-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
1 | P a g e
'OTROVNI' RODITELJI
Uvod Tko su otrovni roditelji Mit o savrenim roditeljima Put do
neovisnosti Samodefiniranje Prekidanje kruga Neprimjereni roditelji
Roditelji kontrolori Roditelji alkoholiari Roditelji verbalni
zlostavljai Roditelji fiziki zlostavljai Roditelji seksualni
zlostavljai
Svi smo mi iskovani u posudama zvanim obitelj. Posljednjh smo
godina spoznali da je "obitelj"
vie od zajednice ljudi u srodstvu. Ona je sustav, grupa meusobno
povezanih ljudi, od kojih svatko utjee na svakog, na dubok i esto
skriven nain. To je sloena mrea ljubavi, ljubomore, ponosa,
tjeskobe, uitka, krivnje - neprestana plima i oseka cijelog spektra
ljudskih osjeaja. Ti se osjeaji bukaju u mranom moru obiteljskih
stavova, doivljavanja i odnosa. Kao u moru, samo je mali dio
unutranjih zbivanja u obiteljskom sustavu vidljiv s povrine. to
dublje zaronite, vie ete otkriti. Taj obiteljski sustav bio je sav
va svijet dok ste bili mladi. Odluke koje ste donosili kao dijete -
o tome tko ste i kako biste se trebali odnositi prema drugima -
bile su bazirane na tome kako vas je va obiteljski sustav nauio
gledati na svijet. Ako ste imali otrovne roditelje, vjerojatno ste
donijeli zakljuke kao to su: "Ne mogu nikome vjerovati", "Nisam
dovoljno vrijedan da netko brine o meni", ili "Nikada nita neu
postii". Takvi su zakljuci samoporaavajui i moraju se promijeniti.
Vi moete promijeniti mnoge od tih ranih zakljuaka i zajedno s njima
scenarij svog ivota, ali najprije morate shvatiti koliko je toga od
onog to osjeate i u to vjerujete bilo oblikovano vaim obiteljskim
sustavom.
Svi roditelji povremeno grijee. Niti jedan roditelj ne moe biti
emocionalno dostupan cijelo vrijeme. Sasvim je normalno da
roditelji s vremena na vrijeme viknu na svoju djecu. Svi roditelji
povremeno postanu pretjerano kontrolirajui. I veina roditelja udari
djecu, pa makar i rijetko. ine li ih takva povremena ponaanja
okrutnim ili neprimjerenim roditeljima? Naravno da ne. Roditelji su
samo ljudi i imaju niz problema. Veina djece moe se nositi s
povremenim naletima ljutnje, sve dok imaju dovoljno ljubavi i
razumijevanja. No, postoji mnogo roditelja iji su negativni obrasci
ponaanja trajni i dominantni u ivotu djeteta. To su roditelji koji
nanose tetu.
Kad sam traila rije kojom bih opisala zajedniku osobinu takvih
roditelja, stalno mi se nametala rije otrovni. Poput kemijskog
otrova, emocionalna teta koju nanose takvi roditelji iri se kroz
dijete, i kako ono odrasta, tako raste i bol. Koja je rije bolja od
otrovni da bi se opisali roditelji koji neprestano traumatiziraju
dijete, zlostavljaju ga i poniavaju, a u veini sluajeva nastavljaju
s tim ak i nakon to dijete odraste?
Bilo da su odrasla djeca ili otrovni roditelji premlaivani u
djetinjstvu, preesto ostavljani sami, seksualno zlostavljani ili se
prema njima ponaalo kao prema budalama, ili su pak bili prezatieni
ili preoptereeni krivnjom, gotovo svi imaju zaudno sline simptome:
oteeno
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
2 | P a g e
samopotovanje, koje vodi do samorazarajueg ponaanja. Na ovaj ili
onaj nain, gotovo svi se osjeaju bezvrijednima, nevoljenima i
nedoraslima.
Svi ti osjeaji u visokom stupnju izviru iz injenice da djeca
otrovnih roditelja, ponekad svjesno, a ponekad ne, okrivljavaju
sama sebe za roditeljsko zlostavljanje. Ovisnom, bespomonom djetetu
lake je osjeati se krivim zato to je napravilo neto "loe" i
zasluilo tatin bijes, nego prihvatiti zastraujuu injenicu da se
tati, zatitniku, ne moe vjerovati. Kad takva djeca odrastu,
nastavljaju nositi teret krivnje i nedoraslosti, to onemoguava
razvoj pozitivne slike o sebi. Rezultat toga je manjak povjerenja i
samopotovanja koji s druge strane, utjee na svaki aspekt njihovog
ivota.
Bolno nasljedstvo otrovnih roditelja pokazuje se u odrasloj dobi
putem potekoa u vezama, karijeri, donoenju odluka i depresijom. Bez
obzira na to kakav teret nosite - sram zbog obiteljskog alkoholizma
ili naputanja u djetinjstvu, oiljke verbalnog ili fizikog
zlostavljanja, posljedice incesta, niste krivi za loe stvari koje
su vam se dogodile u djetinjstvu!
Tko su otrovni roditelji
poetak
Neprimjereni roditelji: Stalno su usmjereni na vlastite probleme
i pretvaraju svoju djecu u "mini-odrasle" koji se brinu o njima.
Vie...
Kontrolori: Koriste krivnju, manipulaciju pa ak i pretjeranu
spremnost na pomo kako bi upravljali ivotima svoje djece.
Vie...
Alkoholiari: Zaglavljenima u negiranju i kaotinim promjenama
raspoloenja, njihova im ovisnost ostavlja malo vremena i energije
za zahtjeve roditeljstva. Vie...
Verbalni zlostavljai : Bilo da otvoreno zlostavljaju svoju
djecu, bilo da su profinjeno sarkastini, demoraliziraju svoju djecu
stalnim posramljivanjem, unitavajui njihovo samopouzdanje.
Vie...
Fiziki zlostavljai: Nesposobni kontrolirati svoj duboki bijes,
esto okrivljuju djecu za vlastito nekontrolirano ponaanje.
Vie...
Seksualni zlostavljai: Bilo da su otvoreno seksualni ili
skriveno zavodljivi, oni su krajnji izdajnici koji unitavaju samo
srce djetinjstva - njegovu nevinost. Vie...
Ako ste odraslo dijete otrovnih roditelja, postoje mnoge stvari
koje moete uiniti da se oslobodite njihovog tetnog nasljedstva
krivnje i sumnje u samog sebe. elim da nastavite s puno nade. Ne s
iskrivljenom nadom da e se vai roditelji promijeniti na neki aroban
nain, nego s realistinom nadom da se vi sami moete psiholoki
osloboditi njihovog snanog destruktivnog utjecaja. Trebate samo nai
hrabrosti. Ona je u vama.
Mit o savrenim roditeljima
poetak
Drevni Grci su imali problem. Bogovi su gledali s visine svojeg
vjenog igralita na vrhu Olimpa i sudili o svemu to su oni inili.
Kad bogovi ne bi bili zadovoljni, brzo bi kanjavali.
http://www.centar-zdravlje.hr/http://www.oc-karlovac.hr/Teme/Roditelji/neprimjereni.htmlhttp://www.oc-karlovac.hr/Teme/Roditelji/kontrolori.htmlhttp://www.oc-karlovac.hr/Teme/Roditelji/alkoholicari.htmlhttp://www.oc-karlovac.hr/Teme/Roditelji/verbalni.htmlhttp://www.oc-karlovac.hr/Teme/Roditelji/fizicki.htmlhttp://www.oc-karlovac.hr/Teme/Roditelji/seksualni.html
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
3 | P a g e
Nisu trebali biti njeni, nisu trebali biti pravedni, ak nisu
trebali niti biti u pravu. U stvari, mogli su biti potpuno
iracionalni. Iz nekog svog hira mogli su vas pretvoriti u jeku ili
vas natjerati da vjeno gurate kamen uzbrdo. Nije potrebno rei da je
takva nepredvidivost monih bogova stvorila prilian strah i
zbunjenost u njihovih smrtnih sljedbenika. Takav odnos ne razlikuje
se od odnosa otrovni roditelj - dijete. Nepredvidljiv roditelj je
zastraujui bog u oima djeteta.
Kad smo bili jako mali, nai bogoliki roditelji bili su nam sve.
Bez njih ne bismo bili voljeni, zatieni, udomljeni, nahranjeni, ve
bismo ivjeli u stalnom osjeaju straha, znajui da sami ne moemo
preivjeti. Oni su nai svemogui skrbnici, to god zatrebamo, oni nam
to prue. Budui da ne postoji netko ili neto s ime bismo ih
usporedili, pretpostavljamo da su savreni. Kako se na svijet iri
izvan kolijevke, razvijamo potrebu za odravanjem slike savrenstva,
kao obrane od velikog nepoznatog s kojim se sve ee susreemo. Sve
dok vjerujemo da su nam roditelji savreni, osjeamo se zatieno.
U drugoj i treoj godini ivota poinjemo nametati svoju
samostalnost. Opiremo se toaletnom odgoju pa uivamo u svojim
nedjelima. Prihvaamo rije ne jer nam omoguava vjebanje odreene
kontrola nad ivotom, dok je da samo jednostavan pristanak.
Nastojimo razviti jedinstven identitet, uspostaviti vlastitu
volju.
Proces odvajanja od roditelja doivljava svoj vrhunac tijekom
puberteta i adolescencije, kad se aktivno sukobljavamo s
roditeljskim vrijednostima, ukusom i autoritetom. U relativno
stabilnim obiteljima, roditelji mogu podnijeti veinu tjeskobe koju
stvaraju te promjene. Veinom e tolerirati, ako ne i podrati,
djetetovu samostalnost u nastajanju. Izreka: "To je samo faza"
standardna je utjeha roditeljima koji imaju razumijevanja, koji se
sjeaju sebe u tim godinama i prihvaaju pobunu kao normalnu fazu
emocionalnog razvoja.
Otrovni roditelji nemaju toliko razumijevanja. Jo od
kontroliranja toaletnih navika u djetinjstvu, pobunu i individualne
razlike vide kao osobni napad. Oni se brane potkrepljujui djetetovu
ovisnost i bespomonost. Umjesto da potiu zdrav razvoj, nesvjesno ga
ometaju te esto vjeruju da se ponaaju u skladu s djetetovim
najboljim interesom. Mogu koristiti fraze poput: "To jaa djetetovu
osobnost" ili "Mora nauiti razlikovati dobro od loeg", no njihov
arsenal negativnosti zaista oteuje djetetovo samopotovanje i ometa
nastanak samostalnosti. Bez obzira u kojoj mjeri roditelji vjeruju
da su u pravu, takvi napadi su za dijete zbunjujui u svom
neprijateljstvu, estini i naglosti.
Naa kultura i religije su gotovo jednoglasne u podravanju svemoi
roditeljskog autoriteta. Prihvatljivo je izraziti ljutnju na
suprunika, ljubavnika, brata, sestru, nadreenog i prijatelja, no
samouvjereno se zauzimati za svoja prava u odnosu s vlastitim
roditeljima gotovo je tabu. Koliko smo esto uli fraze: " Ne
odgovaraj tako majci" ili " Da se nisi usudila vikati na oca"?
Judo-kranska tradicija ustoliava tabu u naem kolektivnom
nesvjesnom, naglaavajui "Boga oca" i usmjerava nas da "tujemo oca i
majku". Takva ideja nalazi plodno tlo u naim kolama, crkvama i
vladi ("povratak obiteljskim vrijednostima"), pa ak i u tvrtkama. U
skladu s konvencionalnom mudrou, roditelji imaju mo kontrole nad
nama zato to su nam dali ivot.
Dijete je dano na milost bogolikim roditeljima i, kao ni drevni
Grci, dijete nikada ne zna kad e udariti sljedea munja. No, dijete
otrovnih roditelja zna da e munja doi, prije ili kasnije. Taj strah
duboko se usauje i raste u djeci. U bazi svake odrasle osobe s
kojom je ranije loe postupano - ak i kod uspjenih osoba - nalazi se
maleno dijete koje se osjea bespomono i prestraeno.
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
4 | P a g e
Kako se oteuje djetetovo samopotovanje, raste njegova ovisnost
te, proporcionalno s tim, potreba da vjeruje da su njegovi
roditelji tu da ga zatite i skrbe za njega. Jedini nain da dijete
osmisli emocionalne napade ili fiziko zlostavljanje je da prihvati
odgovornost za ponaanje otrovnih roditelja. Bez obzira na to koliko
roditelji mogu biti otrovni, uvijek imate potrebu potovati ih poput
bogova. Iako moda razumijete s jedne strane, da je va otac grijeio
kad vas je tukao, s druge strane jo uvijek moete vjerovati da je to
bilo opravdano. Intelektualno razumijevanje nije dovoljno da biste
i na emocionalnoj razini prihvatili da vi niste odgovorni.
Postoje dvije sredinje doktrine u toj vjeri u bogolike
roditelje:
"Ja sam lo, a moji roditelji su dobri." "Ja sam slab, a moji
roditelji su jaki."
Ova snana vjerovanja mogu dugo nadivjeti fiziku ovisnost o
roditeljima. Ona odravaju vjeru ivom; omoguavaju vam izbjegavanje
suoavanja s bolnom istinom da su vas vai bogoliki roditelji zapravo
izdali kada ste bili najranjiviji. Prvi korak prema kontroliranju
vlastitog ivota je suoavanje s tom istinom. Za to treba
hrabrosti.
Negacija je najprimitivniji i najmoniji obrambeni mehanizam. Ona
ukljuuje izmiljenu realnost koja umanjuje ili ak negira utjecaj
odreenih bolnih ivotnih iskustava. Zbog negacije neki od nas
zaborave to su nam roditelji inili, a to nam omoguava da ih zadrimo
na pijedestalu. Olakanje koje donosi negacija privremeno je
najbolje rjeenje, ali cijena tog olakanja je visoka. Negacija je
poput poklopca na naem emocionalnom ekspres loncu: to je due
zatvoren, pritisak postaje vei. Prije ili kasnije taj e pritisak
izbiti poklopac i doivjet emo emocionalnu krizu. Kad se to dogodi,
moramo se suoiti s istinama koje smo oajniki nastojali izbjei.
tovie, sada se moramo s njima suoiti u razdoblju izuzetnog stresa.
Ako unaprijed moemo proraditi nau negaciju, izbjei emo krizu -
otvarajui poklopac i lagano smanjujui pritisak.
Naalost, vaa osobna negacija nije jedina s kojom se morate
boriti. Vai roditelji imaju vlastite sustave negacije. U trenutku
kad nastojite rekonstruirati istinu o svojoj prolosti, osobito ako
ta istina nije povoljna za roditelje, oni mogu inzistirati na tome
da "nije bilo tako strano", "nije se dogodilo na taj nain" ili ak
"da se uope nije dogodilo". Takve izjave mogu biti izvorima
frustracije u vaim pokuajima da rekonstruirate svoju prolost,
dovodei vae doivljaje i sjeanje u pitanje. To moe oslabiti vae
povjerenje u vlastitu sposobnost doivljavanja stvarnosti i oteati
izgradnju samopotovanja.
Smrt ne okonava idealizaciju otrovnih roditelja. injenica je da
je moe pojaati. Teko je priznati povrede koje je nanio ivi
roditelj, no daleko je tee optuiti roditelja nakon smrti. Postoji
snaan tabu vezan uz kritiziranje mrtvih, kao da zadajemo niske
udarce. Kao rezultat toga, smrt otkriva neku vrstu svetosti i kod
najgorih zlostavljaa. Glorifikacija mrtvih roditelja gotovo je
automatska. Naalost, dok je otrovni roditelj zatien svetou groba,
oni koji preivljavaju dobivaju emocionalne ostatke. "O mrtvima sve
najbolje" je ouvana otrcana fraza, koja esto onemoguava pravo
rjeavanje konflikta s mrtvim roditeljima.
Bogoliki roditelji stvaraju pravila, sude i nanose bol. Kad
roditelja pretvorite u boga, ivog ili mrtvog, pristajete ivjeti u
njegovoj verziji stvarnosti. Prihvaate bolne osjeaje kao dio svog
ivota, moda ih ak racionalizirate kao dobre za vas. Vrijeme je da
prestanete. Kad otrovne
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
5 | P a g e
roditelje spustite na zemlju, kad naete hrabrosti sagledati ih
realistino, moete poeti ujednaavati svoju mo u odnosu s njima.
Put do neovisnosti
poetak
Ako ste imali otrovne roditelje, vjerojatno ste donijeli
zakljuke kao to su: "Ne mogu nikome vjerovati", "Nisam dovoljno
vrijedan da netko brine o meni", ili "Nikada nita neu postii".
Takvi su zakljuci samoporaavajui i moraju se promijeniti. Vi moete
promijeniti mnoge od tih ranih zakljuaka i zajedno s njima scenarij
svog ivota, ali najprije morate shvatiti koliko je toga od onog to
osjeate i u to vjerujete bilo oblikovano vaim obiteljskim sustavom.
Zapamtite, vai roditelji su takoer imali roditelje. Otrovni
obiteljski sustav je kao lanani sudar automobila na autoputu,
uzrokuje oteenja na generacijama i generacijama. Taj sustav nije
neto to su vai roditelji izmislili; on je rezultat akumuliranih
osjeaja, uloga, meudjelovanja i vjerovanja naslijeenih od vaih
predaka.
Vjerovanja: Postoji samo jedna istina Ako elite izvui smisao iz
zbrke i kaosa otrovnog obiteljskog sustava, morate najprije
razmotriti obiteljska vjerovanja, posebno ona koja odreuju kako se
roditelji odnose prema svojoj djeci te kako bi se djeca trebala
ponaati. Jedna obitelj, na primjer, moe vjerovati da su osjeaji
djeteta vani, dok druga moe vjerovati da je dijete "graanin drugog
reda". Takva vjerovanja odreuju nae stavove, prosudbe i
doivljavanja. Nevjerojatno su snana. Ona razdvajaju dobro od loeg i
ispravno od neispravnog. Definiraju odnose, moralne vrijednosti,
obrazovanje, seksualnost, izbor posla, etinost i financije. Takva
vjerovanja oblikuju obiteljsko ponaanje. Vjerovanja otrovnih
roditelja o djeci gotovo su uvijek usmjerena na njih same i slue
njima samima. Oni vjeruju u stvari kao to su: "Djeca trebaju
potovati svoje roditelje, bez obzira na sve", "Postoje samo dva
naina da se nato napravi: moj nain i pogrean nain" ili "Djecu treba
gledati, ali ne i sluati". Ovakvi tipovi vjerovanja oblikuju tlo iz
kojeg raste otrovno roditeljsko ponaanje.
Otrovni roditelji se opiru bilo kakvim vanjskim injenicama koje
dovode u pitanje njihova vjerovanja. Radije nego da ih promijene,
razvijaju iskrivljen pogled na stvarnost, da bi podrali ona
vjerovanja koja ve imaju. Naalost, djeci nedostaje mudrosti da
razlikuju pravu od iskrivljene stvarnosti. Kako djeca otrovnih
roditelja rastu, unose u svoje odrasle ivote i nepreispitana i
iskrivljena roditeljska vjerovanja. Postoje dvije vrste vjerovanja:
izgovorena i neizgovorena. Izgovorena vjerovanja su direktno
izraena ili priopena. Tu su, vidljiva. Moete ih uti. Izgovorena
vjerovanja su esto preruena u savjete, izraene u terinima "trebalo
bi se", "moralo bi se" i "oekuje se". Nije lako odbaciti vjerovanja
za koje ak ni ne znate da postoji. Neizgovorena vjerovanja mogu
diktirati mnoge temeljne pretpostavke o ivotu. Ona postoje ispod
razine svjesnosti. To su ona vjerovanja sadrana u nainu na koji je
va otac postupao prema vaoj majci, ili u nainu na koji je svatko od
njih postupao prema vama. Ona su vaan dio onog to uimo iz ponaanja
naih roditelja.
Postoji toliko razliitih roditeljskih vjerovanja koliko ima
roditelja. Ona formiraju kostur nae intelektualne percepcije
svijeta. Meso na tom kosturu sainjeno je od naih osjeaja i
ponaanja; kostur daje oblik. Kad nas otrovni roditelji opskrbe
iskrivljenim vjerovanjima, nai osjeaji i ponaanja mogu postati
iskrivljenima poput kostura ispod njih.
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
6 | P a g e
Izgovorena i neizgovorena pravila Iz roditeljskih vjerovanja
proizilaze roditeljska pravila. Kao i vjerovanja, roditeljska
pravila nastaju tijeko vremena. Pravila su manifestacije
vjerovanja. Ona su ta koja nas prisiljavaju da neto jednostavno
"uinimo" ili "ne uinimo". Kao i kod vjerovanja postoje izgovorena i
neizgovorena pravila. Izgovorena pravila mogu biti samovoljna, ali
su uglavnom jasna: " Provedi svaki Boi kod kue" ili " Ne odgovaraj
roditeljima". Zato to su otvorena, moemo im se suprotstaviti kao
odrasle osobe. Neizgovorena obiteljska pravila su kao fantomski
lutkari, povlae nevidljive konce i zatijevaju slijepo pokoravanje.
To su nevidljiva, prikrivena pravila koja postoje ispod razine
svjesnosti - pravila kao to su - " Nemoj biti uspjeniji od svog
oca", " Nemoj biti sretnija od svoje majke", " Nemoj voditi svoj
vlastiti ivot", " Nemoj me nikada prestati trebati" ili " Nemoj me
napustiti". Neizgovorena pravila imaju snaan utjecaj na nae ivote.
Da bismo ih promijenili, najprije ih moramo razumjeti.
Pokornost bez obzira na sve Ako su vjerovanja kosti, a pravila
meso obiteljskog sustava, onda je "slijepa pokornost" mii koji
pokree to tijelo. Slijepo se pokoravamo obiteljskim pravilima jer
ne pokoriti se znai biti izdajnikom vlastite obitelji. Odanost
domovini, politikim idealima ili religiji nije nita u usporedbi s
intenzitetom odanosti obitelji. Svi imamo te odanosti. One nas veu
uz obiteljski sustav, nae roditelje i njihova vjerovanja.
Prisiljavaju nas da se pokorimo obiteljskim pravilima. Ako su ta
pravila razumna, mogu pruiti neku etiku i moralnu strukturu za
razvoj djeteta. Meutim u obiteljima s otrovnim roditeljima, pravila
se temelje na iskrivljenim ulogama i bizarnim doivljajima
stvarnosti. Slijepo pokoravanje tim pravilima vodi do
destruktivnog, samoporaavajueg ponaanja.
Zamka pokornosti Slijepo pokoravanje oblikuje nae obrasce
ponaanja rano u ivotu i onemoguuje nam njihovo naputanje. esto
postoji velik jaz izmeu oekivanja i zahtjeva naih roditelja i onog
to mi stvarno elimo za sebe. Naalost, na nesvjesni pritisak da se
pokorimo gotovo uvijek zasjeni nae svjesne potrebe i elje.
Razarajua pravila moemo odbaciti jedino ako rasvijetlimo nesvjesno
i izvuemo ih na povrinu. Tek kad nauimo jasno vidjeti pravila,
moemo vjebati slobodno odabiranje.
Ne znam gdje ti prestaje, a gdje ja poinjem Najdramatinija
razlika izmeu zdravih i otrovnih obiteljskih sustava jest stupanj
slobode koji imaju lanovi obitelji da bi se mogli ostvariti kao
zasebne osobe. Zdrave obitelji potiu individualnost, osobnu
odgovornost i neovisnost. One potiu razvoj osjeaja vrijednosti i
samopotovanja kod djece. Nezdrave obitelji obeshrabruju
individualno izraavanje. Svi se moraju prilagoditi mislima i
postupcima otrovnih roditelja. One podupiru sjedinjavanje, brisanje
osobnih granica i stopljenost lanova obitelji. Na nesvjesnoj
razini, lanovima obitelji je teko znati gdje netko od njih zavrava,
a drugi poinje. U svojim nastojanjima da budu bliski, esto jedni
drugima gue individualnost.
Obiteljsko balansiranje Svaka obitelj stvara svoju vlastitu
ravnoteu, da bi postigla neku vrstu stabilnosti. Sve dok se
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
7 | P a g e
lanovi obitelji odnose jedni prema drugima na poznat i
predvidljiv nain, ravnotea nije naruena. Rije ravnotee
podrazumijeva smirenost i red. Meutim, u otrovnom obiteljskom
sustavu, odravanje ravnotee ja kao opasno balansiranje na ici. U
takvim je obiteljima kaos nain ivota i jedina stvarna koju lanovi
obitelji mogu raunati. Sva otrovna ponaanja koja moemo vidjeti - ak
i premlaivanje i incest - slue odravanju ove opasne obiteljske
ravnotee. Zapravo, otrovni roditelji se esto bore protiv gubitka
ravnotee poveavajui kaos.
to je obitelj otrovnija, to je manje potrebno da bi joj se
zaprijetilo, i to se lake bilo koji pomak iz ravnotee ini kao
prijetnja preivljavanju. To je razlog zbog kojeg otrovni roditelji
mogu reagirati i na najmanja odstupanja kao da se radi o ivotu ili
smrti. Nije potrebno mnogo da otrovni obiteljski sustav zapadne u
krizu: otac izgubi posao, umre roak, netko se doseli, ker pone
provoditi previe vremena s novim dekom, sin se odseli ili se majka
razboli. Veina otrovnih roditelja na krizu odgovara negiranjem,
zatakavanjem i to je najgore od svega, okrivljavanjem. A to
okrivljavanje uvijek pogaa djecu.
Kako se otrovni roditelji suoavaju s problemom U obitelji koja
relativno dobro funkcionira, roditelji se suoavaju sa ivotnim
pritiscima tako da probleme rjeavaju otvorenim razgovorom i
istraivanjem mogunosti koje stoje na raspolaganju, i ne boje se
traiti pomo izvana kad im je potrebna. S druge strane, otrovni
roditelji reagiraju na prijetnje obiteljskoj ravnotei izbacujui
svoje strahove i frustracije, vodei vrlo malo rauna o tome kakve to
posljedice ostavlja na djeci. Njihovi su mehanizmi suoavanja s
problemima kruti i za njih uobiajeni.
Meu najeima su: 1. Negiranje
Negiranje je esto prvi mehanizam suoavanja s problemima, kojem
otrovni roditelji pribjegavaju da bi povratili ravnoteu. Negiranje
ima dva lica: "sve je u redu", i "neto nije bilo u redu, ali nee se
ponoviti". Negiranje svodi na najmanju mjeru, diskreditira,
odbacuje kao alu, racionalizira ili preimenuje destruktivno
ponaanje. Preimenovanje - oblik negiranja - uzima problem i skriva
ga iza eufemizama. Alkoholiar postaje "netko tko pije u drutvu",
fiziki zlostavlja je "onaj koji uvodi disciplinu na strog
nain".
2. Projekcija Projekcija takoer ima dva lica: roditelji mogu
optuiti dijete za one nesposobnosti od kojih sami pate i mogu ga
okriviti za otrovna ponaanja koja zapravo proizilaze iz njihovih
vlastitih nesposobnosti. Na primjer, nesposoban otac koji nije u
stanju zadrati svoj posao, optuit e svog sina za lijenost i
nepokretnost, a majka alkoholiarka okrivit e svoju ker za nesreu
koja ju je natjerala da pije. Otrovni roditelji obino koriste obje
vrste projekcije da bi izbjegli preuzimanje odgovornosti za svoja
vlastita ponaanja i svoje vlastite nedostatke. Potrebno im je
rtveno janje, a to je obino najranjivije dijete u obitelji.
Sabotaa
U obiteljima s ozbiljno disfunkionalnim roditeljem - ludim,
pijanim, bolesnim ili nasilnim - ostali lanovi preuzet e na sebe
uloge spasitelja i skrbnika. To stvara ugodnu ravnoteu
slab/jak,
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
8 | P a g e
lo/dobar ili bolestan/zdrav. Ako se disfunkcionalan roditelj
pone oporavljati ili se ukljui u tretman, to moe predstavljati
ozbiljnu prijetnju obiteljskoj ravnotei. Ostatak obitelji moe
nesvjesno pronai naine za sabotiranje napretka disfunkcionalnog
roditelja, kako bi se svi mogli vratiti svojim poznatim ulogama. To
se moe dogoditi i kad se traumatizirano dijete pone
oporavljati.
Trokut U otrovnom obiteljskom sustavu jedan e roditelj esto
koristiti dijete kao povjerenika ili saveznika protiv drugog
roditelja. Djeca postaju dijelom nezdravog trokuta, u kojem ih
razvlae tjerajui ih da izaberu stranu. Kad mama kae: "Teko mi je s
tvojim ocem", ili kad tata kae :" Tvoja mama vie ne eli spavati sa
mnom", dijete postaje emocionalnim smetlitem, doputajui roditeljima
da se oslobode nekih tekoa suoavanja s njihovom izvorom.
uvanje tajni Tajne pomau otrovnim roditeljima da se suoe s
problemima tako to pretvaraju njihove obitelji u male privatne
klubove, u koje niti jedan stranac nema pristup. To osigurava vezu
koja sjedinjuje obitelj, posebno kad postoji prijetnja obiteljskoj
ravnotei. Dijete koje taji zlostavljanje govorei svome uitelju da
je palo na stepenicama, zapravo titi obiteljski klub od vanjskog
uplitanja.
Kad pogledate na otrovne roditelje iz perspektive obiteljskog
sustava - njegovih vjerovanja,
njegovih uloga i vaeg pokoravanja tim ulogama - poinje se
isticati mnogo toga samorazarajueg u vaem ponaanju. Sve bolje
razumijete mone sile koje upravljaju ponaanjem vaih roditelja, i na
kraju, vaim ponaanjem. Razumijevanje je poetak promjene. Ono otvara
nove mogunosti i izbore. Meutim, vidjeti stvari drugaije nije
dovoljno. Prava sloboda moe doi jedino ako radite stvari
drugaije.
Samodefiniranje
poetak
Emocionalna neovisnost ne trai od vas da napravite rez sa svojim
roditeljima. To znai da moete biti dijelom obitelji, a da
istovremeno budete odvojena osoba. To znai da moete biti ono to
jeste, i da moete pustiti roditelje da budu ono to jesu.
Kad se osjeate slobodnima imati svoja vlastita vjerovanja,
osjeaje i ponaanja, odvojene od onih koje imaju vai roditelji (ili
drugi ljudi), tada ste "samodefinirani". Ukoliko se vaim
roditeljima ne svia ono to inite ili kako razmiljate, neizbjeno ete
morati tolerirati odreenu nelagodu. I morat ete tolerirati njihovo
nezadovoljstvo vama u trenucima kada odluite da se neete mijenjati
zbog njih. ak i ako su neka vaa vjerovanja jednaka vjerovanjima
vaih roditelja, ili ako oni odobravaju nako vae ponaanje, kljuno je
da inite svoje vlastite izbore i da se osjeate slobodnima da se s
roditeljima sloite ili ne sloite.
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
9 | P a g e
To ne znai da vas ohrabrujem da bezosjeajno gazite preko tuih
osjeaja ili da ignorirate utjecaj koji vae ponaanje moe imati na
druge ljude. Ali ne smijete niti dozvoliti da drugi gaze preko vas.
Svi moramo pronai ravnoteu izmeu brige za sebe i brige za tue
osjeaje.
Nitko ne moe biti samodefiniran itavo vrijeme. Svi smo mi dio
veeg drutva. Nitko nije potpuno osloboen elje za tuim odobravanjem.
Nitko nije potpuno osloboen od neke vrste emocionalne ovisnosti i
vrlo malo bi nas to eljelo biti. Ljudska bia su drutvene ivotinje,
a otvorene veze zahtijevaju odreeni stupanj emocionalne
meuovisnosti. Iz tog razloga samodefinicija mora biti donekle
fleksibilna. Nema nita loeg u tome da radite kompromise sa svojim
roditeljima, dokle god je to neto to ste sami odabrali uiniti, po
svojoj slobodnoj volji. Ovdje govorim o odravanju vlastite
emocionalne cjelovitosti, iskrenosti prema samom sebi.
Ponekad je u redu biti sebian Mnogi se ljudi ne bore za sebe jer
brkaju samodefiniciju i sebinost. Rije sebian aktivira sve nae
tipke za krivnju. Ukoliko vae vlastite potrebe zakopate ispod
potreba vaih roditelja, i ako rijetko inite ono to sami elite
uiniti kako vas ne bi smatrali sebinima, izlaete se opasnosti
potiskivanja ljutnje i nedostatka samoispunjenosti, te automatskoj
reakciji. Reagirajui, obino inimo neto bez razmiljanja, bez sluanja
i bez istraivanja naih mogunosti. Ljudi su obino najreaktivniji kad
se osjeaju emocionalno ugroenima ili napadnutima. Ta se reaktivnost
moe pojaviti u gotovo svim odnosima u naem ivotu, ali je gotovo
najintezivnija s naim roditeljima. Kad ste reaktivni ovisite o tuem
priznanju. Osjeate se dobro sa samim sobom samo ako vam se nitko ne
suprotstavlja i ne kritizira vas. Vai su osjeaji izrazito
neproporcionalni dogaajima koji su ih izazvali. Dobronamjerni
savjet doivjet ete kao osobni napad; blagu konstruktivnu kritiku
kao osobni neuspjeh. Bez odobravanja drugih ljudi imat ete velike
tekoe s odravanjem ak i najmanje emocionalne stabilnosti.
Kad ste reaktivni, obino govorite reenice kao to su: "Poludim
svaki put kad mi mama govori kako da ivim svoj ivot"; "Oni stvarno
znaju kako da me izbace iz takta, uvijek poludim s njima" ili
"Dovoljno je da samo ujem tatin glas, ve mi se zacrni pred oima".
Kad dozvolite da vae emocionalne reakcije postanu automatske,
odustajete od kontrole, predajui svoje osjeaje drugima na srebrnom
pladnju. To im daje ogromnu mo nad vama.
Odgovaranje nasuprot reagiranju Suprotnost reaktivnosti je
osjetljivost i budnost. Kada ste osjetljivi i budni, istovremeno
razmiljate i osjeate. Svjesni ste svojih osjeaja, ali im ne
dozvoljavate da vas dovedu do impulzivnog reagiranja. Osjetljivost
vam takoer dozvoljava i da zadrite osjeaj vlastite vrijednosti,
usprkos svemu to bi vai roditelji mogli rei o vama. To je izrazito
korisno. Misli i osjeaji drugih ljudi vie vas ne odvlae u ponor
sumnje u sebe. Vidjet ete cijeli spektar novih mogunosti i izbora u
suoavanju s drugim ljudima, jer vaa perspektiva i osjeaj za
donoenje zakljuaka nisu vie zatrpani vaim emocijama. Osjetljivost
vam moe vratiti dobar osjeaj kontrole nad vlastitim ivotom.
Neobrambenost Nikog od nas nisu uili da odgovaramo ne branei se.
To je razlog zbog kojeg se ova tehnika ne usvaja lako. Potrebno ju
je uiti i vjebati. Takoer, veina ljudi pretpostavlja da e ih, ako
se ne budu branili u sukobima, njihovi suparnici smatrati slabima i
da e ih pregaziti. Zapravo, tono
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
10 | P a g e
je suprotno. Ako moete ostati mirni i odbiti da vas zahvati
oluja, zadravate snagu. Ne mogu dovoljno naglasiti da je od
presudne vanosti nauiti i koristiti neobrambene odgovore, naroito u
odnosu s otrovnim roditeljima. Taj tip odgovora moe u velikoj mjeri
pomoi u prekidanju kruga napada, povlaenja, obrane i jurianja.
Ovo su neki primjeri neobrambenih odgovora koje moete koristiti
u svojim dnevnim meuodnosima: - Da? - O, razumijem. - To je
zanimljivo. - Stvarno si zapeo za svoje miljenje. - ao mi je to ne
odobrava. - Daj da razmislim o tome. - Zato ne bismo priali o tome
kad ne bude uzrujan/uzrujana? - ao mi je to si povrijeen/povrijeena
(razoaran/razoarana).
Zapamtite, onog trenutka kad se ponete prepirati, ispriavati,
objanjavati ili pokuavati postii da promijene miljenje, predali ste
im vei dio svoje moi. Ako traite od nekoga da oprosti ili razumije,
dajete mu mo da odbije uiniti ono to ste od njega traili. Meutim,
ako koristite neobrambene odgovore, ne traite nita, a ako ne traite
nita, ne mogu vas odbiti.
Iskazivanje stavova Postoji jo jedna strategija ponaanja koju
nazivam "iskazivanje stavova" - koja vam moe pomoi da postanete
manje reaktivni i potai vas na putu samodefiniranja. Iskazivanjem
stavova definirate to mislite i vjerujete, to vam je vano, to ste
spremni i to niste spremni initi, o emu se moe, a o emu se ne moe s
vama pregovarati. Vanost vaih izjava moe varirati - moe se raditi o
miljenju koje imate o filmu koji ste nedavno gledali, ili o
osnovnim vjerovanjima koje imate o ivotu. Naravno, prije nego to
iskaete svoj stav, morate ga odrediti.
Kad postanete samodefinirani - kad postanete osjetljivima i
budnima, umjesto reaktivnima, kad
ponete davati jasne izjave o onome to osjeate i mislite, kad
postavite granice izmeu onog to jeste i onoga to niste spremni
initi - va e se odnos s roditeljima morati promijeniti.
Prekidanje kruga
poetak
Iako se likovi mogu promijeniti, ponavljajui krug otrovnog
ponaanja moe se prenositi s generacije na generaciju. Obiteljska
drama moe izgledati i zvuati drugaije iz generacije u generaciju,
ali rezultati djelovanja svih otrovnih roditelja nevjerojatno su
slini: bol i patnja. Fraza "prekidanje kruga" originalno je
povezana sa zlostavljanjem djece - sa sprjeavanjem da odraslo
zlostavljano dijete zlostavlja svoju djecu. Taj termin je proiren
na sve oblike nasilja.
Prekidanje kruga znai prestati se ponaati kao rtva, ili kao
zlostavljajui ili nesposoban roditelj. Vie neete igrati ulogu
bespomonog, ovisnog djeteta pred svojim partnerima, djecom,
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
11 | P a g e
prijateljima, kolegama, nadreenima ili roditeljima. I moete si
pomoi kad se sukobite sa svojim suprunikom ili djecom na nain koji
vas posramljuje. Iako promjene koje inite zapoinju s vama samima,
vidjet ete da e posljedice biti puno ire. Prekidanjem kruga, titite
svoju djecu od otrovnih uvjerenja, pravila i iskustava koja su
obojila vae djetinjstvo. Moda ak mijenjate prirodu obiteljskih
odnosa nadolazeih generacija. Jedan od najefikasnijih naina
prekidanja kruga je da se obveete da ete biti emocionalno
dostupniji svojoj djeci nego to su vai roditelji bili vama.
Jedno od obiljeja otrovnih roditelja je da se rijetko ili nikad
ne ispriaju za svoje destruktivno ponaanje. Zato je vaa isprika
ljudima koje ste povrijedili - pogotovo vaoj djeci - vaan dio
prekidanja kruga. Moda to doivljavate kao neugodnost ili znak
slabosti. Moda se bojite da e isprika umanjiti va autoritet, ali
sam se uvjerila da e vas djeca jo vie potovati zbog nje. ak i
dijete moe osjetiti da je dobrovoljna isprika znak karaktera i
hrabrosti. Iskrena je isprika jedna od najiscjeljujuih aktivnosti
koje ete poduzeti, a koje prekidaju krug nasilja.Kada se ispriate
svojoj djeci, uite ih da vjeruju svojim osjeajima i percepciji.
Zapravo govorite: "Stvari koje sam uinio, za koje si mislio da nisu
dobre, doista nisu dobre. Imao si pravo tako se osjeati". Takoer im
pokazujete da ste spremni preuzeti odgovornost za svoje pogreke.
Poruka se sastoji u tome da je u redu da i vaa djeca grijee, sve
dok za to preuzimaju odgovornost. Time to ste se ispriali, jasno im
pokazujete ponaanje puno ljubavi.
Imate tu mo promijeniti sudbinu svoje djece. Kad se oslobodite
naslijea krivnje, mrnje prema samima sebi i ljutnje, takoer
oslobaate i svoju djecu. Kad prekinete obiteljske obrasce i zaarani
krug, svojoj djeci dajete neprocjenjiv dar, a i njihovoj djeci i
unucima. I tako kreirate budunost.
Kao i veina odrasle djece otrovnih roditelja moda znate, na
intelektualnoj razini, da ukoliko do sada niste dobili emocionalnu
podrku od svojih roditelja, da je vjerojatno nikada neete niti
dobiti. Ali to razumijevanje rijetko doe do emocionalne razine.
Dijete u vama se vjerojatno jo uvijek nada da e jednog dana njegovi
roditelji - bez obzira na to koliko ogranieni bili - uvidjeti
koliko ste prekrasni i dati vam svu svoju ljubav. Moete biti
izrazito odlunima iskupiti se za svoje zloine, iako niste sigurni
koje su optube, ali kad odete svojim otrovnim roditeljima po panju
i potvrdu koja vam je nedostajala dok ste bili dijete, to je kao da
idete po vodu na prazan izvor. Vratit ete se praznih ruku.
Ljubav je vie od osjeaja. Ono to otrovni roditelji nazivaju
"ljubavlju" rijetko se moe prevesti na brino ponaanje puno ljubavi.
Veina je odrasle djece otrovnih roditelja odrastala s osjeajem
ogromne zbunjenosti u vezi sa znaenjem i osjeajima ljubavi. Njihovi
su roditelji njima radili loe stvari u ime ljubavi. Oni shvaaju
ljubav kao neto kaotino, dramatino, zbunjujue i esto bolno - neto
zbog ega su se trebali odrei svojih snova i elja. Oito je da ljubav
to nije.
Ljubav vas ne iscrpljuje, ne izbacuje iz ravnotee, ne stvara
osjeaj mrnje prema samome sebi. Ljubav ne boli, zbog nje se osjeamo
dobro. Ljubav njeguje vau emocionalnu dobrobit. Kada vas netko
voli, osjeate se prihvaeno, zbrinuto, cijenjeno i potovano. Iskrena
ljubav stvara osjeaj topline, ugode, sigurnosti, stabilnosti i
unutarnjeg mira. Kada napokon shvatite to je ljubav, moete shvatiti
i da je vai roditelji nisu mogli ili nisu znali pokazati. To je
jedna od najtunijih istina koju ete morati prihvatiti. Ali kad
jasno definirate i prihvatite ogranienja svojih roditelja, i
gubitke koje ste imali zbog njih, otvarate vrata drugim ljudima da
uu u va ivot, onima koji e vas voljeti na nain na koji to
zasluujete - na pravi nain.
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
12 | P a g e
Proces odrastanja nije linearan. Ii ete gore, dolje, naprijed,
nazad i uokolo. Oekujte da ete se spoticati, da ete grijeiti. Nikad
neete u potpunosti biti osloboeni tjeskobe, straha, krivnje i
zbunjenosti. Nitko nije. Ali ti vas demoni vie nee kontrolirati. To
je klju uspjeha. Kako budete dobivali sve vie kontrole nad prolim i
sadanjim odnosom s roditeljima, otkrit ete da e se vai drugi
odnosi, pogotovo va odnos s vama samima, izrazito poboljati. Bit
ete slobodni, moda po prvi put, uivati u vlastitom ivotu.
Dr.Susan Forward psihoterapeut & Craig Buck: "Otrovni
roditelji"
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
13 | P a g e
NEPRIMJERENI RODITELJI
poetak
Djeca imaju osnovna neotuiva prava - da budu nahranjena,
odjevena, udomljena i zatiena. Uz ova fizika prava, djeca imaju
pravo na emocionalnu njenost, uvaavanje njihovih osjeaja i
postupaka koji im omoguavaju da razviju osjeaj vlastite
vrijednosti. Djeca takoer imaju pravo biti usmjeravana odgovarajuim
roditeljskim granicama ponaanja, grijeiti i biti disciplinirana,
bez da su pri tom fiziki ili emocionalno zlostavljana. Na kraju
djeca imaju pravo biti djecom. Imaju pravo provesti svoje rane
godine zaigrano, spotano i neodgovorno. Naravno, roditelji koji
vole djecu njegovat e djeiju zrelost kad djeca ponu odrastati,
dajui im odreene odgovornosti i kune obaveze, ali nikad na raun
djetinjstva.
Djeca neselektivno upijaju i verbalne i neverbalne poruke, poput
spuve. Sluaju svoje roditelje, gledaju ih i oponaaju njihovo
ponaanje. S obzirom na to da imaju mali referentni okvir izvan
obitelji, stvari koje naue kod kue o sebi i o drugima postaju
univerzalne istine, duboko urezane u sjeanje. Roditelji su
centralni modeli identifikacije u razvoju djejeg identiteta,
osobito u fazi u kojoj dijete razvija spolni identitet. Usprkos
dramatinim promjenama u roditeljskim ulogama u zadnjih dvadeset
godina, iste dunosti koje su vrijedile za vae roditelje vrijede i
za dananje:
1. moraju zadovoljiti fizike potrebe djece, 2. moraju tititi
djecu od fizikih povreda i boli, 3. moraju zadovoljiti djeiju
potrebu za ljubavi, panjom i njenosti, 4. moraju tititi djecu od
emocionalnih povreda i boli, 5. moraju pruiti djeci moralne i etike
smjernice.
Jasno je da bi popis mogao biti i puno dui, no ovih pet
odgovornosti tvore osnovicu primjerenog roditeljstva. Otrovni
roditelji, o kojima e biti rijei, rijetko e zadovoljiti i prvu
stavku na popisu. U veini sluajeva oni su (ili su bili) jako oteeni
u vlastitoj emocionalnoj stabilnosti ili mentalnom zdravlju. Ne
samo da esto ne zadovoljavaju potrebe svoje djece, ve u mnogim
sluajevima oekuju i zahtijevaju da njihova djeca zadovolje njihove
potrebe. Kad roditelj namee roditeljske odgovornosti djetetu, uloge
u obitelji postaju neraspoznatljive, iskrivljene ili zamijenjene.
Dijete koje mora postati svoj vlastiti roditelj, ili ak postati
roditelj svom roditelju, nema osobu koju e oponaati, od koje uiti i
na koju e se ugledati. Bez roditeljskog modela osobni identitet
djeteta u ovoj e kritinoj fazi emocionalnog razvoja biti baen u
neprijateljsko more zbrke.
Roditelji koji usmjere svoju energiju na vlastito fiziko ili
emocionalno preivljavanje alju vrlo snanu poruku svojoj djeci:
"Tvoji osjeaji nisu vani. Ja sam jedini koji se broji." Mnoga takva
djeca koja su liena odgovarajueg vremena, panje i brige, poinju se
osjeati nevidljivima - kao da ne postoje. Kako bi djeca razvila
osjeaj vlastite vrijednosti - osjeaj da nisu ovdje samo da zauimaju
prostor, ve da su vana i da je nekome stalo do njih - trebaju
roditelje koji pridaju vanost njihovim potrebama i osjeajima.
Fiziko odsustvo roditelja takoer stvara niz problema. Ne postoji
sretan razvod. Razvod je nepromjenjivo traumatian za svakog u
obitelji, iako isto tako moe biti najzdraviji razvoj dogaaja u
danim okolnostima. No, nuno je da roditelji shvate da se razvode od
suprunika, a ne od obitelji. Oba roditelja imaju odgovornost
odravanja veza s njihovom djecom, usprkos
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
14 | P a g e
prekidu u svojim ivotima. Rjeenje o razvodu nije dozvola
neprimjerenom roditelju za naputanje svoje djece. Odlazak roditelja
stvara osobito bolnu lienost i prazninu u djetetu. Zapamtite, djeca
gotovo uvijek izvlae zakljuak da je njihova greka ako se dogodi
neto negativno u obitelji. Djeca razvedenih roditelja osobito su
sklona takvom vjerovanju. Roditelj koji nestane iz ivota svoje
djece potkrepljuje njihov osjeaj nevidljivosti, stvarajui tetu na
njihovom samopotovanju, koju e odvui kao kanjeniku kuglu u odrasli
ivot.
Lako je prepoznati zlostavljanje kad roditelj tue dijete ili ga
kontinuirano poniava. No, otrovnost neprimjerenih li nedostatnih
roditelja moe biti skrivena i teka za definiranje. Kada roditelji
ine tetu ne djelujui, a ne djelujui - putem onoga to ne ine, a ne
putem onog to ine - veze izmeu problema u odrasloj dobi i takve
vrste otrovnih roditelja postaju teko vidljive. Sastavni dio
problema je injenica da su mnogi od tih roditelja i sami toliko
poremeeni da izazivaju aljenje. Budui da se i sami esto ponaaju
poput bespomone i neodgovorne djece, njihova se odrasla djeca
osjeaju zatitniki. Skau u obranu roditelja, kao rtva zloina koja se
ispriava umjesto poinitelja.
Bez obzira na to to "nisu mislili nita loe" ili to su "napravili
najbolje to su mogli", te isprike zamagaljuju injenicu da takvi
roditelji prebacuju svoju odgovornost na djecu. Putem takvog
odbacivanja ovi otrovni roditelji otimaju svojoj djeci pozitivne
modele, bez kojih je zdrav emocionalni razvoj ekstremno teak. Ako
ste odraslo dijete deficitarnog ili neprimjerenog roditelja
vjerojatno ste odrasli bez da ste shvatili da postoji alternativa
za osjeaj odgovornosti za njih. Plesanje na njihovu emocionalnu
glazbu inilo se kao nain ivota, a ne izbor.
Ali vi imate izbor. Moete zapoeti proces razumijevanja da ste
grekom bili natjerani prerano odrasti, da ste nepravedno lieni svog
djetinjstva. Moete raditi na prihvaanju toga koliko je vae ivotne
energije nepovratno nestalo zbog grekom nametnute odgovornosti.
Uinite taj prvi korak i pronai ete novu rezervu energije, koja e
vam najednom postati dostupna po prvi puta - energije koju ste vei
dio ivota troili na svoje otrovne roditelje, a koja e vam napokon
poeti koristiti u naporu da postanete odgovorniji i puniji ljubavi
prema samome sebi.
Dr.Susan Forward psihoterapeut & Craig Buck: "Otrovni
roditelji"
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
15 | P a g e
RODITELJI KONTROLORI
poetak
Kontrola nije nuno negativna rje. Ukoliko majka zadri svoje
dvogodinje dijete umjesto da ga pusti da odluta na cestu, ne
nazivamo je kontrolirajuom nego razumnom. Ona provodi kontrolu koja
je usklaena sa stvarnou i motivirana je djetetovom potrebom za
zatitom i usmjeravanjem. Primjerena kontrola postaje pretjeranom
kad majka ograniava svoje dijete deset godina kasnije, dugo nakon
to je dijete savreno sposobno da samo prijee cestu.
Djeca koja nisu poticana da pokuaju, naprave, istrauju,
savladaju i riskiraju neuspjeh esto se osjeaju bespomonom i
neuspjenom. Djeca koja su pretjerano kontrolirana od prezabrinutih
roditelja i roditelja ispunjenih strahom, esto i sama postaju
zastraena i anksiozna. To oteava njihovo sazrijevanje. Mnoga od
njih ne prerastu potrebu za trajnim roditeljskim usmjeravanjem i
kontrolom tijekom adolescencije i odrasle dobi. Kao rezultat toga,
njihovi ih roditelji nastavljaju napadati, manipulirati i esto
dominirati njihovim ivotima.
Strah od toga da ih djeca nee trebati motivira mnoge
kontrolirajue roditelje na podravanju osjeaja bespomonosti kod
svoje djece. Ti roditelji imaju nezdravi strah od "sindroma praznog
gnijezda", neizbjenog osjeaja gubitka kojeg doive roditelji kad
njihova djeca odu iz roditeljskog doma. Velik dio identiteta
kontrolirajuih roditelja vezan je uz roditeljsku ulogu pa se oni
osjeaju izdanima i neputenima kada dijete postane samostalno. Ono
to ini kontrolirajue roditelje toliko podlima jest to da je
dominacija obino preruena u zabrinutost. Fraze poput: "To je za
tvoje dobro", "Ovo inim samo za tebe" i "Samo zato to te toliko
volim" znae samo jedno: "inim to samo zato to me toliko plai da u
te izgubiti pa sam te spreman/na i ojaditi".
Ne postoji nita otmjeno u izravnoj kontroli. Ona je otvorena,
dodirljiva i jasna. "Napravi kao to kaem ili neu nikada vie
razgovarati s tobom", "Napravi kako kaem ili vie nema deparca", "Ne
napravi li kako kaem, nee vie biti lan obitelji", "Usprotivi li se
mojim eljama, dobit u infarkt zbog tebe". U takvoj kontroli ne
postoji nita suptilno. Izravna kontrola obino ukljuuje zastraivanje
i esto je poniavajua. Vai osjeaji i potrebe moraju biti podinjeni
potrebama i osjeajima vaih roditelja. Uvueni ste u ponor
ultimatuma. Vae je miljenje bezvrijedno, vae su potrebe i elje
nevane. Neravnotea moi je ogromna.
Brak djeteta moe biti izuzetno ugroavajui za kontrolirajue
roditelje. Novog suprunika vide kao konkurenta za odanost svog
djeteta. To vodi do stranih bitaka izmeu roditelja i suprunika, s
odraslim djetetom ulovljenim u unakrsnu paljbu podijeljene
lojalnosti. Neki e roditelji napasti novu vezu kritikom sarkazmom i
predvianjima neuspjeha. Drugi e odbiti prihvaanje novog partnera
ili ak ignorirati samo postojanje suprunika. Neki e direktno
progoniti novog partnera. Nije neobino da te taktike stvore takve
potrese da se brak raspadne.
Postoji jo jedan moan oblik kontrole koji je, iako suptilniji i
skriveniji od direktne kontrole, jednako razoran: manipulacija.
Manipulatori dobivaju ono to ele, bez da to ikada trae, bez da
ikada riskiraju odbijanje izlaui iskreno svoje elje. Svi mi
manipuliramo drugima u razliitom stupnju. Malo nas se osjea
dovoljno sigurnima da jednostavno zatraimo sve ono to elimo pa
razvijamo indirektne naine traenja. Ne zatraimo od suprunika da nam
donese au vina, ve pitamo ima li koja otvorena boca; ne kaemo
gostima da je vrijeme da odu, ve zijevamo; od atraktivnog stranca
ne traimo broj telefona, nego se uputamo u neobavezni razgovor.
Djeca manipuliraju roditeljima jednako kao i roditelji djecom.
Suprunici, prijatelji i roaci - svi manipuliraju jedni drugima.
Prodava zarauje za ivot manipulacijom. Ne postoji nita zlo u
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
16 | P a g e
tome; u stvari manipulacija je normalan oblik ljudske
komunikacije. No, kad postane sredstvom neprestane kontrole,
manipulacija moe biti izrazito destruktivna, osobito u odnosu
roditelj - dijete. S obzirom na to da su manipulativni roditelji
toliko vjeti u skrivanju svojih iskrenih motiva, njihova djeca ive
u svijetu zbrke. Znaju da ih roditelji kontroliraju, ali ne mogu
shvatiti kako. Jedan od najeih tipova otrovnih manipulatora je
"pomaga". Umjesto da ih puste, pomagai stvaraju situacije u kojima
su "potrebni" u ivotima odrasle djece. Manipulacija esto dolazi
upakirana u dobronamjernu, no neeljenu pomo.
Mnogi otrovni roditelji usporeuju na negativan nain jedno dijete
s drugim, kako bi ciljano dijete osjetilo da se ne trudi dovoljno
da bi dobilo roditeljsku panju. To motivira dijete da uini sve to
roditelji trae kako bi ponovno zadobilo njihovu milost. Tehnika
podijeli-pa-vladaj esto se upotrebljava za djecu koja postanu malo
previe neovisna, to je prijetnja za obiteljski sustav. Svjesno ili
nesvjesno, takvi roditelji manipuliraju inae sasvim normalnim
rivalitetom izmeu brae i/ili sestara, pretvarajui ga u okrutno
nadmetanje koje ometa rast zdravih veza izmeu brae i/ili sestara.
Posljedice su dalekosene. U oitu tetu koja se nanosi djeijoj slici
o sebi, negativne usporedbe stvaraju ogorenost i ljubomoru izmeu
brae i/ili sestara, koje mogu obojiti njihove veze za cijeli
ivot.
Kad nas otrovni roditelji kontroliraju na intenzivan, zatraujui,
okrivljavajui ili emocionalno oteujui nain, obino reagiramo na dva
naina: kapituliramo ili se bunimo. Obje reakcije ometaju psiholoku
separaciju, iako se ini da je pobuna sasvim suprotna tome. Istina
je da kad se bunimo protiv svojih roditelja, kontrolirani smo
jednako kao da smo se predali.
Roditelji koji se osjeaju dobro sami sa sobom nemaju potrebe
kontrolirati svoju odraslu djecu. No, otrovni roditelji djeluju iz
dubokog osjeaja nezadovoljstva svojim ivotima i straha od
naputanja. Neovisnost njihove djece za njih je poput gubitka uda.
Kako dijete odrasta, roditeljima postaje sve vanije povui ice koje
dijete ine ovisnim. Sve dok otrovni roditelji mogu svog sina ili
svoju kerku natjerati da se osjeaju kao djeca, mnogu i zadrati
kontrolu. Kao rezultat, odrasla djeca kontrolirajuih roditelja esto
imaju vrlo mutan osjeaj identiteta. Imaju potekoa vidjeti same sebe
kao bia neovisna o svojim roditeljima. Ne mogu razlikovati svoje
vlastite potrebe od potreba roditelja. Osjeaju se bespomono.
Svi roditelji kontroliraju svoju djecu, sve dok djeca ne
uspostave kontrolu nad svojim ivotima. U normalnim obiteljima taj
se prijelaz odvija kratko nakon adolescencije. U otrovnim
obiteljima to je zdravo razdvajanje odgoeno godinama - ili
zauvijek. Moe se dogoditi tek nakon to napravite promjene, koje e
vam omoguiti da zadobijete kontrolu nad svojim vlastitim
ivotom.
Dr.Susan Forward psihoterapeut & Craig Buck: "Otrovni
roditelji"
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
17 | P a g e
RODITELJI ALKOHOLIARI
poetak
Da je osoblje Bijele kue u doba Richarda Nixona uzelo poduku iz
zatakavanja od bilo koje osobe u obitelji alkoholiara, "Watergate"
bi jo uvijek bio samo hotel u Washingtonu. Negacija preuzima
kolosalne razmjere kod svakog tko ivi u kuanstvu alkoholiara.
Alkoholizam je poput dinosaura u dnevnoj sobi. Svakome izvan
obitelji nemogue je ignorirati ga, no osobe u takvom domu,
bespomone u istjerivanju zvijeri, tjera na pretvaranje da nije
tamo. To je jedini nain na koji mogu supostojati. Lai, ispirike i
tajne uobiajene su poput zraka u tim domovima, to stvara ogroman
emocionalni kaos kod djece. Emocionalna i psiholoka klima u
obiteljima alkoholiara je vie-manje ista kao u obiteljima u kojima
roditelji koriste drogu, ilegalno ili na recept.
Opijanje jednog od roditelja je uvijek "Velika Tajna", koja
postaje ljepilo koje dri izmuenu obitelj na okupu. Velika Tajna ima
tri elementa:
alkoholiarevo poricanje vlastitog alkoholizma, usprkos jasnim
suprotnim dokazima i ponaanju koje je istovremeno i zastraujue i
poniavajue za ostale lanove obitelji
negiranje problema sa strane alkoholiarevog partnera i esto
ostalih lanova obitelji. esto se ispriavaju zbog pijanice isprikama
poput: "Mama pije samo da bi se opustila", "Tata se spotakao na
tepih" ili "Tata je izgubio posao samo zato jer ima gadnog
efa".
Maska "normalne obitelji", fasada koju obitelj pokazuje meusobno
i svijetu.
Maska "normalne obitelji" je osobito tetna za dijete jer ga
prisiljava negirati valjanost vlastitih emocija i opaanja. Gotovo
je nemogue da dijete razvije jak osjeaj samopouzdanja ako stalno
mora lagati o tome to misli i osjea. Njegova krvinja tjera ga na
pitanje vjeruju li mu ljudi. Osjeaj da oni sumnjaju u njega
nastavlja se i kad dijete postane starije, rezultirajui time da mu
je neugodno otkriti bilo to o sebi ili izraziti vlastito miljenje.
Da bi se maska odrala, potrebna je ogromna koliina energije. Dijete
uvijek mora biti na oprezu. Ono ivi u konstantnom strahu da e
sluajno otkriti istinu ili izdati obitelj. Kako bi to izbjeglo,
dijete esto izbjegava stvarati prijateljstva pa postaje izoliranim
i usamljenim. Ta usamljenost uvlai ga dublje u obiteljsku movaru.
Ono razvija ogromni i iskrivljeni osjeaj odanosti prema jedinim
osobama koje dijele njegovu tajnu: njegovim obiteljskim
zavjerenicima. Intenzivna, nekritina privrenost roditeljima postaje
njegovom drugom prirodom. Kad ue u odraslu dob, takva slijepa
odanost ostaje destruktivnim, kontrolirajuim imbenikom u njegovom
ivotu.
S obzirom da se puno energije troi na neuspjene pokuaje
spaavanja pijanica i odravanje paravana, malo vremena i paenj
preostaje za osnovne potrebe djece alkoholiara. Kao i djeca
neprimjerenih i deficitarnih roditelja djeca se alkoholiara esto
osjeaju nevidljivom. To postaje osobito bolnom tokom, jer, to je
problematiniji njihov dom, djeca trebaju vie emocionalne podrke.
Zamjena uloga javlja se u gotovo svim obiteljima gdje postoje
otrovni roditelji. U obitelji alkoholiara, roditelj koji pije
aktivno, otima djetetovu ulogu kroz svoje mizerno, zahtijevajue i
iracionalno ponaanje. On se toliko uivi u ulogu djeteta, da ne
ostavlja puno mjesta za bilo koje drugo dijete u obitelji.
Barem jedno od etvoro djece alkoholiara postane i samo
alkoholiarom i mnogi od tih odraslih popili su vrlo rano svoje prvo
pie koje su dobili od roditelja alkoholiara. Opijanje stvara
posebnu i esto tajnu vezu izmeu roditelja i djeteta. Ovaj specifini
tip zavjere stvara
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
18 | P a g e
osjeaj kolegijalnosti kod djeteta. To je esto najvie to ono moe
dobiti, a to nalikuje ljubavi i odobravanju. ak i ako dijete nije
aktivno vrbovano od strane alkoholiara, ono ostaje posebno
osjetljivo na rizik da e jednog dana postati alkoholiarom. Ne znamo
tono zato se to dogaa - moda postoje genetske predispozicije za
ovisniko ponaanje ili biokemijski poremeaj. Pretpostavljam da je
snaan faktor i to to se mnoga ponaanja i vjerovanja formiraju kroz
oponaanje i identifikaciju s naim roditeljima. Odrasla djeca
alkoholiara dobila su nasljedstvo bijesa, depresije, nemogunosti
uivanja, sumnjiavosti, oteene odnose i pretjerano razvijen osjeaj
odgovornosti. Takoer, predana im je i metoda za suoavanje s tim
izvrnutim naslijeem: opijanje.
Zato to ih je prva i najvanija veza nauila da e ih ljudi koje
vole povrijediti i da su zastraujue nepredvidivi, veina odrasle
djece alkoholiara uasava se bliskosti s drugom osobom. Uspjene
odrasle veze, bilo izmeu ljubavnika, bilo izmeu prijatelja,
zahtijevaju znatan stupanj ranjivosti, povjerenja i otvorenosti -
one iste elemente koje uniti dom alkoholiara. Kao rezultat toga,
mnogu odraslu djecu alkoholiara privlae ljudi koji su emocionalno
nedostupni zbog dubokih sukoba, koje i oni sami imaju. Na ovaj nain
takva odrasla djeca stvaraju iluziju veze, bez da se nau licem u
lice sa svojim strahom od istinske intimnosti. Ljubomora,
posesivnost i sumnjiavost teme su koje se ponavljaju u odnosima
mnoge odrasle djece alkoholiara. Rano su nauili da odnosi dovode do
izdaje i da ljubav vodi boli.
Svi roditelji su nepostojani u jednoj mjeri, ali " to je
ispravno jednog dana, a idueg je krivo"sindrom je dramatino
potenciran alkoholom. S obzirom na to da se signali i pravila
mijenjaju tako esto i neoekivano, dijete uvijek ostane zakinuto.
Roditelj koristi kritiku kao nain kontroliranja, tako da e, to god
dijete napravilo, roditelj pronai neto to e kritizirati. Dijete
postaje sredstvo za rjeavanje frustracija, rtveno janje za sve to
ne valja kod njegovih roditelja. To je podmukao nain, na koji
roditelji alkoholiari opravdavaju i ventiliraju vlastite
nedostatke. Poruka postaje: " Kad ne bi sve radio krivo, mama ne bi
morala piti". Obiteljsko rtveno janje je dobro poznata uloga za
djecu u obiteljima alkoholiara. Neki pokuavaju ostvariti negativnu
sliku o sebi, bjeei u samodestruktivno ili delinkventno ponaanje.
Drugi nesvjesno pronalaze naine da se kazne razliitim emocionalnim,
pa ak i fizikim simptomima.
Dok su neka djeca alkoholiara prisiljena biti rtvenom janjadi,
druga su gurnuta u ulogu obiteljskog junaka - "zlatno dijete".
Ovakvo je dijete preplavljeno odobravanjem oba roditelja i vanjskog
svijeta, zbog ogromne odgovornosti koju je prisiljeno preuzeti. Na
povrini, to odobravanje naizgled kao da stavlja dijete junaka u
mnogo pozitivniju okolinu nego onu rtvenog janjeta, ali u
realnosti, liavanje i osobni demoni gotovo su jednaki. Zlatno
dijete samo sebe nemilosrdno tjera na postignue nemoguih ciljeva
savrenstva, i u djetinjstvu i u odrasloj dobi.
Djeca koja odrastaju u domovima alkoholiara moraju se boriti
protiv nepredvidljivih i hirovitih okolnosti i uvredljivih
primjedaba. Kao posljedica toga, esto odrastu s izraenom potrebom
da kontroliraju sve i svakoga u svojim ivotima.
Zavreci iz bajki su rijetki u obiteljima alkoholiara. U
najboljem svijetu od svih moguih, vai bi roditelji preuzeli punu
odgovornost za svoje opijanje te uli u neki od programa lijeenja i
postali trijezni. Oni bi shvatili i priznali strahote vaeg
djetinjstva i pokuali bi postati odgovorni roditelji puni ljubavi.
Naalost, stvarnost je obino puno drugaija. Opijanje, negacija i
iskrivljavanje realnosti esto se nastavlja, dok jedan ili oba
roditelja ne umru. Mnoga odrasla djeca alkoholiara dre se za nadu
da e se njihov obiteljski ivot magino pretvoriti u "Cosby Show",
ali ustrajanje u toj nadi moe ih samo dovesti do snanog pada.
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
19 | P a g e
Ako ste odraslo dijete alkoholiara, klju za preuzimanje kontrole
nad vaim ivotom je da se sjetite da se vi moete promijeniti, bez da
mijenjate svoje roditelje. Vaa dobrobit ne mora ovisiti o vaim
roditeljima. Moete nadrasti traume svog djetinjstva i njihove moi
nad vaim odraslim ivotom, ak i ako vai roditelji ostanu isti kakvi
su uvijek bili. Samo se morate obvezati da ete raditi na sebi. Prvi
korak da se dinosaur istjera van iz dnevne sobe je suoavanje s
njim.
Dr.Susan Forward psihoterapeut & Craig Buck: "Otrovni
roditelji"
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
20 | P a g e
RODITELJI VERBALNI ZLOSTAVLJAI
poetak
Grube rijei, omalovaavajui komentari i poniavajue kritiziranje
mogu djeci davati izrazito negativne poruke o njima samima, poruke
koje mogu imati dramatian utjecaj na njihovu buduu dobrobit. Kao
drutvo tradicionalno smo smatrali da je discipliniranje djece
privatna stvar, koja se treba rjeavati unutar obitelji, obino kao
oeva diskrecija. Danas mnogi strunjaci prepoznaju potrebu za novim
postupcima u suoavanju s proirenim fizikim i seksualnim
zlostavljanjem djece. Ali ak ni oni najzabrinutiji ne mogu uiniti
nita za verbalno zlostavljano dijete. Ono je sasvim samo.
Veina roditelja e povremeno rei neto poniavajue svojoj djeci. To
nije nuno verbalno zlostavljanje. Ali jest zlostavljanje kad se
dijete esto verbalno napada zbog njegovog izgleda, inteligencije,
kompetentnosti ili njegove vrijednosti kao ljudskog bia. Kao
kontrolirajui roditelji, verbalni zlostavljai imaju dva razliita
stila. Postoje oni koji napadaju direktno, otvoreno, te pokvareno
degradiraju svoju djecu. Nazivaju ih glupom, bezvrijednom ili
runom. Govore da bi bilo bolje da njihovo dijete nije nikada
rodilo. Zaboravljaju na djetetove osjeaje i dugorone posljedice
njihovih stalnih napada na razvoj djetetove slike o sebi.
Ostali verbalni zlostavljai su vie indirektni, napadaju dijete
neprestanom kiom zadirkivanja, sarkastinosti, uvredljivih nadimaka
i profinjenih "sputanja". Ovi roditelji esto kriju svoje
zlostavljanje iza fasade humora. Oni zbijaju ale poput: "Posljednji
put sam vidio tako veliki nos na Velebitu" ili:"To je odlina jakna
- za klauna", ili:"Vjerojatno si bio doma bolestan kad se dijelio
mozak". Ako se dijete ili bilo koji drugi lan obitelji ali,
zlostavlja ga uporno optuuje za nedostatak smisla za humor. "On zna
da se ja samo alim", rei e, kao da je rtva njegovog zlostavljanja
suradnik. Svi smo krivi za zbijanje ala na tui raun. Veinu vremena
te su ale relativno bezopasne. Ali, kao i u drugim oblicima
otrovnog roditeljstva, esto se okrutnost i izvor tih ala moe
pretvoriti u zlostavljanje. Djeca vjeruju i pounutruju ono to
njihovi roditelji govore o njima. Sadistino je i destruktivno od
roditelja neprestano ponavljati ale na raun osjetljivog
djeteta.
Mnogi roditelji prikrivaju svoje verbalno zlostavljanje pod
krinkom usmjeravanja u ivotu. Kako bi opravdali okrutnost i
omalovaavajue primjedbe, koriste racionalizacije poput: "Pokuavam
ti pomoi da postane bolji ovjek", ili: "ivot je teak i uimo te kako
da se nosi s njim". S obzirom na to da ovo zlostavljanje nosi
zatitnu masku edukacije, osobito je teko odraslome djetetu priznati
njegovu destruktivnost.
Potreba za tim da se postigne da se netko osjea nesposobnim,
kako bi se druga osoba osjeala sposobnom, brzo se pretvara u
natjecanje. Zdravi roditelji doivljavaju porast djetetovih
sposobnosti s uzbuenjem i veseljem. Natjecateljski roditelji, s
druge strane, esto se osjeaju lienima, tjeskobnima, ak uplaenima.
Veina takvih roditelja nije svjesna razloga takvih osjeaja, ali zna
da ih dijete potie da neto naprave. Tijekom adolescencije, male
djevojice postaju ene, a mali djeaci postaju mukarci. Adolescencija
je osobito ugroavajue vrijeme za nesigurnog roditelja. ene se boje
da stare i gube svoju ljepotu. Mogu vidjeti svoje keri kao
suparnice i imaju potrebu poniziti ih, osobito pred svojim muevima.
Mukarci mogu osjeati prijetnju svojoj muevnosti i moi. Ima mjesta
za samo jednog mukarca u kui, tako da koriste ismijavanje i
poniavanje, da bi se njihovi sinovi osjeali malima i bespomonima.
Mnogi adolescenti pogoravaju situaciju time to se otvoreno natjeu
da bi testirali svoju odraslost.
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
21 | P a g e
Suparniki roditelji esto su bili rtve liavanja u svome
djetinjstvu, od hrane do odjee, ili ljubavi. Bez obzira na to
koliko imaju, jo uvijek ive u strahu da nemaju dovoljno. Mnogi od
ovih roditelja ponovo proivljavaju sa svojom djecom natjecanje koje
su doivjeli s vlastitim roditeljima ili braom i sestrama. Ovo
nepravedno natjecanje stavlja ogroman pritisak na dijete. Usprkos
tome to kompetitivni roditelji mogu tvrditi da ele najbolje za
svoju djecu, njihov skriveni plan je da se osiguraju da ih njihova
djeca ne prestignu. Nesvjesne poruke su snane: "Ne moe biti
uspjeniji od mene", ili: "Ne moe biti sretnija od mene". Drugim
rijeima: "Svi imamo svoje granice, a ja sam tvoja".
Budui da su te poruke duboko urezane, ak i ako odraslo dijete
natjecateljskih roditelja uspije uspjeti u neemu, esto ima osjeaj
ogromne krivnje. to je uspjenije, jadnije je. To esto vodi
sabotiranju vlastitog uspjeha. Za ovu odraslu djecu otrovnih
roditelja, potpostignue je cijena mirne savjesti. Kontroliraju
svoju krivnju, nesvjesno se ograniavajui, kako ne bi prestigli
svoje roditelje. Na neki nain, ona ispunjavaju negativna
proroanstva svojih roditelja.
Neki roditelji koji su verbalni zlostavljai ne trude se sakriti
iza racionalizacija. Umjesto toga, bombardiraju svoju djecu
okrutnim uvredama, govorima, objavama i podcjenjujuim imenima. Ovi
roditelji su izrazito neosjetljivi i na bol koju nanose i na
dugotrajnu tetu koju ine. Takvo buno verbalno zlostavljanje moe se
duboko ukorijeniti u djetetovom samovrednovanju, ostavljajui velike
psiholoke oiljke.
Nemogua oekivanja od djece da budu savrena drugi je uobiajeni
okida izrazitih verbalnih napada. Mnogi roditelji, koji verbalno
zlostavljaju, sami imaju visoka postignua, ali preesto njihovi
domovi postanu mjesto za izbacivanje stresa vezanog uz karijeru.
(Roditelji alkoholiari mogu takoer postavljati nemogue zahtjeve
svojoj djeci, i tada koriste djetetov neuspjeh da bi opravdali
opijanje).
Izgleda da roditelji perfekcionisti ive u iluziji da bi njihova
obitelj bila savrena kad bi imali savrenu djecu. Stavljaju teret
stabilnosti na dijete, kako bi izbjegli suoavanje s injenicom da
oni, kao roditelji, ne mogu to postii. Dijete ne uspije pa postane
rtveno janje za obiteljske probleme. Ii tada je optereeno
krivnjom.
Djeca trebaju initi pogreke i otkrivati da to nije kraj svijeta.
Tako stjeu samopouzdanje za isprobavanje novih stvari u ivotu.
Otrovni roditelji nameu neostvarive ciljeve, nemogua oekivanja i
pravila koja se neprestano mijenjaju. Oekuju da e njihova djeca
reagirati s odreenim stupnjem zrelosti, koja dolazi samo iz ivotnog
iskustva nedostupnog djeci. Djeca nisu odrasli u malom, ali otrovni
roditelji oekuju da se ponaaju kao da jesu.
Odrasla djeca roditelja perfekcionista obinu krenu jednim od dva
puta. Ili se nemilosrdno tjeraju na zadobivanje ljubavi i
odobravanja roditelja, ili se pobune, do toke u kojoj razviju strah
od uspjeha. Ima onih koji se ponaaju kao da ih netko stalno
procjenjuje. Kua nikad ne moe biti dovoljno ista. Nikad ne mogu
uivati u uspjehu jer su uvjereni da su mogli bolje. Osjeaju pravu
paniku ako naprave i najmanju pogreku. Zatim postoje i oni koji ive
ivot promaaja, jer se ne mogu nositi s rijei koja poinje s "u" -
uspjeh.
Iako nema sumnje da djeca mogu biti oteena poniavanjem koje
doivljavaju od svojih prijatelja, uitelja, brae ili sestara i
drugih lanova obitelji, ipak ih najvie ranjavaju njihovi roditelji.
Oni su centar svijeta malog djeteta. I ako tvoji sveznajui
roditelji misle loe stvari o tebi, onda to mora biti istina. Ako
mama uvijek govori: "Ti si glup", onda si glup. Ako otac stalno
govori: "Ti si bezvrijedan", onda to i jesi. Dijete nema drugu
stranu pa da moe posumnjati u takve procjene.
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
22 | P a g e
Kada uzmete takva negativna miljenja iz tuih usta i stavite u
svoje nesvjesno, vi ih "internalizirate". Internalizacija
negativnog miljenja - mijenjanje "ti si" u "ja sam" - temelj je
niskog samopotovanja. Osim to znaajno teti slici o sebi kao
kompetentnoj osobi vrijednoj ljubavi, verbalno zlostavljanje moe
stvoriti samoispunjujua negativna oekivanja o tome kako ete se snai
u svijetu.
Dr.Susan Forward psihoterapeut & Craig Buck: "Otrovni
roditelji"
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
23 | P a g e
RODITELJI FIZIKI ZLOSTAVLJAI
poetak
Postoji visok stupanj nesuglasica i zbrke oko definicije fizikog
zlostavljanja. Mnogi ljudi i dalje vjeruju da roditelji ne samo da
imaju pravo, ve i odgovornost koristiti se tjelesnim kanjavanjem
svoje djece. Najei moto roditeljstva u engleskom jeziku jo uvijek
glasi: "Potedi batinu i razmazie dijete". Sve donedavno, djeca nisu
imala nikakva zakonska prava. Promatrana su kao imovina, dijelovi
vlasnitva njihovih roditelja. Stotine godina, roditeljska prava su
smatrana svetinjom - u ime discipline roditelji su mogli raditi
svojoj djeci gotovo sve to su htjeli, samo ih nisu smjeli
ubiti.
Danas su se naa mjerila suzila. Problem fiziki zlostavljanjog
djeteta toliko se proirio, da je prepoznavanje u javnosti prisililo
na pravni sustav da postavi granice fizikom kanjavanju. U pokuaju
da se razjasni to sve ini fiziko zlostavljanje, Ameriki Kongres je
1974. godine donio Odluku o dravnoj prevenciji i tretmanu
zlostavljane djece. Ovaj spis definira fiziko zlostavljanje kao:
"nanoenje fizikih ozljeda, kao to su masnice, opekotine, modrice,
porezotine, frakture kostiju i lubanje, koje su uzrokovane
udaranjem, lupanjem, grizenjem, rezanjem, vezanjem, pljuskanjem
itd." Kako se ta definicija primjenjuje u zakonu, esto je stvar
interpretacije. Svaka drava ima svoje zakone o zlostavljanju djece
koji su slini saveznom zakonu, koji je donekle mutan u svom opsegu.
Dijete sa slomljenom rukom je oigledno bilo zlostavljano, ali veina
tuitelja imat e odbojnost prema podizanju tube protiv roditelja
koji je nanio ozljede djetetu prilikom davanja batina.
Nisam odvjetnik ni policajac, ali vie od dvadeset godina gledam
patnju koju moe stvoriti "legalno" tjelesno kanjavanje. Imam
vlastitu definiciju fizikog zlostavljanja: to je svako ponaanje
koje dovodi do znaajne fizike boli kod djeteta, bez obzira ima li
nekih vidljivih znakova zlostavljanja.
Veina roditelja osjetila je potrebu da udari dijete, barem
jednom, u nekom odreenom trenutku. Ti osjeaju mogu biti osobito
izraeni kaed dijete ne eli prestati plakati, prigovarati ili
prkositi nam. Ponekad to ima manje veze s djetetovim ponaanjem, ve
je vie vezano za nau iscrpljenost, razinu stresa, anksioznosti ili
nezadovoljstva. Naalost, mnogi roditelji nisu toliko suzdrani.
Moemo samo nagaati zato, ali roditelji koji fiziki zlostavljaju
svoju djecu imaju neke zajednike karakteristike. Kao prvo, imaju
izraen nedostatak kontrole impulsa. Roditelji, koji fiziki
zlostavljaju, napast e svoju djecu uvijek kad imaju neke negativne
osjeaje koje moraju izbaciti. ini se da ti roditelji imaju vrlo
malo, ako uope imaju, svjesnosti o posljedicama toga to rade svojoj
djeci. To je gotovo automatska reakcija na stres. Impuls i akcija
su kod njih ista stvar.
Fiziki zlostavljai esto sami potjeu iz obitelji u kojima je
zlostavljanje bilo uobiajeno. Vei dio njihovog odraslog ponaanja
direktno je ponavljanje onoga to su doivjeli i nauili u mladosti.
Njihov model ponaanja bio je zlostavlja. Nasilje je jedini alat
koji su nauili koristiti u suoavanju s problemima i osjeajima -
osobito s osjeajima ljutnje. Mnogi roditelji koji fiziki
zlostavljaju uu u odraslo doba s ogromnim emocionalnim manjkom i
neispunjenim potrebama. Emocionalno, oni su jo uvijek djeca. esto u
svojoj djeci vide zamjenske roditelje koji bi trebali ispuniti
emocionalne potrebe, koje njihovi pravi roditelji nisu ispunili.
Zlostavljai postanu bijesni kad dijete ne moe ispuniti njihove
potrebe. Oni planu. U tom trenutku, dijete je vie nego ikad
zamjenski roditelj, jer je zapravo roditelj zlostavljaa ona osoba
na koju je zlostavlja zapravo bijesan.
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
24 | P a g e
Mnogi od ovih roditelja takoer imaju problema i s alkoholom ili
drogama. Konzumacija psihoaktivnih tvari esto doprinosu slomu
kontrole impulsa, iako ni u kom sluaju nije jedina.
Postoji mnogo tipova fizikih zlostavljaa, ali na najtamnijem
dijelu spektra nalaze se oni koji naizgled imaju djecu iz jednog
jedinog razloga, a to je da bi ih zlostavljali.. Mnogi od ovih
ljudi izgledaju, razgovaraju i ponaaju se kao ljudska bia, ali su
udovita - u potpunosti bez osjeaja i osobina koje daju ljudskost
veini nas. Ti ljudi prkose razumijevanju; nema logike za njihovo
ponaanje.
Uasno je teko ponovno zadobiti povjerenje i osjeaj sigurnosti
kad ih roditelji jednom pogaze. Svi mi razvijamo svoja oekivanja o
tome kako e se ljudi odnositi prema nama na temelju naih odnosa s
roditeljima. Ako su ti odnosi, u veem dijelu, emocionalno
blagotvorni, potuju naa prava i osjeaje, odrast emo oekujui od
drugih da nas tretiraju na slian nain. Ta pozitivna oekivanja
dozvoljavaju nam da budemo relativno ranjivi i otvoreni u naim
odraslim vezama. Ali ako je djetinjstvo razdoblje nepopustljive
tjeskobe, napetosti i boli, razvijamo negativna oekivanja i
nepopustljive brane.
Fiziko nasilje nad djecom esto je reakcija na stres na poslu,
sukobe s drugim lanovima obitelji ili prijateljima, ili na opeu
napetost zbog nezadovoljavajueg ivota. Djeca su lake mete: ne mogu
se braniti i moe ih se preplaiti, tako da ute. Naalost, i za
zlostavljaa i za rtvu, iskaljivanje ljutnje daje zlostavljau samo
privremeni mir. Pravi izvor njegovog bijesa ostaje nepromijenjen i
eka da se ponovo prelije. alosno je da ostaju i iste bespomone mete
njegovog bijesa, predodreene da usiu taj bijes i ponesu ga sa sobom
u odraslost.
Drugi zlostavljai umjesto da okrivljuju druge za svoje ponaanje,
pokuavaju ga opravdati, kao da je u djetetovom najboljem interesu.
Mnogi roditelji jo uvijek vjeruju da je fiziko kanjavanje jedini
uinkoviti nain da unesu u svoju kuu neku moralnu lekciju ili
lekciju iz ponaanja. mnoge od tih "lekcija" daju se u ime religije.
Osim Biblije, ni jedna knjiga nije bila toliko krivo shvaana kao
opravdavateljica batina. Takvi roditelji esto vjeruju u priroenu
zlonamjernost djece. Vjeruju da e izrazito batinjanje sprijeiti
dijete da se pokvari. Govore stvari poput:" Odgojena sam ibom,
udarac tu i tamo nije mi kodio", ili: "Moram utjerati strah od Boga
u njega", "Mora znati tko je gazda" ili pak: "Mora znati to ga eka,
kako bi se pridravao pravila". Drugi roditelji pokuavaju opravdati
batine kao nuni ritual, da bi djeca postala vra, hrabrija ili
jaa.
Zapravo, istraivanja pokazuju da fiziko discipliniranje nije
osobito uinkovito kao kazna, ak niti za odreena neeljena ponaanja.
Batine su se pokazale samo kao privremeno rjeenje, i u djeci
stvaraju snane osjeaje bijesa, fantazije o osveivanju i mrnju prema
samome sebi. Prilino je jasno da mentalna, emocionalna i esto
tjelesna teta koju uzrokuje fiziko zlostavljanje daleko nadmauje
bilo kakve trenutne prednosti.
Osim roditelja koji aktivno zlostavljaju djecu, u obiteljskoj
drami postoji jo jedan igra koji mora podijeliti dio odgovornosti.
To je roditelj koji dozvoljava da se zlostavljanje dogaa zbog
njegovog straha, ovisnosti ili potrebe da se odri obiteljski status
quo. Takav je roditelj pasivni zlostavlja. Dozvoljavajui si da ga
obuzme osjeaj bespomonosti, neaktivni roditelj moe lake negirati
svoje tiho sudjelovanje u zlostavljanju. Ponaajui se zatitniki ili
racionalizirajui neaktivnost tihog partnera, zlostavljano dijete
moe lake negirati injenicu da su ga oba roditelja iznevjerila.
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
25 | P a g e
Bez obzira na to koliko je teko povjerovati u to, djeca koju su
tukli prihvaaju krivnju za zloine koje su pretrpjeli, kao to to ine
i verbalno zlostavljana djeca.Kako se malo dijete moe suprostaviti
ovoj monoj antipropagandi svoje vrijednosti? Sva zlostavljana djeca
vjeruju u dvije lai: da su loa djeca i da ih tuku samo zato to su
loi. S obzirom da ove lai potjeu od snanog, sveznajueg roditelja,
morale su biti istnite. Takve lai ostaju neoborivima za veinu
odraslih koji su bili fiziki zlostavljani kao djeca.
Zlostavljana djeca imaju kotao bijesa koji vrije unutar njih. Ne
mogu vas tui, poniavati, plaiti, omalovaati i kriviti za vlastitu
bol, bez da se ne naljutite. Ali dijete koje tuku nema naina da
iskali taj bijes. U odrasloj dobi ta ljutnja mora nai svoj
izlaz.
U nekim sluajevima, zlostavljano dijete nesvjesno se
identificira sa zlostavljajuim roditeljem. Poslije svega,
zlostavlja djeluje snano i neranjivo. Zlostavljana djeca
fantaziraju da bi, kad bi posjedovala takve kvalitet, bila
sposobnom zatiti se. Tako kao nesvjesni mehanizam obrane razvijaju
upravo neke od osobina koje najvie mrze kod svojih otrovnih
roditelja. Usprkos vatrenim obeanjima samima sebi da e biti
drugaiji, pod stresom se mogu ponaati isto kao i zlostavljai. Ali
ovaj sindrom nije tako rairen kao to ljudi pretpostavljaju.
Mnogo godina se vjerovalo da gotovo sva fiziki zlostavljana
djeca i sama postaju zlostavljajuim roditeljima. Napokon, to je
jedini model koji su imali. Ali novije studije dovode u pitanje te
pretpostavke. Zapravo, ne samo da je velik dio zlostavljane djece
izrastao u nenasilne odrasle osobe, ve jedan dio takvih roditelja
ima velikih potekoa ak i s blagim, nefizikim metodama
discipliniranja svoje djece. U pobuni protiv boli iz vlastitog
djetinjstva, ovi roditelji zaziru i od postavljanja granica, i od
prisiljavanja na pridravanja postavljenih pravila. To takoer, moe
imati negativan utjecaj na djetetov razvoj jer djeca trebaju
sigurnost granica. No, teta uinjena prevelikim poputanjem obino je
mnogo manja od tete uinjene fizikim zlostavljanjem.
Dobra vijest je da odrasle rtve zlostavljajuih roditelja mogu
nadii mrnju prema samome sebi, kao i stopljenost sa svojim
roditeljima, nerijeenu ljutnju, preplavljujui strah i nesposobnost
da se drugima vjeruje ili da se pronae osjeaj sigurnosti.
Dr.Susan Forward psihoterapeut & Craig Buck: "Otrovni
roditelji"
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
26 | P a g e
RODITELJI SEKSUALNI ZLOSTAVLJAI
poetak
Incest je moda najokrutnija i najvea zagonetka ljudskih
iskustava. To je izdaja najosnovijeg povjerenja izmeu djeteta i
roditelja. To je emocionalno pustoenje. Mlade rtve u potpunosti
ovisne o svojim agresorima, tako da nemaju kamo pobjei, i nikoga
kome mogu pobjei. Zatitnici postaju gonitelji i stvarnost postaje
zatvor prljavih tajni. Incest izdaje samo srce djetinjstva -
njegovu nevinost.
Incest je teko definirati jer su zakonska i psiholoka definicija
dva razliita pojma. Zakonska definicija je izrazito uska, obino
definira incest kao spolni odnos izmeu krvnih srodnika. kao
rezultat toga, milijuni ljudi nisu shvatili da su rtve incesta jer
se nije radilo o penetraciji. S psiholokog gledita, incest obuhvaa
mnogo iri spektar ponaanja i odnosa. Ukljuuje i fiziki kotnakt s
djetetovim ustima, grudima, genitalijama, anusom ili bilo kojim
drugim dijelom tijela, koji se radi u cilju seksualnog uzbuivanja
napadaa. Taj napada ne mora biti krvni srodnik. To moe biti bilo
tko koga dijete percipira kao lana obitelji, kao to je ouh, maeha
ili lan ire obitelji.
Postoje i drugi, izrazito tetni oblici incestuoznog ponaanja,
koji ne moraju ukljuivati nikakav fiziki kontakt s djetetovim
tijelom. Na primjer, ako se napada skida pred djetetom, masturbira
pred njim ili nagovara dijete da pozira za erotske fotografije, on
ini odreeni oblik incesta. Ovoj definiciji incesta moramo dodati i
to da takvo ponaanje mora ostati tajno. Otac koji rado grli i ljubi
svoje dijete ne ini nita to bi trebalo drati tajnim. Zapravo, takvo
dodirivanje je od presudne vanosti za djetetovu emocionalnu
dobrobit. Ali ako tak otac dira djetetove genitalije - ili tjera
dijete da dira njegove - to je in koji treba ostati tajnim To je in
incesta.
Postoji, takoer, i niz mnogo suptilnijih ponaanja koje nazivamo
psiholokim incestom. rtve psiholokog incesta moda nisu bile
dodirivane ili napadnute seksualno, ali su doivjele invaziju na
svoju privatnost ili sigurnost. Ovdje mislim na zloinake postupke
kao to su pijuniranje djeteta koje se odijeva ili kupa, ili
neprestano ponavljanje zavodnikih, odnosno seksualno usmjerenih
komentara djetetu. Iako nijedno od ovih ponaanja doslovce ne
odgovara definiciji incesta, rtve se esto osjeaju oteenima i mogu
imati niz psiholokih simptoma kakve imaju stvarne rtve incesta.
Postoji neto uasno runo i odbojno u incestu, to sprjeava ljude
da i samo priznaju da ono postoji. U posljednjih deset godina
negiranje je poelo uzmicati pred gomilajuim dokazima pa je incest
postao prihvatljiva - ali jo uvijek neugodna - tema za javne
rasprave. No, jo uvijek postoji jedna prepreka: mitovi o incestu.
Dugo je postojalo povjerenje u njih u naoj masovnoj svjesnosti, bez
da ih je itko provjeravao. Ali oni nisu istiniti i nikad nisu ni
bili.
Mit: Incest je neto to se rijetko dogaa. injenica: Sva znaajna
istraivanja i podaci, ukljuujui i one amerike slube za pomo
ljudima, pokazuju da je barem jedno od desetoro djece prije
osamnaeste godine zlostavljano od lana obitelji u kojeg dijete ima
povjerenje. Tek smo 80-ih poeli uviati koliko je incest rairena
pojava. Prije toga, veina ljudi je vjerovala da se incest dogaa u
ne vie od jednoj od sto tisua obitelji.
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
27 | P a g e
Mit: Incest se dogaa samo u siromanim ili neobrazovanim
obiteljima, ili u izoliranim, zaostalim sredinama. injenica: Incest
je nemilosrdno demokratian. Javlja se na svim drutveno-ekonomskim
razinama. Incest se jednako vjerojatno moe pojaviti u vaoj
obitelji, ba kao i u zabaenim planinama Appalachia. Mit:
Incestuozni napadai su drutveni i seksualni prijestupnici.
injenica: Tipian incestuozni napada moe biti bilo tko. Nema
zajednikog nazivnika ili profila. esto to mogu biti oni koji mnogo
rade, koji su cijenjeni, koji idu u crkvu - naizgled prosjeni
mukarci ili ene. Vidjela sam napadae koji su bili policajci,
uitelji, voe industrijskih pogona drutveni uglednici, zidari,
lijenici, alkoholiari i slubenici. Njihove zajednike crte su vie
psiholoke, nego socijalne, kulturoloke, rasne ili ekonomske. Mit:
Incest je reakcija na seksualno liavanje. injenica: Veina napadaa
ima aktivan seksualan ivot u braku, esto i izvanbrane afere. Okreu
se prema djeci ili da bi zadobili osjeaj moi i kontrole, ili zbog
bezuvjetne, neugroavajue ljubavi koju samo djeca mogu pruiti. Iako
ove potrebe i nagoni postaju seksualiziranima, seksualno je
liavanje tek rijetko okida. Mit: Djeca - osobito tinejderke -
ponaaju se zavodniki i barem su djelomino odgovorna za
zlostavljanje. injenica: Veina djece isprobava svoje seksualne
osjeaje i impulse na nevin i istraivaki nain, s ljudima s kojima su
povezani. Male djevojice flertuju sa svojim oevima, a mali djeaci
sa svojim majkama. Neki su tinejderi otvoreno provokativni. Meutim,
uvijek je stopostotna odgovornost na odrasloj osobi da primijeni
adekvatnu kontrolu u takvim situacijama i da ne reagira na vlastite
impulse. Mit: Veliki broj pria o incestu nije istinit. To su
zapravo fantazije, koje potjeu iz djetetovih vlastitih seksualnih
tenji. injenica: Ovaj mit stvorio je Sigmund Freud pa se irio u
psihijatrijskoj teoriji i praksi od poetka stoljea. U svojoj
psihoanalitikoj praksi, Freud je dobivao tako mnogo izjava o
incestu od kerki uglednih, bekih obitelji iz srednje klase, da je
bez osnove zakljuio da to ne moe biti istina. Kako bi objasnio
uestalost, zakljuio je da se dogaaj dogodio prvenstveno u mati
pacijenta. Naslijee Freudove greke je u tome to su tisue rtava
incesta, a moda i milijuni, bile i u nekim sluajevima nastavljaju
biti, liene povjerenja i podrke koju trebaju, ak i kad su sposobni
prikupiti hrabrost i potraiti strunu pomo. Mit: Djecu ee
zlostavljaju stranci nego osobe koje su djeci poznate.
injenica: Veina seksualnih zloina poinjena je na djeci od strane
lanova obitelji u koje djeca imaju povjerenja.
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
28 | P a g e
Kao to je sluaj i s fizikim zlostavljaima, veina incestuoznih
obitelji izgleda normalno ostalom svijetu. Roditelji ak mogu biti i
voe zajednice, ili religijske voe, s reputacijom visokih moralnih
standarda. udno je kako se ljudi mogu promijeniti iza zatvorenih
vrata. Postoje brojne proturjene teorije o obiteljskoj klimi i
ulozi drugih lanova obitelji. Iz vlastitog iskustva znam da je,
meutim, presudan jedan faktor: incest se jednostavno ne dogaa u
otvorenim obiteljima punim ljubavi i komunikacije. Nasuprot tome,
incest se dogaa u obiteljima u kojima postoji visok stupanj
emocionalne izolacije, tajnovitosti, oskudice, stresa i nedostatka
potovanja. Na mnogo naina incest se moe posmatrati kao dio
kompletnog obiteljskog raspada. Ali napada je taj koji ini
seksualno nasilje, iskljuivo on.
rtve koje nisu bile fiziki prisiljavane, esto podcjenjuju tetu
koju su pretrpjele jer ne shvaaju da je emocionalno nasilje u
jednakoj mjeri destruktivno kao i fiziko. Djeca su po prirodi
povjerljiva i njena, lake mete za neodgovornu, pohlepnu osobu.
Djetetova emocionalna ranjivost obino je jedina poluga koju neki
incestuozni napadai trebaju. Drugi pak potkrepljuju svoju psiholoku
prednost fizikim prijetnjama, prijetnjama javnog poniavanja ili
naputanja. Uz psiholoke prijetnje, mnogi se napadai slue i fizikim
nasiljem da bi prisilili svoju djecu da podlegnu incestu. Rijetko
su rtve incesta omiljena djeca, ak i bez seksualnog zlostavljanja.
Neka moda dobivaju novac, darove ili specijalni tretman kao dio
prisile, ali veina ih je emocionalno zlostavljena, a esto i
fiziki.
Devedeset posto svih rtava incesta nikada ne kae nikome to se
dogodilo ili to im se dogaa. Ostaju tihi, ne samo to se boje da e
povrijediti same sebe, ve u velikoj mjeri i zato to se boje da e
razoriti obitelj, time to e roditelja dovesti u nepriliku. Incest
moe biti zastraujui, ali misao da e biti odgovorni za raazranje
obitelji jo je gora. Obiteljska je lojalnost nevjerojatno mona sila
u veini djeijih ivota, bez obzira na to o koliko se iskvarenoj
obitelji radilo. U rijetkim sitaucijama kad incest bude otrkiven,
obiteljska cjelina esto jest poljuljana. Bilo razvodom, bilo drugim
zakonskim procedurama, izdvajanjem djeteta iz doma ili intenzivnim
stresom usred javne osramoenosti. Mnoge obitelji ne mogu preivjeti
razotkrivanje incesta. Iako je moda raspad obitelji u djetetovom
najboljem interesu, dijete se neprestano osjea odgovornim za taj
raskid. To doprinosi njegovom, ve i tako pretekom, emocionalnom
teretu.
Sram rtava incesta je jedinstven. ak i vrlo mlade rtve znaju da
se incest treba drati u tajnosti. Bez obzira na to kae li im se da
moraju uvati tajnu ili ne, imaju osjeaj da je to neto to se ne
smije, i osjeaju sram zbog ponaanja napadaa. Znaju da se nad njima
ini nasilje, ak i ako su premladi da bi razumjeli seksualnost.
Osjeaju se prljavo. Poput verbalno i fiziki zlostavljane djece, i
rtve incesta internaliziraju krivnju. Meutim, kod incesta, krivanje
je pomijeana sa sramom. Vjerovanje: "Sve je to moja krivnja" nije
nikad tako intenzivno kao kod rtava incesta. Takva vjerovanja
doprinose snanim osjeajima samomrnja ili srama. Osim to moraju
pronai nain da se nose sa samim incestom, rtve se moraju uvati od
toga da budu uhvaene i otrkivene kao "prljave, odvratne" osobe.
Osjeaji da si prljav, lo i odgovoran za to to se dogaa stvaraju
ogromnu psiholoku izolaciju kod rtava incesta. One se osjeaju
potpuno samima, i u obitelji i u vanjskom svijetu. Misle da nitko
nee povjerovati u njihovu stranu tajnu, a opet, tajna tako obuzima
njihove ivote, da esto sprjeava stvaranje prijatelja. Ta izolacija
moe ih prisiliti da se vrate napadau, koji je esto jedini izvor
panje koju dobivaju, bez obzira na to o koliko se perverznoj osobi
radilo.
Svaka odrasla osoba zlostavljana kao dijete donosi iz svog
djetinjstva trajne osjeaje beznadne neprimjerenosti, bezvrijednosti
i dojam da je po prirodi loa. Bez obzira na to koliko se
http://www.centar-zdravlje.hr/
-
Centar za informiranje, edukaciju i savjetovanje 'Zdravlje',
www.centar-zdravlje.hr, [email protected]
29 | P a g e
razliitima njihovi ivoti mogu initi na povrini, sve odrasle rtve
incesta dijele naslijee traginih osjeaja: oneienosti, oteenosti i
izdvojenosti. Incest je oblik psiholokog raka. Taj rak nije
neizljeiv, ali lijeenje je nuno p