-
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Uvod 2Palate 3 BokaKotorska
4IstorijskitokoviuBoki6PalateuBokiKotorskoj 8Vlasnici i graditelji
palata 11Barokne palate u Boki 12Kotor 13Providurova palata
14Palata Bizanti 15Palata Beskua 16Palata Bua 17Palata Pima
18Palata Vrakijen 19Palata Drago 20Palata Grgurina 21Palata
Lombardi 22Palata Grubonja 23Dobrota 25Palata Radonii 26Palata
Dabinovi 27Palata Radonii-Miloevi 28Palata Miloevi - Veliki palac
29Palata Ivanovi-Tripkovi -Centralna komisija 30Palata Kamenarovi
31Palata Radomiri-Dabinovi - Krivi palac 32Palata Dabinovi -
Kokotova kula 33Palata Ivanovi-Moro 34Palata Tripkovi 35Palata
Ivanovi 36Perast 37Palata Bronza 38Palata estokrilovi 39
PalateBokeKotorske
Palata Mazarovi 40Palata Balovi 41Palata Viskovi 42Palate
Martinovi i Brajkovi-Martinovi 44Palata Smekja 45Palata Zmajevi
46Palata Lui - Kolovi - Matikola 48Palata Bujovi 49Risan 50Palata
Iveli 50HercegNovi 51Palata Ivana Burovia - Burovina 52Zadubina
Mirka Komnenovia 53Zadubina Dukovi 54Palata Milainovia
55Bijela56Palata Zmajevi-Burovi-Zlokovi 56Baoii 57Kua na posjedu
Smekja 57Kapetanski palac u Baoiima 58Pranj 59Palata Tre Sorelle
60Palata Lukovi 61Palata Beskua 62Palata Florio-Lukovi 63Palata
Verona 64Tivat 65Kompleks Bua-Lukovi 66Kompleks Bizanti u upi 67Kua
Verona u Raici 68Danulovina 69Grgurevina 70Literatura 71
-
2PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
UvodPublikacija Palate Boke Kotorske nastala je kao jedan od
rezultata projekta Kulturna marruta - palate Boke Kotorske. Cilj
ovog projekta je prezentovanje i ukjuivanje palata Boke Kotorske u
postojeu turistiku ponudu Crne Gore, kao jedne od moguih kulturnih
marruta, kako bi se doprinijelo valorizaciji bogatog nasljea i
unaprijedio kulturni turizam. Kulturne marrute predstavljaju jedan
od moguih vidova valorizacije kulturnog nasljea kao resursa za
kulturni turizam. One mogu da doprinesu zatiti nasljea ali i da
podstaknu drutveni i ekonomski razvoj. S obzirom na potrebe razvoja
kulturnog turizma u Crnoj Gori kulturne marrute jesu prepoznate kao
mogui znaajan inilac turistike ponude, ali do sada nisu
realizovane. Projektom Kulturna marruta - palate Boke Kotorske
EXPEDITIO je odluio da pokrene afirmaciju kulturnih marruta,
poinjui sa palatama Boke Kotorske. Ideja je da ovaj projekat poslui
i kao model za izradu kulturnih marruta sa drugim temama (npr.
arheoloka nalazita, sredjovjekovni gradovi, austrougarske tvrave,
romanike crkve, manastiri, ruralne cjeline, itd.) Boke Kotorske,
crnogorskog primorja ili Crne Core. Ove marrute mogle bi kasnije da
poslue i za povezivanje sa kulturnim marrutama zemalja u regionu.
Na podruju Boke Kotorske nalazi se veliki broj palata i drugih
reprezentativnih kua sa izrazitim kulturno-istorijskim, umjetnikim
i arhitektonskim vrijednostima koje predstavljaju jedan od znaajnih
segmenata nae kulturne batine. Te reprezentativne kue na najbolji
nain svjedoe o stepenu drutvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja i
govore o kulturi stanovanja i stilu ivota itave jedne sredine.
Meutim, ovi objekti jo uvijek nijesu u dovoljnoj mjeri
prezentovani i valorizovani. Istraivanja i podaci o pojedinim
palatama postoje ali su oni dostupni najee samo stunoj javnosti,
dok je malo publikovanog materijala koji bi iroj javnosti pruio
uvid u njihov znaaj. Cilj ove publikacije bio je da se na jednom
mjestu prezentuju sve palate i druge znaajne reprezentativne
stambene kue u Boki koje bi mogle da budu jedna od zanimljivih
kulturnih marruta. Kao osnova za publikaciju korien je obiman
materijal koji postoji o pojedinanim palatama i istraivanja koja su
raena. Spisak literature dat je na kraju publikacije. U publikaciji
su predstavljene prije svega sve one kue koje nose naziv PALATA ili
PALAC (ital. palazzo) u onom smislu kako se to u Boki danas
podrazumijeva. Uz njih su predstavljene jo i neke manje palate tipa
PALACIN, kao i izabrani LJETNIKOVCI, VILE i drugi REPREZENTATIVNI
STAMBENI KOMPLEKSI na podruju Boke, koji, iako se ne nazivaju
palatama, zbog svojih karakteristika svakako zasluuju da budu na
kulturnoj marruti reprezentativnih bokeljskih kua.
EXPEDITIO
-
3PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
PalatePalata je po definiciji velika i lijepa kua ili graevina
koja se u sklopu naselja istie svojim omjerima i raskoi. Rije
palatium na latinskom znai carski dvor, a potie od Palatina,
brijega u starom Rimu, gdje je bio dvor cara Avgusta i gdje su
njegovi nasljednici gradili svoja raskona prebivalita - palate. U
osnovnom znaenju palata je gradska rezidencija suverena, feudalca,
patricija, i u tom smislu sinonim za dvor. U irem znaenju, naziv
palata upotrebljava se u novije doba kao oznaka za graevine velikih
razmjera, u kojima se nalaze sjedita ministarstava, banaka,
koncerna, organizacija, ustanova i dr. Palate ogromnih dimenzija
kao rezidencije vladara poznavali su ve stari Egipat, Krit,
Persija, Rimsko carstvo (Dioklecijanova palata u Splitu). U Rimu se
carska palata nalazila na jednom od sedam breuljaka (Palatinum),
ije je ime zatim preuzeto kao opti naziv za palatu. U srednjem
vijeku
rezidencije feudalaca su utvreni gradovi, burgovi (Papinska
palata u Avinjonu). Stambena zgrada unutar tih utvrenih gradova
dobija naziv palais, pales, palas, palast. Iz njih se, od renesanse
dalje, razvija tip palate, koja se od burga razlikuje po tome to
nije utvrena, a od dvorca po tome to je izgraena unutar
urbanistikog kompleksa i nije povezana u jedinstveni skup sa nizom
privrednih zgrada, karakteristinih za dvorac kao centar feudalnog
posjeda. Renesansni tip feudalne palate u Italiji (palazzo) razvija
se od XV vijeka u prvom redu u Firenci, Rimu i Veneciji; krila
palate sa tremovima na stubovima zatvaraju etvorougaono otmeno
dvorite (Palzzo Strozzi i Palzzo Pitti u Firenci). Po istom tipu se
grade i palate koje slue javnoj svrsi (Palazzo della Cancellaria u
Rimu). Osobit razvoj doivljava palata u Italiji u doba baroka, a
naziv palazzo dobija veoma iroku primjenu. Od latinskog izvedeni su
i slovenski nazivi za palatu (srpsko-hrvatski palata, palaa, polaa,
palac; eki palac i poljski palac). Kod nas danas palata nije naziv
samo za raskonu, reprezentativnu gospodsku kuu, nego za svaku
bogatiju i ugledniju zgradu.
2Enciklopedija likovnih umjetnosti1 Milan Vujaklija, Leksikon
stranih rei i izraza
-
4PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
BokaKotorskaZovu Bokom onaj arobni zalijev u koji se sputaju i
tonu krovita i skoro nepristupna brda june Hercegovine i Crne Gore.
Kau ljudi, koji svijet obau, da je taj jedan od najljepih poloaja
zemlje; i zbilja bi rekao da se je ovdje priroda igrala kad je
svoje udesno djelo na mahove stvarala(S. M. Ljubia)
Boka Kotorska je jedinstven zaliv Mediterana izuzetan kulturni
pejza koji ini harmonina simbioza prirodnih fenomena i
graditeljskog nasljea. Izuzetno povoljni i specifini prirodni i
klimatski uslovi Zaliva bili su presudni za nastanjivanje ovog
podruja jo od najranijih vremena i izgradnju gradova i naselja na
svojstven nain, ime je dolo do jedinstvenog sklada tvorevina
prirode i ljudskog duha. Morfoloki, geoloki i hidroloki fenomeni
uinili su ovo podruje izuzetnom tvorevinom prirode visokih
kvaliteta na podruju Mediterana, a sa svojom sveukupnou i
antropogenom komponenetom i u svijetu. Podruje zaliva
okruuju vertikale dinarsko-primorskog krenjaka, dostiui najveu
visinu od 1895 m (Orjen) i dubinu u zalivu (52 m), ime podruje
pripada rijetkim oblastima holokarsta u svijetu, sa osobito
izraenom krakom morfologijom i hidrologijom. U tako izuzetnim
prirodnim uslovima dodajui geografski poloaj i istorijske tokove,
ljudska je ruka u svom neprekinutom kontinuitetu stvarala
svojevrsna kulturna dobra primajui uticaje kultura Sredozemlja,
Zapada i djelimino Istoka, transformiui ih u okvire svog naina
ivljenja i poimanja ivota i emitujui ih na ira podruja bive
Jugoslavije, Balkana, pa i podruja Istone Evrope, uklapajui ih sa
izuzetnim senzibilitetom u prirodu rubom zaliva, inei sa njome
jedinstvenu prirodnu i kulturnu ovjekovu sredinu na najhumaniji
nain. Gradovi, kao i vea i manja naselja na podruju Zaliva
predstavljaju raznovrsne karakteristine cjeline, koje se nadovezuju
u skoro neprekinutom nizu. Svako naselje stie sopstvene urbane i
kulturne karakteristike postiui jedinstvo i kontinuitet kulturne
batine ukupnog podruja. U naseljima se razvija sakralna arhitektura
sa proimanjem razliitih stilova, posebno romanike i baroka, dok
profana stvara oblike bokeke kue transponujui kroz narodno
-
5PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
graditeljstvo uticaje Mediterana, Zapada i Istoka. Elitna
profana arhitektura palata zauzima znaajno mjesto. Pored toga, u
Boki se nalaze bogati fondovi i riznice pokretnog kulturnog blaga.
Boka Kotorska se nalazi na listi Kluba najljepih zaliva svijeta.
Zbog svojih izuzetnih univerzalnih kulturnih i prirodnih
vrijednosti dio Zaliva, podruje Kotora koje obuhvata kotorski i
risanski dio zaliva, nalazi se od 1979. godine na UNESCO-voj Listi
svjetskog naljea. Prije dolaska Slovena, a i poslije toga, veliki
broj drava, suverena ili dinasta, teili su za Bokom Kotorskom, za
ovom vanom stratekom takom na jugoistoku Jadrana, za njenim
smirenim zalivskim morem, gdje mogu da se sklanjaju itave flotile
brodova pred razbjenjenim morem ili piratima, za razvijenim drevnim
gradovima, brojnim pomorskim naseljima i pitomim selima. Nita manje
nego petnaest puta smjenjivale su se, za dui ili krai period, razne
strane ili domae vladavine, pomjerale se granice. Ali, samo tokom
nekoliko dugotrajnijih
vladavina nastajale su dublje promjene u istorijskoj sudbini
ovog podruja. Tokom istorije Kotor nije uvijek bio sredite Zaliva.
Takav ugledan poloaj politikog, privrednog i kulturnog centra, koji
se odraava i u nazivu Boke Kotorske, grad je stekao naroito za
vrijeme svog svestranog uspona u srednjem vijeku. Ranije, za
vrijeme Ilira i Rimljana, puno prvenstvo je pripadalao Risnu, tako
da se itava Boka nazivala Risanski zaliv (Sinus Rhisonicus). Herceg
Novi se osniva u XIV vijeku, a naselja na njegovoj rivijeri se
razvijaju naroito nakon oslobaanja tog dijela zaliva od Turaka. U
periodu od XVI-XVIII vijeka, za vrijeme vladavine Mletake
republike, razvijaju se i poseban uspon doivljavaju i stiu status
pomorskih naselja Perast, Dobrota, Pranj i Stoliv. Tokom
austrougarskog perioda Tivat postaje glavna vojna baza.
(izvori: Nominacioni dosije za upis Prirodnog i
kulturno-istorijskog podruja
Kotora na UNESCO-vu Listu svjetskog nasljea i Miloevi Milo,
Istorijski
tokovi na podruju Zaliva)
-
6Istorijski tokovi u BokiIII v. - 168. p.n.e
Ilirski period
168. p.n.e - 476. n.e. Rimska vladavina
476-1185 Vizantijska vladavina
Duklja - Zeta
1185-1371 Srpska srednjovjekovna
drava
1371-1384 Vladavina ugarsko-hrvatskog kralja
1382. - Bosanski kralj Tvrtko osniva Herceg Novi
1384-1391 Bosanski period
1391-1420 Samostalnost Kotora
3000 p.n.e. - prvi tragovi materijalne kulture peina Spila iznad
Perastacrtei na peini u Lipcima
228. p.n.e. ilirska kraljica Teuta se sklanja u Risan da se
odbrani od Rimljana Risan - ilirska kovnica
Nastaju gradovi i naseobine rimskih graana - Rhisinium i
Acruvium Risan glavni grad zaliva Sinus Risonicus
VI v. - Prvi kotorski biskup, episkop Pavle Naseljavanje Slovena
i Avara Vizantijska uprava u gradovima, okolina i zalee pripadaju
Slovenima Kraj X v. - car Samuilo rui Kotor
Poslije smrti cara Vasilija (1025) opada mo Vizantije a snai
organizacija dukljanske drave Kralj Mihailo ima dvor u Kotoru U
Kotoru se smjenjuje suverenitet Vizantije i zetskih vladara -
Vojislavljevia, grad ima svoju upravu sa priorom Kotor sjedite
jednog od tri vizantijska dukata, okolina pripada zetskim
vladarima
Kotor uiva naklonost rakih vladara i povlaen poloaj, glavna luka
drave, u njemu je Nemanja imao svoj dvor Kotor dobija veliki znaaj
tranzitne luke, izmeu Balkana, Apeninskog poluostrva i Sredozemlja
Gradska komuna Kotora, sa svojim statutom i zakonodavnim, sudskim i
upravnim tijelima, postie najveu nezavisnost i samoupravu
Tenja Balia za Kotorom
N.E.
V
VII
XI
XII
XIV
XV
-
7 Kotor i Boka Kotorska se stavljaju pod zatitu Mletake
republike
Kotor nominalno zadrava autonomiju i gradsku samoupravu,
providur - predstavnik upravnog aparata iz Venecije 1451. Stefan
Crnojevi dobija solane, carinu i kuu u Kotoru
1538. panci osvajaju Herceg Novi 1539. napad Hajrudina Barbarose
na Kotor 1585. Perast se odvaja od Kotora, postaje samostalna
optina
1625. Pranj stie status pomorskog naselja 1654. napad Turaka na
Perast, 1657. na Kotor 1667. razorni zemljotres 1684. Risan se
oslobaa od turske vlasti 1687. osloboenje Herceg Novog od turske
vlasti
1717. Dobrota dobija status pomorskog naselja, a Stoliv
1721.
Boka je u poetku tretirana kao posebna pokrajina, neposredno
podlona Beu Ruski konzul u Kotoru
1979. - katastrofalni zemljotres podruje Kotora na UNESCO-voj
Listi svjetskog nasljea
1420-1797 Vladavina Mletake republike
1482-1687 Herceg Novi, sa sjevernim dijelom Boke,
pod turskom vlau
Od 1482. Bokokotorski zaliv sa sjeverozapadne strane, morskom
linijom Otra-Verige-Perast, za vie od 200 godina bio prepolovljen
izmeu
Mleana i Turaka
1687-1797 Herceg Novi pod mletakom vlau
1797-1806 Prva austrijska valadavina
1806-1807 ruska vladavina1807-1813 francuska vladavina
1813-1814 Privremena vladavina dviju ujedinjenih pokrajina Crne
Gore i Boke
Kotorske - Centralna komisija
1814-1918 Druga austrijska vladavina
1918. - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
1929. - Kraljevina Jugoslavija
1945. - SFRJ 1992. - SRJ, Srbija i Crna Gora
2006. - Crna Gora
XV
XVI
XVII
XVIII
XIX
XX
XXI
-
8PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
PalateuBokiKotorskoj
Palae su danas skoro nijemi svjedoci nekadanje veliine, sjaja i
bogatstva. ivo se na njima odrazuje sva prolost, osobito doba
blagostanja.... One kotorske, nikle potkraj srednjega vijeka i kroz
esnaesti, a pomalo i kasnije, s ovima perakima iz XVII i XVIII st.,
i s onima dobrotskim i poneto pranjskim iz XVIII st., jasno govore
o izmjenama sudbine u ovome kraju i zorno predouju krivulju
ekonomsko-socijalnog i kulturnog razvoja najvanijih mjesta u Boki,
kako ju je savijalo vrijeme.
/Pavao Butorac, prva polovina XX vijeka/
-
9PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Razvoj graditeljske djelatnosti uopte pa tako i reprezentativnih
kua i palata u Boki usko je povezan sa istorijskim tokovima,
drutvenim, ekonomskim i kulturnim razvojem ovog podruja. U rimskom
periodu u Risnu nastaju prve graevine tipa villa rustica. U Kotoru
se u periodu srednjeg vijeka, a naroito za vrijeme njegovog najveeg
procvata, podiu dvorovi i palate. U tom periodu, preteno u
tivatskom dijelu zaliva, nastaju i ljetnikovci kotorskih plemikih
porodica. U XVII i XVIII vijeku razvija se karakteristian tip
bokeljske barokne palate, prije svega u naseljima Perast, Pranj,
Dobrota, koja u tom periodu stiu statuse pomorskih naselja, ali i u
Kotoru u kome se grade gradske plemike palate. U istom tom periodu,
naroito nakon oslobaanja od Turaka, nastaju i reprezentativne kue i
palate u hercegnovskom dijelu zaliva. Pod specifinim tipom
bokeljske palate podrazumijevaju se, prije svega, barokne palate
nastale u periodu XVII i XVIII vijeka. Bokeljska palata, u pogledu
unutranje organizacije i naina ivota, predstavlja proiren tip
graanske kue, sa veim brojem prostorija za reprezentaciju, kao i za
individualno stanovanje.Graanska kua u Boki Kotorskoj bila je
preteno sa tri etae i namijenjena jednom domainstvu. Prizemlje je
sluilo odreenim privrednim potrebama. Prvi sprat je sluio
reprezentaciji, drugi uem domainstvu. Prijemne prostorije prvog
sprata otvarale su se prilikom velikih praznika, krtenja, svadbi i
smrtnih sluajeva u kui. Na treem, tj. posljednjem spratu - u dijelu
potkrovlja - bila je smjetena, pored ostalih pomonih prostorija,
prostrana kuhinja kao glavni svakodnevni prostor. Razlika izmeu
palate i graanske kue u Boki ne ispoljava se toliko u obradi
detalja koliko u optoj koncepciji. Palate, izuzimajui one u Kotoru
koje se odlikuju specifinim gradskim
karakterom, nameu se svojom veliinom. One su nekada na tri, a ee
na etiri etae (prizemlje, dva sprata i potkrovlje), sa strogo
simetrinim proeljem. Osa simetrije naglaena je posebno u periodu
baroka suenim posljednjim spratom u vidu proirene vidionice -
belvedera, i obaveznim balkonskim motivom. Vrt je spoljnji
nerazdvojni dio bokeljske kue, i posebno palate. Tipina
organizacija prostora u bokeljskoj palati je do krajnosti uproena.
Nastala je po ugledu na organizaciju graanske kue, ali i pod
uticajima reprezentativnih palata u Italiji, prevashodno Veneciji.
Tipini raspored prostorija u bokeljskoj palati sastoji se od
centralne dvorane - salona sa po dvije prostorije s obje strane, i
poznat je kao koncept etiri sobe i salon (La casa di un padron,
quatrro stanze un salon). Salon je, u palatama koje se nalaze uz
obalu, uvijek okrenut moru. Ovaj tip osnove javlja se na primorju
poev od XVI vijeka, iako je proistekao iz slinog gotikog koncepta,
koji je unaprijeen proirenjem sredinje dvorane, prema funkcionalnim
zahtjevima renesansnog i baroknog naina ivota. Organizacija
prostora same palate, dvorita i svih pomonih prostora, najbolje
govore o kulturi stanovanja i stilu ivota itave jedne sredine.
PERAST | Crna Gora |
-
10
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
U prizemlju je bilo spremite za barku i za opremu broda, pa
podrumi za bave i badnje i za uljana pila, a tako i za druge sline
kune potreptine. U nekim su palaama u prizemlju toliki prostori, da
su mogli posluiti, i za hambare ita, a i za drugu trgovaku robu, to
se tamo zgrtala s trgovakih pomorskih putovanja, dovezena obino na
vlastitim brodovima, osim ako nije uz kuu ili daleko od nje,
vlasnik imao jo i poseban magazin ili spremite. Na spratu je
prostor bio podijeljen po onoj mletakoj: etiri sobe, jedna dvorana
(quattro stanze, un salon). Mletaki se nain gradnje oponaao ne samo
pri ustroju i stilizaciji kune spoljanjosti, nego i pri razdiobi
unutranjeg prostora. Ovo pogotovu vrijedi za donji sprat, gdje su
se primali prijatelji i gosti. U sredini dvorana, velika i
prostrana, sluila je ne samo za obine posjete, nego i za zabavu i
za sveanije kune zgode. Na uglovima dvorane po jedna soba, razumije
se ulazom redovito navezana na nju.
to je boljega pokustva, obino se pribralo u dvoranu. Osobita
odlika dvorana bila su velika zrcala, s baroknim okvirima znatne
umjetnike vrijednosti od pozlaena drva. Ovakvih dragocjenih okvira
nai je i oko portreta i oko drugih slika. U kuama se naih pomoraca
nalazilo i tzv. mornarskih krinja koje su inae sluile obino za
priju nevjestama. To su veliki sanduci od tvrda drveta, kamo su
mornari spremali svoje potrebe. Pod krovom je kuhinja sa sprednim
prostorijama. Uz kuu se nalazi dvorite, obor ili avlija, uvijek
poploanu, gdje je ponajee sprema za kune potreptine, ...cisterna i
cvjetni nasadi. Cvijee osobito dobro uspijeva radi neobino blage
klime, pa ga ima usred zime. Neka su dvorita tako prostrana i
lijepo ureena, da slue kao neki oduak za kuni ivot, osobito ljeti.
Uz dvorite je obino vrt za povre ili vonjak. Vrtovi imaju i po vie
dolaca obzidanih i podravanih kamenim meama, jedan vrh drugoga.
Najobinije su voke narana i limun. Susree se oleandar, kostilja,
paoma, bor i empres... Osobitost je kua pri moru tzv. ponta. To je
zapravo gat ili pristan, od kamena obzidan prema moru. Mjestimice
ga more oblijeva s triju strana, a jednom se dri kue. Na ponti ima
i po koje stabalce, redovito limun, i nasad cvijea ili grmeak
divlje rue, to je ovio kuna vrata i prozore, da im u proljetni cvat
prida neobian ar. Na ponti je i mandra, zaklon za barku. Uz mandra
je obino i povlaite (triadur po talijansku od trirare = vui) za
barke, kad ustreba izvui za zimski drijeme ili opremiti za more, to
izjeda bez suuti. Ima na ponti i kamenih sjedala ili piula jer je
ovakav prostor s dva krila ograen zidom, da se kuna sloboda i
osjeti i nauije pri punoj mjeri pri suncu i morskome zraku i ljeti
i zimi. Nova je kolna cesta porazila starinske ponte, tako
karakteristine za stari kuni i drutveni ivot Boke, i brisala ih
gotovo sasvim.1
1PavaoButorac,KulturnapovijestgradaPerasta
-
11
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Vlasnici i graditelji palata
Iako se i kue i palate u Boki Kotorskoj odlikuju svedenou i
odreenom jednoobraznou, svaka od njih, jasno izdvojena kao jedinka,
tuma je linog stava i materijalnih mogunosti njenog osnivaa. Kue i
palate su uvijek nastajale zajednikim djelovanjem naruioca-vlasnika
i graditelja. Vlasnici palata su bili predstavnici uticajnih
bokeljskih porodica, a projektanti-graditelji su biliili arhitekti
(strani ili domai) ili sami vlasnici.Zna se da su neke od
najznaajnijijh baroknih cjelina u Boki Kotorskoj projektovali
mletaki arhitekti. Takoe, postoje i izvjesne crkve i uspjene
ambijentalne cjeline, iji su tvorci arhitekati iz oblinjih
trgovakih i kulturnih centara Dalmacije, sa kojima je Boka imala
prisne veze. Meutim, za veinu arhitektonskih cjelina, pa i veih i
manjih palata, moe se pretpostaviti da su sami pomorci i trgovci,
imajui jasne ideje ta im je potrebno za stanovanje, bili odgovorni
arhitekti vlastitih kua. Ima puno znakova koji govore u prilog
primamljivoj pretpostavci da su nekadanji bokeljski moreplovci kao
brodovlasnici i trgovci bili u isto vrijeme i odgovorni arhitekti
svojih kua. Trezvenog i praktinog duha, oni su pokazivali razvijen
smisao za raspored pojedinih prostorija u kui i njen pravilan
urbanistiki poloaj.2
Sa dosta razloga moemo pretpostaviti da su, na primjer palate
Pima i Grgurina u Kotoru, Bujovi i Smekja u Perastu, Dabinovi i
Tripkovi u Dobroti, ili Beskua i Verona na Pranju projektovali
arhitekti, kojima imena ne poznajemo, ali iji ukus prepoznajemo. Za
jednu dobrotsku manju palatu - Kokotovu Kulu, imamo i indirektan
dokaz o zamisli arhitekte, jer je bio sauvan njen drveni model,
koji je sada izgubljen.3
Za graenje palata uzimali su se uvijek najbolji majstori, koji
su se ve istakli na javnim, crkvenim i privatnim graevinama. Na
palatama se uvijek upotrebljava i najkvalitetniji materijal. Sve
kue i palate u Boki zidane su od kamena, krenjaka iz lokalnih
kamenoloma, dok su bez izuzetka, svi elementi drugostepene plastike
- pragovi oko vrata i prozora, sastavni dijelovi balkona, spoljna
stepenita i njihove ograde, itd. - izraivani uvijek od korulanskog
kamena, koji je morskim putem dovoen iz nadaleko uvenih kamenoloma
sa otoka Vrnika kraj Korule u Hrvatskoj. Razlog uvozu korulanskog
kamena treba traiti u paradoksalnoj injenici da u krevitim masivima
Boke Kotorske zaista nema podesne vrste kamena koji bi doputao laku
i preciznu obradu. Od domaeg kamena su se izraivali zidovi i, kada
je zahtijevana bolja i ljepa struktura zida, korien je obino kamen
iz Strpa. U izuzetnim sluajevima - kada su to doputale imovinske
prilike i kada je lina sujeta bila u pitanju - domai kamen
zamjenjivan je tesanicima sa Korule, prvenstveno za obradu glavnog
lica, to je predstavljalo vrhunac arhitektonske ljepote neke zgrade
toga vremena, a ujedno i izraz bogatstva njenog vlasnika. Takav su
primjer palate Smekja u Perastu, Tripkovi u Dobroti, Beskua na
Pranju, i druge.
PERAST | Crna Gora |
-
12
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Barokne palate u Boki
U Boki se krajem XVII i tokom XVIII vijeka, zahvaljujui
ekonomskom procvatu, nastalom razvojem pomorske trgovine i
udaljavanjem opasnosti od Turaka iz zaliva, stvaraju uslovi za
razvoj baroka u umjetnosti, a posebno u arhitekturi. Barokni stil
se, iako jo uvijek pod jakim uticajem tradicionalne arhitekture,
razvija kako na sakralnim tako i na profanim graevinama. Arhitekti
koji projektuju neke od najznaajnijih sakralnih spomenika dolaze se
strane, iz Italije i oblinjih gradova Dalmacije, ali i dalje je
najvei broj graevina, naroito stambene arhitekture, djelo domaih
majstora. Barok se na Jadranskoj obali javlja poetkom XVII vijeka i
to ne u svojim bitnim elementima, to jest novom koncepcijom
prostora, volumena i svjetla, nego u nekim povrnim vanjskim
pojavama (ornamentika, okviri od voluta i kartua, oblik prozora ili
sklonost gomilanju ukrasa) da bi tek u XVIII st. prodro i u
oblikovanje proelja i rjeenja unutranjeg prostora, ali jo uvijek uz
prisutnost mnogih elemenata iz prolosti.
Peat baroka na palaama, ija je osnovna koncepcija renesansna,
vidljiv je u: ralanjenosti fasade, u naglaavanju sredinje osovine s
portalom, glavnim prozorima i vidionicom, u pojavi dugih balkona s
kamenom ogradicom, u raskonijoj i bogatijoj plastinoj
ornamentici.... U XVIII vijeku formiran je u Boki i specifian tip
baroknih palata sa belvederom, vidionicom ili vienicom. Vidionica
koja je elemenat iz tradicionalne arhitekture, u ovom sluaju
poprima drugi karakter, i od sekundarnog elementa u potkrovlju kue
prerasta u novu etau i dobija karakter belvedera. Palate dobijaju
izduene pravougaone osnove, sa tri ili etiri etae, sa naglaenom
sredinjom osom na kojoj se na posljednjoj etai nalazi sueni
belveder. esto se, sa obje strane portala, javljaju mali elipsasti
prozori, sa baroknim ukrasima karakteristinim za ovo podneblje. U
unutranjoj organizaciji prostora naglaena je poprena osa simetrije,
koja se poklapa sa sredinjom vertikalom, a na kojoj se nalazi
centralni salon sa po dvije sobe bono postavljene, po venecijanskom
uzoru.
4 Kruno Prijatelj, Umjetnost XVII i XVIII stoljea u
Dalmaciji
-
13
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
KOTOR
1 Providurova palata2 Palata Bizanti3 Palata Beskua Palata Bua5
Palata Pima6 Palata Vrakijen 7 Palata Drago8 Palata Grgurina9
Palata Lombardi 10 Palata Grubonja
-
14
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Providurova palata
Providurova ili kneeva palata u Kotoru, iako skromne i
jednostavne arhitekture, zadrala je taj naziv zato to je u njoj,
jedno vrijeme, bilo sjedite gradskih kneeva - providura. Providure
je postavljala Mletaka republika za vrijeme svoje vladavine.
Providurova palata u Kotoru nalazila se prvobitno na trgu pred
katedralom Sv. Tripuna, ali je sruena u zemljotresu 1667. godine. U
njoj je tada stradao providur Alvize Foskarini sa itavom porodicom.
Graevina koja se danas naziva Providurovom palatom imala je tu
funkciju od 1667. godine, ali je ve 1788. godine bila pretvorena u
kasarnu. Providurova palata, prislonjena uz gradske bedeme,
neposredno uz glavni ulaz u grad, je dugaka graevina koja gotovo
sama ini zapadnu fasadu glavnog gradskog Trga od oruja. Vie
podataka o palati nalazimo u opisu iz perioda kada je ona ve
pretvorena u kasarnu,
i kada su se u prizemlju nalazili prostorije za straare i
magacini za javnu upotrebu, a na prvom i drugom spratu prostorije
za smjetaj vojnika. Na nekim crteima iz XIX vijeka, i fotografijama
s kraja tog vijeka, vidi se da je Providurova palata imala na
drugom spratu drveni balkon sa nadstrenicom, naslonjen na
renesansne kamene konzole. Balkon se protezao cijelom duinom
zgrade. Sada je na tim konzolama balkon obnovljen u armiranom
betonu, duine 55 metara.
-
15
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata BizantiPalalata Bizanti dio je gradskog bloka koji se
nalazi izmeu Trg od oruja i Trg od brana, i koji je ranije gotovo u
cjelini pripadao porodici Bizanti. Kotorska plemika porodica
Bizanti u istorijskim izvorima poznata je od XI vijeka. Dala je
mnoge znamenite pomorske kapetane, pisce, profesore, svetena lica.
Nikola Bizanti je najvie doprinio sanaciji i dogradnji porodine
palate nakon velikog zemljotresa 1667. godine. U tom periodu on je
vrio funkciju sudije i bio jedan od najuticajnijih ljudi u Kotoru.
Nakon ruenja providurove palate na Trgu Sv. Tripuna, palata Bizanti
je izvjesno vrijeme sluila kao providurova rezidencija. Iz tog
razloga, u dijelu ulice izmeu palate Bizanti i crkve Sv. Nikole
mornara godine 1691. bio je podignut spomenik mletakom
providuru Petru Duodo, koj danas vie ne postoji. Kompleks palate
Bizanti sastoji se od: starije palate, najvjerovatnije s poetka
XVII vijeka, njenog aneksa koji je izgradio Nikola Bizanti 167.
godine poslije velikog zemljotresa, unutranjeg dvorita sa
stepenitem, terasom i balustradom, ije je formiranje zavreno oko
1690, i trospratnice s kraja XIX vijeka podignute dijelom na mjestu
crkve Sv. Nikole mornara. Palata Bizanti je jedna od onih koje se
ne odlikuju reprezentativnom spoljanjom obradom, mada posjeduje
znaajne, uglavnom barokne, elemente drugostepene plastike. Iako je
osnova palate nepravilna, najznaajnija etaa -piano nobile je
reprezentativno organizovana na nain uobiajen za bokeljeske palate,
sa centralnim salonom i etiri bone sobe. Portali sa baroknim
kamenim okvirima na salonima, kao i izrezbareni drveni plafon su
sauvani u enterijeru.
-
16
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Beskua
Palata Beskua se nalazi u ulici koja od Trga od oruja vodi ka
Trgu od brana, preko puta palate Bizanti. Nastala je 1776. godine,
na mjestu starijih objekata koji su tu postojali. Pretpostavlja se
da je jedan od tih objekata bila i kua znamenite porodice Bizanti,
sa koje je prenesen portal. Palata Beskua je jednostavne
arhitektonske forme i svednih linija, bez puno dekoratinih
elemenata. Najznaajniji elemenat na palati je gotiki portal, koji
je prenijet sa neke od kua porodice Bizanti. Portal je pravo
remek-djelo cvjetne gotike na itavoj istono-jadranskoj obali. U
luneti portala prelomljenog gotikog luka, u dubokom reljefu je
uraen bogato ukraeni grb porodice Bizanti, na ijem je titu
predstavljen lav na horozontalnoj gredi sa tri kose grede u donjem
polju. Palata je pripadala porodici Beskua sa Pranja, koja se
posebno izdigla krajem XVIII vijeka, naglo se obogativi kroz
pomorsku
trgovinu. Porodica je tada dobila i plemstvo, i imala brojne
posjede i kue u Boki Kotorskoj, posebno na Pranju, Kamenarima i
Tivtu, ali i u Mlecima i Carigradu. Na Pranju je imala lijepu
baroknu palatu. U gradu Veroni imala je svoj feud, zvan Quaderni. U
porodinom grbu je zmija omotana oko stabla, koja u ustima dri
dijete, sa natpisom: Si deus com nobis, quis contra nos. Porodina
legenda kae da su Beskue dole na Pranj iz Strpa, kao beskunici, ali
da su se brzo obogatili pa da je ve konte Jozo Beskua imao 99 kua,
u Boki i Italiji. On je htio da postane vlasnik ravno stotinu kua,
pa da promijeni prezime u Stokua, ali mu to nije uspjelo. Nakon
nestanka porodice Beskua poetkom XIX vijeka, palata je postala
vlasnitvo optine Kotor, a tadanja austrijska vlast je u njoj
smjestila kotorski Sreski sud, u ijem su se arhivu uvale knjige
kotorskih notara od XIV do XVIII vijeka, jedna od najdragocjenijih
zbirki Istorijskog arhiva u Kotoru.
-
17
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata BuaPalata Bua se nalazi na zapadnoj strani Trga od brana.
To je bila izuzetno velika i reprezentativna palata porodice Bua,
sagraena najvjerovatnije ve poetkom XIV vijeka, koja je kasnije
kroz brojne prepravke izgubila svoju autentinu monumentalnost.
Palata je pripadala uvenoj kotorskoj vlastelinskoj porodici Bua,
koja je ve na poetku XIV vijeka dala tri velike istorijske linosti:
Trifuna, poslanika srpskog kralja Milutina na dvoru pape u Avinjonu
i kod brata francuskog kralja Karla de Valoa, koji je tada dobio
pravo da u porodini grb stavi ljiljanov cvijet znak francuskih
kraljeva; zatim Nikolu, zapovjednika kotorskih oklopnika u vojsci
cara Duana u bici kod Velbuda, 1330. godine, kasnije protovestijara
(ministra finansija) i kneza komornika na Duanovom dvoru i njegovog
poslanika u Veneciju; konano, njegovog brata Mihaila, poslanika
kralja Milutina u Dubrovniku i cara Duana u Veneciji, jednog od
najbogatijih Kotorana svoga doba, vlasnika brojnih imanja i kua u
Kotoru i okolini. Palata je najvjerovatnije znatno oteena u
razornom zemljotresu 1667. godine. Ekonomska mo porodice Bua u to
doba nije bila toliko velika da bi mogli da obnove itavu palatu, pa
je ruevina podijeljena u tri dijela koje su
novi vlasnici prepravljali po svom ukusu i mogunostima. Sjeverni
dio je ostao dvospratan i najvie zadrao obiljeja ranije gradnje. U
tom dijelu okviri prozora imaju baroknu profilaciju, a u prizemlju
su se nalazili otvori sa prelomljenim gotikim lukovima, naknadno
proireni, kao i gotiki grbovi porodice Bua sa ljiljanovim cvijetom.
Srednji dio je porodica Paskavali prepravila i nadvisila jo jednim
spratom. Okviri vrata i prozora u tom dijelu takoe imaju baroknu
profilaciju, a nad portalom je grb izumrle porodice Paskvali. Juni
dio, poznat kao stara pota, obnovljen je skromno, u stilu graanske
arhitekture XIX vijeka. U toku najnovije obnove poslije zemljotresa
1979. godine na istonoj fasadi prema trgu i na zapadnoj prema moru
otkriveni su tragovi i ostaci prezidanih romano-gotikih prozora i
vrata.
-
18
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata PimaPalata Pima se nalazi na istonoj strani Trga od
brana. Palata je graena krajem XVII vijeka, najvjerovatnije poslije
velikog zemljotresa 1667. godine. Vlastelinska porodica Pima
pominje se ve u prvoj polovini XIV vijeka, kada ive Rusin Pima i
njegovi sinovi Petar i Vita. Porodica je dala nekoliko znaajnih
linosti: Jeronim Pima, humanistiki pjesnik sa poetka XVII vijeka,
koji je pored latinskog i italijanskog pisao i na narodnom jeziku;
sredinom XVII vijeka Ljudevit Pima, doktor prava, profesor i
prorektor univerziteta u Padovi, na kome su studirali mnogi
Kotorani nakon zavretka Gramatikalne kole u Kotoru, osnovane u XIII
vijeku; sredinom XV vijeka Bernard Pima, pjesnik-humanista, ovjenan
lovorovim vijencem na rimskom Kapitolu. Iako je poznato da je
palata Pima graena u XVII vijeku, istraivakim radovima je
ustanovljeno da je uz zadnju fasadu palate prolazila trasa kasnije
pregraene srednjovjekovne
ulice, i da se u tom zadnjem traktu palate nalaze ostaci
starijih faza sa otvorima prozora iz romanikog i gotikog perioda.
Palata Pima nosi obiljeja renesansnog i baroknog stila. Osnovna
koncepcija palate, sa dominantnom terasom sa dvije arhivolte oko
glavnog portala, i unutranjim dvoritem iz kojeg sistem stepenita i
galerija vodi na spratove, ima renesansni karakter. Elementi baroka
vidljivi su u oblikovanju arhitektonskih detalja na glavnoj fasadi,
naroito dugakog balkona na dvanaest konzola na drugom spratu. Na
glavnom portalu nalazi sa grb porodice Pima. Poetkom XX vijeka, za
potrebe otvaranja i rada Nautike kole u palati Pima, nad srednjim
traktom, u unutranjem dvoritu, bila su dozidana jo dva sprata, koja
su uklonjena nakon 1979. godine.
-
19
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata VrakijenPalata Vrakijen se nalazi na pjaceti poznatoj pod
imenom Pjaca od salate, juno od katedrale Sv. Tripuna. Palata je
pripadala kotorskoj plemikoj porodici Vrakijen. Iako je u sadanjem
obliku palata nastala u kasnom baroknom perodu, na osnovu
dokumenata iz I notarske knjige iz XIV vijeka zna se da se na
priblino istoj lokaciji nalazila kua udovice Miha Vrakjena, Katene
i njihovog sina Marina. Mala ali izuzetno skladna palata Vrakijen
primjer je zrele barokne arhitekture druge polovine XVIII vijeka,
sa zidovima obraenim crvenim malterom od mljevene opeke i
imitacijama kordonskih vijenaca. Takoe su barokno profilisani
kameni okviri prozora i vrata, a nad glavnim portalom je
kompozicija, gdje aneli raeni u tuko malteru nose raskoni kameni
barokni okvir sa porodinim grbom. Na grbu porodice Vrakijen, u
gornjem polju,
predstavljena je vrana. Pored reprezentativnog istonog dijela
palate, koji ima samo prizemlje i sprat, u zapadnom dijelu je
dograeno jo jedno stepenite i sprat za poslugu. Iznad zasvedenog
ulinog prolaza bila je postavljena kuna kapela, jedina u Kotoru
koncipirana na ovaj nain, koja je naalost kasnije pretvorena u
kuhinju. Palata Vrakijen je u potpunosti sauvala autentian
enterijer iz vremena nastanka. Na sprat se ulazi razvijenim
dvokrakim stepenitem, ukraenim zidnim slikarijama i marmorizacijom
u tehnici al secco, kakve je u drugoj polovini XIX vijeka izvodio u
Kotoru i Perastu italijanski majstor-soboslikar Napoleon dEste. U
holu na prvom spratu jo stoji podni mozaik i teraco, a iz hola u
bone prostorije vode originalna vrata sa sauvanim bravama i
okvirima, raena u tehnici intarzije od nekoliko vrsta drveta.
-
20
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Drago
Palata Drago se nalazi na Trgu pred katedralom Sv. Tripuna.
Palata je pripadala znamenitoj vlastelinskoj porodici Drago koja je
od XIII do XVIII vijeka dala puno znaajnih linosti na polju kulture
i umjetnosti, te ekonomskog i politikog ivota Kotora. Grb porodice
Drago, propeti zmaj, uklesan je na vie mjesta nad portalima i
prozorima palate, kao i na kapitelima koji nose svod iznad ulinog
prolaza koji vodi sa Trga do ulaznog stepenita na sjevernoj fasadi.
Pored ove palate nalazila se jo jedna prema katedrali (dananja
Biskupija). Naime, u I knjizi kotorskih notara, koja obuhvata
vrijeme od 1326. do 1337. godine, nalazi se podatak da je Jelena,
kerka velikog privrednika Medoa Tomina Draga, testamentom poklonila
kotorskom biskupu Rajmundu veliku porodinu zgradu blizu katedrale.
Palata Drago se sastoji iz dva dijela, sjevernog koji ima odlike
zrelog gotikog stila XIV-XV vijeka, i junog, okrenutog Trgu pred
katedralom, pregraenog u renesansno-baroknom stilu krajem XVII
vijeka. Na fasadi okrenutoj prema Trgu, iznad ulinog prolaza,
nalazi se renesansno koncipirani prozor sa anelom rairenih krila
na
prvom, i raskona bifora u stilu cvjetne gotike na drugom spratu.
Nakon pregradnji u XIX vijeku, sjeverna fasada je potpuno
restaurirana tokom obnove poslije 1979. godine, posebno velika
trifora i monofore na drugom sparatu, te monofora i ulazni portal
sa stepenitem na prvom spratu. Poslije nestanka porodice Drago
poetkom XIX vijeka, palata je pripala optini i imala je javnu
namjenu. Dugi niz godina sluila je kao obdanite, a neposredno pred
zemljotres 1979. kao stambena zgrada. Nakon obnove poslije
zemljotresa 1979. godine u njoj je smjeten Regionalni zavod za
zatitu spomenika kulture. Prilikom revitalzacije palate posebna
panja je posveena enterijeru, naroito velikoj gotikoj sali na
drugom spratu, u kojoj je rekonstruisana i drvena tavanica po uzoru
na originalnu. Ova sala je sada najznaajniji ambijent sa gotikim
karakteristikama u gradu.
-
21
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Grgurina
Palata Grgurina se nalazi na trgu poznatim pod imenima Pjaca od
cirkula, Pjaca Grgurina ili Pjaca od muzeja. Palata je pripadala
plemikoj porodici Grgurina, koja se u XVII vijeku doselila iz Kopra
u Istri i bila ukljuena u kotorski gradski patricijat. Palatu je
gradio konte i kavalijer Marko Grgurina, znaajni trgovac i
posrednik. On je posredovao prilikom dolaska u Kotor poznatog
mletakog vajara Francesca Cabianca, koji je tokom 170-1708. godine
izveo vrijedne vajarske radove na unutranjosti relikvijara
katedrale Sv. Tripuna. Palata Grgurina je nastala ba u doba kada je
u Kotoru radio Francesco Cabianca, mada tana godina gradnje nije
nigdje zabiljeena. Druga znaajna linost iz porodice Grgurina je
kanonik Marko Antonije Grgurina, kotorski biskup. On je u periodu
ujedinjenja Boke i Crne Gore u jesen 1813. bio posrednik u
pregovorima izmeu crnogorskog vladike Petra I Petrovia i francuskog
marala Marmonta i generala Gotijea. U svom testamentu on ostavlja
palatu siromasima grada Kotora. Kroz itav XIX vijek i do kraja I
svjetskog rata, palata Grgurina je sluila kao sjedite Gradskog
poglavarstva ili raznih vojnih instanci, a izmeu dva rata kao
sjedite Sreskog naelstva, s
tim to je 1938. na dijelu I sprata bio uspostavljen prvobitni
Muzej Bokeljske mornarice, kao zaetak dananjeg Pomorskog muzeja.
Dananji Pomorski muzej Crne Gore otvoren je 1952. Palata Grgurina
je graena u stilu zrelog baroka, sa dosljedno sprovedenim principom
gradnje bokeljskih palta etiri sobe i salon. Originalni raspored
prostorija oko centralnih sala na I i II spratu palate dosljedno je
sproveden u njenom prednjem dijelu koji izlazi na trg, dok je
zadnji dio palate sa tri sprata ostatak neke starije graevine koja
je bila na tom mjestu. Na toj sjevernoj strani palate je prostrana
terasa sa pergolom nad zasvoenim magacinom, i barokno koncipirani
vrt na nivou I sprata, jedan od rijetkih u Kotoru. Na terasi su
uzidani umivaonik i grb porodice Grgurina, koji ima na titu kozu
simbol grada Kopra, kao uspomenu na porijeklo porodice iz tog
grada. Posebno je dragocjena obrada enterijera palate sa
rekonstruisanim (poslije zemljoteresa 1979) drvenim tavanicama, sa
podovima od dijagnoalno slaganih kamenih ploa bijele i crvene boje
u centralnim dvoranama i ulaznom holu. U jednoj bonoj prostoriji na
I spratu sauvan je originalni parketni pod od raznih vrsta
intarziranog drveta, kakav je vjerovatno postojao u svim
prostorijama oko centralnih sala. Svi unutranji portali su bogato
barokno profilisani, a raeni su od korulanskig kamena, kao i itava
glavna fasada, na kojoj dominiraju balkoni i centralno grupisani
portali i prozori sa baroknim karakteristikama.
-
22
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata LombardiPalata Lombardi se nalazi u sjevernom dijelu
urbanog jezgra Kotora. Palata obuhvata cijeli jedan gradski blok,
koji sa sjeverne strane izlazi na trg kod crkve Sv. Luke, a sa june
na malu pjacetu na kojoj se nalazi esma Karampana. Palata se
sastoji od tri jedinice sa posebnim ulazima, na sjevernoj, zapadnoj
i istonoj strani, a glavna fasada je okrenuta ka Trgu Sv. Luke.
Palata Lombardi je nastala sredinom XVIII vijeka, i predstavlja
tipini barokni stambeni blok. Palata ima fino obraene barokne
elemente: portal u bunjatu, profilisane prozorske okvire, kao i
balkone sa kamenim balustradama na sjevernoj i junoj fasadi. Mala
vidionica koja se nalazi na glavnoj fasadi ima karakteristine
barokne volute na spoju sa krovom. U palati Lombardi se u periodu
180-1806 godine nalazio Ruski konzulat. U ovoj zgradi su esto
boravili Petar I i Petar II Petrovi Njego, kod svojih
prijatelja
protojereja Ilije Lombardia i kapetana Toma Lipovca, kasnije
dugogodinjeg gradonaelnika Kotora.
-
23
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata GrubonjaPalata Grubonja se nalazi u blizini Sjevernih
gradskih vrata, iza crkve Sv. Marije od rijeke.Po tradiciji, palata
je pripadala znaajnoj plemikoj porodici Grubonja, koja se pominje u
notarskim spisima XV vijeka, a moda se doselila iz Zadra, budui da
se tamo javlja u XII-XIII vijeku. U dananjem obliku palata Grubonja
potie sa kraja XVI vijeka i sauvala je sve odlike renesanse u
obradi profilacije prozora, ije pragove nose konzole sa fino
modelovanim lavljim glavama na prvom spratu. Oko 1955. godine
palata je rekonstruisana pa u zemljotresu 1979. nije pretrpjela
oteenja. Na glavnoj fasadi, izmeu prozora prvog sprata, ugraena je
reljefna ploa sa gotikim Hristovim monogramom: IHS, a ispod nje
reljef sa prekrtenim mrtvakim kostima i lobanjom, kojoj se kroz oi
provlae zmije, a okolo puze mi, guter i kornjaa. Smatra se da je to
amblem stare
gradske apoteke, koja se kao institucija prvi put pominje u
spisima notarske knjige 1326. godine, i ve po tome spada meu
najstarije gradske apoteke u Evropi poslije Italije. Sa sjeverne
strane plate Grubonja nalazi se ulaz u gornji dio tvrave. Iznad tog
prolaza, oslonjen jednom stranom na palatu, je barokni luk od opeka
sa volutama. Na njemu je postavljen medaljon sa likom krilatog lava
Svetog Marka, godinom izgradnje 1760, i latinskim natpisom: Regia
munitae rupis via (Glavni put za tvravu u brdu).
-
24
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
-
25
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
DOBROTA
1 Palata Radonii 2 Palata Dabinovi 3 Palata Radonii-Miloevi
Palata Miloevi - Veliki palac 5 Palata Ivanovi-Tripkovi - Centralna
komisija 6 Palata Kamenarovi 7 Palata Radimir-Dabinovi - Krivi
palac 8 Palata Dabinovi -Kokotova kula9 Palata Ivanovi-Moro 10
Palata Tripkovi11 Palata Ivanovi
-
26
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata RadoniiPalata Radonii nalazi se na poluostrvu Plagenti,
na 1,5 km od Kotora. Izgraena je poetkom XIX vijeka. Uz palatu
Radonii, na samom kraju poluostva, nalazi se romanika crkva Sv.
Ilije. To je mala jednobrodna graevina pokrivena kamenim ploama,
koja se datuje u XIII vijek, iako nije iskljueno da potie ak iz
preromanikog perioda X-XI vijeka. Crkva Sv. Ilije, zajedno sa
poluostrvom Plagenti, pripadala je kotorskoj optini. Porodica
Radonii kupila je cijelo poluostrvo od optine 1808. godine, za
vrijeme francuske vladavine, za 500 talira. U palati je 187.
boravio
Petar II Petrovi Njego kod svog prijatelja, kapetana Krsta
Jozovog Radoniia, koji je palatu i sagradio. Palata ima
karakteristinu baroknu koncepciju sa prizemljem, dva sprata i
posljednjom etaom u vidu belvedera. Na drugom spratu sjeverne
fasade nalazi se balkon sa kamenom balustradom. Godine 1937. palatu
je otkupila Jadranska straa za svoje potrebe. Tada je, prilikom
adaptacije, uz sjevernu glavnu fasadu, u nivou prizemlja, podignuta
velika terasa na 16 stubova, koja je fasadu potpuno presjekla i
izmjenila izgled tipine bokeljske palate. Poslije II svjetskog rata
palata je sluila kao Dom srednje pomorske kole u Kotoru, dok je
danas u njoj smjeten Institut za biologiju mora.
-
27
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata DabinoviPalata Dabinovi se nalazi na lokalitetu Plagenti,
u okviru grupacije koja je ranije pripadala Radoniiima, u blizini
palata Radonii i Radonii-Miloevi. Palata je kasnije prela u
vlasnitvo Dabinovia, jo jedne od znaajnijih Dobrotskih porodica
koja je u periodu od XVIII do XX vijeka dala 108 pomoroca, od kojih
66 kapetana. Palata je graena vjerovatno u XVIII ili krajem XVII
vijeka. Palata je izgraena na blagom uzvienju. Ima etiri etae, od
kojih je posljednja u obliku vidionice - belvedera. Prema obali ima
dvorite ograeno visokim kamenim zidom. Dvorite zasaeno ukrasnom
vegetacijom danas je podijeljeno na dva dijela i u njima su
dozidani pomoni objekti.
Palata je raena od fino klesanog kamena. U prizemlju se nalazi
centralno postavljen pravougaoni portal sa skromnom kamenom
profilacijom, koja se ponavlja oko otvora na svim spratovima.
-
28
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Radonii-Miloevi Palata Radonii-Miloevi se nalazi kod
lokaliteta Plagenti, na 1,5 km od Kotora. Podignuta je krajem XVIII
vijeka. Radoniii su bili kapetanska porodica koja je sagradila
nekoliko reprezentativnih graevina na podruju Dobrote. U pomorskom
razvoju Dobrote predstavljali su ekonomski veoma znaajno bratstvo,
koje je do kraja XVIII vijeka posjedovalo deset brodova, dvanaest
kua, od kojih je ova palata 1808. godine procijenjena na znatni
iznos od 3 000 fiorina. Palatu je vjerovatno zidao kapetan Boo
Ilijin Radonii (1758-1822). Palata je pravougaonog, izduenog oblika
i ima prizemlje, dva sprata i kao etvrtu etau
centralno postavljen belveder. Ono to ovu palatu izdvaja od
ostalih baroknih palata sa belvederom u Boki jeste specifina linija
krova koju oblikuju ak tri vienice jedna postavljena na samom
belvederu i dvije bone. Palata je zidana od kamena, ali je
naknadnim intervencijama prekrivena malterom. Svi otvori na
fasadama imaju pragove sa skromnom uobiajenom profilacijom
natprozornika. Palata je funkcionalno podijeljenja na dvije
cjeline, tako da ima dva ulazna portala. Unutranji raspored je
promjenama vlasnika i pregradnjama mijenjan, a jedino je u junom
dijelu zgrade sauvana autentina konoba i oslikani salon na spratu.
Ispred palate se nalazi poploano dvorite i vrt, koji su od obalnog
puta odvojeni visokim kamenim zidom.
-
29
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Miloevi /Veliki palac/
Palata Miloevi se nalazi u neposrednoj blizini pristanita
Dobrote, sa june strane crkve Sv. Matije. Najvea je i najmlaa
palata u Dobroti, podignuta u prvoj etvrtini XIX vijeka. Miloevii
su bili dvanaesta porodica u Dobroti po bogatstvu, broju pomoraca i
pomorskih kapetana koje su dali. Pred kraj XVIII vijeka posjedovali
su sedam brodova i est skromnijih kua u Dobroti, a u XIX vijeku
devet brodova. Palatu su zidali 1828. godine braa Boan (Natale) i
Vido Miloevi, pomorski kapetani i brodovlasnici. Palata Miloevi,
jedna od najveih palata u Boki, je posljednji svjedok velike
ekonomske i kulturne ere bokokotorskog pomorstva, ba kao i
jedrenjak Nemirna posljednji bokeljski jedrenjak, takoe vlasnitvo
ove porodice. Iako je raena po uzoru na karakteristine barokne
palate sa belvederom i sadri i odreene kasnobarokne elemente,
palata Miloevi ipak ima
klasicistiki karakter. Palata se nalazi uz obalu, uvuena meu
starije zgrade i ima prizemlje, dva sprata i iroki belveder kao
etvrtu etau. Sagraena je na uzvienju, sa dvoritem prema obali koje
je na dva nivoa i ograeno kamenim zidom. U ogradnom zidu su dva
ulazna portala, sa monogramima graditelja NM i VM. S obzirom da je
graena za potrebe dva vlasnika, palata Miloevi je dvojna, tj.
funkcionalno je podijeljena na dvije jednake i simetrine cjeline.
Dvorite je podijeljeno na dva dijela, palata ima dva ulazna
portala, i dva pergula (mali balkon) sa metalnim balustradama na
drugom spratu. Na spratovima se nalaze po dva salona sa ulazima u
simetrine prostorije. Stepenita se nalaze na krajnjim krilima.
Palata je zidana od fino klesanog kamena. Jedina u Dobroti ima
dvije reprezentativne fasade, glavnu prema zalivu od korulanskog
kamena i drugu prema brdu. Na jugoistonom uglu palate nalazi se
jedna od rijetkih sauvanih ugaonih kula-pukarnica na kamenim
konzolama. Prostrane konobe i velike sobe sa izrazito visokim
plafonom sauvale su originalni izgled.
-
30
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Ivanovi Tripkovi /zgrada Centralne komisije/Palata
Ivanovi-Tripkovi nalazi se u Dobroti, na oko 3 km od Kotora. Ime
Centralna komisija dobila je jer su se u njoj odvijali glavni
dogaaji krajem 1813. i poetkom 181. godine. U to vrijeme, pred
konanim padom Napoleonove vladavine, dok je Kotor jo bio pod vlau
francuskog generala Gotjea, u palati je odrana Skuptina o
ujedinjenju Crne Gore i Boke Kotorske i formirana privremena
zajednika vlada tzv. Centralna komisija. Na elu Komisije,
sastavljene od devet Bokelja i devet crnogorskih glavara, bio je
crnogorski vladika Petar I Petrovi. Palata je prvobitno pripadala
porodici Ivanovi, a zatim je prela u vlasnitvo Tripkovia. Prvi put
se pominje u popisu kua kotorskog podruja iz 1809. godine, kada je
pripadala kapetanu Vicku Ivanoviu. Ve 1839. godine, u
katastarskom uredu Splita, vodi se na ime Vida Lukina Tripkovia,
po kome se jo uvijek u narodu naziva Vida Luina. Palata je
tridesetih godina XX vijeka ostala bez krova, tako da je u ruevnom
stanju bila sve do 1988. godine, kada je restaurirana zahvaljujui
sredstvima brodovlasnika Boa Dabinovia. Po njegovoj elji u
obnovljenu palatu je smjetena biblioteka Fakulteta za pomorstvo u
Kotoru. Palata Ivanovi-Tripkovi je, za razliku od ostalih baroknih
palata, veoma jednostavne forme, sa etvorovodnim krovom, prizemljem
i dva sprata. Ispred palate, prema moru, nalazi se poploano dvorite
ograeno visokim kamenim zidom na kome je ulazni portal, dok se na
strani prema brdu nalazio vrt. Uz ogradni zid prema moru smjeten je
prizemni pomoni objekat.
-
31
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Kamenarovi
Palata Kamenarovi se nalazi u sklopu grupacije kua bratstva
Kamenarovi, na lokalitetu Kamenari u sredinjem dijelu Dobrote.
Pretpostavlja se da su palata i dio kua grupacije sagraeni u drugoj
polovini XVII vijeka. Kamenarovii su jedno od najpoznatijih
pomorskih bratstava Dobrote, koje je u periodu od XVIII-XX vijeka
dalo 109 pomoraca, od kojih 68 kapetana. Kamenarovii vode porijeklo
iz Hercegovine, od poznate porodice Krasojevi, koja se spominje jo
180. godine. Do promjene prezimena u Kamenarovi dolo je 1560.
godine. Kao prvi poznati Kamenarovi pominje se Pavo urov
(1696-1787), osniva crkve Sv. Matije. Kapetan Vido Boov Kamenarovi
(1827-1911) je bio jedan od osnivaa i prvi predsjednik Slavjanske
itaonice u Dobroti, a nakon preseljenja u Veneciju i predsjednik
(guardian) Bratovtine bokeljskih pomoraca Sv. ora i Tripuna. Da je
ova porodica bila jedna od uticajnijih u Dobroti svjedoi i kompleks
kua koje su im pripadale. Po popisu zgrada iz 1808. godine
Kamenarovii su posjedovali 9 objekata, od kojih je vei dio bio na
lokalitetu Kamenari. U grupaciji Kamenarovi, pored palate, nalaze
se jo i vila sa sjeverne strane i jedna vjerovatno starija kua sa
manjom vidionicom sa june
strane. Neposredno uz ovu grupaciju nalazi se i crkva Sv. Ivana,
zadubina Kamenarovia. Ona je graena krajem XVIII vijeka, da bi
zamijenila stariju i manju crkvu Sv. Ivana u brdu, ali zbog
nepovoljnih ekonomskih okolnosti nakon pada Mletake republike nije
nikada zavrena. Ispred gupacije se nalazi veliko pristanite ponta i
mandra, a iza su terasasti vrtovi. Palata Kamenarovi ima etiri
etae, od kojih je posljednja beveder dograen vjerovatno naknadno.
Na njemu se nalazi centralno postavljen balkon, kao i otvori sa
baroknim karakteristikama, i grb porodice Kosovi. Vila Kamenarovi
je dvojna kua koja ima specifino rjeenje sa dva simetrina zasvedena
prolaza volta u prizemlju. Na glavnoj fasadi vile su 2 balkona sa
balusterima kasno-renesansnog karaktera. Prozori na vili imaju
kamene proupljene konzole auricolae (lat. ui) u dijelu
natprozornika, koje su sluile prije pojave drvenih kapaka za zatitu
od sunca kao nosa za drvenu ipku o koju je bio okaen zastor. Grb
porodice Kosovi nalazi se jo i iznad ulaznog portala u dvorite
palate, kao i na fasadi vile, iznad zasvedenih prolaza. U salonu
kue smjetene sa june strane palate na tavanici se nalazi naslikan
grb porodice Kamenarovi, jedini sauvani ovog tipa u Boki.
-
32
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Radimir-Dabinovii /Krivi palac/
Palata Radimir-Dabinovi nalazi se u sredinjem dijelu Dobrote, na
oko km od Kotora. Dobila je naziv Krivi palac po glavnoj fasadi
koja ima karakteristian blagi lom u osnovi. Dananji oblik palata je
dobila na prelazu XVIII i XIX vijeka zahvaljujui kapetanu Antonu
Boovu Radimiru, koji je u to vrijeme bio jedan od najbogatijih
kapetana u Boki. Posjedovao je nekoliko brodova, a za vrijeme
Napoleonove okupacije u Boki davao je pozajmice francuskoj upravi
za nabavku soli. U popisu kua iz 1808. palata je bila u vlasnitvu
Luke Markova Radimira i procijenjena na 3 000 forinti. Porodica
Radimiri zauzima prvo mjesto u Dobroti po bogatstvu i broju
kapetana koje je dala (110). Imali su broda i 2 kue na raznim
mjestima od Ljute do Kotora. U XVIII i XIX vijeku najistaknutiji
predstavnici bratstva bili su: vitez Boo Radimir (1738-66); Krsto
Radov (1766-1832), nosilac Legije asti steene u doba Napoleona i
Filip Tripov (1828-1901), nosilac
diplome ruske crnomorske komande za vrijeme Krimskog rata, 185.
god. Palata je kasnije po enskoj liniji prela u vlasnitvo
Dabinovia, tako da su danas njeni vlasnici nasljednici
brodovlasnika Boa Dabinovia. Palata Radimir-Dabinovi je prednjim,
otvorenim dvoritem odvojena od obalnog puta. Palata ima prizemlje,
dva sptara i potkovlje u kome je centralno, na spoju dva dijela,
postavljena manja vidionica. Lom na fasadi krivog palaca nije
nastao iz estetskih razloga, ve kao posljedica potrebe proirenja
palate. U prvoj fazi postojalo je sadanje sjeverno krilo palate,
dok je juno kasnije dograeno. Ideja da se dogradnjom postigne
utisak jedinstvenog izgleda ostvarena je u potpunosti. Ovo je
posebno naglaeno simetrinim postavljanjem otvora na fasadama i
balkona, kao i centralnim postavljanjem vidionice. Na drugom
spratu, na oba krila, nalazi se po jedan balkon na kamenim
konzolama sa ornamentima akantusovim liem. Na prvom spratu palate
nalazi se salon. Tek je proirenjem palate bilo mogue ostvariti
baroknu koncepciju prostora etiri sobe jedan salon. U prizemlju
palate nalazi se konoba sa dva ulaza. U zadnjem dijelu su kuhinja i
pomone prostorije. Iza palate se nalazi veliko dvorite ograeno
visokim kamenim zidom, iza kojih su se prostirali terasasti
vrtovi.
-
33
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Dabinovi /Kokotova kula/
Palata Dabinovi, poznata kao Kokotova kula, podignuta je
polovinom XVIII vijeka, i jedna je od najljepih baroknih palata u
Dobroti. Porodica Dabinovi je jedna od znaajnijih dobrotskih
porodica. Pisani podaci iz XVI vijeka govore da je porodica tada
ivjela na Ljutoj, poetkom XVII vijeka posjedovala je imanje u
Dobroti, a ve na poetku XVIII vijeka raspolae ogromnim kapitalom.
Porodica Dabinovi, zajedno sa Ivanoviima i Tripkoviima, dala je
pozajmicu za otkup crnogorskog vladike Danila Petrovia kada su ga
Turci zarobili. Porodica je takoe dala pozajmicu ruskom admiralu
Senjavinu, za vrijeme boravka ruske flote u Boki 1806. godine. uro
Dabinovi (1661-1731) imao je nadimak Kokot. On i njegovi sinovi se
pominju kao trgovci iz Kokotove kule. Pretpostavlja se da je uro
podigao ovu palatu u vrijeme svoje najvee
aktivnosti. Godine 1717. dobrotski pomorci su dobili za Dobrotu
prava pomorske optine. uro je bio jedan od najaktivnijih zalagaa za
tu privilegiju. U Kokotovoj kuli je crnogorski junak Nikac od
Rovina (Tomanovi) lijeio rane zadobijene u borbi sa Turcima.
A znate li, tri sokola sivi,Ka se skoro u vino hvaljasteNakraj
mora u Dobrotu malu,Na visoku Kokotovu kulu,Da nijeste gori za
junatvoOd kosovske do tri pobratima?(Petar II Petrovi Njego,
Ogledalo srpsko, pjesma Sinovi Obilia)
Projekat za palatu Dabinovi je vjerovatno uradio neki arhitekta
iz Venecije, sa kojom je Dobrota imala politike, trgovake i
umjetnike veze. Koliko je poznato, jedino za ovu palatu u Boki
postojao je i drveni model-maketa koji nije sauvan. Palata je
sagraena uz samu morsku obalu, gdje je kasnije, poetkom XX vijeka,
proao put, i nema ograeno dvorite. Ponta i mandra ranije su
pripadali palati. Vrt se nalazio bono i protezao u obliku terasa
iza palate. Palata je izgraena od fino klesanog kamena, i ima
prizemlje, sprat, i kao treu etau belveder, sa barokno oblikovanim
zavretkom. Na sredinjem dijelu prvog sprata nalazi se balkon sa
kamenom baroknom balustradom. Unutranji raspored je trodjelan.
Stepenite se nalazi u srednjem dijelu. Na spratu, sa prednje
strane, nalazi se reprezentativni centralni salon, a bono etiri
sobe. Palata je teko oteena u zemljotresu 1979. godine, i danas je
jo uvjek u ruevnom stanju. Iako je po svojim dimenzijama Kokotova
kula mnogo manja u odnosu na druge barokne palate u zalivu, ona je
jedna od najljepih, a moe se pretpostaviti i da je sluila kao uzor
kasnijim baroknim palatama.
-
34
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Ivanovi-Moro Palata Ivanovi-Moro nalazi se juno od crkve
Sv. Eustahija u Dobroti. Podignuta je u XVIII vijeku. Palata je
pripadala porodici Ivanovi, a danas je u vlasnitvu katolike crkve.
U dokumentu sa spiskom kua iz 1808. godine palata se nalazila u
vlasnitvu Mata Ivanovia i brae i bila je procijenjena na 600
forinti. Godine 1909. Josip Stadler, sarajevski biskup kupuje kuu u
Dobroti sa eljom da djeca iz sirotita u Sarajevu tu provode ljeto.
Za vrijeme II svjetskog rata kua je bila oteena. Poslije rata
kotorski biskup monsinjor Gracija Ivanovi podsticao je dolazak
asnih sestara, koje su boravile u samostanu Sv. Antuna u Perastu, i
koje su 195. prele u Dobrotu. asne sestre su same nabavile sredstva
za obnovu palate. Popravka palate je poela 1955, i objekat je
useljen 1957. Zemljotres 1979. godine je ponovo
otetio palatu, koja je nakon obnove ponovo useljena 1989. Palata
Ivanovi je tipina barokna palata sa tri etae i vidionicom -
belvederom, izdignuta i povuena u odnosu na obalu, sa ograenim i
podignutim dvoritem. U dvorite se ulazi kroz profilisani kameni
portal na kome se nalazi isklesani grb porodice Ivanovi. Do dvorita
uzdignutog na terase se stie kamenim stepenitem. Terase krasi
raznovrsno bilje. Uz ogradni zid prema moru, ispod terase se nalaze
pomone prostorije. Fasada palate je raena od fino klesanog kamena.
Belveder ima specifinu baroknu liniju krova. Na drugom spratu,
centralno postavljen, nalazi se veliki balkon oslonjen na pet
profilisanih konzola. Svi otvori na fasadi imaju baroknu
profilaciju. Iznad portala na prvom i drugom spratu nalazi se
dekorisan profil u obliku stilizovanog akantusovog lista.
-
35
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Tripkovi
Palata Tripkovi se nalazi u neposrednoj blizini palate Ivanovi.
Graena je krajem XVIII vijeka, kao jedna od najimpozantnijih
baroknih kapetanskih palata Boke Kotorske. Palatu Tripkovi je
podigao kapetan Andrija Jozov Tripkovi, koji je 1813. bio jedan od
devet Bokelja u Centralnoj komisiji i to kao predsjednik Dobrotske
optine. Zabiljeeno je da je dao pozajmicu generalu Marmontu u
iznosu od 3000 zlatnih mletakih cekina. U XVIII vijeku porodica
Tripkovi je odigrala znaajnu ulogu u razvoju Dobrote u oblastima
trgovine, razvoju trgovake mornarice, graevinskom i kulturnom
razvoju. Imali su 18 brodova, a tokom XVIII i XIX vijeka pominje se
86 pomoraca iz ove porodice od kojih 63 kapetana. Iako su Tripkovii
imali jo est kua, ova palata je najistaknutija, tako da je prilikom
popisa kua 1808. bila procijenjena na 7000 austrijskih forinti kao
najskuplja palata u Dobroti. Palata je povuena od obale i izdignuta
na plato, podzidan ogradnim kamenim zidom sa dugakom balustradom,
na kome se nalazi ardin. U ogradnom zidu nalazi se portal sa
porodinim grbom. Ispred palate se nalazi pristanite-ponta sa
velikim mandraem, koji su pripadali palati. Iza palate se nalaze
terasasti vrtovi. Palata je izgraena od fino klesanog karulanskog
kamena, ima konobu, dva sprata i etvrtu etau u obliku belvedera, sa
zabatom baroknih linija. Na samom vrhu belveder ima ukras u obliku
kule. Na fasadi dominira balkon na drugom spratu, ije su potporne
konzole pokrivene ornamentima sa motivima akantusovog lia. Na prvom
spratu je centralni salon iz koga portali vode u susjedne sobe i na
stepenite. Isti raspored je zastupljen i na drugom spratu. Sa
zadnje strane palate, prema brdu, nalazi se aneks u kome je bila
kuhinja. Unutranjost su karakterisali podovi od dvobojne terakote,
drvene gredne tavanice, zidovi sa baroknom malternom dekoracijom i
stepenite sa balustradom. Palata je bila bogato opremljena
umjetnikim djelima, stilskim namjetajem, knjigama, itd. U
zemljotresu 1979. godine glavni fasadni zid belvedera je u
potpunosti sruen, ali je nedavno rekonstruisan. Palata Tripkovi je
jedna od najmonumentalnijih palata u Boki. Toj monumentalnosti
doprinosi postament palate, terasa sa baroknom balustradom, jasna
barokna koncepcija i bogato obraeni arhitektonski detalji, kao i
pozadina ovog sklopa koju ine surove i gole Dobrotske strane koje
doseu visinu do 1000 m nad morem.
-
36
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Ivanovi Palata se nalazi na samom kraju Dobrote, sjeverno
od crkve Sv. Eustahija. Podignuta je u drugoj polovini XVIII
vijeka. U spisku kua Dobrote iz 1808. godine palata se nalazila u
vlasnitvu Luke Ivanovia i bila je procijenjena na 6.00 forinti.
Bratstvo Ivanovi je bilo jedno od ekonomski najjaih bratstava u
Dobroti. Poetkom XIX vijeka Ivanovii imaju 11 kua u Dobroti,
procijenjenih na 23.1o forinti, dok najbrojinije bratstvo Radimir
ima 2 kue sa manjom vrijednou - 21.738 forinti. Tokom XVIII vijeka
Ivanovii posjeduju 28 brodova sa kojima su trgovali u italijanskim
i albanskim lukama. U mletako-turskom ratu (171-1718) Ivanovii su
sa svojim brodovima uestvovali
u pokuaju osvajanja Ulcinja, zbog ega su dobili pohvale od
generalnog providura Alviza Moeniga. Najvei podvig naih ljudi na
moru u XVIII vijeku je borba brae Marka i Joza Ivanovia sa Turcima
u luci Pirej 1756. godine. Nakon te bitke Ivanovii su dobili titulu
viteza. U ovoj palati je konte Josif ( Jozo) Ivanovi 1833. godine
ugostio Njegoa, sa pratnjom od 30 osoba, prilikom njegovog
putovanja za Petrograd. U znak zahvalnosti Njego je Ivanoviima
posvetio spjev Glas Kamentaka i napisao pjesmu Srbin Srbima na asti
zahvaljuje. (Pjesme, Prosveta, Beograd, 1981) Palata Ivanovi je
tipina barokna palata sa tri etae i belvederom ili vienicom.
Izdignuta je i povuena u odnosu na obalu, sa ograenim i podignutim
dvoritem. U ogradnom zidu je portal sa grbom porodice, a sa
unutranje strane su pomone prostorije. Ova palata u odnosu na paltu
Ivanovi-Moro ima mirnije i svedenije rjeenje. Belveder ima klasino
zavrenu liniju krova. Centralna osa simetrije palate je naglaena
portalima i balkonima na prvom i drugom spratu, koji imaju
balustrade od kovanog gvoa, kao i elipsastim prozorom na vienici.
Svi otvori na fasadi imaju jednostavnu baroknu profilaciju.
-
37
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
1 Palata Bronza2 Palata estokrilovi3 Palata Mazarovi Palata
Balovi5 Palata Viskovi6 Palata Martinovi 7 Palata
Brajkovi-Martinovi8 Palata Smekja9 Palata Zmajevi 10 Palata
Lui-Kolovi-Matikola11 Palata Bujovi
PERAST
-
38
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Bronza
Palata se nalazi u istonom dijelu Perasta, u predjelu zvanom
Luka, uz samu obalu. Sagraena je sredinom XVIII vijeka. U XIX
vijeku, za vrijeme austrougarske vladavine, sluila je kao
Carinarnica (otuda u narodu ime Dogana), a danas je u njoj upni
ured. Porodica Bronza se doselila vjerovatno iz Skadra, a pripadali
su kazadi (bratstvo) ilopi. Bili su vrsni pomorci i trgovci. Njihov
prvi brod Santa Maria di Scarpello pominje se u arhivskim spisima
jo 1591. godine. Kapetani Ivan i Josip Bronza su za uspjenu borbu
protiv gusara dobili mletako odlikovanje kavalijera (vitezova) Sv.
Marka.
Palata Bronza je tipina barokna palata, sa prizemljem, spratom i
treom etaom u obliku belvedera. Belveder ima karakteristine barokne
volute. Na glavnoj fasadi naglaena je srednja vertikala, od portala
u bunjatu u prizemlju, preko balkona na prvom spratu i mermernog
reljefa Navjetenja, do belvedera nad kojim je kamena kugla. Prozori
imaju tipinu baroknu profilaciju. U prizemlju su dva barokna
elipsasta prozora. Na palati se nalaze i pukarnice. Na portalu u
prizemlju je grb kazade ilopi. Na grbu je predstavljena ptica na
stablu, koje se nalazi na vrhu brda. U ovoj palati sauvan je
originalni raspored prostorija. U unutranjosti palate svi pragovi
vrata od korulanskog kamena su bogato obraeni. Tavanica ima
profilisane drvene grede - nosae.
-
39
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata estokrilovi
Palata estokrilovi se nalazi na podruju zvanom Luka, u
jugoistonom dijelu Perasta. Vjerovatno je sagraena krajem XVII
vijeka, o emu svjedoi natpis na vijencu ispod krova u kome se
pominje 1691. godina. estokrilovii su bili jedno od najstarijih
perakih bratstava kazada. Miloa estokrilovia pominje Mavro Orbin
kao vou 150 Peratana u borbi, oko 1150. godine, protiv bosanskog
bana Boria, a na strani Kotorana, Dubrovana i Ulcinjana. Palata je
veoma skladnih proporcija, ima dva sprata, bez vidionice, podsjea
na renesansno oblikovanje. Krov je etvorovodan, sa karakteristinim
prelomom (kod strehe) . Uz fasadu se nalazi spoljanje stepenite
koje vodi do prvog sprata. Na drugom spratu je balkon sa
renesansno profilisanom kamenom balustradom. Nad balkonom, na
vijencu ispod krova, je grb estokrilovia (krilo ptice) i oteeni
natpis:SESTO 1691 CR / ILO / VI / CH /
-
40
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Mazarovi
Palata Mazarovi se nalazi u jugoistonom dijelu Perasta zvanom
Luka, iznad starog puta. Graena sredinom XVIII vijeka, predstavlja
jedan od karakteristinih primjera kasnobaroknih palata sa
belvederom. Fasadu palate Mazarovi djelimino zaklanja niz kua koje
se nalaze ispred nje i izlaze direktno na stari put. Palata ima dva
sprata i belveder sa volutama, na kojem se nalazi grb Mazarovia. U
prizemlju je portal, obraen u bunjatu, sa po dva ovalna barokna
prozora sa strane. Drugim spratom dominira balkon na est konzola. U
zadnjem dijelu palate se, u vidu ankesa, nalazi kuhinja na dvije
etae. Uz palatu se nalazi i starija kua Mazarovia sa renesansnim
karakteristikama. U palati je sauvan originalni raspored
prostorija, sa velikim centralnim salonom u sredini, kao i
autentini enterijer sa malternom dekoracijom na zidovima, iji su se
tragovi sauvali uprkos dugotrajnoj izloenosti atmosferskim
uticajima. Palata se nalazi u ruevnom stanju ve vie od jednog
vijeka. Mazarovii su bili jedna od najuticajnijih perakih porodica,
iz kazade Smilojevi. U kotorskim spisima porodica se spominje jo
133, a u Perastu se javljaju od XV vijeka.
Na porodinom grbu nalazi se smilje, simbol besmrtnosti. Meu
znaajnim predstavnicima porodice Mazarovi su: Luka (1618-1705)
sudija i optinski kapetan Perasta, koji je uestvovao u Perakom boju
165. godine, i ugostio Petra Zrinskog prilikom njegove posjete
Perastu; Vicko (1613-1683) etiri puta biran za optinskog kapetana
Perasta, cijenjeni pomorski kapetan kome je Mletaka republika
povjerila komandu na jedrenjaku Giove Fulminante; Krsto (1680-1725)
pomorac i pisac baroknog perioda, sakuplja narodnih pjesama, i
autor Biografije Mazarovia. (postoji sauvan njegov nacrt sa
proraunom za rekonstrukciju crkve Sv. Nikole u Perastu iz 1711.
godine); Antun (1658-1705) vitez cara Leopolda, pored Tripa Kokolje
najpoznatiji peraki slikar koji je uio slikarstvo u Veneciji a
radio u Beu, gdje je portretisao mnoge Habzburgovce, meu kojima i
cara Josipa I i Mariju Tereziju; dr imun, hirurg i diplomata, koji
je bio u Persiji u ruskoj diplomatskoj slubi, kao poslanik i
ministar cara Aleksandra I i odlikovan ordenom persijskog aha i
Karlo prvi aeronautiar na junoslovenskim prostorima koji je 1789.
godine, samo est godina nakon prvog uzletanja francuskih balonista,
izveo demonstraciju leta balonom u Zagrebu, prvi na ovim
prostorima. Posljednji potomak porodice u Perastu bila je Teodolina
Mazarovi ijom se smru 1919. godine gasi porodica Mazarovi u
Perastu.
-
41
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Balovi
Palata Balovi se nalazi u istonom dijelu Perasta, u predjelu
zvanom Luka. Ispred palate se nalazi boljun, tj. izvor slatke vode
Bizetina - sa terasom sa polukrunim svodom iznad izvora - koji je
ranije pripadao palati. Palata je sagraena polovinom XVIII vijeka.
Balovii, koji su pripadali kazadi Dentali, bavili su se pomorstvom,
bilo u ratnoj mornarici, bilo privatnom pomorskom trgovinom. Jedan
od najznaajnijih predstavnika porodice je Julije Balovi
(1672-1727), koji je u dva maha obavljao dunost sudije u optinskoj
slubi. Istakao se na dunosti kapetana perakih zastavnika na
mletakom admiralskom brodu, za ta je sticao javna pismena
priznanja. Poznat je i po knjievno-istorijskoj djelatnosti, gdje se
istie njegova Peraka hronika, zapoeta krajem 171. godine, u kojoj
hronolokim redom iznosi dogaaje iz istorije Perasta. Jedan dio ovog
rukopisa nalazi se u upnom arhivu u Perastu, a drugi je u Naunoj
knjinici u Splitu. Julije Balovi je 1693. napisao i pomorski
prirunik Pratiche scrivanesche. Intenzivno se bavio sakupljanjem
narodnih pjesama i zauzima znaajno mjesto meu predvukovskim
sakupljaima narodnih pjesama. Palata Balovi je tipina barokna
palata XVIII vijeka - jednostavna, ali harmonina i monumentalna, sa
prizemljem, dva sprata i belvederom. U prizemlju se nalazi portal u
bunjatu sa po dva barokna eliptina prozora, a na prvom spratu
veliki portal sa kamenom balustradom u donjem dijelu. Do
restauracije 1981. godine, kada je zgrada preureena za stanovanje,
bio je sauvan enterijer sa originalnim rasporedom prostorija, etiri
sobe i salon. U palati su se nalazili izuzetno bogati porodini
arhiv i biblioteka, koji su oko 1933. godine i poslije II svjetskog
rata odneseni iz Perasta. U ovoj palati je ljetovao Njego 186.
godine i tu napisao pjesmu Paris i Helena ili No skuplja
vijeka.
-
42
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Viskovi
Palata Viskovi se nalazi na podruju zvanom Luka, u priobalnom
dijelu Perasta, sa donje strane starog puta. Kompleks Viskovia
sastoji se od etiri dijela: kule (ardaka), palate, loe sa ardinom i
novog dijela palate. Najstariji dio palate je kula, izgraena oko
1500. godine, koja je bila jedan od centara sistema odbrane grada,
to se vidi po uklesanom natpisu na nadvratniku kule pet slova P:
Parvum Propugnaculum Pro Praesidio Perasti (mali odred za odbranu
Perasta). Na posljednjoj etai kule sauvan je top. Uz kulu su
dograeni palata na dva sprata sa loom i novi dio. Na palati se
nalaze tri portala, sva tri raena u bunjatu. Prvi portal se nalazi
na junoj strani, prema moru, na dvorinom zidu. Na njemu je raskoni
grb, u ijem gornjem dijelu je zubatac, simbol kazade kojoj su
Viskovii pripadali, a u donjem lav - kao posebni znak ove porodice.
Na sjeverozapadnoj strani, uz stari put, je glavni ulaz u palatu.
Na portalu je izraena riba zubatac iz grba Viskovia i uklesani
inicijali F C C V (Francesco Conte Colonello Viscovich). Sa iste
strane, nalazi se portal u prizemlju loe, i na njemu je uklesana
godina 1718, a iznad nje zubatac. Viskovii su pripadali kazadi
(bratstvu) Zubaci (Dentali). Dali su veliki doprinos pomorskoj,
vojnoj, trgovakoj, politikoj i kulturnoj prolosti Perasta, kroz vie
od pet vijekova, od XV do druge polovine XX v. Nikola Viskovi (XVI
v) je kao kapetan Perasta predvodio Peratane prilikom opsade Kotora
od turske flote Hajrudina Barbarose 1539. godine. Krsto Vickov
Viskovi (1612-1676), proslavljeni kapetan Perasta, je organizovao
odbranu grada prilikom turskog napada koji je predvodio Mehmed aga
Rizvanagi 165, kada su Peratani izvojevali najslavniju pobjedu u
svojoj istoriji. Frano Marjanov Viskovi (1665-1720) (
collonello) pukovnik istakao se u borbama protiv gusara i Turaka
u Grkoj, na Peloponezu, Eubiji, Moreji i Hercegovini. Prvi je meu
sedam Peratana dobio najvee mletako odlikovanje, krst Sv. Marka i
titulu kavalijera 1703. godine. Josip Alvize Josipov Viskovi
(1760-182) pomorski kapetan, proslavio se kao jedan od posljednjih
branitelja Venecije. Godine 1813. bio je jedan od potpisnika
Deklaracije o ujedinjenju Crne Gore i Boke. Vjekoslav (Luii)
Antonov Viskovi (1828- 1891) kapetan duge plovidbe, generalni
konzul Austrougarske u Brindiziju. Zasluan je za sistematizaciju
Arhiva perake optine. Frano Antonov Viskovi (1836 -1905) je
najistaknutiji lan porodice. Kapetan duge plovidbe je postao 1856.
i trideset sedam godina je bio kapetan na jedrenjacima i
parobrodima Austrijskog Lojda. Poznat je po izumima nautikih sprava
i kao autor udbenika za pomorske kole. Bavio se prouavanjem
porodinog arhiva, to je rezultiralo objavljivanjem knjige Storia di
Perasto i monografijom o ostrvu Sv. ora. Krsto Josipov Viskovi
(Perast, 1856-1913) pomorski kapetan, glavni agent Austrijskog
Lojda u Kotoru. Bio je vicekonzul vedske i Norveke u Konstanci.
Znaajan je njegov angaman poetkom XX v. na razvoju turizma u Boki.
Josip Viskovi i njegova sestra Anka, udata Radimir su bili
posljednji izdanci ove stare perake plemike porodice.
-
43
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
-
44
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palate Martinovi i Brajkovi-Martinovi
Palata Martinovi jedna je od najstarijih perakih palata. Nalazi
se uz velju ulicu koja povezuje glavni trg u Perastu ispred crkve
Sv. Nikole sa tvravom Sv. Krsta. Na palati se nalazi grb kazade
izmai (ruka koja dri granu) kojoj su pripadali Martinovii. Palata
je danas u ruevnom stanju. Palata Brajkovi-Martinovi se nalazi
zapadno od glavnog trga, uz stari put. Podignuta je vjerovatno u
prvoj polovini XVII vijeka, na mjestu stare kue Markovia, o emu
svjedoi natpis sa 1623. godinom, na kome se navodi da su palatu
podigli Vicko i njegova braa, sinovi Tripa Markovia (kasnije zvanih
Martinovii) iz kazade izmai. Palata ima dva sprata. Na drugom
spratu je balkon, koji se nekada pruao du cijele
fasade. Ispred fasade, u visini prvog sprata, nalazi se terasa.
Ograde balkona i terase su nekada bile od kamenih balustera, a sada
su od livenog gvoa. U dnu terase su dva jednostavna portala i
prozor. Nad desnim portalom je natpis iznad koga je grb kazade
izmai. U palati je sauvan originalan raspored prostorija. Salon na
prvom spratu palate je dekorisan krajem XIX vijeka, u stilu
Napoleona II. On je jedini jo uvjek u potpunosti sauvani salon u
Perastu, sa originalnom dekoracijom i namjetajem. Meu
najistaknutijim predstavnicima porodice Martinovi bio je Marko
Martinovi (1663-1716) pomorski trgovac, pedagog i pisac, jedna od
najznaajnijih linosti u istoriji Perasta. Osnovno obrazovanje sa
elementima iz pomorstva Marko Martinovi stekao je u Franjevakom
samostanu u Perastu. Zahvaljujui pomorskom iskustvu i vjetini,
1697. godine Mletaki senat ga je izabrao da pouava pomorskim
vjetinama grupu ruskih kneeva i boljara, koje je ruski car Petar
Veliki poslao u Veneciju. On je u Veneciji ruskim pitomcima
predavao nautiku i izveo sa njima tri praktina putovanja. Na jednom
od njih, 1698. godine, zaustavili su se u Perastu, gdje je
obavljena dopunska nastava. Boravak Marka Martinovia sa ruskim
plemiima u Perastu 1698. obiljeava poetak pomorskog pedagokog
djelovanja kod nas. To je ujedno i poetak uspostavljanja veza Boke
i Crne Gore sa Rusijom Petra Velikog.
-
45
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Smekja
Palata Smekja se nalazi u sredinjem, priobalnom dijelu Perasta,
neposredno uz crkvu Sv. Marka. Smekje, porodica koja je pripadala
kazadi izmai, kao pomorci sreu se vrlo rano, ve u drugoj polovini
XVI vijeka. Petar Smekja dovodi svoju porodicu do ekonomskog
uspona, poslije uvenog trgovakog poduhvata, kada je brodom Leon
Coronato doprinio privrednom povezivanju baltikih zemalja sa
Venecijom 176. godine. Ve 178. on postaje konte, a 1779. porodica
je pripojena kotorskom plemstvu. Palata se sastoji iz dva dijela -
starijeg, izgraenog 176. godine, koji se nalazi izmeu obalnog i
starog puta i mlaeg dijela koji je zapoet 176. godine, a zavren
30-ih godina XX vijeka. Ova dva dijela su spojena zasvedenim
prolazom iznad starog puta. O godini gradnje svjedoi natpis iznad
ulaza u gornji dio palate:
D. O. M. PETRUS COMES SMECCHIA DOMUM DE SUO AERE ERREXIT PRIDE
NONASAVGUSTI MDCCLXIV
Palata Smekja je najvea palata u Perastu. Graena je u potpunosti
od korulanskog kamena. Palata ima prizemlje, dva sprata i belveder.
U novou prvog sprata je prostrana terasa, cijelom duinom fasade, a
na drugom i treem spratu su balkoni sa balustradom. Na ulaznom
dijelu palate je grb kazade izmai - ruka koja dri stabljiku (iimak)
sa zvijezdama koje su znak porodice Smekja. Novi dio palate zavren
je 1936. godine, po uzoru na postojee prizemlje i sprat, u istom
stilu i od istog materijala. U oba dijela palate je od 1936. godine
bila smjetena fabrika konfekcije Jadran Perast.
-
46
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Zmajevi
Palata Zmajevi se nalazi u zapadnom dijelu Perasta. Palata je
poznata kao Biskupija jer su u njoj stolovala dva biskupa, Andrija
i Vicko Zmajevi. Palata, sa porodinom kapelom posveenoj Gospi od
Rozarija i osmougaonim zvonikom, predstavlja najsnaniji detalj
perakog pejzaa i njegovu najvrijedniju ambijentalnu cjelinu. Palata
je graena u vie faza, a konani barokni izgled dobija u vrijema
Andrije Zmajevia, o emu svjedoi natpis na proelju sa navedenom 166.
godinom. Izgraena na stijeni i od lokalnog kamena, palata
predstavlja izuzetno
graevinsko rjeenje. Simetrina dispozicija, sa istaknutim
centralnim dijelom iznad peine u stijeni, krilima na snanim noseim
zidovima i impozantnim spoljanjim stepenitem, daje utisak gradnje u
jednom dahu. Meutim, gradnja se odvijala u nekoliko faza: od
prvobitne odbrambene kule, koja danas ini centralni dio palate,
preko proirenja kule prema brdu, do izgradnje sjevernog i junog
krila. Oslikavanje palate freskama uradio je poznati barokni slikar
Tripo Kokolja, kome je Andrija Zmajevi bio mecena. U palati se
nalazila Zmajevieva biblioteka, po nekim podacima najvea u
Dalmaciji. Biblioteka je bila prenesena u palatu Burovi u Herceg
Novom,
-
47
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
gdje je i izgorela 1806. godine. Sa palate je 1876. godine
skinut krov i od tada poinje njeno propadanje. Zmajevii su jedna od
najznaajnijih perakih porodica, porijeklom iz sela Vrba sa Njegua.
Pripadali su kazadi Perojevia. Na grbu porodice je krilati zmaj i
zvijezda, iznad dva prekrtena pera koja su simbol kazade Perojevia.
Zmajevii su dali neke od najznaajnijih Peratana. Andrija Zmajevi
(162-169) je osnovno obrazovanje stekao kod franjevaca u Perastu.
Studije teologije i filozofije zavrio je u Rimu, gdje je i
doktorirao. Godine 1671. papa Klement X postavio ga je za
nadbiskupa barskog i primasa srpskog. U svom Crkvenom ljetopisu
iznio je porodino predanje. Sakupljao je, meu prvima, narodne
pjesme svoga kraja, dubrovaku poeziju, bugartice. Umro je 169.
godine u Perastu, gdje je i sahranjen u kapeli Gospa od Rozarija
koju je sam podigao. Vicko Zmajevi (1670-175) je neak Andrije
Zmajevia. Godine 1685. dobija doktorat iz oblasti filozofije i
teologije, a 1701. papa Klement XI ga imenuje za nadbiskupa
barskog. Povjeren mu je i zadatak apostolskog posjetioca za
Albaniju, Makedoniju i Srbiju. Podrava knjievnike i sakuplja
narodne pjesme. I sam je izuzetno talentovan pjesnik. Godine 169.
tampa zbirku latinskih pjesama Musarum chorus in laudem Antonii
Zeni.
Napisao je i Specchio della Verita (Ogledalo istine). Umro je
175. godine i sahranjen u crkvi Gospa od Katela u Zadru. Matija
Zmajevi (1680-1735) jedan od najpoznatijih predstavnika porodice
Zmajevi, sinovac nadbiskupa barskog i primasa srpskog Andrije
Zmajevia, a sin poznatog pomorca Krsta (Krila) Zmajevia. Ve sa
osamnaest godina Matija zapovijeda brodom. Godine 1712. odlazi u
Rusiju, u Petrovgrad, gdje je kao prvorazredni pomorski strunjak
stupio u slubu Petra Velikog. Zatim jedno vrijeme provodi u
Finskoj, gdje se istie u borbi protiv veana i dobija zvanje
kontraadmirala, pa viceadmirala. Umro je 1735. godine u Tavrovu, a
sahranjen u katolikoj crkvi u Moskvi.
-
48
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Lui-Kolovi-Matikola
Palata Lui-Kolovi-Matikola nalazi se uz samu obalu, u zapadnom
dijelu Perasta. Palata je vjerovatno nastala u drugoj polovini
XVIII vijeka, o emu svjedoi natpis na glavnoj fasadi sa godinom
1779. i imenima vlasnika, Nikola Kolovi Matikola i sinovi iz kazade
Studeni. Palata je relativno malih dimenzija (tipa palacin), na tri
etae, skladnih proporcija, sa malim ograenim dvoritem prema moru.
Specifina je jer u nivou posljednje etae ima vidionice na sve etiri
strane. U prizemlju su jednostavna vrata, naknadno preureena, a sa
obje strane su prozori. Na spratu je mali balkon, a sa strana po
jedan prozor profilisanog natprozornika.
Iznad natpisa na vidionici glavne fasade prema moru nalazi se
grb. Grb predstavlja varijantu grba kazade Studeni. Polje grba je
podijeljeno na tri dijela, u gornjem dijelu sa desne strane je
vatra koja gori pod usijanim suncem, a sa lijeve strane je vuk koji
se propinje prema suncu.
-
49
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Bujovi
Palata Bujovi se nalazi na zapadnom kraju Perasta, pri moru.
Jedna je od najljepih baroknih graevina na cijelom Jadranskom
primorju, i djelo je arhitekte Giovanni Battista Fontane iz
Venecije. Palatu su podigli braa Vicko i Ivan Bujovi. Porodica
Bujovi je pripadala kazadi Stoji. Finansijska mo Vicka Bujovia
(1660 - 1709)proizilazila je iz njegove znaajne uloge u borbi
protiv gusara, visokog ina guvernera flote u Morejskom ratu i
velike trgovake aktivnosti. Ubijen je 1709. godine, i nije nikada
stupio u dovrenu palatu. Sauvano je predanje da je, po zavretku
zidanja, Vicko Bujovi upitao arhitektu moe li sagraditi ljepu
palatu; poto je ovaj odgovorio potvrdno, Vicko ga je bacio sa
terase. Postoji predanje da je izgraena tesanicima sa poruenih
hercegnovskih zidina, poslije oslobaanja Herceg Novog od Turaka
1687.
godine. Na tri kamene ploe na fasadama, dati su podaci o 169.
kao godini poetka radova na palati. Palata Bujovi je jednostavne
forme, sa prizemljem, dva sprata i etvorovodnim krovom. Uz
prizemlje palate prema moru nalazi se monumentalni trijem sa pet
arkada u bunjatu. Iznad ovog trijema je terasa sa kamenom
balustradom. Na palati se nalazi pet balkona, jedan centralno
postavljen na drugom spratu glavne fasade i po dva na bonim
fasadama. Dok u osnovnim linijama palate preovlauje renesansna
harmonija, barokni peat je prisutan u bogato obraenoj kamenoj
plastici arkada, balustera, itd. Bogatstvo fasada jo snanije dolazi
do izraaja u grupacijama sa dvostrukim kamenim portalima na svim
balkonima. U sredini balustrade na terasi, nalazi se grb kazade
Stojia (dva krunisana lava koja dre stolicu). Na zadnjem dijelu
palate, u novije vrijeme, dozidan je aneks za potrebe Muzeja grada
Perasta koji je smjeten u palati.
PERAST | Crna Gora |
-
50
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Iveli
Palata Iveli se nalazi u centralnoj zoni Risna, sa istone strane
glavne ulice Gabela. Palata je sagraena u XVIII vijeku i pripadala
je porodici Iveli. Jedan od najznaajnijih predstavnika porodice je
grof Marko Iveli (170-1825). Godine 1770. stupio je u slubu ruskog
admirala, grofa Alekseja F. Orlova. Ruska vlada mu je povjerila
misiju da u Boki Kotorskoj, Crnoj Gori i Hercegovini digne ustanak
protiv Turaka za vrijeme rusko-turskog rata. Unaprijeen je u in
general-lajtanta ruske vojske 1800. godine. Pomagao je eskadri
ruskog generala D. M. Senjavina pri zauzeu Boke Kotorske 21. 02.
1806. godine. Sa ruskim savjetnikom Stefanom
Sankovskim, prisustvovao je sastanku sa vladikom Petrom I
Petroviem Njegoem u manastiru Savina. Godine 181. proizveden je za
lana dravnog savjeta-senatora. Palata ima prizemlje sa konobama,
prvi reprezentativni sprat piano nobile, drugi sprat za stanovanje
i potkrovlje sa dvije vienice koje je sluilo kao kuhinja. Glavna
fasada je raena od fino klesanih kvadera, dok su ostale izvedene
nepreciznije i sa manje prozorskih otvora. Zidana je u dvije faze.
Prvo je izgraen centralni dio na kojem dominira barokni balkon sa
dvoje vrata na prvom spratu. Dva bona krila i spoljanje stepenite
su kasnije dograeni, istovremeno je izgraen i odbrambeni sistem oko
zgrade. Dvorite je kvadratno i ograeno zidom visokim 3 m. Na
ogradnom zidu postoje dvije kule krune osnove uz kapije prema ulici
i prema dvoritu. Izmeu njih se nalazila drvena etnica. Dvorite je
bilo poploano kamenim ploama. Krajem XVIII i poetkom XIX vijeka
palata Iveli je sluila kao sabirno mjesto za Trebjeane i druge
Crnogorce koji su se iseljavali u Rusiju.
PERAST | Crna Gora |
RISAN
-
51
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
HERCEGNOVI
1 Palata Ivana Burovia - Burovina2 Zadubina Mirka Komnenovia3
Zadubina Dukovi Palata Milainovi
-
52
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Palata Ivana Burovia /Burovina/
Ova impozantna graevina koja se nalazi na istaknutom poloaju na
sjeverozapadnom kraju Herceg Novog, uz samostan Sv. Antuna, naziva
se Burovina zato to je u njoj bio dvorac Ivana Burovia. Ivan Burovi
je Peratanin koji se proslavio hrabrou na elu 360 Peratana prilikom
opsade Herceg Novoga 1687. U znak priznanja, Mletaka republika je
poklonila Ivanu Buroviu kuu turskog dizdara Mahmuta Baia, sa itavim
njegovim imanjem u okolini Herceg Novog. Tu je kuu Burovi krajem
XVII vijeka preuredio u palatu. U XVIII vijeku, kada su u Perastu
izumrli Zmajevii po mukoj lozi, sa kojima su Burovii bili u
rodbinskim vezama ( jedna od tri kerke Matije Zmajevia, uvenog
pomorca i ruskog
admirala, bila je udata za konta Burovia), u ovu palatu je bila
prenesena znamenita biblioteka Andrije Zmajevia, nadbiskupa barskog
i primasa srpskog. Bilioteka, po nekima najvea u Dalmaciji, sa
knjigama iz teologije, literature i istorije, izgorela je, naalost,
sa palatom 1806. godine prilikom borba Rusa, Crnogoraca i Bokelja
sa Francuzima. Po podacima iz upskog arhiva u Herceg Novom ruski
vojnici su zapalili Burovinu moda zato da se tu ne bi stacionirali
Francuzi, koji su pod vostvom Marmonta pokuali da zauzmu Herceg
Novi, tada u ruskim rukama. Zgradu je obnovio i preuredio za Zavod
za vaspitanje djevojaka kotorski biskup Frano-Uelini Tice oko 1910.
U prizemlju dvorca, jo se sauvala presvoena tamnica u koju je
Mahmut Bai zatvarao roblje, a koju je Uelini pretvorio u kunu
kapelu. Danas se u Burovini nalazi hercegnovsko gradsko
pozorite.
-
53
PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |
Zadubina Mirka Komnenovia
Kua Mirka Komnenovia je graena krajem XVIII vijeka u
kasnobarokno