-
TISKARA "ZEBRA"GUNDULIEVA 42, 32100 VINKOVCITISKARA
"ZEBRA"GUNDULIEVA 42, 32100 VINKOVCI
TISKANICA - POTARINA PLAENA UPOTANSKOM UREDU 32100 VINKOVCI
TISKANICA - POTARINA PLAENA UPOTANSKOM UREDU 32100 VINKOVCI
ISSN
1846-0
070
^ ~asopis za uzgajiva e i ljubitelje ovaca i koza Godina I -
Broj 19 - Svibanj Lipanj 200 .V / 9
Edukacija uzgajiva
aKetoza u kozaNitratna direktivaReportae s izlobi
Hranidba koza
Zarazni ektim Burska kozaOvja trakavica
-
www.gumex-eko.hrHR - Vulineva 10 10310 Ivani Grad
01-2882-811
sl.1. ia hvata ovcui stavlja je u sjedei poloaj
sl.2. ianje poinjena prsima
sl.3. Prelazi prekotrbuha
sl.4. S unutarnje stranestranjih nogu
sl.5. Preko lijevogbuta i repa
sl.6. Lijeva strana vrataod prsiju do glave
sl.7. Lijeva prednja nogai lopatica
sl.8. Lijeva strana od butado glave
sl.9. Ponovno se vratiti odbuta do glave
sl.10. Desna strana glave
sl.11. Desna strana vratasl.12. Desna prednja noga
i lopatica sl.13. Desna stranasl.14. Desni buti zadnja
strana
Stria je zootehniki zahvat, koji se provodi obino jednom godinje
na svim odraslim ovcama, bez obzira na dob, spol iuzrast. Mladu
janjad, osobito onu namjenjenu za klanje ne preporua se iati. U
odreenim situacijamamoe se iati starijarasplodnamuka i enska janjad
ili ako je na tritu traena janjea vuna (jarina).
ianje se uvijek provodi poslije janjenja, obino je to u proljee,
(prije poetka Ijeta i visokih temperatura) i poslije
proljetnihmrazeva. U naim uvijetima, ovisno o podruju, od travnja
do lipnja. Ukoliko je proljee toplo, suho, ianje se moe
obavitiranije i obrnuto a ako je hladno i vlano, kasnije.
Da bi dobili oekivanu koliinu vune odgovarajue kakvoe potrebno
je da su ovce tijekom cijele godine u odgovarajuimuvijetima
smjetaja, hranidbe i njege. Poznata je injenica da pothranjene ovce
daju manju koliinu vune loije kakvoe.Nerijetko uslijed loe hranidbe
otpada vuna ovcama. Do otpadanja vune dolazi uslijed razliitih
oboljenja, kao to su uga i dr.Poeljno je da ovarnici budu prozrani,
suhi, prostrti suhom steljom, te da se redovito iste, kako bi ovce
bile urednije i vunaistija. Osobito je potrebno redovito steljiti
svjeom prostirkom u vrijeme obilnijih kia kada ovce unose veliku
koliinu vlage.Vuna oneiena balegom imasnoomgubi sjaj, donekle i
boju (postaje tamnija) i teko se pere.
GENERALNI SPONZOR 3. DRAVNOG NATJECANJA U STRII OVACA (BENKOVAC,
20. 6. 2009.)
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 3
asopis za uzgajivae i ljubitelje ovaca i koza
GOD. IV, BR. 19, SVIBANJ/LIPANJ 09.
Osnivai:HRVATSKI SAVEZ UZGAJIVAA
OVACA I KOZA,HRVATSKI STOARSKI CENTAR
ISSN 1846-0070
Nakladnik i tiskar:Tiskarski obrt, nakladnitvo i trgovina
ZEBRAGundulieva 42, 32100 VinkovciTel: 032/332-717, Fax:
332-715
e-mail: [email protected]: 2485003-1100202544
Za nakladnika odgovara:Silvija Benevi,
Vinkovci, Gundulieva 42
Glavni i odgovorni urednik:mr. sc. Zdravko Bara,
Josipa Kosora 40, 23000 Zadare-mail:
[email protected]
Zamjenik glavnog i odg. urednika:Anton Jurea
Ureivaki odbor:prof. dr. sc. Boro Mio, prof. dr. sc. Vesna Pavi,
prof. dr. sc. Velimir Sui, prof. dr. sc. Jasmina Luka Havranek,
prof. dr. sc. Dubravka Samarija, prof. dr. sc. Zvonko Antunovi, mr.
sc. Antun Kosteli, Anton Jurea, Erika Baranai, Damir Bunti, dipl.
ing., Danijel Mulc, dipl. ing., Darko Jurkovi, dipl. ing., Tatjana
Sinkovi, dipl. ing., Jasna Govorin, dipl. ing. i mr. sc. Zdravko
Bara
Lektor:Maja Bukna, prof.
Pretplata za 6 brojeva iznosi 150,00 knZa inozemstvo je 35
Eura
Prilozi i savjeti objavljeni u Ovarsko- kozarskom listu temelje
se na strunosti i iskustvu autora i Ovarsko-kozarski list ne
odgovara za sluaj tete ili neuspjeha. Pretisak preporuen i doputen,
ali uz obveznu napomenu: Preuzeto iz Ovar- sko-kozarskog lista.
Rukopisi i fotografije se ne vraaju.
asopis je upisan u Upisnik HGK pod red-nim brojem 575
S A D R A J Posjednik kao samostalni oznaavatelj 4 Generalna
skuptina ICAR-a i savjetovanje o procje-
ni proizvodnosti domaih ivotinja 5 Predstavljanje godinjeg
izvjea Hrvatske poljoprivredne agencije za 2008. 6 Radionica o
"Uvoenju nitratne direktive" 9 Hranidbene potrebe mlijenih koza 10
to je HACCP i mogunost njegove primjene na OPG-ima 12 Edukacija
proizvoaa kao nain sustavnog potpomaganja razvoja kozarske
proizvodnje u Hrvatskoj 15 Ovja trakavica 18 Zarazni ektim 20
Ugibanje janjadi na otoku Cresu 22 Ketoza u koza i kako je
sprijeiti 23 Sanitarne mjere u ovarstvu i kozarstvu 25 Burska koza
27 Jedenaesti "Nonjak" 30 7. upanijska izloba stoke i stoarskih
proizvoda 32 Ovce napadali podivljali psi 33 Koritenje
bespovrat-nih sredstava iz IPARD programa 34 Gastro kutak 35
Potovani itatelji Ovarskokozarskog lista,i u 19. izdanju naeg
asopisa donosimo itav niz zanim-ljivih i raznovrsnih tema. Kao to
smo i najavili u prethod-nim izdanjima redovito emo pratiti novosti
iz Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) u svezi provoenja
jedinst-venog sustava oznaavanja ovaca i koza. Iz HPA donosimo i
informaciju o odravanju meunarodnog savjetovanja
kojeg su organizirali zajedno s Meunarodnim odborom za praenje
proiz-vodnosti domaih ivotinja ICAR-om. Takoer, HPA je tijekom
mjeseca svibnja predstavila svoje aktivnosti u 2008. godini, a tom
prilikom predstav-ljeni su i planovi za 2009. godinu iz kojih je
razvidno, da e i u vremenima koja su pred nama, a kako smo
naglasili i u naem prethodnom broju, u vremenima usklaivanja zakona
iz podruja poljoprivredne proizvodnje za-konima koji vrijede za
lanice EU, do juer Hrvatski stoarski centar, a danas Hrvatska
poljoprivredna agencija predstavljati znaajan servis
poljoprivred-nim proizvoaima u Republici Hrvatskoj.
O znaaju educiranja uzgajivaa koza pie nam prof. dr. Zoran Grgi,
istiui kako je u nekim zemljama EU, mogunost kreditiranja razvoja
ko-zarske proizvodnje na gospodarstvu uvjetovana prethodno zavrenim
edu-kacijama, ime se utjee na to kvalitetniju provedbu programa
ulaganja i razvoja.
U veterinarskom savjetniku prof. dr. Albert Marinculi upoznaje
nas sa opasnostima koje uzgojima ovaca predstavlja trakavica, a
donosimo i lanak o zaraznom ektimu u ovaca i koza. Naa najmlaa
suradnica, apsolventica na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu,
kolegica Manuela Moravec u ovom broju predstavlja nam lanak o
pojavi ketoze kod visokomlijenih koza.
Dr. Kosteli pie nam o sluaju uginua janjadi na otoku Cresu, pri
tom istiui to je sve potrebno poduzeti kako ubudue ne bi dolazilo
do ovakvih pojava.
Prof. Mio donosi nam i u ovom broju detaljan prikaz jedne od
pasmina koje se uzgajaju u Hrvatskoj ovaj put je to burska koza. Za
ovu pasminu smo se odluili jer je burska koza, zapravo jedina
tipina mesna pasmina koza na svijetu, za kojom posljednjih godina
raste interes u Hrvatskoj.
Pored vukova, o ijem smo tetnom djelovanju pisali u naim
ovogodinjim zimskim izdanjima, na podruju Dalmacije nove opasnosti
za uzgoj ova-ca i koza podivljali psi. Donosimo prikaz situacije s
podruja Kistanja iz ibensko-kninske upanije odakle je pogreno,
nenamjerno, odaslana vijest kako su vukovi ponovo napali ovce, da
bi naknadnim vjetaenjem bilo utvreno kako se ipak radi o psima.
Donosimo i reportae s prvih ovogodinjih izlobi stoke, s prikazom
ovarskog ili kozarskog dijela izlobe. Najvei broj izlobi odrat e se
tijekom idua dva mjeseca, pa vas pozivamo na druenje ali i na
strune rasprave, shodno kalendaru izlobi kojeg predstavljamo na
zadnjoj stranici. Pred nama je takoer i tree dravno prvenstvo u
strii ovaca, koje e se i ove godine odrati u Benkovcu, pa sve
zainteresirane za takmienje i ovim putem poziva-mo da se jave u
HPA, u Odjel za uzgoj, selekciju i razvoj ovarstva, kozarstva i
malih ivotinja.
Dakle, pred nama su vrlo ivi ovarsko-kozarski ljetni mjeseci,
ispunjeni itavim nizom dogaanja. Veselim se naem druenju!
Podsjeam sirare da ve sada zaponu voditi rauna o tome s ime e se
predstaviti 21. listopada ove godine u Poreu na 10. izlobi
hrvatskih ovjih i kozjih sireva!
Va urednikZdravko Bara
UVODNIK
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 4
tiska se uz financijsku potporuasopis za uzgajivae ovaca i
koza
grada BenkovcaGrad Benkovac etalite kneza Branimira 12 23420
Benkovac http://www.benkovac.com
IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE
POSJEDNIK KAOSAMOSTALNI OZNAAVATELJ
Prema Pravilniku o provoenju obveznog oznaavanja i registracije
ovaca i koza NN 111/07, 30. lipnja 2009. zavrava prijelazno
razdoblje za oznaavanje ovaca i koza. To znai da do tog datuma sva
gospodarstva moraju biti upisana u Registar farmi, tj. svako
gospodarstvo mora imati IKG (Identifikacijska kartica
gospodarstva), a svaka ovca i koza nakon tog datuma mora biti
oznaena u skladu s novim Pravilnikom.
IZ ODJELA ZA OZNAAVANJE I REGISTRACIJU DOMAIH IVOTINJA
Prema Pravilniku svakom posjedniku je omogueno da sam oznaava
ovce/koze na svom gospodarstvu. Nakon to se prijavi u podrunu slubu
Hrvatske poljo-privredne agencije radi edukacije i odslua
predavan-je, dobije Potvrdu o osposobljenosti za oznaavanje
ovaca/koza na vlastitom gospodarstvu. Taj podatak se zatim upisuje
u Jedinstveni registar ovaca/koza i posjednik dobiva ovlasti za
samostalno oznaavanje.
Prve edukacije za samostalno oznaavanje odrane su u
Osjeko-baranjskoj upaniji u Dardi i Donjem Miholjcu te u
Vukovarsko-srijemskoj upaniji u Vink-ovcima.
Edukacija je organizirana na nain da se pomou predavanja
posjednici upoznaju s novim sustavom
Identifikacijska kartica gospodarstva
Una markica za ovce Una markica za koze
Oznaavanja i registracije ovaca i koza te sa svim obvezama i
zadacima koji ih oekuju kao samostalne oznaavatelje
Obveze i zadaci posjednika - samostalnog oznaavatelja su:
dostupnost i sluenje internetom narudba sredstava za oznaavanje i
potrebne do-
kumentacije osiguranje zalihe redovnih unih markica i svih
potrebnih obrazaca oznaavanje ovaca/koza i ispunjavanje potrebne
do-
kumentacije narudba zamjenskih unih markica upis podataka u
Jedinstveni registar ovaca/koza nabava i ispunjavanje Registra
ovca/koza na gospo-
darstvu slanje godinje dojave brojnog stanja ovaca/koza na
gospodarstvu nabava bloka Putni list, njegovo ispunjavanje
prije
prometa, te prijava prometa ovlatenim veterinars-kim
organizacijama.Nakon zavrene edukacije posjednici koji su
odluili
samostalno oznaavati dobivaju Potvrdu o osposo-bljenosti za
oznaavanje ovaca/koza na vlastitom gos-podarstvu.
Potvrda o osposobljenosti za oznaavanje ovaca/koza na vlastitom
gospodarstvu
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 5
IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE
GENERALNA SKUPTINE ICAR-A ISAVJETOVANJE O PROCJENI
PROIZVODNOSTI DOMAIH IVOTINJAU razdoblju od 11. do 14. svibnja
2009. godine, u Poreu je odrana Generalna skuptina
ICAR-a (International Committee for Animal Recording -
Meunarodna organizacija za kontrolu proizvodnosti domaih ivotinja)
i savjetovanje pod nazivom Nove tehnologije u procjeni
proiz-vodnosti domaih ivotinja u Hrvatskoj, u Poreu, hotel Valamar
Diamant.
Dr. sc. Maja Drai Domain ovogodinje ICAR-ove skuptine bila
je
Hrvatska poljoprivredna agencija, dok je pokrovitelj
savjetovanja bilo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog
razvoja (MPRRR) Republike Hrvatske. Savje-tovanje je otvorio
predsjednik ICAR-a gosp. Niel Petre-ny, a prisutne je pozdravio i
glavni tajnik ICAR-a gosp. Andrea Rosatti. Ispred MPRRR sve
delegate i sudionike pozdravio je dravni tajnik gosp. Stjepan
Mikoli. Kroz dva vrlo sadrajna dana savjetovanja, kroz 8 sekcija
predstavljeno je 25 izlaganja strunjaka iz cijelog svi-jeta.
Predavai iz Hrvatske poljoprivredne agencije prikazali su hrvatska
iskustva u provoenju kontrole mlijenosti, s posebnim naglaskom na
njezinu orga-nizaciju u malim stadima krava, te o praktinoj
primje-ni dobivenih rezultata u upravljanju stadima (manage-mentu).
Tijekom savjetovanja potvreno je nastojanje ICAR-a, za to boljom
suradnjom izmeu nacionalnih i meunarodnih organizacija, javnih
slubi, proizvoaa i pratee industrije s naglaskom na razmjenu znanja
i iskustava ne samo u kontroli mlijenosti, nego i u oznaavanju
ivotinja, novim tehnolokim rjeenjima. Sva izlaganja s ovog
savjetovanja mogu se pronai na internetskoj stranici ICAR-a:
www.icar.org
O ICAR-uICAR je osnovan u oujku 1951. godine sa sjeditem
u Rimu, i danas okuplja 62 stalna lana i 18 pridruenih lanova iz
46 zemalja svijeta. ICAR je meunarodna, neprofitna organizacija sa
slijedeim ciljevima. ICAR Promovira razvoj i poboljanja u provedbi
kontrole proizvodnosti domaih ivotinja, te u procjeni uzgojnih
vrijednosti domaih ivotinja kroz postavljanje meu-narodnih
standarda za mjerenja svojstava koja imaju ekonomsku vanost. Glavne
aktivnosti ICAR-a su:
Postavlja pravila i standarde te daje detaljne i posebne upute u
poslovima obiljeavanja ivotinja, registracije roditeljstva,
mjerenja njihove proizvodnje, izrauna uzgojnih vrijednosti te
publiciranja rezultata. Osigurava i potie suradnju u svim
aktivnostima vezanim za praenje proizvodnih svojstva domaih
ivotinja i njihove procjene unutar i izmeu meunarodnih
organizacija, javnih slubi, proizvoaa i pratee industrije.Potie
koritenje svih znanja o praenju proizvodnih svojstava domaih
ivotinja postavljajui opa i posebna pravila provedbe, ime se
osigurava unapreenje produktivnosti animalne proizvodnje. Osigurava
tumaenja rezultata na praktinoj razini publiciranjem izvjetaja i
rezultata dobivenih primjenom metoda kontrole proizvodnosti domaih
ivotinja i izraunima uzgojnih vrijednosti.
Hrvatska poljoprivredna agencija (tadanji Hrvatski stoarsko
selekcijski centar), postao je pridrueni lan ICAR-a 1. sijenja
1992. godine kao predstavnik Re-publike Hrvatske, dok su pripreme
za certifikaciju stan-darda u Hrvatskoj provedene tijekom 2003. i
2004. go-dine. Ovaj postupak je tada Hrvatski stoarski centar
uspjeno proveo, to je na konferenciji ICAR-a u Tunisu 2004. slubeno
potvreno sveanom dodjelom ICAR-ovog peata, ime je tada Hrvatskom
stoarskom centru, a danas Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji
potvreno kako se razliiti poslovi, od obiljeavanja ivotinja,
potvrivanja roditeljstva, kontrole kvalitete mlijeka, testiranja
tovnih svojstava, te obrade podataka i njihovog publiciranja
provode sukladno propisanim meunarodnim standardima za goveda, ovce
i koze.
Predsjednik Niel Petrenyi generalni tajnik ICAR-a Andrea
Rosatti
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 6
IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE
PREDSTAVLJANJE GODINJEG IZVJEA HRVATSKE POLJOPRIVREDNE
AGENCIJE
ZA 2008. GODINU Danijel Mulc, dipl. ing
Dana 21.05.2008. u prostorima Gudovakog sajma odrano je
predstavljanje godinjeg izvjea Hrvatske poljoprivredne agencije. Na
ovom predstavljanju, uz ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije
mr. sc. Zdravka Baraa te voditelje pojedinih odjela koji su i
iznijeli prologodinje aktivnosti, skupu se je obratio i dravni
tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
gosp. Kreimir Kuterovac, dipl. ing.
Prilikom predstavljanja iznijete su i aktivnosti koje je tijekom
2008. godine provodio Odjel za uzgoj, selekciju i razvoj ovarstva,
kozarstva i malih ivotinja (Odjel). U tekstu koji slijedi u
najkraim su crtama predstavljene aktivnosti Odjela opisane u
izvjeu, dok se cjelokup-no izvjee moe pogledati na internetskim
stranicama Hrvatske poljoprivredne agencije: www.hssc.hr
PROVEDBA UZGOJNO SELEKCIJSKOG RADA
U Republici Hrvatskoj tijekom 2008. godine uzgojno selekcijski
rad u ovarstvu provodio se u populaciji od 43.190 uzgojno valjanih
ovaca, kod 470 uzgajivaa i 16 pasmina, a u kozarstvu u populaciji
od 11.828 uzgojno valjanih koza, kod 190 uzgajivaa i 6 pasmina.
U tablici 1 je prikazano kretanje broja uzgojno valjanih ovaca i
koza u razdoblju od 2004. do 2008. Godine. Vidljivo je kako se u
odnosu na nekoliko pre-thodnih godina, tijekom 2008. godine poveao
broj uzgojno valjanih ovaca i koza.
U tablicama 2 i 3 prikazan je broj uzgajivaa po pasminama kao i
pasminska struktura uzgojno valjane populacije u ovarstvu i
kozarstvu.
Iz tablice 2 je vidljivo kako se uzgojni program pro-vodi za 16
pasmina, a pasmina dalmatinska pramenka
Godina 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Ovce -broj grla 30.250 30.807 31.409 34.014 43.190Koze - broj
grla 13.332 13.116 10.975 10.575 11.828
Tablica 1 - Broj uzgojno valjanih ovaca i koza od 2004. do 2007.
godine
Pasmina Ukupno Broj uzgajivaaIstarska ovca 2.261 34Creska ovca
896 8Krka ovca 152 2Paka ovca 2.390 30Dubrovaka ruda 491 26Lika
pramenka 5.651 36Dalmatinska pramenka 8.135 111Travnika pramenka
4.433 14Cigaja 2.849 15Rapska ovca 1.181 30Merinolandschaf 6.664
48Suffolk 386 4Romanovska 2.422 23Istonofrizijska 1.490 34Solavsko
jezerska 3.575 53Ile de france 214 2Ukupno 43.190 470
Tablica 2 - Broj uzgajivaa i broj uzgojno valjanih ovaca po
pasminama
Tablica 3 - Broj uzgajivaa i broj uzgojno valjanih koza po
pasminama
Pasmina Ukupno Broj uzgajivaa
Sanska 963 18
Francuska alpina 9.544 148
Njemaka arena plemenita koza (srnasta)
358 6
Burska 368 12
Hrvatska arena koza 517 4
Hrvatska bijela koza 78 2
Ukupno 11.828 190
s 8.135 grla predstavlja glavni dio uzgojno valjane pop-ulacije
ovaca.
Iz podataka prikazanih u tablici 3 je razvidna dominantna uloga
pasmine francuska alpina unutar uzgojno valjane populacije koza.
Naime, od ukupne uzgojno valjane populacije, francuska alpina
predstav-lja 80,69%.
U tablici 4 i 5 su prikazane reproduktivne odlike utvrene kod
pojedinih pasmina ovaca i koza.
dravni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i
rural-nog razvoja gosp. Kreimir Kuterovac, dipl. ing.
Najvee vrijednosti za veliinu legla utvrene su za
istonofrizijsku (1,42) i romanovsku (1,67) ovcu.
Najvea veliina legla utvrena je za bursku kozu (1,64), dok je
najmanja utvrena za hrvatsku bijelu kozu (1,23).
U tablici 6 su predstavljeni rezultati performance testa
odabrane muke janjadi i jaradi u field uvjetima.
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 7
Pasmina Broj ojanjenih ovaca Broj janjenja Broj janjadi Indeks
janjenja* Veliina legla**
Istarska ovca 1.370 1.370 1.490 1,00 1,09Creska ovca 701 701 719
1,00 1,03Rapska ovca 1.041 1.041 1.050 1,00 1,01Paka ovca 1.919
1.919 2.015 1,00 1,05Dubrovaka ruda 280 283 327 1,01 1,16Lika
pramenka 4.380 4.396 5.011 1,00 1,14Dalmatinska pramenka 6.743
6.967 7.050 1,03 1,01Travnika pramenka 2.797 2.797 3.617 1,00
1,29Cigaja 1.790 1.800 1.926 1,01 1,07Krka ovca 67 67 72 1,00
1,07Merinolandschaf 4.439 4.641 5.508 1,05 1,19Suffolk 245 250 301
1,02 1,20Romanovska 1.624 2.065 2.703 1,38 1,67Istonofrizijska 975
1.031 1.463 1,06 1,42Solavsko-jezerska 2.262 2.773 3.144 1,23
1,19Ille de france 165 185 207 1,12 1,12CIJELA POPULACIJA 30.798
32.286 36.603 1,07 1,19
IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE
Tablica 4 - Reproduktivne odlike uzgojno valjanih ovaca po
pasminama u 2008. godini*Indeks janjenja = broj janjenja / broj
ojanjenih ovaca - **Veliina legla = broj janjadi / broj
janjenja
*Indeks jarenja = broj jarenja / broj ojarenih jaradi -
**Veliina legla = broj jaradi / broj jarenja
Pasmina Broj ojarenih koza Broj jarenja Broj jaradi Indeks
jarenja* Veliina legla**
Sanska 634 634 993 1,000 1,566Francuska alpina 7.430 7.446
10.498 1,002 1,410Njemaka arena plemenita koza (srnasta) 243 247
362 1,016 1,466Burska 216 218 358 1,009 1,642Hrvatska arena koza
425 425 595 1,000 1,400Hrvatska bijela koza 61 61 75 1,000
1,230CIJELA POPULACIJA 9.009 9.031 12.881 1,005 1,426
Tablica 5 - Reproduktivne odlike uzgojno valjanih koza po
pasminama u 2008. godini
Pasmina Broj testiranih ovnia i jareva
Prosjena porodna masa (kg)
Prosjeni dnevni prirast (kg)
Prosjena masa na kraju testa (kg)
OVNOVI
Merinolandschaf 89 4,54 0,314 37,57Solavsko jezerska 169 3,79
0,309 35,50Suffolk 16 3,59 0,316 41,12Romanovska 76 2,85 0,237
28,53Istonofrizijska 34 4,54 0,288 33,26Dubrovaka ruda 22 3,45
0,215 26,02Lika pramenka 145 3,28 0,276 32,88Paka ovca 30 3,47
0,182 22,04Cigaja 20 5,04 0,310 36,51Rapska 5 3,36 0,247
29,60Istarska ovca 51 5,13 0,294 34,94Travnika pramenka 120 4,72
0,283 34,21Creska ovca 4 3,95 0,254 28,12Dalmatinska pramenka 63
3,62 0,207 25,65Krka ovca 1 2,00 0,199 23,50
JAREVI
Francuska alpina 111 3,55 0,205 25,35Srnasta (DBEZ) 21 3,70
0,228 30,34Sanska 23 3,67 0,187 24,65Burska 6 3,52 0,247
31,75Hrvatska arena 14 2,84 0,183 24,91
Tablica 6 - Rezultati performance testa odabrane muke janjadi i
jaradi u feeld uvjetima
Tijekom 2008. godine sveukupno je testiran i komisi-jski
pozitivno ocijenjen 845 ovan iz 15 pasmina. Tes-tirana muka janjad
najbrojnije pasmine (dalmatinska pramenka) unutar uzgojno valjane
populacije, imala je prosjeni dnevni prirast od 207 grama. Tijekom
2008. godine sveukupno je testirano i komisijski pozitivno
ocijenjeno 175 odabrane muke jaradi iz 5 pasmine. Testirana muka
jarad najbrojnije pasmine unutar uzgojno valjane populacije
francuska alpina, imala je prosjeni dnevni prirast od 205 grama.
Mesna pasmi-na, burska koza iskazala je prosjeni dnevni prirast od
247 grama.
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 8
tiska se uz financijsku potporuasopis za uzgajivae ovaca i
koza
www.zadarska-zupanija.hr
Zadarske upanije
IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE
Iz tablice 7 je vidljivo da se iz godine u godinu poveava i broj
pasmina ukljuenih u testiranje i broj testiranih ovnova i jareva, a
da je upravo tijekom 2008. godine testiran do sada najvei broj
ovnova.
U tablici 8 predstavljeni su rezultati kontrola mlijenosti u
populacijama ovaca i koza pod selekcijs-kim obuhvatom Hrvatskog
stoarskog centra.
Kako je vidljivo iz tablice 8 laktacija i muzno razdo-blje
najdue su trajali kod ovaca istonofrizijske pas-
GodinaOVNOVI JAREVI
Broj testiranih ovnova Broj pasmina Broj testiranih jareva Broj
pasmina
2001. 61 4 43 32002. 119 6 52 32003. 128 7 38 12004. 130 9 86
32005. 144 9 65 42006. 267 10 63 22007. 518 12 97 42008. 845 15 175
5
Tablica 7 - Broj testiranih ovnova i jareva po pasminama u
razdoblju od 2001. do 2008. godine
Pasmina Broj zakljuenih laktacija*
CIJELA LAKTACIJA RAZDOBLJE SISANJA RAZDOBLJE MUNJE
Duina (dana)
Proizvodnja mlijeka (kg)
Duina (dana)
Koliina posis. mlijeka (kg)
Duina (dana)
Koliina mlijeka (kg)
Mast (%)
Bjelanevine (%)
OVCE
PAKA OVCA 1.645 165 130,85 31 25,74 134 105,11 7,83 6,00
ISTARSKA OVCA 1.157 182 196,99 53 60,83 129 136,17 7,44 6,04
ISTONOFRIZIJSKA 747 192 266,69 47 74,49 145 192,19 5,76 4,96
KOZE
ALPINA 5.539 262 596,15 38 94,41 224 501,74 3,41 3,08
SANSKA 481 254 674,94 39 109,46 215 565,50 3,07 2,96
SRNASTA 154 227 526,05 48 128,64 179 397,41 3,63 3,13
Tablica 8 - Pregled zakljuenih laktacija po pasminama u 2008.
godini
mine, koje su ujedno iskazale i najveu mlijenost. Kon-trola
mlijenosti koza, tijekom 2008. godine provodila se za tri pasmine:
francuska alpina, sanska i srnasta koza. Sveukupno je izraunata
laktacijska proizvod-nja za 6.174 koze. Laktacija i muzno razdoblje
najdue su trajali kod koza alpske pasmine. Najvia koliina ukupno
proizvedenog mlijeka, kao i koliina mlijeka proizvedenog u
razdoblju munje utvrene su u koza sanske pasmine. U posljednjih
nekoliko godina raste broj ovaca i koza ukljuenih u kontrolu
mlijenosti (ta-blica 9), tako da je tijekom 2006. godine, po prvi
put izraunata laktacijska proizvodnja za vie od 4.000 koza, a u
2007. godini za gotovo 6.000 koza.
U Godinjem izvjeu (www.hssc.hr) navedeno je 100 najboljih grla
po pasminama, potencijalnih ovnovskih i jarevskih majki.
Na kraju dijela godinjeg izvjea koji se odnosi na provedbu
uzgojno selekcijskog rada predstavljen je popis uzgajivaa upisanih
u Upisnik uzgojno valjanih ovaca i koza po pasminama, a radi lake
meusobne komunikacije uzgajivaa, te kao mogui izvor infor-macija za
budue uzgajivae ovaca i koza.
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 9
IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE
RADIONICA OUVOENJU NITRATNE DIREKTIVE
Nitratna direktiva (91/676/EEC) odnosi se na zatitu voda od
oneienja uzrokovanih nitratima iz poljoprivrednih izvora, a njeni
ciljevi su reduciranje zagaenja vode uzrokovanog ili izazvanog
nitratima iz poljoprivrednih izvora, kao i sprjeavanje daljnjeg
oneienja nitratima.
Radionicu o uvoenju Nitratne direktive, dana 27. i 28.04.2009.
organizirala je Europska komisija tj., TAIEX (Technical Assistance
Information Exchange Instrument) u suradnji s Ministarstvom
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Ministarstvom
regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva. Radi-onicu je
vodio gosp. Stephan von Keitz, europski savjetnik za Twinning
projekt implementacije WFD-a - Water framework directive u
Hrvatskoj, dok su ostali izlagai na ovoj radionici bili iz Italije,
Nizozemske
i Maarske.
Glavni cilj radionice bio je upoznavanje s iskustvima u
implementaciji Nitratne direktive u starim kao i u novim dravama
lanicama EU, pa su tako i predavai nizom pr-ezentacija prikazali
iskustva i problematiku u njihovim dravama prilikom implementacije
Nitratne direktive.
Ispred MPRR-a radionicu je pozdravio ravnatelj Uprave za
poljoprivredu i prehrambenu industriju Miljenko Raki, a sa
situacijom u Republici Hrvatskoj, vezano uz Nitratnu direkti-vu
upoznala nas je ga Sanja Krni. Osvrnula se na Pravilni-ke koji
reguliraju dobru poljoprivrednu praksu i dobru poljo-privrednu
praksu u koritenju gnojiva koji su izravno povezani s nitratnom
direktivom. U Republici Hrvatskoj su utvrena 3 podruja u kojima je
pronaena koncentracija nitrata vea od 50 mg/L. Kao budui zadatak RH
treba identificirati vode koje ili mogu biti zagaene, odrediti
ranjiva podruja na ni-trate i poduja podlona eutrofikaciji,
uspostaviti kodekse dobre poljoprivredne prake, uspostaviti
akcijske programe u podrujima ranjivim na nitrate i podlonim
eutrofikaciji i us-postaviti monitoring povrinskih i podzemnih
voda. Potreb-no je uspostaviti registar zatienih zona koja
predstavljaju poduja ije vode mogu postati eutrofine i podruja ije
su vode osjetljive na nitrate. Potrebno je prikupiti to vie
po-dataka o stoarskoj proizvodnji, a koje prikuplja Hrvatska
poljoprivredna agencija u sklopu Registra stoarskih farmi (o broju
farmi, broju uvjetnih grla/farmi, kapacitetu spremnika, o buduim
neophodnim kapacitetima za skladitenje gnoja kao i o dostupnom
poljoprivrednom zemljitu).
Predavai iz Italije su predstavljajui situaciju u svojoj zemlji
prilikom uvoenja Nitratne direktive govorili o izvori-ma oneienja u
prirodi, o izmjenama duika u poljoprivredi (putem zraka, zemlje i
vode) i njihovim moguim utjecajima na okoli i na podzemne vode.
Upoznali su nas s obvezama novih zemalja lanica koje:
prije pristupa:trebaju uspostaviti kompletni sustav nadzora
(povrinskih i podzemnih voda);odrediti ranjive zone (podruja
poljoprivrednog zemljita s znaajnim doprinosom oneienju duikom na
razini slivnih podruja, najmanje jednu godinu prije
pristupanja);otkriti i odrediti vode koje su zahvaene
oneienjem.
s pristupanjem:- uspostaviti kodove dobre poljoprivredne prakse;
- uspostaviti akcijske programe unutar ranjivih zona;
Kriteriji za identifikaciju oneienih voda su:zone u kojima je
koncentracija nitrata jednaka ili vea od 50 mg/L;zone u kojima je
prisutna eutrifikacija ili postoji opasnost od eutrofikacije.
Glavni oblici akcijskih radnji koje Nitratna direktiva
pro-movira odnose se na:
rotaciju usjeva, zimski pokriva tla, sijanje brzo rastuih usjeva
kako bi se ograniilo ispiranje tijekom sezone poveane
vlage,upotrebu umjetnih i stajskih gnojiva u skladu s potrebama
usjeva;uspostavljanje adekvatnih kalendara rasprivanja duika i
dovoljnih skladinih kapaciteta za gnojiva, kako bi bili dostupni
samo onda kad usjev stvarno treba nutrijente, kao i uspostava
dobrih praksi gnojidbe:efekt tampona i posijanih traka trave na
kojima se ne provodi gnojidba i ivica uz izvorita voda i jarke;
dobar sustav upravljanja i ograniavanje kultivacije na nagnutim
kosim terenima.
Predava iz Maarske (gosp. Laszlo Balashazy), kao predstavnik
Ministarstva okolia i vode odrao je predavanje s temom Odreivanje
nitratnih zona u Maarskoj.
Naveo je glavne prednosti pristupa proglaavanja nacio-nalnih
ranjivih zona:
nema ogranienja poljoprivrede tamo gdje nema rizika ili statusa
oneienja voda;nema obveze konstruiranja velikih i skupocjenih
jedinica za skladitenje gnoja;poticaji moraju biti fokusirani na
podruja koja su stvarno ranjiva.
Glavne mane pristupa proglaavanja nacionalnih ran-jivih zona
su:
mogu uzrokovati probleme u poljoprivrednom natjecanju; manje
mjera predostronosti koje se odnose na zatitu voda;vie rada
(prepoznavanje, odreivanje, administracija,
izvjeivanje);promjena/proirenje nacionalnih ranjivih zona moe
uzrokovati probleme/napetosti u budunosti.
Prednosti pristupa proglaavanja cijele zemlje ranjivom
zonom:
nema problema u poljoprivrednom natjecanju i manje je
administrativnih poslova,via razina zatite voda zbog manjeg
oneienja.
Kao glavna mane pristupa proglaavanja cijele zemlje ranjivom
zonom navodi se kako je potrebno osigurati vie novca s obje strane
(farmera i dravnog prorauna).
Kako je Maarska odluila izabrati izmeu ova dva pristupa?Proveli
su istraivanje irom zemlje o statusu voda i zakljuili da razina
oneienja nije ozbiljna. Takoer su proveli istraivanje irom zemlje o
statusu farmi (skladinim kapacitetima, provoenje praksi na farmama)
i zakljuili kako samo 30% farmi moe zadovoljiti zahtjeve.Studije o
razini oneienja voda uzrokovanih razliitim tipovima upotrebe
zemlje: priznale su se velike razlike. Zavrna odluka donijeta je
nakon dvogodinje pripreme i izabran je pristup proglaenja ranjivih
zona.Situaciju u Njemakoj predstavio je gsp. Stephan von Keitz.
Cijela Njemaka je zbog problema s nitratima proglasila cijelo
poduje zonom ranjivom na nitrate. Objasnio je kako je takav pristup
rezultirao napretkom u implementaciji u zadnjih 10 godina, ali i
dalje postoji kritina situacija u podrujima intenzivnog
gospodarenja. U zadnjih 10 godina dolo je do:
boljeg sustava upravljanja gnojivima, ime su se smanjili
inputi;poveala se primjena agro-okolinih mjera u shemama ruralnog
razvoja;razumjevanja da intenzivno gospodarenje moe ii ruku pod
ruku s okolinom zatitom i to boljim upravljanjem uz istovremeno
odravanje razine proizvodnje na slinoj razini.
Na kraju ove radionice je naglaeno kako e se do kraja ove godine
u Republici Hrvatskoj provesti usklaivanje na-cionalnog
zakonodavstva o vodama s europskim, tako da e se cijela Nitratna
direktiva prenijeti u nacionalno zakonod-avstvo.
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 10
HRANIDBA
HRANIDBENE POTREBE MLIJENIH KOZA
Mr. sc. Sreko Ladii [email protected]
Bi li naim mladim farmeri-ma poetnicima, nakon takvog kolovanja
i praktine obuke, bilo lake? Ovo pitanje postavljam farmerima
uzgajivaima koza i ovaca. Zato sam naglasio dobru kolu i do-
U prolom prilogu na poetku sam postavio pitanje: Koliko je vana
hranidba koza i o emu ona ovisi? Hranidba koza ovisi o nekoliko
imbenika koji su dijelom pobrojani u prolom prilogu. Drugi dio
imbenika o kojima ovisi hranidba koza, uspjean uzgoj i uspjena
proizvodnja mlijeka su teorijska i praktina znanja farmera,
odnosno, njegova struna i tehnoloka osposo-bljenost i
kvalificiranost. Da bi farmer bio dobro struno i tehnoloki
osposobljen, morao bi imati najmanje dobru srednju poljoprivrednu
kolu stoarskoga smjera ili srednju veterinarsku kolu, te dobru
obuku u Centru za praktinu obuku, i obuku na farmama koje su
odreene (registrirane) za praktinu obuku, odnosno, na takozvanim
Oglednim OPG-ima, tj. Oglednim farmama.
bru praktinu obuku? Zar nae kole nisu dobre? Nae kole su svakako
dobre! Moda nae kole ipak imaju malo previe teorijske nastave i
nastave u razredu, a premalo dobre praktine obuke u proizvodnji. Po
meni bi dobra srednja kola za mlade farmere trebala imati 1/3
teorijske nastave, i to samo one nastave koja os-posobljava farmera
za rjeavanje konkretnih problema u organizaciji i tehnologiji
uzgoja i proizvodnje, te 2/3 dobre praktine obuke u proizvodnji.
Koliko mi toga u Hrvatskoj nemamo, za razliku od Austrije,
Nizozem-ske, vicarske, Francuske ili bilo koje zemlje s, kako mi to
obino kaemo, razvijenim stoarstvom, u naem sluaju kozarstvom i
ovarstvom? Moda oni imaju i razvijeniji pristup cijelom poslu, kada
ve imaju raz-vijenu suvremenu praksu, odnosno razvijenu
proiz-vodnju. Po emu su oni tamo bolji od nas? Prirodno se sigurno
nisu rodili pametniji. Zato mi u Hrvatskoj nemamo bolju situaciju u
naem stoarstvu, odnosno, kozarstvu, ovarstvu i govedarstvu?
Postavimo pitanje: Koliko je organizacija naeg poljoprivrednog
kolstva - kolovanje mladih farmera - za to odgovorna? Koliko mi u
Hrvatskoj imamo farmera koji imaju zavrenu srednju poljoprivrednu
ili veterinarsku kolu? Koji su pokazatelji dobre strune
osposobljenosti, koju su stekli u srednjim
kolama, naih mladih novokolovanih farmera koji se nakon srednje
kole vraaju na svoje farme u proiz-vodnju? Pokazatelji bi trebali
biti dobra organizacija od farme do trita, te primjena suvremene
tehnologije u uzgoju i proizvodnji. Posebno je ovdje u pitanju
znanje o hranidbi koza i ovaca u proizvodnji mlijeka.
Volio bih kada bi o ovom problemu progovorili nai farmeri, kroz
koje su sve probleme proli uei sami majstorski zanat na vlastitim
novoformiranim farma-ma, i esto puta na vlastitim pogrekama.
Pokuat u Hranidbene potrebe mlijenih koza prikazati to
jednostavnije, tako da budu razumljive i
Prvi ovogodinji otkos talijanskog ljulja 14. svibnja 2009.
Nepokoen dio, ostavljen uzorak za mjerenje i vaganje, te
odreivanje prinosa po 1 m i 1 ha.
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 11
tiska se uz financijsku potporuasopis za uzgajivae ovaca i
koza
Grada ZagrebaGrad Zagreb - Gradski ured za poljoprivredu i
umarstvo - Avenija Dubrovnik 12/IV
HRANIDBA
poetnicima u uzgoju koza, odnosno mladim ili novim farmerima
koji su se odluili za ovaj posao.
Konzumaciju krme i potrebne koliine krme preraunavamo na suhu
tvar (ST). Idemo redom. to je to suha tvar i koliko suhe tvari
imamo u poje-dinim krmivima? Suha tvar je ostatak teine biljne mase
koja ostane nakon potpunog isuivanja vode. Koliko suhe tvari (ST)
ima u pojedinim krmivima? Mlada zelena pokoena trava ima oko 88 %
vode i 12 % suhe tvari ili, u 100 kg mlade zelene trave ima oko 88
kg vode, a svega oko 12 kg suhe tvari u kojoj se nalaze hranjive
tvari. Ovo sada na prvi pogled izgleda malo. to to znai u dobroj
proizvodnji voluminozne krme, odnosno sjenae? Svaki farmer o ovome
mora dobro voditi rauna, jer s proizvodnjom krme trebamo proizvesti
to vie energije i hranjivih tvari po jednom hektaru, odnosno po 1
etvornom metru povrine zemljita. Ove godine prvi otkos talijanskog
ljulja, 14. travnja, dao je prinos od 4 kg zelene mase po 1 m2 to
je po 1 ha 40.000 kg ili 40 tona (1 ha = 10.000 m). to sada u ovih
40.000 kg zelene mase znai 12 % suhe tvari (ST) i koliko je to
kilograma? Veina farmera ovo zna izraunati, ali naalost, ima i
nekih koji ovo ne znaju izraunati, pa mi dopustite da tu matematiku
radnju ponovimo. Uz pomo prostog pravila trojnog izraunat emo
koliko ste proizveli suhe tvari u 40.000 kg zelene mase. 40.000 kg
: 100 % = X kg : 12 %. Raunica je sljedea. Mnoimo vanjski s
vanjskim, a nutarnji s nutarnjim, pa dobijemo 40.000 x 12 = X 100,
to je dalje 480.000 = X 100. Dalje je X = 480. 000 : 100, to znai
da je X = 4.800. Znai, od 40 tona zelene mase proizveli smo 4.800
kilograma ili 4,8 tona suhe tvari (ST) po 1 ha, i to samo u prvom
otkosu pokoenom 14. travnja.
to nam je dalje vano za hranidbu koza i proizvodnju mlijeka?
Proizvedena suha tvar (ST) u mladoj travi je lako i brzo
probavljiva, s visokim sadrajem energije, bjelanevina (proteina),
minerala i vitamina, pravi zeleni super koncentrat s 21 do 23 %
proteina.
Provenuta masa je 16. travnja spremljena u rolo bale na vrenje i
konzerviranje, kako bismo kroz tri tjed-na dobili prvorazrednu
sjenau. Kemijsku analizu ove sjenae prikazat emo u sljedeem broju
Ovarsko-kozarskog lista, a sadraj proteina u suhoj tvari ovakve
sjenae trebao bi biti od najmanje 16 % do najvie 19 %. Razlika u
sadraju proteina u suhoj tvari javlja se uslijed razgradnje i
gubitaka u procesu provenjavanja i siliranja.
to mislite, koliko je talijanski ljulj narastao u drugom otkosu
od 14. travnja do 5. svibnja kada je izmjerena
visina trave? Za samo 19 dana (od 17. travnja do 5 svibnja = 19
dana; 3 dana: 14., 15. i 16. nema porasta trave), talijanski ljulj
je ponovno narastao do visine od 40 cm, to dnevno iznosi malo vie
od 2 cm. Ovim smo dobili i nove koliine proizvedene suhe tvari,
odnosno, nove koliine proizvedenih hranjivih tvari.
Konju drugog otkosa planiramo u vremenu od 8. do najkasnije 12.
svibnja, ovisno o vremenskoj prog-nozi, kada emo ponovno izvriti
mjerenja i vaganja. Oekujemo ponovno izmeu 35 do 40 tona zelene
mase. Proizvesti samo u prva dva otkosa u travnju i do polovice
svibnja 70 do 80 tona zelene mase ili 7 do 9 tona suhe tvari po 1
ha, znai da smo ovu teh-nologiju dobro savladali, ali i da se dobro
gospodari i upravlja tlom. Na svim parcelama je obavljena potreb-na
kalcizacija, a sadraj fosfora (P) i kalija (K), (oznake kao na
vreama mineralnog gnojiva NPK) je iznad 20 miligrama. Na slabo
plodnom i kiselom tlu - gladnom i bolesnom tlu, ovo niste kadri
dobiti niti proizvesti. Isto kao to ni koza ne moe dati puno
mlijeka na looj i gladnoj krmi. Gladna krma je ona krma u kojoj ima
malo hranjivih tvari.
Vratimo se ponovno sadraju vode i suhoj tvari u krmi. Provenula
masa pokoene trave, pripremljena za spremanje sjenae, ima oko 65 %
vode i 35 % suhe tvari. Znai da u 100 kg sjenae imamo 65 kg vode i
35 kg suhe tvari (ST). Sada jo moramo saznati ko-liko imamo
proteina i energije u kilogramu suhe tvari, odnosno hranjivih tvari
u naoj krmi. To moemo jedino ako uzmemo uzorak sjenae, silae ili
sijena i odnesemo u kemijski laboratorij na analizu. Koza se moe
najesti voluminozne krme, odnosno konzumirati odreenu koliinu suhe
tvari (ST) s manjim ili veim sadrajem hranjivih tvari, a to je
svakom proizvoau vrlo vano znati, jer e koza samo na osnovi
pojedenih hranjivih tvari proizvesti vie ili manje mlijeka.
Mjerenje visine odnosno duine trave 14. svibnja 2009. Visina
trave iznosila je 70 cm.
Vaganje uzorka. Prinos zelene mase je 40 tona, a suhe tvari (ST)
4,8 tona po 1 ha.
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 12
PROIZVODNJA SIRA
TO JE HACCP I MOGUNOSTNJEGOVE PRIMJENE NA OPG-ima
H - HAZARD - OPASNOSTA - ANALYSIS - ANALIZAC - CRITICAL -
KRITINEC - CONTROL - KONTROLNEP - POINTS - TOKE
Vinja Magdi, dipl. ing. agr. (voditelj Radne grupe za sirarstvo
HZPSS-a)
Svi koji sudjeluju u jednoj ili vie faza proizvodnje hrane,
pop-ularno reeno Od polja do stola, svakako su upoznati s HACCP
sustavom. U ovom lanku pokuat emo saeti osnovno.
U Hrvatskoj su na snazi dva osnovna zakona koja reguliraju
proizvodnju i kontrolu hrane, a to su:
Zakon o veterinarstvu (N.N. br. 41/07) Zakon o hrani (N.N. br.
46/07)
Iz Zakona o hrani proizila su etiri Pravilnika vezana za
proiz-vodnju i kontrolu hrane, objavljena 1.10.2007. u Narodnim
novi-nama, popularno nazvana Higijenski paket, a ine ga:
Pravilnik o higijeni hrane; Pravilnik o higijeni hrane
ivotinjskog podrijetla; Pravilnik o slubenim kontrolama hrane
ivotinjskog podrijetla; Pravilnik o slubenim kontrolama koje se
provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama
propisa o hrani i hrani za ivotinje, te propisa o zdravlju i
zatiti ivotinja.
Objekti koji su registrirani po odredbama Zakona o
vet-erinarstvu bili su duni do 1.1.2009. podnijeti ponovni zahtjev
nadlenom tijelu (Uprava za veterinarstvo MPRRR-a) da se ut-vrdi
usklaenost s odredbama Higijenskog paketa.
Vei dio higijenskog paketa stupa na snagu 1.1.2009. ili da-tumom
pristupanja Republike Hrvatske u EU. Jedna od bitnih odredaba koje
stupaju na snagu od 1.1.2009. je i uvoenje sus-tava samokontrole u
sve faze proizvodnje, odnosno HACCP-a.
Pravilnik o higijeni hrane donosi opa pravila o higijeni hrane
za subjekte koji posluju s hranom te ih i istiem:
Glavnu odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane snosi subjekt
u poslovanju s hranom (samokontrola); Potrebno je osigurati
zdravstvenu ispravnost hrane kroz cijeli lanac prehrane; Odravanje
hladnog lanca gdje je potrebno (hlaenje, zamrzavanje); Provedba
postupaka koji poveavaju odgovornost subjekata u poslovanju s
hranom (HACCP, Vodi DHP - pomae u provoenju pravila o higijeni
hrane); Utvrditi mikrobioloke kriterije i zahtjeve o nadzoru
temperature; Provoenje uzorkovanja i analiza; Sljedivost
proizvoda.
Ova pravila se primjenjuju na primarnu proizvodnju i prijevoz,
skladitenje i rukovanje primarnim proizvodima te prijevoz ivih
ivotinja.
Sastavni dio tzv. Higijenskog paketa je i Pravilnik o slubenim
kontrolama hrane ivotinjskog podrijetla, a koje se provode da se
utvrdi ispunjavaju li subjekti u poslovanju s hranom odreene
zahtjeve.
tiska se uz financijsku potporuasopis za uzgajivae ovaca i
koza
Opina Kolan - Opinsko vijee - Trg kralja Tomislava 6 - 23251
Kolan
opine Kolan
HRANIDBA
O emu najvie ovisi konzumacija krme, odnosno hoe li koze tijekom
dana pojesti vie ili manje krme koju im damo, odnosno suhe tvari?
Ovo najvie ovisi o kvaliteti voluminozne krme, je li voluminozna
krma ukusna, brzo i lako ili sporo i teko probavljiva. Za sva-koga
proizvoaa mlijeka, a i proizvoaa mesa vano je da koza ili tovno
jare pojede to vie krme, odnosno suhe tvari (ST), jer e sa suhom
tvari u organizam uni-jeti manje ili vie hranjivih tvari, od kojih
e se proiz-vesti vie ili manje mlijeka ili mesa, tijekom jednog
dana, odnosno tijekom 24 sata.
Koliko koza dnevno moe pojesti voluminozne krme, odnosno suhe
tvari i kako se to odreuje? Ovdje sada imamo dva pojma. Prvo imamo
uzdrnu krmu, koju odrasla koza odreene teine treba da bi ivjela i
kretala se, a da vie ne poveava tjelesnu teinu, da nije brea, i da
ne proizvodi mlijeko. Drugi dio krme koju koza treba pojesti da bi
namirila potrebnu koliinu hranjivih tvari za potrebe prirasta ili
poveavanje tjelesne mase, potrebe razvoja ploda u maternici, te
potrebe za proiz-vodnju odreene koliine mlijeka s veim ili manjim
sadrajem (%) mlijene masti, nazivamo proizvodni dio obroka. Tako
odrasle koze tijekom razliitih faza proizvodnog ciklusa mogu
pojesti vie ili manje krme, odnosno suhe tvari, a tu koliinu
odreujemo u odno-su prema tjelesnoj teini koze i razini
proizvodnje. Za podmirenje uzdrnih potreba odrasla koza teine 60 kg
dnevno treba 1,33 kg suhe tvari obroka, a koza teka 50 kg dnevno
treba 1,20 kg suhe tvari obroka.
U sljedeem broju Ovarsko-kozarskog lista prika-zat emo podatke
koliko suhe tvari trebamo za 1 litru mlijeka, ako suha tvar obroka
sadri razliitu koliinu proteina. Ovo e nam dati odgovor zato neki
farmeri imaju po kozi veu, a neki manju proizvodnju mlijeka.
Mineralna gnojiva KAN za prvu proljetnu prihranu poetkom oujka,
te nakon svakog otkosa. Godinja potronja istoga duika (N) najmanje
je 200 kg do najvie 300 kg u 5 do 7
navrata tijekom vegetacije.
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 13
PROIZVODNJA SIRA
TO JE HACCP I MOGUNOST NJEGOVE PRIMJENE NA OPG-ima
SLUBENE KONTROLE OBUHVAAJU: Reviziju dobre higijenske prakse
(kontrola podataka o lancu prehrane, izvedba i odravanje prostora i
opreme, higijena prije, tijekom i nakon rada, osobna higijena
osoblja, izobrazba, suzbijanje tetoina, kvaliteta vode, kontrola
temperature i kontrola hrane) i postupaka vezanih uz primjenu naela
HACCP-a; Kontrola zdravstvenog stanja ivotinja i upotreba lijekova,
ispunjavanje higijenskih zahtjeva; Mikrobioloka kontrola
mlijeka.
Zdravstvena ispravnost i nekodljivost hrane posljednjih go-dina
postale su bezuvjetan zahtjev, kako kupaca, tako i domae i
meunarodne zakonske legislative.
Povjerenstvo Codex Alimentarius (osnovano od FAO i WHO)
promoviralo je HACCP kao znanstveno utemeljen, preventivan i
trokovno najdjelotvorniji pristup sigurnosti hrane. HACCP (Hazard
Analysis and Critical Control Points, Analiza opasnosti i kritine
kontrolne toke) predstavlja struan, racionalan i susta-van pristup
za analizu i upravljanje biolokim, kemijskim i fizikim opasnostima
u cijelom prehrambenom lancu - od polja i farme do stola.
Svrha njegova uvoenja je : 1. uiniti proizvod sigurnim;2. biti u
mogunosti to dokazati.Preduvjeti za uspostavu sustava temeljenog na
HAC-
CP naelima su provoenje DHP - dobre higijenske prakse; DPP -
dobre proizvoake prakse; SOP - standardnih operativnih postupaka;
SSOP - standardnih sanitacijskih operativnih postupaka. Sedam je
naela HACCP sustava:
1. Provesti analizu opasnosti;2. Odrediti kritine kontrolne
toke;
3. Utvrditi kritine granice za svaku KKT (kontrolnu kritinu
toku);
4. Uspostaviti sustav i procedure nadzora u svim KKT;
5. Uspostaviti popravne radnje koje se poduzimaju kad nadzor
pokazuje da pojedina KKT nije pod kontrolom;
6. Uspostaviti procedure za verifikaciju, kako bi se potvrdila
uinkovitost HACCP sustava;
7. Utvrditi dokumente i evidencije primjerene prirodi i opsegu
posla koji e pokazivati uinkovitu primjenu mjera navedenih u tokama
1 do 6.
to se provjerava i na to treba obratiti panju? Konstrukcija
objekta, lokacija objekta i vezanih prostorija (putovi kretanja
osoblja, sirovine, poluproizvoda, gotovog proizvoda); Postoji li
krianje putova? Tlocrt objekta - ucrtana kretanja - radnika,
sirovina, poluproizvoda i gotovog proizvoda; Poloaj proizvodnih
linija, ukljuujui radne prostorije i prostorije za zaposlenike
(sanitarni prostori, garderobni ormarii); Podupirue usluge,
ukljuujui odlaganje otpada; Tehnologija ienja i odravanje opreme
(planovi ienja, evidencije o provoenju ienja, sredstva za ienje,
edukacija); DDD mjere (planovi i programi za provoenje
dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, oznaena mjesta
postavljanja meka, zatitne mreice na prozorima); Osobna higijena
zaposlenika (planovi noenje zatitne odjee i obue i definiranje
nedoputenih predmeta u proizvodnji, pranje ruku).
Uvoenjem sustava osiguravamo preventivan prist-up i koristimo
prednosti dobre higijene, a to su:
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 14
tiska se uz financijsku potporuasopis za uzgajivae ovaca i
koza
Zagreba ek upanijeUpravni odjel za poljoprivredu, ruralni
razvitak i 000 Zagrebumarstvo 10 Ulica grada Vukovara 72/V
www.zagrebacka-zupanija.hr
otkrivanje pogreaka u samoj proizvodnji, dui rok trajanja
proizvoda, zadovoljan kupac dovodi nove, bolji radni uvjeti,
poveani moral zaposlenika, poveana dobit, usklaenost sa zakonskom
regulativom.
ZAVRNI KOMENTARDakle, iz ranije navedenog vidimo da su
koristi
viestruke, a istodobno postoji i zakonska obveza. Samo uvoenje
HACCP sustava nije besplatno, a onaj tko ga koristi, mora biti i
educiran.
Naa obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave preradom
vlastite sirovine (mlijeka, mesa, voa, povra) nisu dovoljno
pripremljena za ovaj nain samokontrole, a i nije prihvatljivo za
njihova skromna i mala gospodarstva primjenjivati ove sustave koji
su prije svega primjenljivi u velikim proizvodnim proces-ima u
kojima rade strunjaci i ija je zarada dovoljna da pokrije i trokove
uvoenja i provoenja HACCP sustava.
Daleko od toga da na naim OPG-ima nije potreb-na kontrola, ali
se to moe jednostavnije i praktinije rjeavati putem Vodia dobre
higijenske prakse za razliite vrste proizvodnje.
Primjer uspjenog rjeavanja ovog problema je koritenje Vodia
dobre higijenske prakse za proiz-vodnju mlijenih proizvoda na
poljoprivrednom gos-podarstvu, koji je za potrebe svojih lanova
izradilo Zdruenje malih sirarjev Slovenije, a odobren je od
nadlenih tijela i institucija.
Na svakom gospodarstvu koje prerauje mlijeko u sir i dr. mlijene
proizvode postoji napravljen Vodi za to gospodarstvo, a koje opet
prema naputku iz Vodia vodi Dnevnik rada u kojem su vidljivi svi
postupci rada te je mogue pratiti sljedivost proizvoda. Istodobno,
intenzivno se radilo na edukaciji proizvoaa, od po-laganja
higijenskog minimuma (Zdruenje) pa do certi-ficiranih teajeva za
sirare koje provodi slovenska sav-jetodavna sluba.
Iz svega gore navedenog vidljivo je da pred naim proizvoaima,
ali i nama iz HZPSS, stoje veliki iza-zovi.
to se tie edukacije, nju smo za nae OPG-e orga-nizirano poeli
provoditi putem Udruga malih sirara te je i sada u tijeku edukacija
za odrasle za stjecanje za-nimanja mljekar-sirar s upisom u Radnu
knjiicu na podruju pet (5) upanija, a u koju su ukljueni i
sav-jetodavci specijalisti za sirarstvo. Do sada je diplomu steklo
stotinjak naih OPG-a.
Zadnjih pola godine pripremamo se putem Saveza udruga malih
sirara RH SirCro za izradu Vodia do-bre higijenske prakse za
proizvodnju mlijenih proiz-voda na OPG-u, ali pred nama je premalo
vremena, a puno posla. Dok je naim slovenskim kolegama za nje-govu
izradu trebalo vie od 4 godine, mi ga moramo napraviti u to kraem
roku, kako bismo sprijeili ve-like trokove naim OPG-ima koje bi
imali eventualnim uvoenjem HACCP sustava.
PROIZVODNJA SIRA EKONOMIKA
EDUKACIJA PROIZVOAA KAO NAIN SUSTAVNOGPOTPOMAGANJA RAZVOJA
KOZARSKE PROIZVODNJE U
HRVATSKOJ
Prof. dr. Zoran Grgi [email protected]
Potencijalni investitori, farmeri, obuavaju se u 25-satnim
trenin-zima svake godine u odgovarajuim strunim centrima. Koristi
se mogunost da dio svoje edukacije provedu na postojeim
komercijal-
Prof. dr. Zoran Grgi
U broju 15. Ovarsko-kozarskog lista, iz rujna 2008. godine,
prikazan je primjer potpomaganja razvoja kozarske proizvodnje u
Irskoj. Intenzivna proizvodnja kozjeg mli-jeka ve dugo nadilazi
tradicionalne okvire proizvodnje unutar obiteljskog gospodarstva za
vlastite potrebe i tek manjim dijelom za dodatni dohodak, posebno u
podrujima s oteanim uvjetima gospodarenja. Tako su u Irskoj, koja
je usporediva s nama prema maloj populaciji farmera (samo 200) koji
posjeduju koze i njihovim stadima veliine od 10 do 750 grla, zbog
planiranog poveanja proizvodnje kozjeg mlijeka, a velikog utjecaja
uvoza iz Australije i Novog Zelanda na cijene, odluili poveati
konkurentnost vlastite proizvodnje kreditiranjem razvoja.
Kreditiranje je uvje-tovano prethodnom edukacijom kako bi pro-gram
razvoja bio to sigurniji i efikasniji.
nim farmama kako bi stekli praksu u podruju uzgoja i
proizvodnje.
Kozari koji uspjeno zavre 20 sati teaja mogu se natjecati za
financiranje dogradnje postojeih objekata i podizanje novih
graevina za smjetaj koza, te stone hrane i zbrinjavanje otpada. Oko
40 % kredita moe se potroiti na muznu opremu i objekte te na opremu
za hlaenje i uvanje mlijeka. Zanimljivo je da se za kvalificiranje
u ovakve povoljne programe kreditiranja mora u okviru farme 2/3
dohotka ostvarivati od poljo-privrede. Tehniko-tehnoloki parametri
budue farme odreeni su tako da se npr. muzilite i muzna oprema tako
postavljaju da je mogue musti oko 80 koza na sat s jednim radnikom.
Trokovi ulaganja su razliiti, ovisno o visini adaptacije postojeih
objekata i njiho-vog opremanja. Prosjeno se za zasnivanje farme sa
100 koza rauna s ulaganjima od 62.600 ili 626 po kozi. Prema
podatcima u tablici 1., za niu razinu muznosti od 800 litara rauna
se s neto dobitkom od 156 po kozi, dok je kod vie muznosti taj
iznos 251 po kozi. Za usporedbu, u naim uvjetima se danas za isto
stado kalkulira s 54 - 110 dobitka po kozi.
Kod nas se kod dosadanjih operativnih programa (govedarstvo,
svinjogojstvo) takoer proraunavala tehnoloka opravdanost ulaganja i
utroka rada i materijala u proizvodnji, kako bi proizvodnja bila
konkurentna suvremenim mjerilima i isto tako isplativa za
investitora. Na alost, zagovarajui slobodu trita, dolazili smo u
situaciju da bi nakon nekog vremena ulaganja znaajno porasla,
premda za to nije bilo neke stvarne potrebe, s obzirom da su na EU
tritu cijene ostale iste ili su se neznatno mijenjale. U pravilu,
to je
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 15
EKONOMIKA
EDUKACIJA PROIZVOAA KAO NAIN SUSTAVNOG POTPOMAGANJA RAZVOJA
KOZARSKE PROIZVODNJE U
HRVATSKOJ
Tablica 1. Proraun efikasnosti poslovanja farme u EU (irski
primjer) na bazi 100 koza
Opis/ Proizvodnja litara 800 1.000Mlijeko (0,61 Euro/litra) 488
610Minus trokovi uzgoja koze -32 -32Ukupni prihodi 456
578Varijabilni trokovi 235 264Koncentrirana krma 100 132Krmiva 60
60Trokovi panjaka 15 15Veterinarski trokovi 25 25Ostali trokovi 35
32Doprinos pokria 221 314Fiksni trokovi 65 63Dobitak 156 251
vie drava potpomagala razvoj poljoprivrede povoljni-jim
kreditnim uvjetima i povratom kapitalnih ulaganja, to su vie rasli
trokovi ulaganja po jednom grlu. Neto bi porasli trokovi
papirologije, neto graevinski materijal, pa oprema i, malo po malo,
nazidalo bi se trokova vie nego dvostruko u odnosu na norma-tive
predviene Operativnim programom. Investitoru bi izgledalo da je
gotovo na istom, poetnom saldu ula-ganja, jer razlika je ionako
plaena povoljnijom kama-tnom stopom na kredit i povratom kapitalnih
ulaganja. S financijske strane, za investitora to moe biti tako,
ali dravni poticaj u obliku povlatene kamate i povrata ulaganja
zamiljen je da pomogne proizvoau, smanji rizik njegova ulaganja i
uini ga to prije konkurent-nim, a ne da popravlja dohodak i
osigurava profit dobavljaima i projektantima.
Na alost, negativna strana ovakvog promiljanja ogleda se ve u
prvim godinama vraanja kredita, kad se nerijetko posee za
zahtjevima reprograma kredita, to je najee tek odgoda neumitnog
finan-cijskog sloma, a ne stvarna pomo za restrukturiranje i
unaprjeenje proizvodnje da bi se investicija uspjeno dovela do
povrata kredita i ulaganja.
Kad se proraunavaju ekonomske pretpostavke uspjenog poslovanja
nekog modela u operativnom programu, vodi se rauna o mjerilima
suvremene teh-nologije. To znai da se proraunavaju utroci hrane i
drugog materijala prema istima u razvijenom svijetu. U naem sluaju
najee se drimo europskih primjera. Isto je i s normativima rada, te
proizvodnjom mlijeka i jaradi (jareeg mesa) po grlu. Tako se
uspjena in-vesticija u kozarstvu ne moe ostvariti ako imamo
prosjenu proizvodnju od 400-500 kg mlijeka po kozi, to je moda
dovoljno u jednom tradicionalnom uzgoju. Nova investicija mora se
opravdati u razdoblju otplate kredita i stvoriti akumulaciju za
obnovu kapaciteta - to je vano, bez uzimanja novog kredita. Kredit,
ma koliko povoljan bio, u pravilu znai da morate platiti cijenu
posuenog novca, tako da na kraju vaa kupnja kota 30-40 % vie od
trne cijene objekta, strojeva i opreme, te grla koje kupujete.
Prema podatcima u grafikonu 1. vidljivo je da za farme sa 100 i 200
koza otplata kred-ita na rok od 10 godina za cjelokupna ulaganja
znai oko 40 % vei iznos. U grafikonu 2. je vidljivo kako trokovi
otplate kredita ine oko 10 % trokova proiz-vodnje. Zato ciljana
proizvodnja investicijskog projekta
Uvijek dobro posijeene edukacije
Grafikon 1. Usporedba ulaganja i otplaenog iznosa kredita za
farmu sa 100 i 200 koza
Grafikon 2. Struktura trokova proizvodnje za farme sa 100 i 200
koza
u kozarstvu mora biti 700, 800, pa i vie kg mlijeka po muznom
grlu.
U investiciju se i ide zato da se poveaju konkurent-nost i
gospodarski uinci proizvodnje. To znai da se po proizvodnom grlu
(kozi) i jedinici ulaganja (kuni) ostvaruje vei dohodak u odnosu na
prethodno poslo-
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 16
vanje, a koji e biti na razini konkurentnosti u naem
okruenju.
Tehnoloki moguu proizvodnju od preko 800 kg mlijeka po kozi nije
mogue ostvariti bez ulaganja u suvremene objekte, opremu i grla.
Isto tako, nije ju mogue ostvariti bez dobrog menadmenta. Potrebno
je ovladati svim vjetinama i tehnikama dranja koza. Osnovu cijene
kotanja mlijeka i mesa ine trokovi hranidbe, pa treba vrlo dobro
poznavati tehnologiju suvremene proizvodnje hrane. Dodatni dohodak
u ko-zarstvu postie se preradom kozjeg mlijeka. Suvremeni zahtjevi
proizvodnje preraevina za trite takoer trae vie standarde i
poznavanje postupaka prerade i pripreme takvih proizvoda za trite.
Na kraju, vano je rei da svaki proizvoa danas mora u odreenoj mjeri
poznavati tehnike i alate odreivanja svog gos-podarskog poloaja
prije i nakon ulaska u investiciju. Isto tako, veinu proizvoaa
odbija pomisao na pa-pirologiju ishodnje kredita i dre to
nepremostivom preprekom za realizaciju svoga ulaganja. Nerijetko im
se nudi dobronamjerna pomo, koja ih dodatno kota i opet odbija od
koritenja povlatenih kreditnih linija.
U veini sluajeva, nai proizvoai kod svojih ula-ganja ne vode
rauna o svemu navedenom, to pred-stavlja tek osnovu za planiranje
investicije. U planiranju investicije treba predvidjeti sve
tehnoloke i ekonomske rizike budue proizvodnje, a sa svoje strane
proizvoa mora biti siguran da organizacijski moe realizirati
cil-janu proizvodnju mlijeka i mesa po konkurentnoj ci-jeni. Jedan
od naina kako rijeiti problem slabog odzi-va i realizacije
operativnog programa (kako pokazuje primjer smanjenja realizacije
programa razvoja gove-darstva), kao i financijske probleme
ostvarenih inves-ticija, sigurno je sustavno obrazovanje
proizvoaa.
EKONOMIKA
SUSTAVNA EDUKACIJA UZGAJIVAA KAO NUNOST UNAPRJEENJA PROIZ-
VODNJE I REALIZACIJE INVESTCIJSKOG PROJEKTA
Prolo je vrijeme kad su samo profesori na fakulteti-ma morali
stalno uiti zajedno sa svojim studentima. Danas ni strunjaci, ni
proizvoai ne mogu stati sa svojim obrazovanjem u jednom trenutku i
rei: To je to, dosta za ono ime se mislim baviti. Cjeloivotno
obrazovanje je jednostavno svima nuno, elimo li odrati korak s
konkurencijom.
Program edukacije ne treba biti previe sloen. Tre-ba pruiti
uzgajivaima dovoljno znanja i vjetina da ostvare ciljanu
proizvodnju, mogui dodatni dohodak preradom osnovnog proizvoda, te
upravljanje finan-cijskom stranom poslovanja svoga projekta.
Jedan takav projekt bi strunim predavanjima iz podruja
tehnologije i ekonomike proizvodnje te marketinkih aktivnosti
polaznike educirao za poveanja konkurentnosti tako to bi stvorili
pretpostavke efikasni-jeg poslovanja i koritenja programa ruralnog
razvoja i operativnih programa razvoja poljoprivrede u podruju
kozarstva. Poljoprivrednici bi bili ukljueni u program tehnoloke
edukacije prema dosadanjoj proizvodnji i afinitetima (proizvodnja
mlijeka, mesa i preraevina). Svi bi bili upoznati s programima
ruralnog razvoja i op-erativnim programima razvoja poljoprivrede,
postup-kom pripreme za apliciranje i prijavu na natjeaje po ovim
programima, te efikasnu realizaciju projekata u okviru navedenih
programa.
Za svako od podruja bi strunjaci s odgovarajuih institucija
proveli predavanja iji je cilj unaprijediti organizaciju i
tehnologiju proizvodnje s konkret-nim mjerama i zahvatima kako bi
bila konkurenta u
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 17
tiska se uz financijsku potporuasopis za uzgajivae ovaca i
koza
Karlovake upanijeKarlova ka upanija www.kazup.hr
sadanjim i oekivanim uvjetima operativnog progra-ma razvoja. Na
isti nain bi se provela struna preda-vanja o trnom poslovanju,
poslovnom planiranju, te izradi i prezentaciji poslovnih planova,
kao osnove za uspjeno koritenje programa ruralnog razvoja i
opera-tivnih programa razvoja poljoprivrede.
Za kozarsku proizvodnju jaradi te mlijeka i sira na
gospodarstvima u ruralnom prostoru je predviena iz-ravna prodaja
i/ili marketinko oblikovanje proizvoda za nastup na tritu, pa bi
korisnike trebalo educirati iz podruja marketinkih aktivnosti, te
stvaranja trne marke proizvoda u podruju poljoprivrednih proizvoda
i posebno u ruralnom prostoru.
Neka preporuena tematska podruja strunih pre-davanja i praktinih
vjebi:
imbenici razvoja kozarske proizvodnje u Republici
Hrvatskoj,Proizvodni sustavi u kozarskoj proizvodnji, Poveanje i
osuvremenjivanje proizvodnje na postojeim farmama koza,Izgradnja
novih kozarskih farmi, Uloga strunih slubi u razvoju kozarstva,
Mjere dravne potpore razvoju kozarstva, Povezivanje uzgajivaa u
udruge i zadruge, Proizvodnja kozjeg mesa i mlijeka u malim i
velikim proizvodnim sustavima,Razvojni programi i koritenje EU
fondova za razvoj kozarstva,Odabir sustava uzgoja i njegova uloga u
koliini i kvaliteti proizvoda, Odabir proizvodnog cilja farme,
imbenici proizvodnosti mesa i mlijeka, Reprodukcija koza u
proizvodnji mesa i mlijeka, Objekti i smjetaj koza, Hranidba koza
po fazama proizvodnje, Selekcija koza, Kvaliteta mlijeka i munja,
Tehniki zahtjevi i registracija objekta za proizvodnju sira,Osnove
tehnologije proizvodje sira i oprema u sirarstvu,Specijalno
sirarstvo i deklariranje sira,
EKONOMIKA
Menadment poslovnih sustava u kozarstvu, Planiranje,
financiranje i analiza poslovanja u kozarstvu,Investicije i
investicijski projekti u kozarstvu, Iskoritenje kapaciteta i
poslovni rezultat, Izrada biznis-plana u kozarstvu (proizvodnja
mesa, mlijeka i preraevina),Prijava projekata i izrada osnovne
projektne dokumentacije za investicije u kozarstvu i preradi
mlijeka.
OEKIVANI REZULTATI PROVEDBE PROGRAMA EDUKACIJE
Provedbom programa oekuje se da polaznici ov-ladaju znanjem i
vjetinama proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda u
ruralnom prostoru suklad-no mjerilima suvremene tehnologije, te
specifinostima naeg podneblja i kulture. Ovladat e vjetinama
ap-likacije i ocjene efikasnosti poslovanja prema programi-ma
ruralnog razvoja i operativnim programima razvoja poljoprivrede,
postupkom pripreme za apliciranje i pri-javu na natjeaje po ovim
programima, te efikasnu re-alizaciju projekata u okviru navedenih
programa.
Sve navedeno trebalo bi pridonijeti efikasnijem koritenju
programa ruralnog razvoja i razvoja pol-joprivrede, te poveanju
konkurentnosti u kozarstvu, posebno na ruralnom podruju Republike
Hrvatske, kako bi Operativni program razvoja kozarstva bio to
efikasniji. Osim to moramo osigurati dobru proizvod-nu bilancu u
proizvodnji kozjeg mesa i mlijeka, nuno je osigurati ostanak i
egzistenciju uzgajivaa na rural-nom prostoru Hrvatske.
Ciljana proizvodnja ukozarstvu mora biti 800 i vie kg
mlijeka
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 18
VETERINARSKI SAVJETNIK
OVJA TRAKAVICA -EST METARA DUGO UDOVITE U TANKOM CRIJEVU
OVCE
Prof. dr. sc. Albert Marinculi [email protected]
GDJE IVI OVJATRAKAVICA?
Ovju trakavicu nalazimo u tankom crijevu. U to smo se mogli
uvjeriti prilikom klanja i otvaranja cri-
Siguran sam da kada pomislimo na parazite, u mislima nam se vrte
slike trakastih spodo-ba o kojima sluamo ve kao djeca. Trakavice
nalazimo gotovo u svih ivih bia, pa tako i u ovaca. U nas su vrlo
este, osobito u janjadi u kojih mogu biti jedan od moguih uzroka
uginua. O tome govore i vlastiti esti nalazi itavih klupka u
crijevu iznurenih ivotinja. Jesu li trakavice uestalije nego prije?
Koliko su trakavice opasne za ovcu? Sve su to pitanja o kojima jo
uvijek ni u svijetu nije postignut konsenzus. Ipak, zasigurno,
udovite koje moe narasti i do est metara, ne moe biti potpuno
bezazleno, zar ne?
jeva. Kada se nalaze u veem broju, trakavice se mogu lako uoiti
i kroz netaknutu stijenku crijeva. Za unu-tarnju stijenku crijeva
se prihvaaju snanim siskama.KAKO PREPOZNATI OVJU TRAKAVICU?
Ova trakavica moe narasti i do est metara. Lako se prepoznaje po
lancima koji su ak etiri puta iri nego to su dugi. Na prednjem
dijelu trakavice se nal-azi manja glava koja se najee teko uoava.
Najvei dio glave zauzimaju etiri siske kojima se prihvaa za
crijevo. Kako su trakavice pravi dvospolci, preo-stali dio tijela
trakavice ine brojni lanci koji u sebi sadre samo muke i enske
spolne organe. U krajnjim lancima trakavice nalazi se razgranata
maternica s ve-likim brojem jajaaca.
IVOT OVJE TRAKAVICEOVOSI O ZEMNOJ GRINJI
Opstanak trakavice ovisi o zemnoj grinji pa i za nju kaemo da se
razvija putem posrednika, to znai da bez zemnih grinja nema ni
trakavica. Zemne grinje ive slobodno na tlu, osobito u blizini
ovjih izmeta. Hran-jenjem organskom tvari u sebe unose jajaca iz
kojih e se razviti ve za nekoliko mjeseci liinka, iz koje e u
crijevu ovce nastati odrasla trakavica.
Nai panjaci vrve zemnim grinjama. Najuporniji su ih i izbrojali
pa su pronali da ih na svega jednom etvornom metru ima ak nekoliko
stotina tisua. Ovca
Trakavica u svoj svojoj ljepoti.
est nalaz na naim panjacima, dijelovi trakavice u izmetu
ovce.
se zarazi sluajnim unoenjem grinja koje se nalaze na travi. U
crijevu ovce e iz liinki nastati odrasle duge trakavice ve za est
do sedam tjedana.
KAKO PREPOZNATI PROBLEM?Trakavice se vrlo lako mogu pronai u
crijevu. Pos-
toje i sluajevi kada ih redovito nalazimo kako vise iz mara ovce
ili pak u izmetu. Prisutnost trakavica se moe dokazati i pretragom
izmeta na prisutnost jajaaca, za to je potrebno od svake ovce
skupiti oko 10 g izmeta i dostaviti u specijalizirani laboratorij.
Zna-kovi u zaraenih ivotinja mogu biti proljev, mravost i poveani
trbuh. Neke ivotinje uzimaju i velike koliine vode. Uginue moe
nastupiti kao posljedica zaepljenja crijeva velikim brojem
trakavica.
Trakavica koja visi iz mara janjeta.
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 19
VETERINARSKI SAVJETNIK
JE LI OVJA TRAKAVICA TETNA?O tetnosti trakavice ne postoji
jedinstveno
miljenje. Postoje znanstvenici koji smatraju da ak i veliki broj
trakavica ne utjee na zdravstveno stanje i proizvodnost ovaca.
Ovakvo razmiljanje je pak za neistomiljenike neprihvatljivo jer
postoje dokazi o uginuima, ali i slabijim proizvodnim rezultatima u
ivotinja zaraenih trakavicama. Upijanjem otopljenih hranjivih
tvari, i to osobito vitamina, trakavice zasig-urno imaju tetni
uinak. Prema zagovarateljima ove teorije, trakavice siskama oteuju
sluznicu, to ima kao posljedicu proljev. Klupka isprepletenih
trakavica mogu zaepiti crijevo i onemoguiti probavu. Uvrijeeno je
miljenje da janjad s trakavicama ee obolijeva od enterotoksemije.
KAKO SPRJEITI PROBLEME S OVJOM
TRAKAVICOM? Uvrijeeno je da trakavica predstavlja znaajniji
problem u janjadi. S obzirom na veliku zastupljenost posrednika,
probleme uzrokovane ovjom trakavicom treba rjeavati tzv.
integriranom kontrolom. Ovaj ob-lik kontrole obuhvaa upotrebu
sredstava koja ubijaju trakavice (lijeenje), kao i napasivanje
ivotinja na podrujima na kojima nisu napasivane due vrijeme ili pak
u vrijeme kada su grinje manje aktivne. Poznato je da se grinje u
ranim jutarnjim satima penju na travu, dok se tijekom ostalog
dijela dana skrivaju u tlu. Broj grinja se moe kratkotrajno
smanjiti redovitim preora-vanjem zemlje. Novo naseljavanje grinja
nastupa ve za godinu dana. Za izbor uinkovitog lijeka preporua se
savjetovanje s veterinarom.
U jajacu trakavice moe se uoiti mala liinka sa est kukica.
tiska se uz financijsku potporuasopis za uzgajivae ovaca i
koza
Osje upanijeko-baranjskeUpravni odjel za poljoprivredu i
gospodarstvo www.obz.hr
HR - Vulineva 1010310 Ivani Grad
01-2882-811
www.gumex-eko.hr
- bruenje noeva- bruenje eljeva- pregled el. iaa- servis el.
iaa
PRIPREMITE SE ZA
SEZONU IANJA!
NOEVE IE LJEVE
PRIMAMO IVRA AMOPOTOM
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 20
VETERINARSKI SAVJETNIK
ZARAZNI EKTIM
Dr. sc. Antun Kosteli [email protected]
UZRONIK BOLESTIBolest uzrokuje virus koji vrlo
dugo preivljava u okolini, tako da na sobnoj temperaturi ostaje
infekti-van do 16 godina (!). Sunevo svjetlo
Zarazni ektim je bolest koja se javlja u stadima ovaca i koza
irom Hrvatske. Susreemo ga u intenzivnim uzgojima koza i
ekstenzivnim ovaca. Bolest se javlja i u stadima ovaca na otoci-ma,
a posljednji sluaj je zabiljeen na Cresu. U uzgojima koza moe
oboljeti cijelo stado, a 20 % jaradi moe uginuti. Bolest
karakterizira stvaranje krasta na usnama, jeziku, nepcu,
zglobovima, vimenu, spolnim organima, vjeama i vrhu repa. Promjene
se rjee javljaju na drugim dijelovima tijela. Bolest je najee blage
naravi, meutim, moe doi do komplikacija, poput sekundarnih
infekcija. Ovce i koze su podjednako sklone obolijevanju.
mu smanjuje infektivnost, dok ga veina dezinficijensa uspjeno
unitava.
IRENJE BOLESTIGlavni izvor zaraze su oboljele ivotinje.
irenje
bolesti na nekom podruju je esto posljedica prenoenja virusa na
odjei, obui (obilazak drugih farmi) ili opremi koja se koristi u
stajama. Najee obolijevaju mlae, slabo hranjene i od drugih bolesti
oboljele ivotinje. Bolest se moe pojaviti i u uzgojima u kojima su
koze i ovce kvalitetno smjetene i hranjene. Infekciji pogoduju
sitne rane na koi. Jarad i janjad se inficira siui majke s
promjenama na vimenu i obr-nuto.
ZNAKOVI BOLESTINakon ulaska virusa u kou prvi simptomi se
uoavaju ve za 4 do 5 dana. Bolest karakteriziraju mjehurii i
kraste koji se prvo uoavaju u kutovima usana, a mogu se nai i oko
oiju, na vimenu i kruni papka.
Kraste mogu oteavati uzimanje hrane, naroito kod mlaih ivotinja,
pa dolazi do zaostajanja u ras-tu, a esto i do uginua. Nakon 10 do
14 dana kraste otpadnu i koa poprima normalan izgled. U sluaju
sekundarnih infekcija (bakterije), moe doi do gnojen-ja rana.
Promjene se mogu javiti i na vimenu, zglobo-vima, spolnim organima
i papcima, te moe doi do sekundarnih infekcija. Nakon ozdravljenja
imunitet traje 9 do 12 mjeseci.
DIJAGNOZA BOLESTIBolest nije teko prepoznati po promjenama
na
usnama i na temelju epizootiolokih podataka (prisut-nost bolesti
na nekom podruju). Bolest sa sigurnou dokazujemo laboratorijski
izolacijom i identifikacijom virusa.
LIJEENJEPrije lijeenja moramo svaku oboljelu ili sumnjivu
ivotinju odvojiti od stada. Lijeenju moramo pristu-piti odmah.
Kraste je potrebno premazivati otopinom joda i glicerina (omjer
1:4) vie puta dnevno. Otpale kraste je potrebno spaliti. U sluaju
krvarenja, rane je potrebno premazati ili poprskati
antibiotikom.
PREVENTIVAU sluaju pojave bolesti na nekom podruju potreb-
no je strogo zabraniti pristup farmi i ivotinjama. Bole-sne
ivotinje moramo odmah odvojiti od stada, a staju i opremu temeljito
dezinficirati. Moramo sprijeiti sisanje
Zarazni ektim jaradi
Zarazni ektim janjadi
inficirane jaradi i janjadi jer mogu prenijeti infekciju na vime
majki. Stelju je potrebno spaliti jer virus u pov-oljnim uvjetima
moe dugo vremena preivjeti. Prvo muzemo zdrave ivotinje, a zatim
oboljele, sisne ake moramo dezinficirati nakon munje jedne ovce ili
koze. Muznu opremu je potrebno nakon svake munje te-meljito oprati
i dezinficirati. Jedna od preventivnih mjera je i vakcinacija
(metoda skarifikacije). ivotinje koje uvodimo moramo drati odvojeno
od stada naj-manje 30 dana, kako bismo u tom razdoblju provjerili
njihovo zdravlje, neovisno o njihovom zdravlju prilikom
kupovanja.
BOLEST U OVJEKALjudi rijetko obolijevaju od zaraznog ektima.
Bolest
se najee javlja u ljudi koji su u kontaktu s obolje-lim
ivotinjama (uzgajivai, agronomi, veterinari). Promjene se javljaju
lokalno na rukama i licu u obliku kvrica i mjehuria, a moe doi i do
gnojenja rana. Tijekom bolesti moe se javiti i poviena tjelesna
tem-peratura.
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 21
Jajace velikog metilja Razvojni ciklus velikog metilja Veliki
metilj
Pfizer Croatia d.o.o. Zagreb, Radnika cesta 80tel. ++385 1 3908
77 fax. ++385 1(0) 7 (0) 6390 499
Pouzdan partner zazdravlje vaih ovaca!
titi vae ovce od
VELIKOG METILJAVELIKI METILJ ( )Fasciola hepatica
Za ovcu osobito veliku opasnost predstavlja veliki metilj.
Uestalost velikog metilja vea je za vlanih razdoblja s obzirom
da se razvojni oblici nalaze u vodi ili pak vodenim puevima.
Ovce se metiljima zaraavaju uzimanjem trave na kojoj se nalaze
tzv.
metacerkarije i to u razdoblju od svibnja do listopada. Kao
posljedica unoenja velikog broja metacerkarija, jetru napada veliki
broj
mladih metilja pristiglih iz crijeva. Lutajui po jetri mladi
metilji nastoje pronai put do uovoda. Mladi metilji su vrlo
agresivni te
mogu uzrokovati oteenja koja mogu dovesti i do uginua ovce.
Veliki gubi ci nastaju i kao posljedica unoenja manjih koliina
metacerkarija tijekom dueg razdoblja. Odrasli metilji mogu u
ovci ivjeti i etiri do pet godina pa se smatra da je dovoljna
samo
jedna zaraena ovca pa da ugrozi cijelo stado. Glavni znakovi
metiljavosti su mravost, bljedilo sluznica te oteenje donjeg
dijela
glave.
Kontrola metilja temelji se na pravilnom lijeenju i to
sredstvima koja unitavaju mlade i odrasle metilje.
1 Uspjena kontrola velikog metilja temelji se na trokratnoj
primjeni lijeka. Prvi puta lijek se primjenjuje u proljee
(travanj-svibanj)
kako bi se unitili odrasli oblici i samim time sprijeila
kontaminacija tla i vode jajima. Lijeenje treba ponoviti tijekom
listopada,
ali ovog puta lijekom koji je uinkovit protiv mladih metilja.
Istim sredstvom lijeimo ovce i u sijenju.
2. Uestalije lijeenje treba se provoditi za vrijeme dugotrajnih
vlanih razdoblja.
3. Ovce koje su pasle na podruju koje se odlikuje uvjetima za
razvoj velikog metilja treba obvezno lijeiti prije nego se
pripoje
ostalom dijelu stada.
4. Protiv metiljavosti treba obvezno lijeiti sve nove ivotinje.
Nakon lijeenja, ivotinje treba drati odvojeno tijekom sljedeih
etrnaest dana.
5. Vano je onemoguiti ovcama ispau u movarnom podruju inae
obiluj vodeni puevi .
t
.
koje e m ma
Kako se uinkovito boriti protiv metilja?
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 22
tiska se uz financijsku potporuasopis za uzgajivae ovaca i
koza
grada Obrovca-Obala kralja Dmitra Zvonimira 2 23450 Obrovac
VETERINARSKI SAVJETNIK
UGIBANJE JANJADI NA OTOKU CRESU
Dr. sc. Antun Kosteli [email protected]
Ovce iz stada u kojem je dolo do najveeg uginua nisu tretirane
pro-tiv parazita u zadnjoj treini gravid-iteta. Kako bi uvali ovce
i janjad od napada divljih svinja, stada su drana na ograenim
povrinama, ime je
Dr. sc. Antun Kosteli
Poetkom ove godine na otoku Cresu je u pojedinim stadima dolo do
masovnog uginua janjadi, najveim dijelom na podruju Tramuntane. U
jednom stadu je uginulo preko 350 janjadi. U rjeavanje sluaja bile
su ukljuene sljedee institucije: Hrvatski veterinarski institut,
Veteri-narski fakultet, Veterinarski zavod u Rijeci, veterinarske
inspekcije i Veterinarska stanica Rijeka. Sluaj je nepotrebno dobio
medijsku pozornost jer su se javila razliita tumaenja, a da se
pre-thodno nisu ekali rezultati pretraga i miljenje strunjaka.
Utvreno je da je masovno uginue janjadi bilo posljedica cijelog
niza okolnosti, a ne posljedica samo jedne bolesti.
ovcama ogranieno kretanje i ispaa koja je pritom bila oskudna.
Iako su ovce bile dohranjivane sijenom, zbog masovne invazije
parazitima nisu bile u dobroj kondiciji u zadnjoj treini
graviditeta. Janjad se nije mogla dobro razvijati jer su ovce bile
pothranjene, zbog ega nije dolo do sinteze kvalitetnog kolostruma.
O ulozi ko-lostruma i vanosti njegovog davanja janjadi u prvim
satima ivota pisano je ve nekoliko puta u Ovarsko-kozarskom listu.
Zbog nedostatka mlijeka janjad je poela pasti travu koja je bila
zagaena velikim brojem jajaaca razliitih vrsta parazita, prilikom
ega je dolo do invazije koja je kod veeg broja ivotinja uzrokovala
zaostajanje u rastu i uginue. Pojedini uzgajivai su potpuno pogreno
mislili da e tretiranjem ovaca pro-tiv parazita zatititi i janjad
preko mlijeka.
Osim unutarnjih parazita, utvrena je invazija jan-jadi i
krpeljima, o ijem je tetnom djelovanju, naroito na janjad, takoer
pisano u naem listu. U veem broju stada su utvrene promjene na koi
janjadi, naroito na podruju glave i usne upljine. Virusolokom
pre-tragom u Hrvatskom veterinarskom institutu utvreno je da se
radi o zaraznom ektimu. Kako su se promjene javljale i u usnoj
upljini, janjad zbog bolnosti nije mog-la sisati ili je oteano
sisala.
Janjenje se odvijalo u sijenju i veljai, u vrijeme obilnih kia i
hladnoe. Janjad, zbog pothranjenosti ovaca, nije mogla posisati
dovoljnu koliinu kolostruma koji je vaan u uspostavi
termoregulacije organizma. Pojednostavljeno, kolostrum je gorivo
koje daje en-ergiju za grijanje janjadi u prvim satima ivota
janjadi. Hranidba se u prvim danima i tjednima ivota temelji
iskljuivo na sisanju.
MOGU LI SE UGINUA SPRIJEITI?Naravno da se uginua mogu sprijeiti,
iako
uzgajivai moraju biti svjesni da je odreeni postotak (do 10 %)
uginua janjadi vrlo esto neizbjean. Otoko ovarstvo je vrlo
specifino jer ovce tijekom cijele go-dine borave na otvorenim
povrinama. Zdravlje ovaca najee ugroavaju upravo paraziti,
nedostatna hranid-ba (paa) i napajanje. Svakako moramo spomenuti da
su ovce na nekim otocima ugroene od strane alohtone divljai, kao to
su agljevi (Pag) i divlje svinje (Krk i Cres). tetno djelovanje
parazita mora se sprjeavati redovitim tretiranjem ovaca
odgovarajuim lijekom. Vrijeme tretiranja, nain i odabir lijeka
uzgajiva mora prepustiti veterinarskom strunjaku, a ne nasumino
(nestruno) lijeiti. Koproloka pretraga (pretraga ba-lege) mora
prethoditi svakom tretiranju protiv parazita, naroito veih
stada.
Nadalje, ovce je tijekom zimskih mjeseci potrebno dohranjivati
sijenom i itaricama, kako bi se osigu-rao normalan rast i razvoj
ploda u maternici, sinteza kvalitetnog kolostruma i luenje dovoljne
koliine mli-jeka za sisanje janjadi.
Kako bi se izbjegao utjecaj kie, visoke vlanosti zra-ka i
hladnoe na zdravlje janjadi, janjenje je potrebno planirati u
veljai i oujku (stada za proizvodnju mesa), kako bi se izbjegli
hladni mjeseci (prosinac, sijeanj). Ova mjera je za uzgajivae,
naroito na Kvarnerskim otocima, esto neprihvatljiva jer ne e imati
janjad za prodaju u vrijeme Uskrsa, kada je najvea potranja.
Sluaj s otoka Cresa je pokazao vanost provoenja preventivnih
mjera kojima titimo zdravlje ovaca i jan-jadi. Navedene mjere ne
obuhvaaju samo davanje li-jekova protiv parazita, nego i
vakcinaciju, odgovarajuu hranidbu i itav niz drugih zahvata. U
sluaju uginua, pogotovo veeg broja ivotinja, uzgajivai su duni
odmah obavijestiti nadlenu veterinarsku slubu.
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 23
VETERINARSKI SAVJETNIK
KETOZA U KOZAI KAKO JE SPRIJEITI
Ketoza (ketosis, acetonemia) je metabolika bolest preivaa, najee
visoko mlijenih ivotinja. Tipina ketoza javlja se u krava muzara,
ali i visoko produktivnih mlijenih koza i osta-lih preivaa razliite
dobi i pasmine, najee nekoliko tjedana po porodu, tj. u punoj
laktaciji, ali i u bilo kojoj drugoj prilici kada su metaboliki
procesi preoptereeni.
Moravec Manuela
Ketoza se javlja i u uvjetima nedostatne, prekomjerne i
neuravnoteene hranidbe, kao posljedica relativnog gladovanja, kao
komplikacija kod indigestija (alimen-tarnih i traumatskih), kod
upale maternice i vimena, pa i kod teih intoksikacija i infekcija.
Takvo patoloko stanje u organizmu nastaje zbog nakupljanja
ketonskih tijela (ketoni). Ketoni predstavljaju nusproizvod kod
prijetvora masti u ugljikohidrate, koje inae preivai, iako
ogranieno, u fiziolokim prilikama koriste kao iz-vor energije. Pri
razvoju ketoze temeljnu ulogu igraju acetoctena i
beta-hidroksimaslana kiselina te njihov dekarboksidacijski produkt
aceton.
Zbog poveane tvorbe ketonskih nusproizvoda javlja se naruena
tvarna i energetska ravnotea or-ganizma, odnosno opskrba organizma
energijom je manja i nije u skladu s njegovim energetskim
potre-bama. Postoje tri tipa ketoze. Ketoza 1. tipa, koja se javlja
najee unutar 6 do 8 tjedana po jarenju, ketoza 2. tipa poznata pod
nazivom sindrom debele krave (engl. fat cow syndrome); taj naziv je
usvojen jer su sluajevi istraeni i opisani iskljuivo kod krava, no
klinika slika je vidljiva i kod koza i drugih preivaa, a oznaava
kliniku sliku ketoze, koja je vidljiva zbog raz-voja negativne
energetske bilance, i mobilizaciji masti neto prije poroda, i na
posljetku, ketoza 3. tipa, koja je uzrokovana suvikom maslane
kiseline u silai (engl. butryc acid silage ketosis).
TIP 1. KETOZEKetoza je u klasinom smislu koja se javlja unu-
tar 6 do 8 tjedana po porodu, tj. za vrijeme najvee laktacijske
proizvodnje mlijeka. Tada je koncentracija ketona u krvi viestruko
poviena, a prati je pad kon-centracije glukoze koja za sobom povlai
pad inzulina. Iako je sposobnost glukoneogeneze ouvana, sam proces
je oskudan na opskrbi organizma preteama glukoze (propionska
kiselina i bjelanevine). Dakle, javlja se kronina hipoglikemija.
Narui se energetska ravnotea izmeu koliine energije to se unese
hranom i energije koju organizam troi na veliku proizvodnju
mlijeka. Automatski poraste endogena glukoneogene-za pa organizam
zbog troenja vlastitih bjelanevina (pretea glukoze) naglo izmravi.
Istodobno dolazi i do
mobilizacije masti iz masnih rezervi koje se pojaano razgrauju u
jetri, no kako nedostaje oksal-octene kise-line, to e poveanu
razgradnju masti u jetri pratiti i poveana produkcija ketonskih
tijela. Posljedino se javlja ketonemija, tj. nagomilavanje
ketonskih tijela u krvi, poveana je koncentracija u tkivima te se
izdano izluuju i mokraom (ketonurija).
TIP 2. KETOZEPoznat je pod imenom sindrom debele krave.
Javlja se u debelih koza, ali obuhvaa i koze kod kojih je dolo
do razvoja negativne energetske bilance i mo-bilizacije masti neto
prije poroda. Osnovna promjena je masna degeneracija jetre, koja se
kliniki manifestira poslije poroda. Takva jetra ima smanjenju
sposobnost glukoneogeneze, pa ivotinje pokazuju klinike znak-ove
ketoze prvih tjedan do dva po porodu. Koncen-tracije inzulina i
glukoze u krvi su poviene. Poveana mobilizacija masti jo vie
naruava postojeu masnu degeneraciju jetre, poveava tvorbu ketona i
umanjuje apetit ivotinje. est je sluaj da takve ivotinje ugibaju
zbog infekcija (mastitis, pneumonija, metritis).
TIP 3. KETOZEOvo je tip ketoze koja je uzrokovana suvikom
maslane kiseline u hrani (engl. butryc acid silage ketosis).
Kako u silai, zbog vlage i drugih povoljnih uvjeta, doe do razvoja
bakterijske vrste Clostridium, ugljikohidrati budu razgraeni do
maslane kiseline umjesto mlijene. Takva silaa ima specifian miris
po maslanoj kiselini ili po ueglosti. Za dokaz postojanja maslane
kiseline u silai potrebno je uiniti laboratori-jsku analizu uzorka
silae.
KLINIKA SLIKASupklinika ketoza (latentna faza), traje dulje
vre-
mena, a karakterizira se nespecifinim poremeajima metaboline
ravnotee. Od znakova koji su nam vidljivi
tiska se uz financijsku potporuasopis za uzgajivae ovaca i
koza
Opina Malinska-Duba ia 22 - 51511 Malinskanica - Lina Bolmar
opine Malinska - Dubanica
Vidljivi kliniki znaci ketoze: koza je nujna, miruje, ne
poka-zuje nikakvu volju ni zainteresiranost za okolinu, ne preiva,
naglaeni su kotani izdanci, upale gladne jame, upale oi u
one duplje.
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 24
najee nalazimo neuravnoteenu muznost, sklonost mravljenju uz
ouvan i dosta dobar apetit, normalnu funkciju buraga, ali povremeno
i ketonuriju. Supklinika ketoza ostaje prikrivena sve dok
koncentracije ketona u krvi ne premae koncentracije glukoze. Zbog
njezinog latentnog tijeka i znatnih gubitaka u proizvodnji,
supklinika ketoza ima praktian i ekonomski znaaj.
Klinika (manifetna) ketoza oituje se kada koncen-tracija ketona
u krvi premai koncentraciju glukoze. U poetku klinikom slikom
prevladavaju simptomi poremeene energetske ravnotee i sindrom
indigesti-je. Muznost se naglo smanji, ivotinja mravi, tempera-tura
tijela je normalna ili ak sniena, to je posljedica smanjenja
oksidacijskih procesa u organizmu, ivotinja je nujna, smanjenog
apetita, preivanje je poremeeno, javljaju se poremeaji u funkciji
buraga (kisela indigesti-ja) u smislu atonije ili zaepa. ivotinja,
zrak koji izdie i mlijeko (koje je gorkog okusa) zaudaraju po
acetonu. Sindromu ketoze pridrue se znakovi metaboline aci-doze,
dehidracije te poremeaji u sredinjem ivanom sustavu zbog
prisutnosti acetoctene kiseline koja dje-luje toksino. Dakle, koza
je iznimno mrava s jako naglaenim kotanim izdancima kraljenice,
upalim gladnim jamama, oi su upale u one duplje, miruje, veinom
lei, ne pokazuje zainteresiranost za hranu, us-tane li, ivotinja
esto krui, lie vlastitu ili kou susjedne ivotinje, kripi zubima,
umjereno je uzbuena i vae praznim ustima. U poodmaklim sluajevima
ivotinja pada u stuporozno stanje, a na kraju se razvije i
koma.
Valja spomenuti i simptome jetre, jer su od velikog znaaja za
prognozu i daljnji tijek bolesti. U lakim sluajevima ne nalazimo ni
klinike ni biokemijske simp-tome bolesti jetre, dok u teim
sluajevima nalazimo palpatorno (na opip izvana u podruju iza
posljednjeg desnog rebrenog luka) poveanu i ponekad osjetljivu
jetru. Histoloki nalazimo masnu degeneraciju jetre (zbog poveane
mobilizacije masti iz masnih rezervi), a u poodmaklim sluajevima i
cirozu jetre.
Kako svi ovi nabrojeni simptomi, koji se javljaju u ketotinih
ivotinja, nisu specifini, tako se i sama dijagnoza nikada ne
postavlja samo klinikom pre-tragom. U supklinikim sluajevima
ketotino stanje mogue je otkriti samo sustavnom pretragom mokrae i
mlijeka na ketone, prilikom ega je zlatan standard za dokaz
postojanost i koncentracijska vrijednost beta-hidroksimaslane
kiseline u krvi, ali i prisutnost ace-toctene kiseline.
SUZBIJANJE KETOZEto se tie suzbijanja, najvanija je profilaksa,
no
njezina uspjenost uvelike ovisi o tome podmiruju li se optimalno
u kritinim razdobljima poodmakle breosti i u poetku laktacije
energetske potrebe organizma. Dakle, govorimo prvenstveno o
racionalnoj hranidbi i pravilnom reimu munje. to to zapravo znai?
Tre-bamo pravilno zasuiti kozu, nakon ega je potrebno postupno
poveavati obrok koji mora biti uravnoteen, prilikom ega treba
voditi rauna o tome u kojoj se fazi razvoja nalazi plod, te da
organizam koze mora popu-niti energetske i biokatalitike zalihe
kojima e kasnije biti u mogunosti ublaiti stres poroda i naglog
priljeva mlijeka. Odnosno, obrok hrane se postupno poveava u 3.
mjesecu graviditeta, kako bi njezin maksimum bio najvei otprilike 2
tjedna prije poroda, no to ne znai da kozu treba toviti. Da bi
sprijeili nagomilavanje masti u organizmu i naglu mobilizaciju
masnih rezervi nakon poroda, valja potkraj breosti ukloniti masti
iz hrane, davati obrok kvalitetnog livadnog sijena i lako
probavljivih ugljikohidrata. Takoer, treba izbjegavati preobilje
jedne vrste hrane u obroku. Neposredno prije samog jarenja bilo bi
poeljno umanjiti obrok volumi-nozne hrane, a koncentrat potpuno
izostaviti, kako ne
VETERINARSKI SAVJETNIK
bi dolo do prenagle navale mlijeka poslije jarenja, jer to
dodatno moe zakomplicirati postojei stres po porodu i pojavnost
drugih bolesnih stanja. Na sam dan jarenja kozi treba davati samo
kvalitetno sijeno i mlaki napoj od posija. Nakon jarenja kozu valja
postupno uvesti u laktaciju. Da bismo sprijeili nestaicu
ugljikohidrata, moemo kozama desetak dana prije jarenja i po
jarenju davati per os tvari koje organizmu predstavljaju pretee
ugljikohidrata. Takoer, bilo bi poeljno obavljati kon-trolu
koncentracije ketonskih tijela, za samog stoara izvediv postupak,
jer se moe odreivati u mokrai, samo valja kupiti indikatorske
papirie koji su nami-jenjeni ovakvoj vrsti pretrage. Poeljno je da
se visoko-produktivne koze tijekom laktacije 3 do 4 puta pretrae na
ketonska tijela u mokrai. Na taj nain stoar moe reagirati na
vrijeme kada je prisutan supkliniki (la-tentni) oblik ketoze koji
se ne moe utvrditi na temelju vanjske klinike pretrage i pozvati
veterinara koji e zapoeti lijeenje i podvrgnuti ih racionalnim
mjera-ma profilakse. Valja napomenuti da su koze iznimno osjetljive
ivotinje i ako se ne prate individualno i za-jedno sa stadom, vrlo
esto se dogodi da stoar kasno primijeti promjene u njihovu
ponaanju, to u gotovo 90 % sluajeva ukazuje na bolesno stanje. Uz
raciona-lnu hranidbu i pravilan reim munje, vano je da se ivotinje
slobodno kreu u ispustu i na pai jer se na taj nain potie luenje
hormona nadbubrene lijezde. Napokon, da bi lijeenje koje provodi
veterinar bilo uspjenije, vano je sprijeiti daljnji gubitak
energije iz organizma koze, u prvom redu gubitak ugljikohidrata u
obliku mlijenog eera. Zato prva 24 sata kozu ne treba musti
(insuflirati zrak u vime), a iduih dana samo jedanput ili
eventualno dva puta na dan. Na kraju sve-ga, uspjenost lijeenja
uvelike ovisi i o tome kad je lijeenje zapoelo. Zbog toga i jest
vano da se latentni sluajevi otkriju to ranije.
tiska se uz financijsku potporuasopis za uzgajivae ovaca i
koza
www.medjimurska-zupanija.hr
Meimurske upanije
-
BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 25
VETERINARSKI SAVJETNIK
SANITARNE MJEREU OVARSTVU I KOZARSTVU
Intenzivna stoarska proizvodnja podrazumijeva dranje velikog
broja ivotinja na rela-tivno malom prostoru. Takav nain proizvodnje
stavlja pred suvremenu vet