DO MINE SPERAVI IN TE HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE broj 17 24. travnja 2011. stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Mississauga U S K R S Dragi Ωupljani hrvatskih Ωupa Toronto, Mississauga i Oakville! Ostanimo vjerni svjedoci Raspetog i Uskrslog Krista na radost mnogih! U tom svjetlu sretan i blagoslovljen Uskrs od srca Vam Ωele Vaßi sve≈enici i √asne sestre!
12
Embed
Page 1-5 & December 30, 2007 · 2011. 4. 23. · Zato slavimo blagdan njegova uskrsnu≈a: obnovi nas, molimo, svojim Duhom, i daj da i mi ... Bog ga uskrisi tre≈i dan i dade mu
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
DOMINE SPERAVIIN TE
HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE
broj 1724. travnja 2011.
stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Mississauga
U S K R S
Dragi Ωupljani hrvatskih Ωupa Toronto, Mississauga i Oakville!
Ostanimo vjerni svjedoci Raspetog i Uskrslog Krista na radost mnogih!U tom svjetlu sretan i blagoslovljen Uskrs
od srca Vam Ωele Vaßi sve≈enici i √asne sestre!
ULAZNA PJESMA: Uskrsnuh i sada sam s tobom.
Na mene si ruku svoju stavio. ◊udesna je briga tvoja za me,
aleluja.
ZBORNA MOLITVA: BoΩe, ti si danas po svojem
Jedinoro∂encu pobijedio smrt i nama otvorio pristup
vje√nom Ωivotu. Zato slavimo blagdan njegova uskrsnu≈a:
obnovi nas, molimo, svojim Duhom, i daj da i mi
uskrsnemo u svjetlo Ωivota. Po Gospodinu.
◊ITANJE DJELA APOSTOLSKIH (Dj 10, 34a. 37-43): U one dane: Prozbori Petar: »Vi znate ßto se doga∂alo
po svoj Judeji, po√evßi od Galileje, nakon krßtenja koje je
propovijedao Ivan: kako Isusa iz Nazareta Bog pomaza
Duhom Svetim i snagom, njega koji je, jer Bog bijaße s
njime, proßao zemljom √ine≈i dobro i ozdravljaju≈i sve
kojima bijaße ovladao ∂avao. Mi smo svjedoci svega ßto
u√ini u zemlji judejskoj i Jeruzalemu. I njega smakoße obje-
sivßi ga na drvo! Bog ga uskrisi tre≈i dan i dade mu da se
o√ituje – ne svemu narodu, nego svjedocima od Boga pre-
dodre∂enima – nama koji smo s njime zajedno jeli i pili,
poßto uskrsnu od mrtvih. On nam i naloΩi propovijedati nar-
odu i svjedo√iti: Ovo je onaj kojega Bog postavi za sucem
Ωivih i mrtvih: Za nj svjedo√e svi proroci: da tko god u nj
vjeruje, po imenu njegovu prima oproßtenje grijeha.
Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!
PRIPJEVNI PSALAM: 118 (117), 1-2. 16-17. 22-23
Ovo je dan ßto ga u√ini Gospodin: kli√imo i radujmose u njemu!................................................................................................
Zahvaljujte Gospodinu, jer je dobar, jer je vje√na ljubav
njegova! Neka rekne dom Izraelov: »Vje√na je ljubav
Kako u teologiji tako i u krß≈anskom propovijedanju snaΩno seisti√e vaΩnost Isusova uskrsnu≈a. Pri tome se redovito pozivana jaku Pavlovu tvrdnju i 1 Kor 15,14: Ako pak Krist nijeuskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naße, uzalud i vjeravaßa. Uistinu da je smrt bila pobijedila, onda bi sve drugo ßto jeprethodilo smrti u Isusa bilo posve uzaludno.K tomu svemu pridolazi iskustvo suvremenog √ovjeka koji unevi∂enom ritmu Ωivota doΩivljava prolaznost svoga vlastitogΩivota, ali i svega stvorenoga, pa onda priΩeljkuje neku √vrstuuporißnu to√ku na kojoj bi se sva prolaznost slomila, avje√nost, makar to bilo i u jednom trenutku, pobjedonosnopotvrdila. Me∂utim ne bi trebalo zaboraviti ni to da i drugereligije temelje svoje nau√avanje upravo na nadi u prekogrobnioblik Ωivota, koji se istina u raznim religijama razli√ito opisuje,ali ga sve one isti√u kao svoju vlastitost.No ono ßto u svemu tomu osobito dolazi do izraΩaja, a ßto nijeu potpunosti ispravno, zacijelo jest √esto vjerovanje da jecjelokupna √ovjekova egzistencija snagom uskrsnu≈a jednos-tavno premjeßtena s onu stranu smrti i da jedva ima kakva utje-caja na ovostranu stvarnost. Ako bi se uzela ispravnom takvapostavka onda se neminovno javljaju pitanja ima li ikakvuulogu Isusovo uskrsnu≈e na Ωivot prije smrti i ako ima, kakvu iima li Isusov Ωivot i patnja ikakvo zna√enje za √ovjekov Ωivotuop≈e, i ako ima, kakvo, te u √emu je krß≈ansko iskustvouskrsnu≈a razli√ito od takvih nadanja i vjerovanja u drugimreligijama. MoΩda bi se sva ta pitanja mogla saΩeti u jednoveliko pitanje: U √emu je zna√enje Isusova uskrsnu≈a za naskoji Ωivimo u ovome vremenu?Cjelokupna predaja o Isusovu uskrsnu≈u sadrΩana je u
evan∂eljima oko dva neobi√no vaΩna doga∂aja. Prvi doga∂ajIsusova uskrsnu≈a vezan je uz izvjeß≈e o praznome grobu kojiotkrivaju Ωene u rano uskrsno jutro. Opis tog doga∂aja donose sva√etvorica evan∂elista (Mt 28, 1-8, Mk 16, 1-8, Lk 24, 1-12, Iv 20,1-13). On bi u izvjesnom smislu nosio obiljeΩja privatnog ukazi-vanja i svojom zornoß≈u uklju√ivao bi mnoge vaΩne elemente upoimanju teßko izrecivog doΩivljaja uskrnu≈a.Drugi se doga∂aj odnosi na Isusovo ukazivanje u√enicima, te se ion nalazi donesen u svim √etirima evan∂eljima. Tim izvjeß≈emprivatna iskustva i susreti s Uskrslim, koje su imale Ωene bivajuprenesena i u zajednicu ßto nije nipoßto bezna√ajno jer na taj na√inzajednica postaje nositeljicom iskustva uskrsnu≈a i vjere uUskrsloga i preuzima zada≈u ßirenja radosne vijesti sve do na krajzemlje (Mt 28,19). Kod Luke se nalazi izvjeß≈e o u√enicima kojisu ißli u Emaus i koji su na tom putu susreli Uskrsloga.Uskrsnu≈e se shva≈a kao osobni √in gdje se osoba koja je Ωivjela upovijesnim okolnostima, doduße mijenja, ali je ipak prepoznatljiva,zapravo u biti ostaje ista. Na taj se na√in povezuje povijesna egzis-tencija s onom uskrsnom, odnosno ona se uskrsna veΩe uz povijes-nu. Zato se opravdano i govori o tjelesnoj dimenziji Isusovauskrsnu≈a. To nije mitski √in. Isus je uskrsnuo BoΩjom snagom, aliIsus je uskrsnuo i svojom snagom, jer je u svojem povijesnomΩivotu ißao BoΩjim putem i objavljivao i izvrßavao BoΩju volju. Stvarnost uskrsnu≈a su prvo iskusili oni koji su Isusu bili bliΩi unjegovoj patnji i muci. Samo istinska ljubav omogu≈uje iskustvouskrsnu≈a a uskrsnu≈e je najve≈a potvrda ljubavi kao istinskogΩivota.Isusovo uskrsnu≈e nije nipoßto neka zavrßena i daleka i proßlapovijesna √injenica koja nema nikakve veze s danaßnjim svijetom isuvremenom √ovjekovom stvarnosti. Ono doista ne bi imalonikakve veze sa suvremenim √ovjekom ako bi bilo zatvoreno upovijest i ostalo bi zauvijek samo jedna od povijesnih √injenica.Ali jednako tako ono ne bi imalo nikakva zna√enja ukoliko bipredstavljalo nekakav pojedina√ni boΩanski proboj u povijest ukojem bi Bog svojim zahvatom izvukao Isusa ispod zakona smrti,a nas prepustio nama samima. Uskrsnu≈e je iskustvo i susret sUskrslim koji je isti onaj Raspeti, isti onaj koji je navijeßtaoevan∂elje i podu√avao ljude, koji je lije√io bolesne i skupljaou√enike. Taj isti Isus je uskrsnuo. Taj odre∂eni Ωivot i djelo Bog jeu uskrsnu≈u na jedinstven na√in potvrdio. Rije√ je o istom Ωivotu
USKRSNU˛E – POBJEDA ¸IVOTA I LJUBAVI
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 17/2011, NEDJELJA 24. TRAVNJA STRANA 5
ali o druk√ijem na√inu postojanja. To onda zna√i da njegovo uskrsnu≈e ima odje-ka u ovoj stvarnosti, jer se ono na nju i odnosi.Ono ima odjeka na ljude koji u njoj Ωive, onoima u√inka na povijest koju ljudi stvaraju, onoima posljedice i na prirodu i na povijest uko-liko su one prostor Ωivota u kojem seuskrsnu≈e doga∂a. Zbog toga ve≈ Pavao gov-ori o kozmi√kim ili univerzalnim posljedicamaIsusova uskrsnu≈a (Kol 1, 15.17), jer on jeslika Boga nevidljivoga, Prvoro∂enac svakogstvorenja, a Matej zavrßava svoje evan∂eljeuniverzalnim poslanjem koje im uskrsli Isusostavlja u trajnu oporuku /Mt 28, 16-20/.Gdje ima odjeka njegovo uskrsnu≈e danas?Svuda gdje ljubav bije konkretni boj protivsmrti, bilo na kojoj razini Ωivota. To se doga∂aondje gdje je Ωivot ugroΩen u svojoj dubini, aipak unato√ razara√kim silama pobje∂uje.MoΩe to biti na socijalnoj, osobnoj, politi√koj,drΩavnoj, povijesnoj ili prirodnoj razini. To sedoga∂a ondje gdje ljudi unato√ mrΩnji i zluopraßtaju i nastoje Ωivjeti dalje vjeruju≈i udobro. To je nazo√no ondje gdje iskustvo siro-maßtva i neimaßtine ne ra∂a duboko ljudskorazo√aranje nego poti√e na zauzimanje zapravednost u ovome svijetu. To se kona√nodoga∂a ondje gdje se bolest i smrt prevladava-ju u vjeri u veli√inu Ωivota ljubavi.Uskrsnu≈e se moΩe doΩivjeti samo u ljubavi,zato je i potreban susret s Uskrslim u kojem seo√ituje i doΩivljava ljubav i svuda gdje se uovom Ωivotu doga∂a pobjeda ljubavi, o√itujese snaga Ωivota kao snaga uskrsnule ljubavi.Samo ljubav moΩe susresti Uskrsloga i samoljubav moΩe iskusiti uskrsnu≈e kao potvrduΩivota. Stoga uskrsnu≈e ima itekako velikeposljedice za √ovjekov Ωivot u okvirima ovezemlje i ove povijesti. Ta osobna uskrslaljubav Ωivota Uskrsloga prodire u podru√jepovijesnoga, kozmi√koga i antropoloßkoga istvara pretpostavke novoga svijeta uskrsnu≈a.Uskrsli svijet je novi svijet u sveop≈emozra√ju Ωivota kao potvr∂ene ljubavi.
Rodila se 1493. godine u selu Relezi u Crnoj Gori.Potje√e od √estitih i poboΩnih krß≈anskih roditelja. Bilaje izvanredno lijepa, poboΩna i √edna, a po naravi blagai prijazna. ◊uvaju≈i svoje stado u uvalama i planinamasvojega zavi√aja osjetila je u svojoj ranoj mladosti da jepozvana na neßto viße. Imala je pjesni√ku dußu i savnjezin Ωivot bio je pjesma Bogu. U svojoj √etrnaestojgodini zauvijek je ostavila rodnu ku≈u i preselila se uKotor. Prvu svoju duhovnu formaciju primila je u priro-di a drugu je primila u gradu Kotoru, i tako je postalanjegova najodli√nija gra∂anka. Bila je primljena u ku≈uplemenitog gra∂anina Aleksandra Bu≈a. Tu je nau√ila√itati i pisati te je temeljito prou√ila katoli√ki katekizam.Zatim je obavila svoju prvu ispovijed te je prvi put pris-tupila k stolu Gospodnjem, da se u svetoj Pri√esti pot-
puno zdruΩi sa svojim Spasiteljem za kojim je dußom i srcem √eznula od svojenajranije mladosti. Dok je jednog petka Ozana slußala potresnu propovijed opresvetoj muci Isusovoj, te su rije√i snaΩno pale na njezinu dußu, te je odlu√ila da≈e za ljubav Isusovu provoditi Ωivot zatvoreni, djevica. I za takav pokorni√ki Ωivotdobila je odobrenje od biskupa. Tada se Ozana sa suzama oprostila s dobrom obitelji Bu≈a u kojoj je provela sedamgodina kao sluΩavka. Zatim se najprije nastanila u jednoj maloj sobici u blizinicrkve svetog Bartola apostola, a tada je imala dvadeset i jednu godinu. A ume∂uvremenu postala je dominikanka tre≈oredica. Prilikom kanonskog obla√enjapoloΩila je zavjete siromaßtva, √isto≈e i poslußnosti. Neprestano je nastojala da jojsrce i dußa budu √isti kao njezina bijela redovni√ka haljina. Ozana je posebno zah-valjivala Bogu ßto joj je udijelio tu milost da je postala redovnica dominikanskogreda. U prizemnoj sobici Ozana je provela u molitvi, postu i pokori bave≈i se svo-jim ru√nim radom punih sedam godina. Izlazila je samo u nedjelje i blagdane daprisustvuje svetoj misi u obliΩnjoj crkvi. Kad je njezina mala ku≈ica bila oßte≈enapotresom, morala se tada preseliti u drugu ku≈icu pokraj crkve svetog Pavla aposto-la. U tom sklonißtu po√inje njezin strogi pokorni√ki Ωivot. Tu je Ozana provela usvom dragovoljnom zatvoru preko pedeset godina. Na mjesto kreveta su joj biledrvene ljestve od pet stepenica na uspomenu na pet rana Isusovih a za uzglavljenamjesto jastuka sluΩio joj je komad drveta. ¸ivjela je od milostinje gra∂ana koji sudonosili hranu samo toliko da je mogla preΩivjeti. A od toga je najmanje i najloßijepridrΩavala za sebe, a ostalo je dijelila siromasima. Od blagdana Uzvißenja SvetogKriΩa pa sve do Uskrsa postila je √etiri dana u tjednu i to o kruhu i vodi. Pod halji-nom na golom tijelu nosila je bodljikavu koßulju od sukna i kostrijeti. Prije spava-nja se na koljenima molila Bogu. ◊isto≈a i pokora bile su njezine glavne kreposti.Slijedila je u svojoj isposni√koj sobici siromaßtvo apostola, jakost mu√enika, vjeruispovjednika, revnost i prijaznost svetih djevica. ◊im je primijetila da joj sepribliΩuje smrt, s najve≈om poboΩnoß≈u primila je svete sakramente te je blago pre-minula u Gospodinu 1565. godine u 72. godini svoga Ωivota. Tijelo joj se nalazi ucrkvi svete Marije u Kotoru. Odmah su je vjernici po√eli ßtovati kao sveticu. Apapa Pio XI proglasio je
O z a n ub l a Ω e n o m1 9 2 7 .g o d i n e .M o l i m ob l a Ω e n uO z a n uKotorsku danam predo√is m i s a opokore imolitve.
Autor teksta: Andrija ¸ivkovi≈
SVECI I BLAGDANI U OVOM TJEDNU
NEDJELJA; 24.04. 2011. USKRS (VAZAM)PONEDJELJAK: 25.04. 2011. USKRSNI PONEDJE-LJAK, SV. MARKO EV.UTORAK; 26.04. 2011. Kleto i Marcelin
U petak 15. travnja molili smo krunicu za pokojnog Ωupljani-
na Antu Miru BAREÍI˛A. Pokojnikovo ≈e tijelo po√ivati u
domovini Hrvatskoj, gdje ≈e molitvom i sprovodnim obredi-
ma biti ispra≈eno na vje√no po√ivalißte. Obitelji i prijateljima
izraΩavamo iskrenu krß≈ansku su≈ut, a pokojniku molimo dar
uskrsnu≈a na vje√ni Ωivot.
Sakrament prve Svete Pri√esti u naßoj Ωupi
Sakrament prve Svete Pri√esti u naßoj Ωupi
slavi se na sve√anoj Ωupnoj misi u 11:00
AM, u nedjelju 01. svibnja, 2011. Naßi
prvopri√esnici su:
Isabela Lucija BIONDI˛
Nicolas DUVNJAK
Manda MIÍI˛
Leon AGATI˛
Tomas ZOVI˛.
Oni se ve≈ mjesecima marljivo pripremaju
za taj sve√ani trenutak susreta s Isusom, a
pripremu ≈e okruniti svojom prvom ispovi-
jeßu u srijedu, 27. travnja, 2011. u 7:00 PM.
Njih i njihove roditelje pratimo svojim
molitvama.
Draga bra≈o i sestre,
Uskrsnuli Gospodin osloba∂a nas
od svakoga straha i zabrinutosti u
sadaßnjem trenutku, a svojom
pobjedom nad smr≈u otvara nam
pogled prema sretnoj budu≈nosti u
kojoj pravda, poßtenje i dobrota
pobje∂uju. Neka se, stoga, ohrabre
naßa preplaßena srca i u√vrste
klecava koljena, jer Gospodinu
Isusu pripada vlast, √ast i slava u
sve vjekove. Sretan Uskrs Ωele vam
vaßi sve≈enici Krunoslav i Mladen.
Iz matice umrlihU petak 15. travnja misom i sprovodnim obredima ispratili smo
na groblje tijelo preminule Ωupljanke Marice KOLAKOVI˛.
Obitelji i prijateljima izraΩavamo iskrenu krß≈ansku su≈ut, a
pokojnici molimo dar uskrsnu≈a na vje√ni Ωivot.
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 17/2011, NEDJELJA 24. TRAVNJA STRANA 7
Utjecaj Interneta i drußtvenih mreΩa na razvojmladoga √ovjekaNa Uskrsni ponedjeljak, 25. travnja 2011., poslije ve√ernje svete mise
u 6:30 PM, vele√asni Krunoslav Novak odrΩat ≈e u naßoj crkvi pre-davanje o utjecaju Interneta i drußtvenih mreΩa na razvoj mlado-ga √ovjeka. Novija lica Interneta o√ituju se u razli√itim „drußtvenim
mreΩama" ili „social networks", preko kojih stvaramo svijet virtualne
povezanosti. Vele√asni Krunoslav govorit ≈e nam o prednostima i
nedostacima takvih virtualnih povezanosti, jer se nerijetko doga∂a da
nam je lakße biti povezan s ljudima preko „Ωice", nego li s konkretnim
licima, ßto ih susre≈emo u naßim obiteljima i na radnim mjestima.
Zato poti√em roditelje i mlade odazvati se tom susretu i neka ovo
druΩenje bude po√etak zajedni√kog druΩenja mladih u naßoj Ωupi.
Vl√. Krunoslav Novak gost u radio programu„Hrvatska StraΩa"Na blagdan Uskrsa vl√. Krunoslav Novak nastavlja biti gost u naßem
radio programu. On ≈e nam govoriti o svojoj djelatnosti na
„VaraΩdinskoj televiziji" i „Uredu za pastoral u medijima"
VaraΩdinske biskupije, te o svom doktoratu koji priprema na Papin-
skom Sveu√ilißtu Salesiana u Rimu. Poslußajmo razgovor s njime u
danaßnjem radio programu.
Proljetni koncert ¸upnog Folklornog Drußtva Jadran¸upno Folklorno Drußtvo
Jadran poziva sve Ωup-
ljane, prijatelje Ωupe i sve
bivße √lanove na proljetni
koncert i proslavu 10.
godißnjice djelovanja,
koja ≈e se odrΩati 30.
travnja 2011. g. u Ωupnoj
dvorani Ωupe Naße Gospe
Kraljice Hrvata u Toron-
tu. Sve√ana proslava po√inje Sv. Misom u 5:00 PM i nastavlja se
koncertom u 6:00 PM. Nakon bogate ve√ere zabavljat ≈e Vas
vokalno instrumentalni sastav „Druga No≈". Cijena ulaznica je $40 za
odrasle i $20 za djecu do 12 godina. Ulaznice moΩete nabaviti u
Uz radosni Aleluja, Ωelimo Vam sretan Uskrs, ispunjen radoß≈u i nadom,
Vaßi sve≈enici: Fr Ivica Reparinac, Ωupnik i Fr Josip Priselac, kapelan.
VA¸NI DOGAÎAJI U ¸UPI U 2011 GODINISLAVLJE PRVE SVETE PRI◊ESTI: 1. SVIBNJA 2011.SLAVLJE SVETE POTVRDE: 7. SVIBNJA 2011.¸UPNI PIKNIK: 26. LIPNJA 2011.PROSLAVA SV. MARKO KRI¸EV◊ANINA: 11. RUJNA 2011.PROSLAVA SV. NIKOLE TAVELI˛A:
Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje, ili
na www.cjmr1320.ca
Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uju i odgovaraju Ωupnici hrvatskih Ωupa