kg a mi 3Eur za kg i
da se nas med koristi da se
sto ga francuzi mesaju u kineski u razmeri od
-
20%. Elem napravili su i laboratoriju (na zahtev i uz
sufinansiranje francuskog uvoznika) a glavna ogranicenja su im
postala rezidua od nekih pesticida te neki kineski med koji se
dobija kad se pcelama daje spokusavali da im prodaju cuvajuci pravu
stvar za maloprodaju u kojoj postizu znacajno vece cene. Neznam sta
se trenutno desava sa njima ali znam da su pricali da pravi med
mogu po garantovanoj ceni da izvezu u neogra
Reply
2.
mileMay 20, 2012 at 11:07 pm
Dragovane, ne znam da li drzis pcele, ali nije to bas tako
jednostavno. Ja ne drzim pcele, ali u mojoj familiji ima nekoliko
takvih, Olako porediti cene meda nije u redu, jer nije svaki med
isti i razlike u kvalitetu su ogromne. Osim toga, ta cena od 3 eura
je niska i verovatno to i jeste razlog sto niko ne izvozi. Po toj
ceni moze da izvozi neko konekvalitetan med od suncokreta. Znam da
je ranije bilo pravilo da se kilogram dobrog meda prodaje kao
kilogram kajmaka.Osim toga, bude godina kada ima meda, a bude i
ozbiljnih podbacaja, dosta zavisi od prirode, zato i kazem da
stvari nisu bas tako jednostavno.
http://www.politika.rs
Dvesta konica za sladak ivotIz sela Krnjeva kod Velike Plane
svake nedelje put Evrope kree po jedan leper sa 24 tone pelinjeg
proizvoda
Medonosno skladite u selu Krnjevo (Foto M. Ignjatovi)
20%. Elem napravili su i laboratoriju (na zahtev i uz
sufinansiranje francuskog uvoznika) a glavna ogranicenja su im
postala rezidua od nekih pesticida te neki kineski med koji se
dobija kad se pcelama daje secerni sirup a koji su proizvodjaci
pokusavali da im prodaju cuvajuci pravu stvar za maloprodaju u
kojoj postizu znacajno vece cene. Neznam sta se trenutno desava sa
njima ali znam da su pricali da pravi med mogu po garantovanoj ceni
da izvezu u neogranicenim kolicinama.
May 20, 2012 at 11:07 pm
Dragovane, ne znam da li drzis pcele, ali nije to bas tako
jednostavno. Ja ne drzim pcele, ali u mojoj familiji ima nekoliko
takvih, pa preko njih poznajem mnoge pcelare.Olako porediti cene
meda nije u redu, jer nije svaki med isti i razlike u kvalitetu su
ogromne. Osim toga, ta cena od 3 eura je niska i verovatno to i
jeste razlog sto niko ne izvozi. Po toj ceni moze da izvozi neko ko
ima ogroman broj kosnica i koji preferiria nekvalitetan med od
suncokreta. Znam da je ranije bilo pravilo da se kilogram dobrog
meda prodaje kao kilogram kajmaka.Osim toga, bude godina kada ima
meda, a bude i ozbiljnih podbacaja, dosta zavisi od
zato i kazem da stvari nisu bas tako jednostavno.
Dvesta konica za sladak ivotIz sela Krnjeva kod Velike Plane
svake nedelje put Evrope kree po jedan leper sa 24 tone
Medonosno skladite u selu Krnjevo (Foto M. Ignjatovi)
20%. Elem napravili su i laboratoriju (na zahtev i uz
sufinansiranje francuskog uvoznika) a glavna ogranicenja su im
postala rezidua od nekih pesticida te neki
ecerni sirup a koji su proizvodjaci pokusavali da im prodaju
cuvajuci pravu stvar za maloprodaju u kojoj postizu znacajno vece
cene. Neznam sta se trenutno desava sa njima ali znam da su pricali
da
nicenim kolicinama.
Dragovane, ne znam da li drzis pcele, ali nije to bas tako
jednostavno. Ja ne drzim pa preko njih poznajem mnoge pcelare.
Olako porediti cene meda nije u redu, jer nije svaki med isti i
razlike u kvalitetu su ogromne. Osim toga, ta cena od 3 eura je
niska i verovatno to i jeste razlog sto niko ne
ima ogroman broj kosnica i koji preferiria nekvalitetan med od
suncokreta. Znam da je ranije bilo pravilo da se kilogram
dobrog
Osim toga, bude godina kada ima meda, a bude i ozbiljnih
podbacaja, dosta zavisi od
Iz sela Krnjeva kod Velike Plane svake nedelje put Evrope kree
po jedan leper sa 24 tone
-
Krnjevo kod Velike Plane U Krnjevu, pitomom moravskom selu kod
Velike Plane, smetenom tik uz autoput BeogradNi, med se ne pakuje u
tegle, nego u burad teka 300 kilograma. I svake nedelje put Evrope
kree po jedan leper sa 24 tone pelinjeg proizvoda zlata
vrednog.
Podneblje Srbije prua izuzetne mogunosti za bavljenje pelarstvom
i naa zemlja bi mogla da bude lider u proizvodnji visokokvalitetnog
meda, ali mi ne koristimo ni deli onoga to nam je priroda dala, kau
u firmi Cmana promet, koja je jedan od najveih izvoznika meda u
Evropu.
Iako je re o zahtevnom tritu, porodica Tirnani, u ijem se
vlasnitvu nalazi ova kompanija, ne brine za plasman najslaeg
zaina.
Na med je vrhunskog kvaliteta i izuzetno je cenjen u Evropi.
Veliki preraivai ga koriste kao zain i meaju ga sa jevtinim i manje
kvalitetnim medom koji stie iz Meksika, Argentine i Kine. Nisam
siguran u proporcije, ali znam da se sa malim koliinama naeg meda
dobija kvalitet koji odgovara svim evropskim standardima kae Goran
Tirnani, vlasnik firme iz Krnjeva.
Med u Krnjevo stie iz cele Srbije, a u kupaerima firme Cmana
promet ove godine e biti preraeno rekordnih hiljadu tona. Samo
manje koliine preraenog i upakovanog meda, pod oznakom medino,
zavre na rafovima domaih megamarketa, budui da je vie od 90 odsto
proizvodnje ove firme namenjeno izvozu.
Nai najvei kupci su u Austriji, Holandiji, Belgiji, Francuskoj,
Italiji i, naravno, Nemakoj koja je evropski lider u proizvodnji
meda. Skoro smo razgovarali sa jednom tamonjom firmom, ali nismo
uspeli da sklopimo posao. Ta firma godinje preradi ak 15.000 tona
meda, a mi nismo bili uvereni da moemo da ispunimo njihove zahteve.
Proizvodnja meda kod nas jo uvek ne ide glatko, malo je velikih
pelara koji se bave industrijskom proizvodnjom i koji mogu da
isporue velike koliine kvalitetnog meda. Siguran sam da evropsko
trite moe da proguta daleko vee koliine od onih koje se danas
proizvedu u Srbiji, ali domai pelari, naalost, ne koriste ni 15
odsto prirodnih potencijala objanjava na sagovornik.
Pelari u Srbiji polako shvataju da se od proizvodnje meda moe
lepo iveti, ali je neophodno da se uklope u stroge evropske
standarde, kae Goranov otac Radojica Tirnani, koji je pre deset
godina krenuo sa otkupom i preradom meda, irei delatnost firme koja
se do tada bavila trgovinom semenom i poljoprivrednim ubrivom.
Znam gotovo sve srpske pelare i mnogi mi se ale kako se
proizvodnja meda ne isplati. Kako da im se isplati kad imaju po 30
ili 40 konica, i tako godinama. Minimum je 200 konica. Sa tolikim
brojem jedna etvorolana porodica moe slatko da ivi, pod uslovom da
svi rade i napreduju. Vano je da znaju ime treba hraniti pele, ime
ih i kako leiti. U ovom poslu ne sme da bude improvizacije. Mnoge
smo pelare morali da odbijemo, jer su nam donosili zaraen med. Od
takvog meda ne moe da se napravi proizvod kakav trae stranci kae
Radojica, napominjui da je kontrola kvaliteta meda u Evropi
izuzetno rigorozna i komplikovanija od analize krvne slike.
Srpskim pelarima danas naruku ide i otkupna cena meda. Do pre
tri godine cena bagremovog meda, koji je najtraeniji na evropskom
tritu, bila je svega 1,20 evra. Danas je 2,50 evra, kae Darko
Marinkovi, generalni direktor firme Cmana promet.
-
Pre deset godina otkupljivali smo svega od 20 do 30 tona meda,
prole smo otkupili 200, a ove planiramo celih hiljadu tona.
Poveanjem otkupa pokrenuli smo trite i cena je, naravno, skoila.
Ipak, u ovom poslu najvanije je poverenje. Mi moramo da znamo da
nam pelari isporuuju kvalitetan med koji je napravljen po
standardima HASAPsigurni da e im sve koliine biti plaene. Niko od
naih kooperanata, a imamo ih prekohiljadu od Subotice do Leskovca,
ne eka na novac vie od dva do tri dana Marinkovi.
Pelarstvo u Srbiji je daleko od mogunosti, kau u firmi Cmana
promet, navodei da je mala proizvodnja velikim delom posledica nae
navike da med koristimo sstanovnik Nemake svake godine u proseku
pojede oko est kilograma meda, a u Srbiji ne vie od 300 grama.
Brane Kartalovi
objavljeno: 13.11.2010.
inShare
poaljite komentar komentari (3)
Poslednji komentari
sasa as | 18/11/2010 13:19
Kartalovicu cuo si samo jednu stranu, preprodavca, pcelare nisi.
Pcelarenje je tezak posao. Okruzenje je zarazeno i uprljano. Med je
sladak samo trgovcima i drzavi jer nista ne ulazu. I jos nesto u
Srbiji je pcela postovana zivotonja a ne samo proizvidna
fabrika.
Stefan Pejcic | 14/01/2011 21:47
Postovani, zanima me otkup meda, jer prodajem osim meda i
kosnice sa pcelama.Nadam se da ce te mi u najskorijem roku
odgovoriti radi dalje saradnje.
naum | 02/05/2012 12:35
U Evropi je cena tegle meda u prodavnicama oko 8 Evra pa navise.
Izgleda domaci "izvoznici" prilicno dobro zaradjuju na pcelarima a
u poredjenju sa njima ne rade skoro nista. Tuzno!
Izvoz meda u NemakuOctober 27, 2014 Posted by Administrator
Pre deset godina otkupljivali smo svega od 20 do 30 tona meda,
prole smo otkupili 200, a ove planiramo celih hiljadu tona.
Poveanjem otkupa pokrenuli smo trite i cena je, naravno,
Ipak, u ovom poslu najvanije je poverenje. Mi moramo da znamo da
nam pelari isporuuju kvalitetan med koji je napravljen po
standardima HASAP-a, a oni moraju da budu sigurni da e im sve
koliine biti plaene. Niko od naih kooperanata, a imamo ih
prekohiljadu od Subotice do Leskovca, ne eka na novac vie od dva do
tri dana navodi
Pelarstvo u Srbiji je daleko od mogunosti, kau u firmi Cmana
promet, navodei da je mala proizvodnja velikim delom posledica nae
navike da med koristimo samo kao lek. Jedan stanovnik Nemake svake
godine u proseku pojede oko est kilograma meda, a u Srbiji ne
Kartalovicu cuo si samo jednu stranu, preprodavca, pcelare nisi.
Pcelarenje je tezak posao. Okruzenje je zarazeno i uprljano. Med je
sladak samo trgovcima i drzavi jer nista ne ulazu. I
cela postovana zivotonja a ne samo proizvidna fabrika.
Postovani, zanima me otkup meda, jer prodajem osim meda i
kosnice sa pcelama.Nadam se da ce te mi u najskorijem roku
odgovoriti radi dalje saradnje.
U Evropi je cena tegle meda u prodavnicama oko 8 Evra pa navise.
Izgleda domaci "izvoznici" prilicno dobro zaradjuju na pcelarima a
u poredjenju sa njima ne rade skoro nista.
Izvoz meda u NemakuAdministrator under 3 Poljoprivreda, Robna
razmena 1 Comment
Pre deset godina otkupljivali smo svega od 20 do 30 tona meda,
prole smo otkupili 200, a ove planiramo celih hiljadu tona.
Poveanjem otkupa pokrenuli smo trite i cena je, naravno,
Ipak, u ovom poslu najvanije je poverenje. Mi moramo da znamo da
nam pelari a, a oni moraju da budu
sigurni da e im sve koliine biti plaene. Niko od naih
kooperanata, a imamo ih prekonavodi
Pelarstvo u Srbiji je daleko od mogunosti, kau u firmi Cmana
promet, navodei da je amo kao lek. Jedan
stanovnik Nemake svake godine u proseku pojede oko est kilograma
meda, a u Srbiji ne
Kartalovicu cuo si samo jednu stranu, preprodavca, pcelare nisi.
Pcelarenje je tezak posao. Okruzenje je zarazeno i uprljano. Med je
sladak samo trgovcima i drzavi jer nista ne ulazu. I
Postovani, zanima me otkup meda, jer prodajem osim meda i
kosnice sa pcelama.
U Evropi je cena tegle meda u prodavnicama oko 8 Evra pa navise.
Izgleda domaci "izvoznici" prilicno dobro zaradjuju na pcelarima a
u poredjenju sa njima ne rade skoro nista.
1 Comment
-
, , . 1.307 2013 , 2014 8,9%, 2014 1,4 . 2008 , 2013 68,6%.
2013. 104 , 104 16 - , 16 , 4.562 2013 , 82 2008 .
21 , , 2006 , 2007 , , . 2013 , , (2,4 ) (1,2 ).
101 2013 , , ,, .
, , , 242 , , (42 ), (19 ), (18,3), (18) (17,7). 2013 15 , . , ,
, , , , , , , .
, , 1.505 2013 , (375 ), (242), (95), (87) (85 ).
(185 ), (160), (104), (101), (85), 27 , , , , .
(72,4 ), (41) (35 ) , : , , .
2013 3.368 ( 2008 ), 3,3 . 1.455 3,1 . , 4 .
Tags: Poljoprivredno prehrambeni sektor, Robna razmena
-
Jedan komentar na Izvoz meda u Nemaku
1. Srbija 27. izvoznik meda na svetu | Biznis i FinansijeOctober
27, 2014 at 2:47 pm
[...] Nemk je, uz Itliju, njvnije trite z izvoz iz Srbije. Ukupn
vrednost izvoz iz Srbije u Nemku iznosil je 1.307 milion evr u 2013
godini, u 2014 godini rste po stopi od 8,9%, te do krj 2014 moe
dostii novu rekordnu vrednost od preko 1,4 milijrde evr. U odnosu n
2008 godinu, izvoz iz Srbije u Nemku u 2013 godini bio je vei k z
68,6% prenosi portal Makroekonomija.org. [...]
Srbiju proglasiti za region bez GMO!July 31, 2013
Posted by Administrator under 0 Branislav Gulan, 3
Poljoprivreda
2 Comments
Genetski modifikovana hrane u svetu se gaji u 25 zemalja na 134
miliona hektara. Ovom proizvodnjom bavi se oko 15 miliona farmera.
Proglaenjem i sprovodjenjem rezolucijeo zabrani gajenja GMO Srbija
bi bila prva zemlja u Evropi koja bi brendirala svoju
proizvodnju
U vreme kada se u Srbiji vodi rasprava za i protiv genetski
modifikovanih organizama, stav Privredne komore Srbije (PKS) je da
naa Zemlja treba da ostane region gde se ne gaje GMO biljke, jer je
to preduslov za boljee pozicije naih poljoprivrednih proizvoda na
tritima irom sveta, kae potpredsednik PKS dr Stojan Jevti.
Dakle, jedan od naina da najbree izaemo iz krize je ako
Parlament donese odluku da se agrasr proglasi za strateku
delatnost, a cela Srbija za region bez GMO. To je PKS predlagala
Vladi i u vreme kada je ministarka poqoprivrede bila dr Ivana Duli
Markovi. Ona je taj predlog odbila uz obrazloenje da neemo donositi
zakone za tu oblast, ali emo tako raditi. Tada je podrku PKS dao i
Zadruni savez Srbije koji je predloio da se donese Rezolucija po
kojoj se teritorija Republike Srbije proglaava podrujem bez
proizvodwe genetiki modifikovane hrane za stonu i ljudsku ishranu.
Za to postoji i Ustavni osnov za donoenje takve Rezolucije, a to je
lan 97. Stav 1. taka devet Ustava Republike Srbije, kojim je
utvrdjeno izmedju ostalog, da Republika Srbija obezbedjuje sistem
zatite i unapredjivanje ivotne sredine, zatitu i unapredjenje
biljnog i ivotinjskog sveta.
,,Republika Srbija raspolae sa 5,1 miliona hektara relativno
malih poljoprivrednih povrina u kojima su oko 3,3 miliona hektara
oranine povrine na kojima se uspeno moe organizovati proizvodaaj
hrane bez GMO organizama. Istovremeno po stanovniku Republika
Srbija ima dvostruko vee oranine povrine u odnosu na prosek u EU pa
to treba valjano iskoristiti. Globalne klimatske promene su izazov
za selekcionare i oplemenjivae, koji selekcijama kodkonvencionalnih
proizvoda, treba da omogue njihovo uspeno zadravanje u postojeem
prostornom obimu proizvodnje, kao i irenje na nove teritorije,
rekao je (2007. godine) eks ministar poljoprivrede u Vladi Srbije
dr Stojan Jevti.
Gajenje genetiki modifikovanih organizama nedvosmisleno dovodi
do promena u ekolokom sistemu, pri emu se stvaraju nove jedinke,
koje kao takve ne postoje u prirodi i za koje se jo ne poznaje
uticaj na ravnoteu uspostavljenog eko sistema. Jo se precizno ne ne
moe znati
-
koji i kakvi problemi proizilaze iz proizvodnje i potronje GMO,
odnosno proizvoda, to treba da bude strateki cilj za dalje poveanje
proizvodnje i naa velika ansa za izvoz.
Proglaenjem i sprovodjenjem ove rezolucije Srbija bi bila prva
zemlja u Evropi koja bi brendirala svoju proizvodnju, a sa
izrazitim mogunostima poveanja izvoza u EU tradicionalnih proizvoda
i proizvoda organske proizvodnje. Po njegovim reima Zabranom
proizvodnje genetiki modifikovanih organizama omoguavamo nesmetano
irenje i poveanje organske proizvodnje.
Istovremeno se ne zabranjuje uvoz i potronja GMO hrane samo za
ljudsku ishranu i time se ne kre pravila i odrednice STO u pogledu
prometa proizvoda. Na ovaj nain genetiki modifikovani organizmi ne
bi ulazili u lanac ishrane ivotinja. Genetiki modifikovana hrana u
prometu mora biti vidno obeleena u skladu sa strogim propisima o
prometu ove vrste hrane.
Treba rei da jo od 1986. godine od kada datira genetika
modifikacija biljaka, zapoete su ustre polemike o posledicama
gajenja i korienja u prehrani genetiki modifikovanih biljnih i
ivotinjskih organizama. Prognoze su bile da e u svetu ve 2010.
godine GM biljkama biti zasejano 150 miliona hektara, to je i
premaeno. Protivnici GMO hrane istiu da se njen uzgoj ne moe
pravdati ni injenicom da e oveanstvo ostati gladno, Zemlje EU i deo
sveta doneli su odluke o obaveznom obeleavanju hrane od GMO
organizmima.
GMO hranu danas u svetu proizvodi 25 zemalja. Ukupan vrednost u
2009. godini bila je 130 milijardi dolara. U svetu je danas GMO
kulturama zasejano 154 miliona hektara, a od ega na zemlje u
razvoju otpada treina, a najvie takvih useva je u Brazilu,
Argentini, Indiji i Kini. Oko 90 odsto farmera koji proizvode GMO
hranu je siromano i nalazi se u zemljama u razvoju. Gajenjem GMO
hrane u svetu bavi se oko 15 miliona farmera.
Tags: Poljoprivredno prehrambeni sektor
2 Komentara na Srbiju proglasiti za region bez GMO!
Ekoloka svest u Srba, Case Study, zaselak Oraje u optini
DespotovacDecember 18, 2014
Posted by Administrator under 0 Miroslav Zdravkovi, Sela
No Comments
. -, . , , , . : , . , , .
-
. .
( ).
30 3 .
, , . , . , , , .
:
(10, ), .
(15, . ), .
(5, . ), 65 .
, .
Resava Stanoje Mijatovi, Naselja i poreklo stanovnitva knjiga
26, 1930. Slubeni glasnik i SANU.
-
3.000 5.000 , , , 14.000 .
, -, , 600.000 700.000 20 , . .
, 0,7 . 12.000 14.000 , 30 40 ,.
, . 6.000 .
-
med kosnice pcelarstvo
.
, , , 1,2 .
. 140 , 125 80 .
. 2011. 3,6 , 2010. 5,3 .
, , , , .
2010 3.934 .
4,1 4,3 3,2 .
, .
.
, .
- 30.000 , 3.500 5.000 , .
16 , 12 , 11 , , , , .
-
, , , .
, , , .
:
50.000 60.000 , 100.000 , 10.000 .
50 .
400 600 , . , .
, , .
100.000 , . , , , .
- , - , , . , , , 50 350 .
, , , .
" ", , , " ", .
, . , .
-
300 300 210 . 36 24 . , .
, . , 120 .
- . 100 , , .
, .
() . .
, .
, 12 ( ).
.
, , .
- -
" ", , , ().
, , .
, - .
-
, , .
() , .
" , , ", .
med pcela
, , , .
, , , , , .
, 150, , , .
, , , .
, 440.000 5.000 . 80 , .
: -
, , , , .
, ,
-
, 70 , .
" ", .
, 2010. 320.000 , 400.000 , .
" 4.479 , ", , .
" , ", .
2010.
2.000 7,68 , 1999. 11.738 , .
, , .
, , , , " , ".
, .
2009, , , , .
, , " ", 2005. 40.000 .
, " ".
2011. , 17 .
3,7 , , .
-
http://www.rtv.rs