-
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, TRGOVINE, UMARSTVA I
VODOPRIVREDE
REPUBLIKE SRBIJE
POLJOPRIVREDNA SAVETODAVNA I STRUNA SLUBA VRANJE
Marika 1, 17500 Vranje, 017/422-197, 423-107, [email protected] Broj
81, Godina IX, Jun 2012. Besplatan primerak
POLJOPRIVREDNI BILTEN
Vranje, Jun 2012.
-
Sadraj:
1. Ratarstvo-povrtarstvo dipl. ing. Nada Lazovi-okovi,
Savetodavac za ratarstvo i povrtarstvo Nega paprike;
2. Voarstvo-vinogradarstvo Mr Neboja Mladenovi, dipl. ing.,
Savetodavac za voarstvo i vinogradarstvo Sistemi gajenja
jagode;
3. Voarstvo-vinogradarstvo dipl. ing. Suzana Jerki, Savetodavac
za voarstvo i vinogradarstvo Berba, pakovanje i uvanje plodova
maline;
4. Voarstvo-vinogradarstvo dipl. ing. Vidoska Tasi, Savetodavac
za voarstvo i vinogradarstvo Sadnja i priprema ivia jagode za
sadnju, Navodnjavanje kupine; 5. Stoarstvo dipl. ing. Sran
Zafirovi, Savetodavac za stoarstvo Varenje hrane u crevima
preivara; 6. Zatita bilja dipl. ing. Ivan Timi, Savetodavac za
zatitu bilja i prehrambenih proizvoda Biljne vai u povrtarstvu; 7.
Zatita bilja dipl. ing. Dejan Mujaki, Struni saradnik - koordinator
za PIS Srbije Zatita paradajza na otvorenom;
8. Zatita bilja dipl. ing. Mica Staji, Struni saradnik -
izvestioc za PIS Srbije Korovi voaka i vinove loze i njihovo
suzbijanje, Suzbijanje korova;
9. Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede, trgovine, umarstva i
vodoprivrede Republike Srbije
8. Aktivnosti poljoprivredne savetodavne i strune slube
Vranje
-
NEGA PAPRIKE
Kultiviranje - okopavanje Kultiviranje paprike ima za cilj
odravanje vlage i mehaniko unitavanje korova i obavlja se u toku
vegetacije, sve dok biljke ne sklope redove, a prva se obavlja dve
nedelje nakon rasaivanja. Posle svakog navodnjavanja ili posle
svake jake kie treba izvriti meurednu kultivaciju da ne bi dolo do
obrazovanja jake pokorice. Prva dva kultiviranja ne smeju da budu
dublja od 3 do 5 cm, ostala kultiviranja treba obavljati na dubinu
od 5 do 7 cm. Pored kultiviranja, paprika izuzetno dobro reaguje i
na okopavanje sa ciljem da uniti korov u redu i da pripremi
zemljite u zoni korenovog vrata. U toku vegetacije treba obaviti
2-3 okopavanja, na dubinu od takoe 57 cm. Prvo okopavanje treba
obaviti uporedo sa prvim kultiviranjem.
Navodnjavanje Korenov sistem paprike je relativno slabo
razvijen, a dobro je razvijen nadzemni deo biljke, zbog ega paprika
zahteva intenzivno navodnjavanje. Potrebe paprike za vodom se
poveavaju kako biljka raste. Vrlo je osetljiva na vodni stres u
toku celog perioda vegetacije. Na deficit vode naroito je osetljiva
u fazi cvetanja i plodonoenja. Isto tako je osetljiva na preobilnu
vlanost i slabu aeraciju zemljita. Ukupne potrebe paprike za vodom
variraju u irokom rasponu. U naim agroekolokim uslovima potrebe
paprike za vodom u toku vegetacije su 500600 mm. Posle rasaivanja
obavlja se prvo navodnjavanje, a drugo 57 dana kasnije i to
prilikom popunjavanja praznih mesta sa manjim zalivnim normama. Pri
odreivanju koliine vode, mora se uzeti u obzir dubina pruanja
korenovog sistema. U poetnim fazama rasta masa korena je na dubini
1012 cm, to zahteva i manju zalivnu normu, a kasnije se koren sputa
na 2530 cm, to zahteva i veu zalivnu normu. Temperatura vode je
takoe vana i treba da je 1825oC. Dnevna potronja vode se kree od 3
do 6 mm. Proseno u naim uslovima treba izvesti 812 zalivanja u toku
vegetacije, pri emu treba u proseku oko 250400 mm vode. Nedostatak
vode u prvom delu vegetacije moe produiti vegetaciju i direktno
uticati na smanjenje prinosa. Na nedostatak vode u zemljitu paprika
je najosetljivija u periodu cvetanja i zametanja plodova.
Nedostatak vode u tom razdoblju najee je praen i visokim
temperaturama vazduha, to utie na otpadanje cvetova i tek
formiranih plodova. Nedovoljna snabdevenost zemljita vodom tokom
rasta plodova paprike najei je uzrok pojave vrne trulei na
plodovima, a kao posledica ogranienog transporta kalcijuma iz
zemljita. Manjak vode u tom periodu znaajno utie na smanjenje
veliine i debljine ploda, koji se esto i deformie. Nedostatak vode
krajem vegetacije najee ne utie direktno na smanjenje prinosa, ali
znatnije moe uticati na kvalitet ploda. Ako nakon sunog perioda
pred berbu padnu obilnije kie, zbog prethodne neravnomerne
snabdevenosti vodom, biljke
-
paprike apsorbuju velike koliine vode, usled ega dolazi do
pucanja plodova. Laka zemljita bre upijaju vodu, pa se mogu
intenzivnije navodnjavati korienjem vee koliine vode u kraem
vremenu, ali navodnjavanje zbog breg gubitka vode na takvim
zemljitima mora biti ee. Tea zemljita, koja tee upijaju vodu,
navodnjavaju se manjim intenzitetom, ali zbog boljeg vodno-vazdunog
reima navodnjavanje moe biti ree. Za dobru optu snabdevenost
zemljita vodom navodnjavanje bi trebalo, zavisno od prirodnih
padavina, primenjivati svakih 710 dana tokom vegetacije paprike sa
zalivnom normom od 2040 l po m2. Papriku je mogue navodnjavati na
vie naina. Najjednostavniji nain je pomou vada, odnosno brazda
izmeu redova. Za ovaj nain navodnjavanja papriku treba rasaditi na
uzdignute gredice ili ogrtanjem paprike izmeu redova otvoriti
brazde u koje se puta voda. Takvim zalivanjem voda prirodnim padom
lagano tee i vlai zemljite, a nije u direktnom kontaktu s biljkama,
ime ne utie na stvaranje povoljnih uslova za razvoj bolesti. Isto
tako, temperatura vode ne moe negativno uticati na razvoj biljaka,
a zalivanje je mogue obavljati tokom celoga dana. Ovaj nain
navodnjavanja primenjuje se na manjim povrinama, a potronja vode je
dosta velika. Navodnjavanje pokretnim kinim krilima ili prenosnim
cevima sa rasprskivaima koji stvaraju vetaku kiu primenjuje se na
povrinama koje zbog konfiguracije terena i nagiba nisu povoljne za
navodnjavanje brazdama. Navodnjavanje kienjem vlai se i lie, ime se
stvaraju potencijalno povoljni uslovi za razvoj bolesti. Ako
kapljice nisu dovoljno sitne mogu prouzrokovati stvaranje pokorice
i sabijanje zemljita. Najefikasniji nain navodnjavanja paprike
jeste sistemom kap po kap, kojim se izbegavaju svi nedostaci
ostalih naina navodnjavanja. Ovim se nainom cevima ili plastinim
crevima sa ugraenim kapaljkama voda dovodi uz samu biljku.
Kapaljkom se vlai samo zemljite, potronja vode je najracionalnija,
a navodnjavanje se moe izvoditi tokom celog dana, bez obzira na
temperaturu vode. Kapanje je jedini efikasni nain navodnjavanja
paprike ako se gaji na zemljitu prekrivenom folijom.
Prihranjivanje S obzirom da paprika ima dugu vegetaciju,
neophodno joj je obezbediti hraniva u pristupanom obliku tokom
celog vegetacionog perioda. Prihranjivanjem treba da se obezbedi
ujednaeno snabdevanje biljaka hranivima tokom rasta i razvoja, a
naroito u vreme poveanih potreba za vodom. Stalnim navodnjavanjem
poveano je ispiranje hraniva, a istovremeno i usvajanje hraniva od
biljke. Kod paprike su potrebna dva prihranjivanja, kako azotnim,
tako fosfornim i kalijumovim ubrivom: Prvo prihranjivanje obavlja
se posle prijema biljaka sa 1/4 od ukupne koliine azotnih ubriva
(150200 kg/ha KAN-a) i to 2-3 nedelje nakon sadnje.
-
Drugo prihranjivanje obavlja se u fazi punog cvetanja i
zametanja plodova 1/4 N i 1/3 P i K ubriva od ukupne koliine. Posle
svakog prihranjivanja neophodno je navodnjavanje, zbog unoenja
hraniva u zemljite. Nakon toga treba obaviti meuredno kultiviranje
i okopavanje, kako bi azot bio pristupaan biljkama. U toku
vegetacije kod paprike se moe obaviti i folijarna prihrana. Za ovaj
vid prihrane mogu se koristiti vuksal, fertigal (ili neko drugo
teno ubrivo), u elji da se obezbedi bolji porast biljaka, bolja
kondicija i zdravstveno stanje usled dodavanja makro i mikro
elemenata N, P, K, Ca, Mg, Fe, Bo, Mn Cu Mo i Zn preko lista. Ova
ubriva se obino kombinuju sa sredstvima za zatitu od bolesti i
tetoina.
Savetodavac za ratarstvo i povrtarstvo Dipl. ing. Nada Lazovi
okovi
SISTEMI GAJENJA JAGODE
Jedan od najzastupljenijih sistema gajenja jagodu, sa ciljem
postizanja savremene i intenzivne proizvodnje je gajenje jagode na
gredicama pokrivenim polietilenskim folijama razliite boje ( crne,
srebrne ili bele boje). Polietilenske folije, uzdignute gredice i
sistem za navodnjavanje kap po kap su osnovne komponente
plastikulturnog sistema i moraju se zajedno posmatrati ukoliko se
eli postii optimalni nivo uspeha. Za gajenje jagode na
polietilenskoj foliji zemljite treba da bude ravno ili blagog
nagida i dobro pripremljeno. Zato pre postavljanja folije zemljite
treba naubriti, uzorati na odreenoj dubini, dobro usitniti,
poravnati i napraviti gredice irine 40 80 cm i minimalne visine 15
20 cm, koje se pokrivaju folijom. irina gredice zavisi od toga dali
e se sadnja obavljati u jedan ili dva reda, kao i od raspoloive
mehanizacije. Pri jednorednoj sadnji ivie treba saditi po sredini
gredice na rastojanju od 15 do 20 cm. Kada se sadnja obavlja u dva
reda, rastojanje izmeu njih treba da iznosi 30 do 40 cm, a izmeu
ivia u redu oko 30 cm. Rastojanje izmeu gredica iznosi oko 40 cm
(pri runoj obradi) ili 90 do 100 cm (za mehanizovanu obradu).
Postavljanje folije moe se vriti runo ili pomou traktorskog
prikljunog ureaja, to je bre i omoguuje bolje prijanjanje folije uz
zemljite. Danas je najvie u upotrebi polietilenska folija irine 120
cm sa dva reda otvora prenika 6 cm. Debljina mal folije moe biti
razliita (prosena 25 do 30 mikrona). Osim debljine, na trajnost
folije utiu i nain postavljanja, nain buenja otvora za sadnju,
klimatski uslovi, kao i nain postupanja sa njom u toku odravanja
zasada. Formiranje gredice i postavljanje folije obavlja se
neposredno pred sadnju (najvie dan dva) najee uz pomo posebne maine
koja istovremeno formira gredicu, postavlja cevi za navodnjavanje
(jednu ili dve paralelne), iri
-
foliju i nagre zemlju na ivicu folije. Potrebno je voditi rauna
da folija bude dobro zategnuta i svuda nalee na zemlju da ne bi
ostajali vazduni epovi koji kasnije prouzrokuju suenje biljaka ili
ak predstavljaju mesta za sakupljanje mieva.Crna polietilenska
folija predstavlja standard meu proizvoaima irom sveta, ali je
specijalizovana i primena drugih obojenih plastinih materijala
(srebrno-braon, bela, zelena i providna folija). Prednosti primene
crne polietilenske folije u gajenju jagode ogledaju se u njenom
povoljnom uticaju na toplotni i vodni reim zemljita, spreavanje
razvoja korova, poveanje rasta bokora i prinosa do 35%, ranije
sazrevanje plodova za 3-6 dana, kao i smanjenje truljenja i
poboljanje kvaliteta plodova. Srebno-braon folija takoe ne proputa
svetlost zahvaljujui braon boji nalija, dok srebrna boja lica
pokazuje i repelentno dejstvo reflektujui difuznu svetlost ime
doprinosi smanjenju napada insekata. To je i iskorieno u sistemima
integralne zatite jagode. Belo-crna polietilenska folija koristi se
preteno u podrujima sa toplom klimom, sa ciljem da u uslovima
visokih letnjih temperatura i jakog osunavanja sprei pregrevanje
korenovog sistema i nadzemnog dela biljke. Posledino, primenom ove
folije smanjuje se pojava oegotina na plodovima u letnjem periodu,
ali i kasnije nastupa fenofaza zrenja.
Pomenuti uticaji razliito obojenih folija prvenstveno nastaju
usled njihovih optikih osobina i injenice da folija spreava
evaporaciju, regulie temperaturu zemljita, doprinosi ouvanju fizike
strukture zemljita, smanjenju razvoja korova i u celini poboljanju
fitosanitarnih uslova u proizvodnji jagode. Zbog svega ovoga treba
potencirati proizvodnju jagode na polietilenskoj foliji, naroito
tamo gde za to postoje uslovi i mogunosti.
-
Noviji nain intenziviranja proizvodnje pri gajenju jagode na
gredicama prekrivenim folijom predstavlja upotreba polietilenskih
tunela, ime se smanjuje rizik od izmrzavanja pod uticajem poznih
prolenih mrazeva. Ovaj nain gajenja sastoji se u postavljanju
polukrunih konstrukcija ( od plastike ili metala ) iznad gredica,
na rastojanju od 1 do 3 metra. Konstrukcija se prekriva prozranim
belim UV stabiliziranim folijama. Folija se privruje ukopavanjem u
zemlju sa jedne strane reda, dok druga strana folije ostaje
slobodna za podizanje po potrebi. Fiksiranje folije preko
polukrunih konstrukcija postie se tako to se stavljaju pritiskai.
Tuneli su najee iroki 80 120 cm (ako prekrivaju gredice sa
dvorednim sistemom sadnje), a visina im je oko 60 cm. Duina ovih
tunela zavisi od duine redova. Rastojanje izmeu redova treba da
bude podeeno prema veliini i obliku tunela. Kod jednorodnih sorti
jagode folija se navlai na konstrukcije u februaru i martu, a kod
stalnoraajuih (remontantnih) sorti pri kraju leta. Nezavisno od
sortimenta, doprinos nekih polietilenskih tunela ogleda se i u
pozitivnom uticaju na ranije zrenje plodova za 7 do 10 dana nego na
otvorenom polju, kao i boljem kvalitetu plodova to se direktno
odraava i na cenu na tritu.
Savetodavac za voarstvo i vinogradarstvo Mr Neboja Mladenovi,
dipl. ing.
BERBA, PAKOVANJE I UVANJE PLODOVA MALINE
Berba maline
Plodovi maline ne sazrevaju jednovremeno. Zato se berba obavlja
u vie navrata i traje tri do etiri nedelje. Postepeno sazrevanje
plodova oteava i poskupljuje berbu ali se time omoguuje snabdevanje
trita u duem periodu sveim plodovima maline.Poetak berbe maline
zavisi od sorte, meteorolokih prilika i primenjene agrotehnike. U
naim prilikama malina poinje da zri sredinom juna a berba se
zavrava sredinom jula. Osim letnje berbe kod remontantih sorti
maline imamo i jesenju berbu u septembru ili oktobru. Razlika izmeu
ranih i poznih sorti je 8-12 dana. Maline spadaju u grupu vrlo
osetljivog voa. Berba mora biti dobro organizovana sa dovoljnim
brojem radnika. Plodovi maline dozrevaju brzo ali i brzo
propadaju.Malina se bere kada je plod dobio karakteristinu boju
sorte i kada se lako odvaja od cvetne loe, ali se ne gnjei. Plodovi
se beru bez cvetne loe i peteljke.Plodove maline treba brati svaki
drugi dan u toku pune sezone, a ako je vreme vrlo toplo i suvo onda
svakog dana. Preporuuje se da se plodovi prilikom berbe to manje
dodiruju i da se posle berbe uvaju u hladu, malinu po mogustvu
treba brati po hladovini,
-
jer se tada obrani plodovi bolje i due uvaju. Plodovi obrani po
vruini brzo se kvare, poto su tada dosta topli pa su i biohemijski
procesi u njima vrlo intenzivni. Plodove maline ne treba brati po
rosi i kii jer su tada vlani i vie podleu truljenju. Najbolje vreme
za branje maline je rano izjutra. Tokom sunanih dana berbu treba
zavriti do jedanaest asova. Tople podnevne asove potrebno je
izbegavati. Berba se moe nastaviti posle 16 asova.
Pakovanje maline
Malina se pakuje pri berbi u posebnu ambalau, koja treba da bude
laka jeftina i pogodna za rukovanje i transportovanje. Plodovi
maline za upotrebu u sveem stanju pakuju se u ambalau koja hvata
0,5 do 1 kg plodova. Ova ambalaa najee se izrauje od parafinisanog
kartona, perforiranih plastinih supstanci ili od ljutenog
drveta.Veliina ovih kutija je tolika da se odreeni broj moe
smestiti u male otvorene, plitke letvarice holandeze. Prema
kvalitetu malina se stavlja u promet kao malina ekstra kvaliteta, I
kvaliteta i II kvaliteta. Plodovi maline ekstra kvaliteta moraju
imati oblik, razvijenost i boju karakteristinu za sortu. Pored toga
moraju biti ujednaeni po veliini, obliku zrelosti, boji i bez aice.
Plodovi I kvaliteta moraju biti pravilno razvijeni, ujednaeni po
veliini i zrelosti i sa izraenom bojom karakteristinom za datu
sortu. Maline ovog kvaliteta mogu imati 5% plodova sa aicom. Maline
II kvaliteta mogu biti neujednaene zrelosti i imati 10% plodova sa
aicom.
uvanje plodova
Poto je plod maline vrlo osetljiv, njegovo uvanje u sveem stanju
je teko i kratkotrajno. Sve plod maline moe se uvati 10-14 dana u
hladnjai na -0,6 do 0C i pri relativnoj vlanosti vazduha od 85-90
%. Danas se malina sve vie duboko smrzava u obliku pojedinanih
plodova (rolen roba) i tako pripremljena uva do upotrebe. Ovaj
postupak se sastoji od prethodno hlaenih plodova do 0C zatim
dubokog smrzavanja od -35 do -40C i uvanja plodova na -18 do -20C .
Duboko smrznuti plodovi maline mogu bez promene da se uvaju veoma
dugo na -18 do -20C. Ovi plodovi posle odmrzavanja moraju da se
upotrebe za kratko vreme.
Savetodavac za voarstvo i vinogradasrtvo Dipl. ing. Suzana
Jerki
-
SADNJA I PRIPREMA IVIA JAGODE ZA SADNJU
Zahvaljujui biolokim karakteristikama (viegodinja zeljasta,
stalno zelena biljka ) jagoda se moe saditi tokom cele godine. U
naim ekolokim uslovima jagoda se najee sadi u toku leta ( u julu do
polovine avgusta ) rano s jeseni i u prolee. Sadnja u toku leta ima
prednost u tome to se naredne godine moe oekivati znatan prinos .
Meutim jagode posaene u ovom terminu moraju obavezno da se
navodnjavaju. Jesenju sadnju treba obaviti to ranije ( najkasnije
do polovine oktobra ) kako bi ivii primljeni i dobro ukorenjeni uli
u zimu. U severnim rejonima jagoda se sadi rano u prolee. Tada je
zemljite vlanije, pa je bolji prijem sadnica. Meutim, kasnija
sadnja u prolee mora da bude praena obilnim navodnjavanjem. Sadnja
ivia u prolee u naoj zemlji se najmanje preporuuje, jer su trokovi
podizanja jagodnjaka znatno uveani zbog uvanja ivia u hladnjaama,
navodnjavanja i bez znaajnih prinosa u prvoj godini. Skinuti ivii
jagode u toku zime se mogu uvati na temperature koja se kree od
-3,3 do 5C. Za uspeno gajenje jagode neophodno je da su ivii
potpuno zdravi i sto bolje razvijeni. Za sadnju su najbolji
jednogodinji ivii koji potiu od autentinih, selekcionisanih i
garantovano zdravih matinih biljaka . Najbolji prijem pri sadnji se
postie iviima zasaenim neposredno po vaenju iz matinjaka. Ako je
prolo due vreme od skidanja ivia do sadnje na stalnom mestu
potrebno ih je osveiti prskanjem vodom, a ile drati u vodi 12-24
sati. Neposredno pred sadnju ivie treba pregledati, oteene, trule
ili suve odbaciti, suve ile osveiti orezivanjem , a preterano duge
skraivanjem za 1/3 duine. Poeljno je da se tako pripremljeni ivii
jagode pre sadnje umoe u rastvor plavog kamena ili potope u kau
napravljenu od govee balege i zemlje u odnosu 1:1 . ivici se mogu
saditi runo - sadiljkom u kanalie i pomou aova (najee na manjim
povrinama) i mainski (to je znatno bre i ekonominije).
-
NAVODNJAVANJE KUPINE
Kupina poinje da raa u drugoj godini i njen eksploatacioni vek
traje u proseku 12-15 godina. Radi postizanja to veih prinosa
neophodno je u zasadu kupine primenjivati navodnjavanje kupine .
Kupina je voka koja ima velike potrebe za vlagom u zemljitu tokom
cele vegetacije, a naroito u najosetljivijim fenofazama, u period
od cvetanja do sazrevanja ploda t.j. od juna do oktobra meseca.
Ukoliko se kupina gaji u podrujima koja u ovom periodu odskudevaju
u padavinama , za normalan razvoj i postizanje visokih prinosa i
dobar kvalitet ploda, potrebno je intervenisati navodnjavanjem.
Kupinu bi trebalo navodnjavati prema potrebi, vodei rauna da se
obavezno izvede pre nastupanja deficita vlage u zemljitu do dubine
gde se prostire najvea masa njenog korena. Kupina najvee potrebe za
vodom ima u toku cvetanja , zametanja, razvoja i sazrevanja ploda ,
kao i u fazi formiranja cvetnih pupuljka za narednu godinu . Rokove
navodnjavanja treba uskladiti sa ovim fenofazama, utoliko pre to se
njihovo pojavljivanje u naem klimatu odvija u najsunijem periodu.To
praktino znai da bi u toku vegetacije kupinu trebalo navodnjavati
3-4 puta : prvo - krajem juna ili poetkom jula , drugo - krajem
jula , tree - sredinom avgusta , etvrto - poetkom septembra ( ako
je sua ). Posle svakog navodnjavanja zemljita, kupinjak treba
plitko zaorati radi razbijanja pokorice i boljeg uvanja vlage.
Savetodavac za voarstvo i vinogradastvo Dipl. ing. Vidoska
Tasi
-
VARENJE HRANE U CREVIMA PREIVARA
Proces varenja hrane kod preivara sastoji se iz nekoliko faza :
1. vakanje, 2. natapanje hrane pljuvakom, 3. preivanje, 4.
fermentativno razlaganje u predeludcima, 5. varenje u siritu, 6.
varenje u crevima.
Prikaz digestivnog trakta kod krava
Najvaniji deo varenja hrane vri se u tankom crevu. Hidrolitiki
se razlau belanevine, masti i ugljeni hidrati na prostije sastojke
koji su rastvorljivi u vodu odnosno mogu se resorbovati. Za
razlaganje hrane u crevima veliku ulogu imaju pankreasni sok,
njegovi fermenti i una tenost, svi ovi elementi ulaze u sastav
crevnih sokova. Pankreas (Guteraa) je renjevita lezda iji se kanali
zdruuju i ulivaju u dvanaestopalano crevo. Krava u toku jednog sata
izlui 250-400 cm3 pankreasnog soka. Osim neorganskih sastojka veoma
su bitna za proces razlaganje hrane fermenti (tripsin, himotripsin,
lipaza, amilaza, maltaza i dr.). Za razlaganje belanevine zadueni
su trisin i himotripsin. Hidroliza masti u tankom crevu se odigrava
pod uticajem lipase. Amilaza rastvara skrob do maltoze, koju
maltoza rastvara do glikoze. une kiseline su najvaniji sastojak
-
ui, omoguavaju stabilnu emulziju a imaju i ulogu u
esterifikovanju masnih kiselina sa holesterinom (poto se masne
kiseline resorbuju kao holesterinski estri). Osim ulogu u varenju
masti, neutralizuje kiseli eludani sok koji je dospeo u crevo.
Sinhronizovanim delovanjem ui i pankreasa stvaraju se potrebni
uslovi za crevno varenje i resorpciju. Usled delovanja fermenta
crevnog soka hranjive materije se razlau u rastvodljive supstance
sposebne za resorpciju. Kada hrana (himus) iz eludca pree u tanko
crevo, dolazi do neutralizacije hlorovodonine kiseline delovanjem
natrijumova jedinjenja. Izuzev celuloze, ugljeni hidrati razlau se
pod dejstvom pankreasne amilaze i fermenta crevnog soka saharaze,
maltase i laktaze do monosaharida koji je sposoban za resopciju.
Belanevine se u crevu razlau tripsinom, peptidima i
nukleoproteidima. Masti se razlau uz dejstvo une kiseline i
pankreasne lipaze. Varenje u tankom crevu biljodera nije zavreno i
himus (hrana) koja prelazi u debelo crevo bogat je fermentima koji
razlau hranu. Osim njih na varenje hrane u debelom crevu dejstvo
imaju fermenti hrane i crevna bakteriska flora. Belanevine u
debelom crevu podlone su dejstvu bakterija trulenja, pri emu se
stvaraju razni gasovi, i aromatini alkoholi. Debelo crevo biljodera
ima mnogo veu mo resorpcije. Svareni hranjivi produkti u debelom
crevu biljodera uglavnom se gotovo svi resorbuju. Nedovoljna
koliina grubih vlakana u obroku, usled veeg udela koncetrata u
obroku ili preterane usitnjenosti kabaste hrane, skrauje vreme
provedeno u preivanju to dovodi do poveanja veliine estice hrane
koje izlaze iz buraga, a samim tim je i otean proces varenja i
resorpcije hrane u crevima.
Savetodavac za stoarstvo Dipl. ing. Sran Zafirovi
BILJNE VAI U POVRTARSTVU
Zbog izuzetno povoljnih uslova za razvoj i ishranu lisnih vai
potrebno je izvriti zatitu gajenih povrtarskih kultura i na
otvorenom i u zatvorenom prostoru od ovih tetoina. Lisne vai su
sitni insekti razliitih boja nenog tela ali velike opasnosti za
gajene biljke. U povoljnim ekolokim uslovima vrlo brzo formiraju
kolonije i to uglavnom na mlaim biljnim delovima gde je cirkulacija
sokova najintenzivnija. Usled intenzivnog sisanja sokova dolazi do
deformacija mladih napadnutih
-
delova a kasnije i do propadanja celih biljaka. Pored direktnih
teta koje prave ishranom na biljci veliku opasnost predstavljaju i
indirektne tete jer ovi insekti prenose veliki broj virusnih
oboljenja. Siui sokove lue saharide koji su odlina podloga za
razvoj fitopatogenih gljiva aavica.
sl.br. 1 sl.br.2
Suzbijanje biljnih vai kad se ve pojave efikasno je samo
primenom insekticida kontaktnog ili sisteminog delovanja a njihovu
primenu treba uskladiti sa fenofazom razvoja tretirane biljke ili
uskladiti sa terminom berbe. Od aktivnih materija za suzbijanje
lisnih vai koriste se: diazinon, dimetoat, fenitrotion, fosalon,
malation, metomil, aksomil, alfacipermetrin , lambdacihalotrin,
acetamiprid, imidaklopridu okviru ovih aktivnih materija postoji
registrovan veliki broj preparata kod nas. Dobar efekat u borbi
protiv ovih tetoina daju i bioloke mere borbe .
Savetodavac za zatitu bilja i prehrambenih proizvoda Dipl. ing.
Ivan Timi
ZATITA PARADAJZA NA OTVORENOM
Na otvorenom prostoru paradajz treba zatiti od: (Alternaria
solani-crna pegavost, Phytophtora infestans plamenjaa paradajza)
jednim od preparata na bazi aktivne materije: : Metirama, Kaptana,
Mankozeba i dr.
U cilju suzbijanja biljnih vaiju i dugih tetoina dodati jedan od
preparata na bazi aktivne materije: Metomol 900, Alfa cipermetrin,
Deltametrin, Dimetoat i dr.
-
Aphididae sp. Alternaria solani Phytophtora infestans
ZATITA PAPRIKE NA OTVORENOM
Obratiti panju na pojavu biljnih vaiju (Aphididae sp.), prilikom
pregleda pojedinih povrina i uzoraka koji stiu u PSSS Vranje
primeena je njihova pojava na paprici. Zato je neophodno izvriti
njihovo suzbijanje jednim od preparata na bazi aktivne materije:
Metomol 900, Alfa cipermetrin, Deltametrin, Dimetoat i dr. Takoe je
primeeno znatno prisustvo grinja i to na uzorcima koji dolaze sa
terena. Prilikom suzbijanja biljnih vai dodati i jedan preparat za
suzbijanje grinja: Heksitiazoks , Feniproksimat, Abamektin ,
Flufenzin i dr.
Aphididae sp. Acarine - simptomi Acarine- grinje
Struni saradnik Koordinator za PIS Srbije
Dipl. Ing. Dejan Mujaki
KOROVI VOAKA I VINOVE LOZE I NJIHOVO SUZBIJANJE
Korovi su u vonjacima veoma tetni i nanose direktne i indirektne
tete. Direktne tete se ogledaju u uzimanju hranljivih materija i
vode. Indirektne tete se ogledaju u pruanju stanita pojedinim
biljnim tetoinama i parazitima i slue kao dopunska ishrana za
pojedine tetoine. Mladi,veoma zakorovljeni zasadi, u prvim godinama
posle sadnje mogu da propadnu, dok jagodiasto
-
voe korov moe delimino ili potpuno da uniti. I u kasnijem
periodu uzgoja korov nepovoljno deluje na razvoj voaka, smanjuje
prinos i kvalitet voa. Pored toga korov troi vodu i mineralne
materije iz zemljita, ime ga isuuje, hladi i osiromauje.
Isparavanjem oslobaa velike koliine vodene pare, poveava vlanost
vazduha i stvara povoljne uslove za pojavu biljnih bolesti i
tetoina. Sastav korova u vonjaku zavisi od naina uzgoja voaka i od
primenjenih agrotehnikih mera, a menja se tokom vegetacije sa
promenom agroekolokih uslova. U prolenom periodu preovlauju
jednogodinje vrste korova, koje niu kasno u jesen, zimu i rano
prolee, a zavravaju razvie do poetka leta. Pored ovih vrsta, u
prolee niu i pozniji korovi i neke viegodinje vrste. Od poznih
prolenih korova javljaju se: pepeljuga (Chenopodium album), tir
(Amaranthus retroflexus), vijuac (Bilderdykia convolvulus),
pomonica (Solanum nigrum), mijakinja (Stelaria media), veliki muhar
(Panicum crus-gali), zeleni muhar (Setaria viridis), sivi muhar (
Setaria glauca), svraica (Digitaria sanguinalis) i jo mnogi drugi.
Najee viegodinje vrste su: palamida (Cirsium arvense), poponac
(Convolvulus arvensis), poljska gorika (Sonchus arvensis), zubaa
(Cynodon daktilon), pirevina (Agropyrum repens) i jo mnogi
drugi.
SUZBIJANJE KOROVA
Korovi se u mladim vonjacima suzbijaju agrotehnikim i hemijskim
merama, a prvenstveno viekratnom obradom zemljita razliitim
ureajima ili runo. Kada je re o izboru herbicida za suzbijanje
korova posebna panja mora se pokloniti mladim vonjacima. Korenov
sistem ovih voaka je jo nedovoljno razvijen i nalazi se preteno u
povrinskom sloju zemljita, takoe se na stablu nalazi tanka kora sa
stominim ovorima. Zbog toga je pveana opasnost da herbicid dospe do
ilica korena i samog stabla pa se prema tome u ovim zasadima ne
preporuuju totalni herbicidi za suzbijanje korova. Izmeu redova kod
veih zasada obavlja se mainskim kultivacijama tanjiraom, a kod
manjih zasada motokultivatorom. Na mestu koje nije obraeno, a dolo
je do pojave korova treba oprskati herbicidima koji su dati u
pregledu.
Suzbijanje korova u Jagodi: Jednogodinji uskolisni i irokolisni
- Fusilade super 1,5 l/ha - korovi 3- 5 listova Jednogodinji i
viegodinji uskolisni - Galant super 1,5l/ha korovi 3-5 listova
Jednogodinji uskolisni i irokolisni Razza 3-6l/ha u vreme
miirovanja vegetacije ili 4-5 dana nakon sadnje blagim zalivanjem.
Devrinol 3-6l/ha
-
tretiranjem zemljita u mirovanju vegetacije. Jednogodinji i
viegodinji uskolisni i irokolisni- Bsamid granulat 20-40 g/m2
(50-50 g/m2)-tretiranje zemljita pre sadnje.
Suzbijanje korova u Malini i Kupini Jednogodinji i viegodinji
uskolisni - Fusilade forte 0,8-1,3 l/ha - korovi 3- 5 listova,
Galant super 1- 1,5l/ha korovi 3-5 listova, Casoron G 80- 120 kg/ha
pre kretanja vegetacije ili u poetnoj fazi klijanja i nicanja
korova.
Suzbijanje korova u kotiavom i jabuastom vou i vinovoj lozi
Jednogodinji i viegodinji uskolisni - Fusilade forte 0,8-1,3 l/ha -
korovi 3- 5 listova, Galant super 1- 1,5l/ha korovi 3-5 listova,
Casoron G 80- 120 kg/ha pre kretanja vegetacije ili u poetnoj fazi
klijanja i nicanja korova. Jednogodinji uskolisni i viegodinji
irokolisni ( mirovanje vegetacije) Goal 3-4l/ha......1-4 god.
Star., 5-6 l/ha.... stariji od 4 god Jednogodinji uskolisni i
jednogodinji irokolisni Galolin kombi 7l/ha u prolee pre nicanja
korova Za sve vrste korova Totalni herbicidi 2 4l/ha
.......intenzivni porast korova.
Struni saradnik Izvestioc za PIS Srbije
Dipl. ing. Mica Staji
Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede, trgovine, umarstva i
vodoprivrede Republike Srbije
Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, umarstva i vodoprivrede
Republike Srbije usvojilo je Uredbu o korienju podsticaja za podrku
razvoju poljoprivredne i prehrambene proizvodnje kroz sertifikaciju
sistema bezbednosti i kvaliteta hrane, organskih proizvoda i
proizvoda sa oznakom geografskog porekla u 2012. godini. Korienje
podsticaja odnosi se na pokrivanje dela trokova sertifikacije prema
meunarodno priznatim standardima za bezbednost i kvalitet hrane
(ISO 22000, BRC, IFS, GOST-R, HALAL, KOSHER, GLOBALG.A.P.) kao i
za
-
proizvode dobijene po metodama organske proizvodnje i proizvode
sa oznakom geografskog porekla. Drava e finansirati 50% trokova
plaene sertifikacije bez PDV-a. Korisnik moe podneti samo jedan
Zahtev za jednu ili vie sertifikacija s tim da ukupan iznos
podsticaja po korisniku ne moe biti vei od 300.000 dinara. Zahtev
se podnosi Upravi za agrarna plaanja u apcu do 31. oktobra 2012.
godine a sredstva moe koristiti registrovano poljoprivredno
gazdinstvo, preduzetnik, zemljoradnika zadruga, udruenje graana i
privredno drutvo, ukoliko imaju dokaz o sertifikaciji izdat u 2012.
godini. Pored ove treba pomenuti i Uredbu o utvrivanju programa
kreditne podrke za razvoj ratarstva, voarstva, vinogradarstva i
povrtarstva subvencionie deo kamate i za proizvoae cvea u 2012.
godini. Zahtev za odobrenje kredita podnosi se banci do 1. novembra
2012. godini. Ugovor o dinarskom kreditu se zakljuuje na period do
tri godine uz fiksnu kamatnu stopu od 6%. Resorno Ministarstvo
donelo je jo Uredbi koje imaju veliki znaaj za razvoj stoarstva a
to je Uredba o uslovima i nainu korienja podsticajnih sredstava za
podrku nabavke osnovnog stada u svinjarstvu, ovarstvu i kozarstvu
kao i Uredba o korienju podsticaja za tov svinja u 2012. godini.
Pravo na podsticajna sredstva ima regresirano poljoprivredno
gazdinstvo, preduzetnik i pravno lice. Registrovani poljoprivredni
proizvoai podsticaje mogu da koriste za nabavku nazimica i
nerastova starosti od 5 do 8 meseci. Bespovratna sredstva iznose
10.000 dinara po kvalitetnom priplodnom grlu ukoliko je grlo
kupljeno nakon stupanja na snagu ove uredbe i ako poljoprivrednik
to grlo koristi za dalju reprodukciju na sopstvenom gazdinstvu u
naredne tri godine. Bespovratna podsticajna sredstva za nabavku
osnovnog stada u ovarstvu i kozarstvu koriste se za iljeice,
iljeane, dviske i dvizaca, starosti 6 do 18 meseci i iznose 5.000
dinara po kvalitetnom priplodnom grlu. Poljoprivredni proizvoa
ostvaruje podsticaje ukoliko je grlo kupio nakon stupanja na snagu
ove uredbe i ako to grlo koristi za dalju reprodukciju na
sopstvenom gazdinstvu u naredne etiri godine. Zahtevi za
podsticajna sredstva podnose se Upravi za agrarna plaanja u apcu do
31. oktobra 2012. godine. Uredbom o korienju podsticaja za tov
svinja podstie se stoarstvo i poveava obim proizvodnje mesa i
mesnih preraevina to e se takoe pozitivno odraziti na razvoj biljne
proizvodnje i proizvodnje stone hrane. Pravo na podsticaje za tovne
svinje poljoprivrednik ostvaruje jednom za period trajanja tova i
to nakon zavretka tova, u iznosu od 500 dinara po grlu, za najmanje
10 grla u tovu ija je prosena telesna masa iznad 90 kg. Podsticajna
sredstva ostvaruju se ako je tovno grlo namenjeno za proizvodnju
mesa predato klanici nakon stupanja na snagu ove uredbe. Zahtevi za
podsticajna sredstva podnose se Upravi za agrarna plaanja u apcu do
31. decembra 2012. godine.
-
Aktivnosti poljoprivredne savetodavne i strune slube Vranje
Poljoprivredna savetodavna i struna sluba Vranje je u prethodnom
mesecu pruila vei broj saveta poljoprivrednim proizvoaima, to
direktnim kontaktom (obilaskom i u slubi), to putem radionica,
radionica na oglednim farmama, medija (elektronskih i pisanih),
portala PSSS i telefona. PSSS Vranje je u prethodnom mesecu pored
ostalog bila angaovana i u aktivnostima vezanim za rad asistenata
savetodavaca kao i na prijemu, pripremi organizovanju rada novih
asistenata savetodavaca. Organizovana je i uspeno realizovana obuka
za rad na raunaru asistenata savetodavaca u periodu od 01.-
03.06.2012. u PSSS Vranje. Pored toga postoji svakodnevna
komunikacija asistent savetodavac mentor direktor PSSS Vranje, tako
da se na taj nain u slubi, telefonom, SMS porukama i emailom
omoguava obavljanje poslova asistenata savetodavaca na pravi nain,
olakava pravovremeno izvetavanje i blagovremeno reavaje problemi na
terenu. Sve informacije iz oblasti poljoprivrede, kako strune, tako
i u vezi aktuelnih deavanja u poljoprivredi mera Agrarne politike
Ministarstva poljoprivrede, trgovine, umarstva i vodoprivrede
Republike Srbije zainteresovani mogu dobiti na telefone slube,
e-mailom, SMS porukama, dolaskom u slubu, ili na zvaninom sajtu
poljoprivrednih savetodavnih i strunih slubi Srbije www.psss.rs