Mehanizmi mikrobne virulencije infektivnost + invazivnost + toksičnost Katedra za mikrobiologiju Kolonizacija • Da bi započela infekcija, bakterije moraju kolonizirati ciljno tkivo. • Tropizam (sposobnost dopiranja do specifičnog mjesta u organizmu), te sposobnost bakterije da prođe barijeru - sluznicu i invadira tkivo, razlikuju patogene od komenzalnih mikroorganizama. • Kolonizacija započinje prihvaćanjem ili adherencijom bakterija za receptore ispoljene na stanicama sluznice. • (Upravo zato, mnoge bakterijske vrste su ograničene na specifičnog domaćina ili tkiva koje mogu inficirati.) Katedra za mikrobiologiju Komponente ili produkti koji omogućavaju kolonizaciju Potiču neprofesionalne stanice na fagocitozu Invazini Cijepanje željeza Siderofore Diseminacija mikroorganizama; destrukcija (imunosnih) stanica Toksini Pribavljanje hranjivih tvari; diseminacija mikroorganizama Enzimi Inhibicija cilijarne aktivnosti na epitelu Ciliostatski proteini Razlaganje sluzi Mucinaze Prihvaćanje na staničnu površinu Adhezini Kretanje do ciljnog mjesta Flagela/kemotaksija Funkcija Čimbenici virulencije Katedra za mikrobiologiju
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Kolonizacija• Da bi započela infekcija, bakterije moraju
kolonizirati ciljno tkivo.
• Tropizam (sposobnost dopiranja do specifičnogmjesta u organizmu), te sposobnost bakterije daprođe barijeru - sluznicu i invadira tkivo, razlikujupatogene od komenzalnih mikroorganizama.
• Kolonizacija započinje prihvaćanjem ili adherencijombakterija za receptore ispoljene na stanicamasluznice.
• (Upravo zato, mnoge bakterijske vrste su ograničenena specifičnog domaćina ili tkiva koje moguinficirati.)
Katedra za mikrobiologiju
Komponente ili produkti koji omogućavaju kolonizaciju
Potiču neprofesionalne stanice na fagocitozu
Invazini
Cijepanje željezaSiderofore
Diseminacija mikroorganizama; destrukcija (imunosnih) stanica
Površne bakterijske molekulekoje prepoznaju ECM (filamentozni hemaglutinin B. pertussis; invazin Y. pseudotuberculosis; fibronektin, kolagen, fibrinogen
Ekstracelularni matriks (ECM)biološki aktivna mješavina makromolekula koje, uz strukturnfunkciju, izrazito utječu na staničnu fiziologiju nekogorganizma
Katedra za mikrobiologiju
3
Sustavi vanstanične sekrecije proteina
Katedra za mikrobiologijuE. coli P. aeruginosa Shigella
Geni koji kodiraju sustav sekrecije proteina nalaze se naOTOČIĆIMA PATOGENOSTI (patogenicity islands) = DNA segmenti inzerirani unutar kromosoma. Ekspresija gena zaproteine, te gena koji kodiraju sekrecijske putove su pod QUORUM SENSING kontrolom
Katedra za mikrobiologiju
Adhezini - mete novihvakcina?
Wiezemann TM, Adamou JE, Langermann S.: Adhesins as Targets for Vaccine Development. 1999. Emerg. Infect. Dis. 3:395-403.
Katedra za mikrobiologiju
4
Invazija
• Patogeni mikroorganizmi ulaze i preživljavaju unutar stanice domaćina
Potiču neprofesionalnestanica na fagocitozu(Salmonella, Shigella, Listeria)
U nekih bolesnika primarna manifestacija menigokokne infekcije je septikemija –SIRS, septički šok i visoka stopa smrtnostiMenigokokcemija – fulminantni oblik gram-negativne sepseMeningokokcemija se javlja u prethodno zdrave djece ili mlađih osobaBolest se razvija unutar nekoliko sati: od gripi sličnih simptoma – pojava osipa – šokHipotenzija, respiratorni distres, zatajivanje bubrega, infarkt nadbubrežnih žlijezda i akutna adrenalna krizaIzražena koagulopatija (DIK) je učestalo prisutna (i ako ne dođe do smrtnog ishoda posljedice mogu biti teške - insult, nekrozatkiva)
Iako je antibiotska terapija efikasna, komplikacije zbog prisustva endotoksina progrediraju.
MENINGOKOKCEMIJA
Katedra za mikrobiologiju
• Proteini koje bakterija izlučuje (secernira) u svoju okolinu za vrijeme života
• Proteini vezani uz membranu/stijenku koji se oslobađaju u okolinu nakon bakterijske smrti
EgzotoksiniToksični proteini koji se izlučuju izvan bakterijske stanice
bakterija
toksin
receptor
stanicadomaćin
stanična smrt
Katedra za mikrobiologiju
• A-B toksini
• Toksini koji oštećujustaničnu membranu(“pore-forming”)
• Superantigeni
• leukocidin• hemolizini• ostali proteini
Egzotoksini
Katedra za mikrobiologiju
9
A-B toksini
Brojni bakterijski toksiniimaju sličnu strukturu unatočrazličitim mjestima djelovanjai različitim simptomima kojeuzrokuju
Difterični toksin
Klostrdijski citotoksin
Kolera toksin
Katedra za mikrobiologiju
Mehanizam djelovanja A-B toksina
A-B toksini sastoje se od dvadijela (fragmenta). Toksični(A) fragment može se osloboditi odmah nakonvezanja drugog (B) fragmentana stanični receptor ili nakonreceptorom posredovaneendocitoze
Katedra za mikrobiologiju
Kolera toksin
• A (mol. težina 27,200) pokazuje enzimatsku aktivnost i nakon ulaska u citosol modificira djelovanje adenilatciklaze
• B (mol. težina 82,000 - 5 identičnih podjedinica) vežetoksin na specifične površinske receptore na stanicamadomaćina; ima ulogu u translokaciji A dijela u citosol
Katedra za mikrobiologiju
10
“pore-forming” toksini
Listeriolizin - O (LLO)
vezanjem na citoplazmatsku membranu stanice domaćinadolazi do formiranja pora ili kanala koji vode lizi stanice
hemolizin (HlyA) - E.colileukotoksin - Pasteurella haemolyticalisteriolizin O - Listeria monocytogenespneumolizin - Streptococcus pneumoniaestreptolizin O - Streptococcus pyogenes
2 x 1022 x 1042 x 103Zamorac6 x 10-5Difterični toksin
1 x 1051 x 1071 x 106Zec2.3 x 10-6Shigellaneurotoksin
1 x 1051 x 1071 x 106Miš4 x 10-8Tetanusni toksin
3 x 1053 x 1073 x 106Miš0.8 x 10-8Botulinum toksin (D)
Zmijski otrovEndotoksinStrihninDomaćin
Letalna toksična doza (mg)
Toksin
Katedra za mikrobiologiju
11
Botulinum toksin - A :• specifično inhibira o acetil-holinu ovisnu
neuromuskularnu transmisiju, te se koristiu oftalmologiji i neurologiji za relaksacijuspastičnih ili distoničkih mišića.
• blokira holinergičku simpatičku inervacijuznojnica, te se koristi u dermatologiji u terapiji hiperhidroze
• primjena u kozmetologiji
Terapijska primjenabakterijskih egzotoksina
Katedra za mikrobiologiju
Patogeneza parazitarnihoboljenja
Katedra za mikrobiologiju
Entamoeba histolytica
• Treći najčešći uzročnik parazitarnih oboljenja (prevalencijanepoznata zbog otkrića E. dispar)
• E. dispar je nepatogeni “blizanac” E. histolytica (Emile Brumpt)
• prenosi se fekalno-oralnim putem
• svjetlosna mikroskopija uglavnom ne zadovoljava potrebedijagnostike
• postupak kloriranja nije izrazito efikasan u inaktivaciji cista
Katedra za mikrobiologiju
12
trofozoit cista
invazivni trofozoitamebna dizenterija
Katedra za mikrobiologiju
E. histolityca: značajni čimbenici virulencije
• Lektin - posreduje adherenciju na epitelne stanice• peptidi - liziraju stanicu domaćina• secernirajuće proteaze - degradacija okolnog tkiva• fermentirajući enzimi (slični bakterijskima)• specifični antigeni na vanjskoj membrani
Katedra za mikrobiologiju
Patogeneza gljivičnih oboljenja
Katedra za mikrobiologiju
13
• raste na temperaturi od 37 0C
• pripadnik normalne mikrobne florena sluznicama
Candida albicans
• značajni čimbenici virulencije• površinski proteini koji se vežu na
fibronektin, kolagen...• proteinaze - razaraju stanicu domaćina• gliotoksin - uzrokuje intenzivno crvenilo
kod upale
Katedra za mikrobiologiju
Osnovni čimbenik virulencijeOsnovni čimbenik virulencijeOsnovni čimbenik virulencije
Candida albicans
MORFOGENEZAtvorba pseudohifa i
pravih hifa
Katedra za mikrobiologiju
Katedra za mikrobiologiju
14
Mehanizmi virusnepatogenosti
Katedra za mikrobiologiju
• sposobnost ulaska u stanicu• sposobnost rasta unutar stanice• sposobnost obrane/borbe protiv imunih
mehanizama domaćina• sposobnost privremenog ili trajnog oštećenja st.
domaćina:• liza stanice• produkcija toksičnih tvari• stanična transformacija• indukcija strukturnih promijena u stanici
• u jezgri (uključujući i kromosomalne promijene)• citoplazmatske
Katedra za mikrobiologiju
Biološke promijene u eukariotskim stanicamanastale tijekom virusne infekcije
Umnožavanju virusa prethodi:
infekcija žive stanice virusom koji se korististaničnom energijom, spojevima i mehanizmimaza sintezu i izgradnju vlastite nukleinske kiselinei proteina
Katedra za mikrobiologiju
15
Razvojni ciklus virusa teče u nekoliko osnovnih faza
• PRIČVRŠĆIVANJE (attachment)
• PRODIRANJE (penetration)
• RAZGRADNJA KAPSIDE (uncoating)
RANA FAZA UMNOŽAVANJA
Katedra za mikrobiologiju
KASNA FAZA UMNOŽAVANJA
1. Sinteza makromolekula
2. Umnožavanje i transkripcija u DNK u virusa
3. Umnožavanje i transkripcija u RNKA virusa
4. Tvorba i sastavljanje virusne kapside
5. Izlazak virusa iz stanice
Katedra za mikrobiologiju
Daljnji tijek umnožavanja razlikuje se ovisno o vrsti virusa tj. o prirodi njegovog genetskogmaterijala
• Klasa I : dvolančana DNA• Klasa II: jednolančana DNA• Klasa III: dvolančana RNA• Klasa IV: jednolančana pozitivna (zarazna) RNA• Klasa V: jednolančana negativna RNA• Klasa VI: jednolančana pozitivna RNA s DNA
međufazom• Klasa VII: dvolančana DNA s RNA međufazom
Katedra za mikrobiologiju
16
Sposobnost bijega od imunosne obranejedan je od najznačajnijih virusnih
čimbenika virulencije.
neotkrivanjem svoje prisutnosti (latentna infekcija, tvorbasincicija..)
inhibicijom predstavljanja antigena (genske i antigenskepromjene nakon započete infekcije)
sprječavanjem aktivacije ili zaustavljanjem započetogimunosnog odgovora (obustava tvorbe interferona, tvorbaspecifičnih proteina kojima inhibiraju aktivnost ili dovode do razgradnje određene stanice imunološkog odgovora -retrovirusi, herpesvirusi)
Katedra za mikrobiologiju
Mim’s Pathogenesis of Infectious Disease, 5th edition. 2001. Mims, Nash and Stephen, Academic Press. Finlay BB, Falkow S.: Common themes in microbial