P R I L O G III - epa.org.me · čestica koje potiču od operativnih aktivnosti na deponiji. Stoga se naročito u danima sa jakim vjetrom preporučuju mjere za smanjenje uticaja praškastih

11

P R I L O G III U S L O V I

12

III.1.Sanitarne kade imaju ugraĎen sistem za sakupljanje i dispoziciju ocjednih

voda, sistem za kaptaciju i dispoziciju biogasa, kao i sistem za sakupljanje i dispoziciju

čistih atmosferskih voda.

Urbanističkim projektom (UP-om) je predviĎena izrada šest sanitarnih kada dimenzija

100m x 200m x (-5m). One su locirane u središnjem dijelu prostora „Sanitarne deponije

sa reciklažnim centrom“.

Svaka sanitarna kada treba da bude uraĎena u skladu sa Direktivom EU 1999/31/EC za

deponovanje Č.K.O.-a, sakupljanje i transport ocjednih voda do bunara i bazena za

tretman otpadnih voda.

Nacrt sanitarne kade za Č.K.O. u skladu sa UP-om i Glavnim projektom prikazan je na

slici 1:

Slika 1. Presjek sanitarne kade sa sistemom za sakupljanje ocjednih voda

13

Na slici 2 dat je presjek dna sanitarne kade za deponovanje Č.K.O.

Slika 2. Presjekdna sanitarne kade za deponovanje Č.K.O.

Sa slike 2 se vidi da je sanitarna kada za deponovanje Č.K.O.-a uraĎena tako da ima

duplu (dvostruku) sigurnost zaštite podzemnih voda od uticaja ocjednih voda i gasova iz

sanitarnih kada.

Dno sanitarne kade biće uraĎeno od gline debljine 1m (4 sloja) čiji je koeficijent

propustljivosti K=10-9 m/s. Iznad gline biće postavljen polietilen visoke gustoće, poznat

kao HDPE folija debljine minimum 2 mm. Ona je nepropusna za ocjedne vode i gasove,

koroziono i hemijski stabilna, tako da se može smatrati potpuno nepropusna za ocjedne

vode.

III.4.1.Mjere zaštite vazduha

a) Kontrola deponijskog gasa

U skladu sa navedenim najboljim dostupnim tehnikama kontrola deponijskog gasa treba da obezbijedi:

- minimiziranje potencijala proizvodnje deponijskog gasa tretmanom otpada prije prihvatanja na deponiju;

- spriječavanje ispuštanja deponijskog gasa u zemljište u gasovitom i tečnom obliku i spriječavanje emisije metana u atmosferu;

- odgovarajuće upravljanje neprijatnim mirisima;

- spriječavanje stvaranja kondenzata u mreži za sakupljanje gasa slobodnim padom ili ispumpavanjem;

- upotrebu horizontalnih i vertikalnih sabirnih cijevi;

14

- sprovoĎenje redovnog monitoringa i uravnotežavanja pritiska u bunarima za prikupljanje gasa;

- korišćenje automatskog sistema za upozoravanje u slučaju kvara na sistemu za upravljanje deponijskim gasom;

- upotrebu odgovarajućih materijala za svakodnevno, privremeno i stalno prekrivanje otpada;

- sakupljanje maksimalnih količina deponijskog gasa (njamanje 85%) i gdje je to moguće njegovo korišćenje za proizvodnju energije;

Operater je dužan da izradi plan upravljanja deponijskim gasom koji obuhvata specifične mjere upravljanja rizikom. Operater je dužan da reviduje plan upravljanja deponijskim gasom jednom godišnje, i vanredno u slučaju: značajnog povećanja ili smanjenja ispuštanja deponijskog gasa, značajne promjene sastava i količine otpada koji se prima na deponiji, ugradnje sistema za recirkulaciju ocjednih voda, tehničkih promjena postrojenja, značajnih promjena u sadržaju otpadnih gasova i problema sa neprijatnim mirisima na lokaciji. Revizija plana treba da obezbijedi optimizaciju sakupljanja deponijskog gasa prema procjeni proizvodnje deponijskog gasa, potvrĎivanju pretpostavki utvrĎenih mjerama upravljanja rizikom, provjeri podataka monitoringa i analizi deponijskog gasa, provjeri efikasnosti i ispravnosti sistema za sakupljanje gasa. Deponijski gas predstavlja rizik od požara i eksplozije ako se njime ne upravlja na odgovarajući način. Ukoliko specifične mjere za zaštitu od ove opasnosti nisu uključene u dostavljenu dokumentaciju neophopdno ih je uključiti u plan upravljanja deponijskim gasom.

b) Kontrola suspendovanih čestica

Kvalitet vazduha u okolini deponije može biti ugrožen prisustvom suspendovanih čestica koje potiču od operativnih aktivnosti na deponiji. Stoga se naročito u danima sa jakim vjetrom preporučuju mjere za smanjenje uticaja praškastih materija na kvalitet vazduha:

- Upotreba odgovarajućih materijala u dovoljnoj količini za prekrivanje otpada da ne bi došlo do raznošenja prašine;

- maksimalna pokrivenost radne površine asfaltiranim prilazima;

- kvašenje unutrašnjih puteva, kvašenje otpadne mase;

- redovna upotreba platforme za pranje točkova kamiona;

- prekrivanje kamiona za dovoz/odvoz otpada;

- smanjenje aktivnosti tokom vjetrovitih dana i korišćenje što manjeg radnog prostora tokom nepovoljnih vremenskih uslova;

15

- postavljanje privremenih mobilnih barijera nasuprot dominantnog pravca duvanja vjetra;

- postavljanje stalnih barijera (npr. mreže) za spriječavanje raznošenja prašine vjetrom

- ograĎivanje deponije zelenilom tako da se umanji uticaj vjetra;

- monitoring sadržaja PM čestica u vazduhu.

c) Kontrola neprijatnih mirisa

- odgovarajuće skladištenje, kompaktiranje i prekrivanje otpada;

- odgovarajuće upravljanje deponijskim gasom; - smanjenje aktivnosti pri nepovoljnim vremenskim uslovima; - upotreba dodatnog goriva u sistemima za spaljivanje deponijskog gasa da bi se

pospješilo njegovo sagorijevanje u periodima kada količina gasa nije dovoljna za

pokretanje sistema za spaljivanje gasa;

- restriktivno primanje otpada u odmaklom stadijumu truljenja sa jakim neprijatnim

mirisom;

- odgovarajuće zatvaranje sistema za drenažu ocjednih voda;

- monitoring sadržaja VOC u deponijskom gasu.

III.4.1.1.Proces rada I postrojenja za tretman - Bunari za kaptaciju biogasa

Sistem za kaptaciju biogasa iz sanitarnih kada sa deponije je obraĎen u Glavnom

projektu.Sistem za kaptaciju biogasa zasniva se prvenstveno na mreži sačinjenoj od

vertikalnih bunara koji se u toku popunjavanja deponije prave po principu izdizanja.

Pošto se u kadu prvo stavlja najviše starog Č.K.O.-a broj bunara će zavisiti od starosti i

ne može biti manji od 3.Biogas nastaje kao anaeroban proces i stvara se metan (CH4).

Količina metana zavisi od kvaliteta i količine biorazgradive organske materije.

Za dimenzionisanje kaptacione mreže koja je organizovana na vertikalnim

elementima koristi se radijus uticaja koji se u literaturi označava kao rastojanje u

kome bunar pomoću primijenjenog podpritiska ima sopstveno djelovanje. Postoji i

vrijeme korisnog vijeka. Iskustveno je utvrĎeno da je kompletno pokrivanje površine sa

radijusima kaptacije od 25 m.

Funkcionalna efikasnost kaptacione opreme opada sa vremenom, jer dolazi do

procjeĎivanja i taloženja voda koji je izražen sa pojavom diferencijalnog slijeganja. Zato

je predviĎena zamjena bunara kopanjem novih. Maksimalni protok se procjenjuje u

najpovoljnijem slučaju sa sadržajem metana od 50%. Kada se radi o novom Č.K.O.-u

broj bunara za sanitarnu kadu 100m x 200m x (-5m) treba da bude 21. Faktor sigurnosti

16

za protok je izračunat na 1,5. Protok dimenzionisan za jedan bunar je 26 m3/h, odnosno

za 21 bunar iznosi 1.030 m3/h sa faktorom 1,5.

Bunari vertikalne kaptacije su paralelno vezani po grupama i na kraju vezani za

biotoranj za spaljivanje u prvoj fazi rada. Tako da nema ispuštanja gasa – metana u

atmosferu. U prvoj fazi sistem će raditi na principu izvlačenja gasa do tornja za

spaljivanje. Kao produkti sagorijevanja CH4 nastaju CO2 i H2O po reakciji:

CH4 + 2O2 → CO2 + 2H2O

U drugoj fazi se predviĎa korišćenje metana za proizvodnju tople vode za graĎanstvo i

plastenike. U trećoj fazi moguća je proizvodnja električne energije.

Sagorijevanjem biogasa na sanitarnim kadama eliminiše se neugodan miris raspada

organskih materija. Sakupljanje i odvod gasa do mjesta sagorijevanja potpuno je

kontrolisano.

U fazi sanacije postojećeg starog Č.K.O.-a ugraĎuje se minimum 3 bunara jer se ne

očekuje velika količina biogasa, pošto je otpad većinom mineralizovan. Ukoliko se

počne odlagati novi otpad onda se i broj bunara mora povećati. Kaptacija i transport

biogasa je u potpunosti predviĎen u skladu sa Direktivom EU 1999/31/EC o

sanitarnim kadama za deponovanje Č.K.O.-a i sakupljanje i transport biogasa.

Shodno direktivi mora se napraviti monitoring za kontrolu gasova prije i poslije

sagorijevanja. Na slici 3 data je tehnološka šema proizvodnje, sakupljanja, transporta,

sagorijevanja i monitoring biogasa sa sanitarnih deponija.

17

Slika 3. Tehnološka šema stvaranja biogasa u sanitarnoj kadi i spaljivanje u

tornju sa monitoringom

Biotoranj za spaljivanje biogasa

Tehnološkim projektom i Glavnim projektom u prvoj fazi sanacije i eksploatacije

predviĎeno je spaljivanje biogasa u tornju sa spaljivanje. Toranj za spaljivanje je

automatska stanica koja reguliše sadržaj metana u prispjelom gasu sa sanitarne

deponije. Biotoranj mora biti automatizovan, i isti se locira van domašaja sanitarne kade

i njenog uticaja. Prostor oko tornja za spaljivanje mora biti betoniran i obezbijeĎen od

djelovanja ljudi i životinja. Kontrola prispjelog gasa na sadržaj metana je svih 24 časa, a

efekat potpunog sagorijevanja se kontroliše svakodnevno.

18

Biotoranj na sanitarnoj deponiji mora biti izgraĎen u skladu s Direktivama EU za

spaljivanje biogasa. Kontrolu vrši sopstvena laboratorija ili usluge pruža specijalizovana

laboratorija iz Podgorice.

III.5.1Proces rada I postrojenja za tretman otpadnih voda -Bunar za ocjedne

vode.

Bunar za ocjedne vode lociran je na kraju sanitarne kade kao sistem kanalizacije

za ocjedne vode. Ocjedne vode (visoko opterećene), opasne za okolinu, strogo su

kontrolisane, sakupljene i transportovane do bunara za ocjedne vode (Direktiva EU

1999/31/EC).

Iz bunara ocjedna voda se potopnom pumpom prebacuje u početku na sanitarnu kadu

(I faza). Odmah po završetku dvije sanitarne kade izgradiće se bazen za prihvat i prva

faza obrade ocjednih voda. Ove vode se mogu vratiti na sanitarnu kadu ili prebaciti na

bazen za tretman otpadnih voda. Voda će se poslije tretmana ispuštati u gradsku

kanalizacionu mrežu. Na ovaj način ocjedne vode će biti pod strogom kontrolom i neće

se moći ispuštati u podzemlje.

PredviĎa se izgradnja monolitnog armirano betonskog bunara dimenzija 3,0m x 3,0m x

9,5 m, nepropusnog za vodu i gasove i obraĎenog sa HDPE folijom minimum 2 mm.

Prozračivanje šahta je dijagonalno.

U bunaru će biti smještene dvije potopne pumpe (jedna u radu, druga u rezervi).

Dispozicija ocjednih voda iz bunara u gradsku kanalizaciju data je na tehnološkoj šemi

sakupljanja, tretmana i ispuštanja obraĎenih otpadnih voda u recipijent – gradsku

kanalizaciju.

19

Slika 4.

U sistemu ocjednih voda postavljena je pumpna stanica koja omogućava vraćanje

obraĎenih ocjednih voda natrag na sanitarnu kadu iz bunara ili bazena i ponovno

kruženje ocjednih voda.

Sistem za ocjedne vodei transport ocjednih voda dat je na slici 4 i sadrži:

1. Drenažni sloj debljine 0,5 m granulacije 20/40 mm 2. Drenažne cijevi HDPE Φ 315 mm, STD 11, PN 10. 3. Sabirni bunar za ocjedne vode AB Φ 250 mm.

Materijal za izradu drenažnog tepiha je od inertnog materijala dobijenog iz otkopa za

sanitarnu kadu. On mora biti čvrst i postojan. Filterski materijal se dodaje u slojevima od

10 cm.

Poslije dodavanja i razastiranja filterskog materijala u sloju debljine 50 cm pristupa se

njegovom zbijanju sa vibrovaljkom u skladu sa standardom E-12 USBR-a. U jednu kadu

će se ugraditi cca 18.000 m3 filterskog materijala.

U dno deponije mora biti uzdužno postavljena jedna ili dvije HDPE drenažne cijevi Φ

315 mm, STD 11, PN 10. Ako se stave dvije cijevi onda se meĎuosna razdaljina

20

postavlja na 38 m. Niveleta iznosi 1,6 %. Cijev je u prirodnom šljunku 20/40 mm.

Tehnički podaci za HDPE cijevi definisani su standardom DIN 4261/1.

Ocjedne vode se moraju kontrolisati i analizirati u bazenima 1 i 2 prije ispuštanja u

gradsku kanalizaciju.

Kruženje ocjednih voda - U fazi punjenja sanitarne kade na deponiji sa Č.K.O.-om

veoma je važno da se na komunalni otpad dovedu ocjedne vode koje se crpe iz

specijalnog bunara za ocjedne vode. Ukoliko nema dovoljno ocjednih voda onda se

mora predvidjeti prskanje i vlaženje Č.K.O.-a bunarskom vodom. Na ovaj način se

povećava stepen vlažnosti otpada i omogućava bolje zbijanje i ubrzava razgradnja

organskog biorazgradivog otpada (podložnog truljenju) usled dejstva mikroorganizama.

Prilikom prskanja Č.K.O.-a dolazi do slijeganja materijala na glavnom dijelu deponije i

stvaranja biogasa.

III.7.6 Odlaganje otpada

Prvi sloj otpada je debljine 1 m. Otpad se mora kompaktirati sa kompaktorom od

29 tona. Svaki sljedeći sloj je debljine 0,5 m. Slojevi se kompaktiraju sa 5-7 prelaza

kompaktora. Razastiranje otpada po površini kade vrši se buldožerom ili kompaktorom.

Odlaganje otpada i razastiranje vrši se po danu. Sva dnevna količin otpada mora se

razastrijeti.

U sanitarnu kadu ne smiju se ubacivati akumulatori, kabasti metalni predmeti i

graĎevinski otpad.

Kada kompaktirani materijal dostigne visinu 4 m postavljena sonda za gas se diže za

visinu od 3 m u koju se postavlja perforirana cijev, a izmeĎu sonde i perforirane cijevi

nasipa se inertni materijal 30/60 mm.

Uvijek se vrši sektorsko odlaganje otpada da bi de zaštitio otpad od meteoroloških –

atmosferskih voda, a to znači da će se smanjiti količina ocjednih voda. Sektori su

samostalni i dok se jedan puni drugi je zatvoren. Kada se na odreĎenu visinu podigne

sektor tada se zaustavlja punjenje, a počinje punjenje drugog sektora. Punjena sekcija s

prekriva kontaminiranom zemljom u debljini od 10-15 cm. Zemlja se zatim prekriva

HDPE folijom ili folijom od aktivnog uglja.

Kada čvrsti komunalni otpad doĎe do izlaza iz kada do prvog nasipa tada se priprema

jarak za odvoĎenje atmosferskih voda, koji se oblaže HDPE folijom. Zato je potrebno da

se uradi odreĎeni nagib otpada.

21

Prilikom otkopa starog Č.K.O.-a vrši se predselekcija tako da će se na odreĎenim

prostorima stvarati privremene deponije metala, plastike, gume i dr. koji će se kasnije

transportovati.

Što se tiče oblikovanja dna kade projektovane su kosine visine 6 m.

Rampa za ulazak kamiona i kompaktora u sanitarnu kadu pravi se po kosini sanitarnih

kada i koja ide do dna objekta.

PredviĎena tehnologija zapunjavanja cijelog prostora data je na slici 5.

Slika 5. Tehnologija punjenja sanitarnih kada

Zapremina otpada jedne kade u I fazi iznosi 290.000 m3, a to je dio kote 89 m NV.

MeĎuprostor izmeĎu dvije kade do visine 89 m NM iznosi 160.000 m3 zapremine

iskopa.

Sanitarna kada se sastoji iz dijela ukopa u tlu – terenu i osnovnog nasipa oko ukopa.

Osnovni nasip će se raditi od kontaminiranog materijala tako da će sve ocjedne vode iz

nasipa ući u sanitarnu kadu i drenažnim sistemom, sa ostalim ocjednim vodama iz

otpada, transportovati glavnim kolektorom u bunar za ocjedne vode i dalje, prema

projektu, na tretman ocjednih voda.

Projektom je predviĎeno da se i svakom trenutku ocjedne vode moraju sakupiti iz

sanitarne kade i bez gubitaka transportovati do bunara i bazena za tretman

otpadnih voda, a potom ispustiti u gradsku kanalizaciju.

Kako je projektom predviĎeno potpuno i dvostruko sigurnosno oblaganje dna

sanitarnih kada i meĎuprostora možemo konstatovati da je u potpunosti

22

ispoštovana Direktiva EU 1999/31/EC po pitanju sakupljanja, transporta i obrade –

tretmana ocjednih voda.

Veoma je bitno da su izolacije kosina uraĎene kao i dno sanitarne kade, kombinacijom

glina i geotehničkih materijala.

Posmatrajući dno sanitarne kade i kosina može se konstatovati i povoljno

ocijeniti da će primjena dvostruke sigurnosti (zaštite) podzemnih voda od uticaja

ocjednih voda biti potpuna zahvaljujući primjeni kvalitetne gline i HDPE folije

visoke gustoće debljine iznad 2,5 mm.

Veoma je bitno da se zbog sigurnosti prodora ocjednih voda u podzemlje izvrši

kvalitetno zavarivanje HDPE folije u skladu sa odredbom EU o kontroli kvaliteta

zavarenih spojeva (ONORM S 2073 i ONORM S 2076). HDPE foliju moraju polagati i

zavarivati radnici obučeni od strane proizvoĎača folije, što je definisano tehnološkim

projektom. Zavarivanje kao izuzetno važna faza u izradi sanitarne kade mora se u

skladu sa uredbama EU prmijeniti jednom od tri metode.

Spojevi se moraju pregledati i obaviti ispitivanje shodno uredbama EU:

a) vizuelna kontrola, b) provjera nepropusnosti, c) ispitivanje dimenzija, d) provjera kvaliteta folije na razlistavanje, e) popravke oštećenja i evidencija.

Drenažni tepih na foliji i oko centralne cijevi za odvod ocjednih voda u dno

sanitarne kade mora biti od inertnog materijala i ne smije sadržati CaCO3 i MgCO3

zbog njihovog rastvaranja i taloženja u cijevima.

U drenažnom tepihu se pored sabirnih cijevi za ocjedne vode mora postaviti sistem za

sakupljanje biogasa u skladu sa DIN 4266-1.

III.12. Zatvaranje kade

Poslije završetka deponovanja otpada u sanitarnu kadu postoji procedura njenog

zatvaranja u skladu sa Direktivom EU 1999/31/EC. Na slici 6. dato je finalno pokrivanje

otpada u sanitarnoj kadi.

23

Slika 6. Presjek postupka finalnog pokrivanja sanitarne kade

Na slici 7. šematski je prikazan presjek sanitarne kade sa dnom, otpadom u kadi,

finalnim pokrivanjem i sistemima za biogas i ocjedne vode.

24

Slika 7. Presjek sanitarne kade za deponovanje Č.K.O. na lokalitetu „Livade“ u

Podgorici sa sistemima za biogas i ocjedne vode