OTP [Compatibility Mode].pdf

O kolegiju....

Sinia Vilke, docent ([email protected])

Osnove tehnologije prometa uvod

Nastavni program

1. Uvod u kolegij.2. Teorijske znaajke tehnologije i organizacije

prometa.3. Tehnologija pomorskog prometa.4. Tehnologija cestovnog prometa5. Tehnologija eljeznikog prometa.6. Kombinirane prometne tehnologije7. Tehnologija zranog prometa.


Literatura

1. Barievi, H.: Tehnologija kopnenog prometa, Pomorski fakultet, Rijeka, 2001.

2. Zelenika, R.: Ekonomika prometne industrije, Ekonomski fakultet, Rijeka,2010.

3. Radai, , i dr..: Tehnologija zranog prometa I, FPZ,Zagreb, 2008.

4. Barievi, H: Promet u turizmu, Visoka kola za turistiki Menadment, ibenik, 2003.

5. Dundovi, .: Pomorski sustav i pomorska politika ,Pomorski Fakultet, Rijeka, 2003.

6. Kesi, B.: Ekonomika luka, Pomorski fakultet, Rijeka,2003.


- 1. kolokvij: I dio kolegija - 2. kolokvij: II dio kolegija - Izrada seminarskog rada te izlaganje istog

putem ppt prezentacije (vjebe) - Zavrni ispit

Studijske obavezeOsnove tehnologije prometa uvod

Ocjenjivanje - bodovanje

- 1. kolokvij 25 bodova- 2. kolokvij 25 bodova- Seminarski rad

(izrada + izlaganje) 20 bodova- Zavrni ispit 30 bodova

100 bodova


Prijevoz:

- specijalizirana djelatnost koja pomou prometne suprastrukture i infrastrukture omoguuje proizvodnju prometne usluge,- organizirano svladava prostorne i vremenske udaljenosti,- Transport i Prijevoz su sinonimi,- engl. transport, njem. Transport, franc. transport, tal. trasporto.

1. UvodOsnove tehnologije prometa uvod

Promet:

- iri pojam od prijevoza,- 1. u najirem smislu promet znai odnose meu ljudima,- 2. promet kao ekonomsko-financijska kategorija: robni,

nerobni, turistiki, devizni, trgovinski, platni, i dr.- 3. u uem smislu obuhvaa prijevoz ili transport ali i

operacije u vezi s prijevozom robe i putnika (ljudi) te komunikacije.

- engl. traffic, njem. Verkehr, franc. trafic, tal. Traffico.


Prometni sustav

Skup meusobno povezanih i meuutjecajnih podsustava i elemenata koji pomou prometne infrastrukture, prometne suprastrukture i intelektualnoga kapitala omoguuju proizvodnju prometnih usluga, odnosno prijevoz, prijenos i premjetanje predmeta transporta (stvari, tvari, tereta, ljudi, ivih ivotinja, energije...) te operacije ili radnje u vezi s transportom predmeta prijevoza, kao to su ukrcaj, prekrcaj, iskrcaj, sortiranje, slaganje, punjenje i pranjenje kontejnera, signiranje koleta (...), te komunikacije.


Konvencionalni ili unimodalni prijevoz

- Prijevoz predmeta prijevoza s jednosg mjesta na drugo, ali samo prijevoznim sredstvom jedne grane prijevoza.

- Odvija se na temelju jednog ugovora o prijevozu i jedne jedinstvene isprave o prijevozu (teretni list, teretnica, i dr.).

- Prijevoz organizira samo jedan organizator (npr. pediter).

- Nacionalni i meunarodni.


- Do prije tridesetak godina prevladavajui u nacionalnim i meunarodnim prometnim sustavima.

- Razvojem suvremenih transportnih tehnologija (paletizacija, kontejnerizacija, RO-RO, LO-LO, Huckepack, bimodalna tehnologija i dr.) dominantan poloaj preputa kombiniranom i multimodalnom prijevozu.

Konvencionalni ili unimodalni prijevoz

Kombinirani i multimodalni prijevoz


Multimodalni prijevoz

- sustav prijevoza robe u kojem sudjeluju najmanje dva prijevozna sredstva razliitih grana prometa;

- prijevoz se odvija na nain da nema promjena u transportnoj jedinicitijekom itavog prijevoznog puta,

- transportna jedinica prolazi iz jedne vrste prijevoznog sredstva u drugo netransformirana.


Obiljeja meunarodnog multimodalnog prijevoza

- poduzetnici transporta i primatelji robe dvije razliite drave,- prijevoz robe s najmanje dva prijevozna sredstva izrazliitih grana prometa,

- cjelokupni poduzetniki pothvat temelji se samo na jednom ugovoru o transportu,

- samo jedna isprava o transportu robe,- transportni proces organizira samo jedan poduzetnik (eng. MultimodalTransport Operator MTO),

- poduzetnik odgovara za radnje i propuste osoba koje je angairao u pothvatu, kao za svoje vlastite radnje i propuste od vremena preuzimanja robe do isporuke primatelju.


Kriteriji za izbor vrste prijevoznog sredstva

- cijena (trokovi) prijevoza,- brzina prijevoza,- mogunost pristupa mjestu prijama i isporuke robe,- fleksibilnost prijevoznog sredstva odgovarajuem teretu,- pouzdanost prijevoza.


Podsustavi prometnih sustava odnosno vrste prometa

- pomorski, - eljezniki, - cestovni, - zrani, - potanski, - telekomunikacijski, - rijeni, - jezerski, - kanalski, - cjevovodni, - iarski, - gradski, - svemirski, - taksi promet, - promet lebdjelicama, i dr.


Prijevozna usluga premjetanje robe i putnika- ne moe se uskladititi,- prometna ponuda i potranja

Veliina prijevoznih kapaciteta

Prometna ponuda i potranja prostorna i vremenska kolebanja

kvalitetna procjena budueg prometa

Kopneni promet cestovni, eljezniki, promet unutarnji vodnim putovimaPomorski promet


Pomorstvo:jedinstven univerzalan pojam za sve djelatnosti, vjetine i drutveneodnose na moru, u moru, podmorju i u svezi s morem.

Pomorski sustav:skup gospodarskih i negospodarskih djelatnosti u svezi s morem.

Sustav pomorskog prometa:- skup elemenata tehnike, tehnoloke, organizacijske, ekoloke,ekonomske i pravne prirode u funkciji prijevoza tereta i putnikamorem,

- sloeni, dinamiki i stohastiki sustav.


Pomorski promet:

- prijevoz robe i putnika brodovima morem, kao i sve operacije i komunikacije u pomorskome prijevozu ili morskome brodarstvu.

- obuhvaa djelatnosti: - morskoga brodarstva, - morskih luka (slagaku i skladinu djelatnost), - pomorskih peditera i pomorskih agenata,

- u irem smislu i djelatnosti: - prekomorskoga pakiranja robe, - kontrole ukrcaja ili iskrcaja robe u ili iz broda, - osiguranja plovila, robe i putnika u pomorskome prijevozu,- opskrbljivanja brodova.


Morsko brodarstvo ili pomorski prijevoz

- ui pojmovi od pomorskog prometa

- gospodarska djelatnost prijevoza robe i putnikabrodovima morem.

- dana vie od 75% svjetske vanjskotrgovinske razmjene morskim putem.


eljezniki promet:prijevoz robe i putnika eljeznikim prijevoznim vozilima poeljeznikim putovima kao i sve operacije i komunikacije u eljeznikome prijevozu. Cestovni promet:prijevoz robe i putnika cestovnim prijevoznim vozilima pocestovnim putovima kao i sve operacije i komunikacije u cestovnome prijevozu. Obuhvaaju djelatnosti i aktivnosti na kopnenim terminalima: operacije ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja, pakiranja, oznaavanja, sortiranja, tramakanja te razni otpremniki, agencijski, kontrolnii upravni poslovi.


Prometna politika EU sve veistandardi za pruanje prometnih usluga.

Zbog tetnosti cestovnog prometa

alternativnih rjeenja: eljeznica i unutarnji vodni putovi.


Unutarnji vodni promet:

- najstarija grana prometa,- odreena prirodnim uvjetima: dubinom i irinom plovnog

puta, strujom ili gustoom mree,- odravanje i obiljeavanje plovnog puta, - razina koritenja kapaciteta, - implementacija informacijsko upravljakih sustava, - opremljenost luka na unutarnjim vodnim putovima


Glavne znaajke prometa na unutanjim vodnim putovima

pogodnost transporta masovnih roba (tereta) naduge relacije,

mala potronja energije i radne snage,

dulji vijek trajanja i bolja iskoristivost plovila

vea sigurnost

zatita okolia.


Graf 1. Naturalni pokazatelji prometa tereta po granama prometa od 1995. do 2008. u zemljama EU

Tablica 1. Godinji naturalni pokazatelji prometa tereta po granama kopnenog prometa od 2000. do 2009. godine u EU


Tablica 2. Udjeli pojedinih prometnih grana u ukupnom kopnenomprometu tereta od 2001. do 2012. godine u EU


Tehnologija prometa

- Podruje tehnikih znanosti- Pojmovi tehnika i tehnologija- Tehnika proizvodnje i tehnika postupka- Tehnike utjeu na predmet rada- Tehnologija obuhvaa vrstu i nain mogueg dogaaja

tehnolokog procesa transformacije predmeta rada- 2 pristupa u tumaenju sadraja tehnike i tehnologije:

a) Eurokontinentalno shvaanje b) Angloameriko shvaanje


a) Eurokontinentalno shvaanje

- tradicionalno obiljeje,- tehnika je iri pojam, a tehnologija je dio tehnike, - prisutno suavanje sadraja termina tehnologija, prenoenje njegovog znaenja na nove termine kao na pr. tehnika i politehnika,

- danas se prvobitan sadraj i iroko znaenje pojma tehnologija polako vraaju na europsko kopno;


b) Angloameriko shvaanje

- poslije Drugog svjetskog rata,- proiruje se pojam tehnologije - iskljuivost,- tehnika se koristi samo za odreivanje pojedinanog postupka u okviru odreene tehnologije,

- iz angloamerikih izvora u europskoj literaturi koriste se izrazi: tehnoloki razvitak, tehnoloke prognoze, transfer tehnologija i dr.


Primjena angloamerikog shvaanja u tumaenju pojmova tehnika i tehnologija.

- Primjer robnog terminala:- robni terminal tehnika komponenta sustava (sredstva za rukovanje teretom, pretovarna mehanizacija, i dr.

- tehnika podskup tehnologije interakcijske spregae svih meuzavisnih elemenata (terminalske usluge ukrcaja, iskrcaja tereta, skladitenje, unutarnji transport itd.)


Zadatak tehnologije prometa:

- pronai kako na najpogodniji nain meusobno povezati djelatnusnagu, pretovarna i skladina sredstva s predmetom prometa u sklopu efikasno organiziranog prometno-tehnolokog procesa, sa to manjim trokovima.


imbenici koji su utjecali na povijesni razvitak transportnogsustava:

a) cjeloviti razvoj svjetskog gospodarstva, promjene u teritorijalnom razmjetaju mjesta proizvodnje i potronje, fluktuacije u evoluciji strukture i kvalitete potranje transportnih usluga,

b) reformatorski trendovi: poboljanje i zamjena tradicionalnihtransportnih tehnika i tehnologija. Cilj: smanjenje poetno-zavrnih operacija u vremenskoj i trokovnoj strukturi ukupnog transportnog procesa,

c) moderna ekonomija svake drave treba primjenjivatinajsuvremenije oblike transporta, prijevozna i prekrcajna sredstva,koristei logistiko-informatiku podrku.


2. Ope znaajke osnova tehnologije prometa

Osnove tehnologije prometa

Udio gospodarskih djelatnosti u BDP prema stupnju razvijenosti nacionalnih gospodarskih sustava


TRANSPORT I PRIMARNE DJELATNOSTI- poljoprivreda, lov, umarstvo, ribarstvo, rudarstvo- predmet rada se nalazi pod zemljom ili na zemlji i ti prirodni resursi su u pravilu odreivali pojavu i intenzitet rasta i razvoja pojedinih grana transporta i prometa- npr.pomorski transport i promet se intenzivnije razvijao u pomorskim zemljama. Bulk brodovi-za prijevoz supstrata (itarice,ugljen,drvo..). Tankeri-sirova nafta, prirodni plin.


TRANSPORT I SEKUNDARNE DJELATNOSTI- preraivake djelat.,preraivaka ind.,proizvodnja i

distribucija el. energije, graevinarstvo i obrt. - opskrba el. energijom, plinom i vodom.- obuhvaa sve djelat. u transportnom sustavu - sredstva rada u sustavu transportne i prometne

suprastrukture (prekrcajno-pretovarne mehanizacije,sve vrste transp. sredstava)

- preraivaka ind., proizvodnja objekata, postrojenja i ureaja u sustavu transportne i prometne infrastrukture (cjevovodi,ureaji za signalizaciju,eljezne i druge vrste mostova, pruge,tranice..)


TRANSPORT I TERCIJALNA DJELATNOST

- odgojne, obrazovanje, znanstvene, kulturne, zdravstvene, sportske, komunalne, stambene i dr. usluge,

- transportne i prometne usluge izravno podupiru i poveavaju uspjenost i uinkovitost poslovanja: distribucija medicinske opreme, ljekova,hrane u bolnicama,transportiranje smea,

- povezivanje ljudi razliitih zanimanja, znanja,vjera i socijalnih statusa.


TRANSPORT I KVARTARNE DJELATNOSTI

- financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, raunalne i srodne djelatnosti, istraivanje i razvoj, javna uprava, osiguranje, sudske i pravosudne djelatnosti,

- izrazito velik znaaj transportnih i prometnih usluga,

- izravno omoguuju, podravaju, potiu i unapreuju kvintarne dijelatnoti.


ITINERARI U CESTOVNOM PROMETU

Itinerar pravac kretanja prijevoznog sredstva od poetne do zavrne toke zadanog prijevoza,Duljina itinerara prijeeni razmak prijevoznim sredstvom od poetne do zavrne toke itineraraNulto dnevno vrijeme prijevoznih sredstava dio dnevnog radnog vremena koje prijevozno sredstvo utroi za prijeeni nulti put


Obrt prijevoznog sredstva cjeloviti putni ciklus prijevoznog procesa tj., interval izmeu uzastopnih poetaka kretanja na liniji Vrijeme obrta vrijeme rada prijevoznog sredstva potrebno za izvrenje obrta prijevoznog sredstvaInterval slijeda vozila vrijeme izmeu nailaska dvaju uzastopnih vozila koja se kreu u istom smjeru, na nekom presjeku prijevozne linijeUestalost ili frekvencija kretanja broj vozila u jedinici vremena na dijelu mree prijevoznih linija


Prstenasti (kruni) itinerar

- kretanje prijevoznog sredstva po zatvorenom prstenu sastavljenom od poddionica s nekoliko toaka - utovara i istovara.

- Feeder service u pomorskom prijevozu - feeder brodovi kojima se prevozi teret ukrcan/iskrcan sa matinih brodova velikog gaza i duljina koji ne mogu u manje luke; teret se prevozi feeder brodovima od/do matinog broda do mjesta ukrcaja/iskrcaja tereta.


Ope znaajke prometne politike

Kao dio ukupne politike drutva, prometna politika ne moe se smatrati samo dijelom ekonomske politike nego i dijelom drutvene politike.

U tom kontekstu prometna politika se definira kao skup mjera koje poduzimaju razliiti drutveni i ekonomski subjekti radi postizanja optimalnog razvoja prometnog sustava zemlje i radi poveanja njegovog doprinosa razvoju drutva.


voditi rauna o specifinim obiljejima prometnogsustava, koja utjeu na voenje prometne politike:

- kapitalna intenzivnost djelatnosti prometnog sustava (znai da su potrebna velika financijska sredstva za investicije),

- dugi vijek trajanja objekata prometnog gospodarstva (iako ovdje treba imati na umu tehnoloki vijek trajanja, a ne samo tehniki),

- eksterni uinci (uinci na ovjeka pojedinca, drutvo i okoli).


Ciljevi prometne politike

Interesi pojedinih subjekata za prilagoavanjem prometne politike njihovim potrebama su razliiti:

- s motrita prijevoznika interes je poslovanje pod ekonomskim uvjetima (pristup tritu, luke naknade, porezi, ...),

- s motrita korisnika prijevoznih usluga najvaniji su kvaliteta usluge (pouzdanost, tonost, brzina, udobnost, "in time" isporuka, ...) i cijena,

- s motrita zaposlenih interes predstavljaju materijalni i socijalni uvjeti rada.


Nabrojani interesi na primjeru korisnika prijevozne usluge tipino su prometnog karaktera i usko su vezani uz prijevoznu djelatnost.

S druge strane, interes drutva uzima u obzir odnose izmeu pojedinih korisnika, odnos prijevoznika s drugim djelatnostima te ukupne ekonomske i drutvene odnose.

Drutvo ne mora imati iste interese koje imaju korisnici.


Pan-Europski koridori

Pan-Europski koridori ine okosnicu europske prometne infrastrukturne mree i predstavljaju strateke prioritete u planiranju infrastrukturnog razvoja.


IX.bIX.b

II IXIX.b

IX.b

III

IXIII III

II

VIVI

III

IV V.a

X

IX.a

IX

VII

VII

IX

VIII

IV

IV

X.c

X

X

VIII

X VIII

IVVX.a

V.c X.b

VII

VII X

PARIS LUKSEM BURG

BRUXELLS

BERN

ROM A SKOPJE

SOFIJA

SARAJEVO

BEOGRAD

BUCURESTI

CHISINAU

KIJEV

MINSK

VILINUS KALININGRAD

BERLIN

PRAG

WIEN BRATISLAVA

LJUBLJANA

ZAGREB

BUDAPEST

WARSZAWA

ATHINA

IV

IV

IX.b

V.c

I

(HELSINKI)

(MOSKVA)II

PANEUROPSKI PROMETNI KORIDORI

(Crete 1994. i Helsinki 1997.)sa prijedlogom dopune

Genova

Milano

Dijon

Munchen

Salzburg Graz

Venezia

Trieste

Gdansk

Numberg

E

N

S

W

Rijeka

J-J

J-J

Igoumenitsa

V

V

V.bV

X.d

Kalamata

V.b

Zemljovid 1. Paneuropska mrea prometnih koridora

Zemljovid 2. Paneuropski prometni koridori

Zemljovid 3. eljeznika i cestovna mrea Paneuropskih prometnih koridora

Koridori su definirani na tri pan-europske prometne konferencije odrane na razini ministara prometa u Pragu (1991.), Kreti (1994.) i Helsinkiju (1997).

Na posljednjoj pan-europskoj konferenciji u Helsinkiju utvrena su takoer, etiri europska prometna podruja Barent-euroarktiko, Crnomorski bazen, Mediteranski bazen i Jadransko-jonsko podruje.

Svrha utvrivanja prometnih koridora i europskih prometnih podruja je usmjeravanje razvoja prometne infrastrukture na podruju Srednje i Istone Europe, da bi se dostigla razina potrebna za njihovu integraciju u prometnu mreu Europske unije.


Pan-europska mrea prometnih koridora, pored cestovnih, eljeznikih i rijenih koridora, ukljuuje granine prijelaze, morske, rijene i zrane luke.

Veina pan-europskih koridora postala je dio TEN-T mree prometnih koridora Europske unije.

TEN-T mrea odnosi se na prometne koridore Europske unije ("Trans-European Network Transport") dok pan-europska mrea ukljuuje europske drave izvan EU i dijelove Azije.

Osnovni koridori pomorskog i rijenog prometa

Pomorski koridori osnovne se karike koje meusobno povezuju sustave kopnenog i unutranjeg vodnog prometa pojedinih zemalja i kontinenata u jedinstveni svjetski prometni sustav.


Zemljovid 4. "Motorways of the Sea"


U okviru europskog kontinenta glavni pomorski pravci definirani su kao "morske autoceste" ili engl. "Motorways of the Sea" (MOS), kojima se povezuju pojedine europske regije.

Razvoj MOS predloen je u cilju uspostavljanja intermodalnih logistikih lanaca u kojima su pomorski promet i luke glavne karike, radi komercijalno efikasnijeg i ekoloki odrivog transporta roba unutar EU.

Smjernicama EU o TEN-T mrei definirana su 4 osnovna pomorska koridora "morskih autocesta" na kojima e se financirati projekti od interesa za EU:


Autocesta Baltikog mora (spaja drave lanice Baltikog mora s dravama lanicama srednje i zapadne Europe, ukljuujui pomorski plovidbeni kanal Sjeverno more/ baltiko more);

Autocesta mora zapadne Europe (od Portugala i panjolske preko Atlantskog luka do Sjevernog i Irskog mora);

Autocesta mora jugoistone Europe (spaja Jadransko s Jonskim morem i istonim Sredozemljem ukljuujui Cipar);

Autocesta mora jugozapadne Europe (zapadno Sredozemlje, spaja panjolsku, Francusku, Italiju, te Maltu s Autocestom mora jugoistone Europe ukljuujui i poveznicu s Crnim morem).


Autocesta mora jugoistonog Sredozemlja kao pomorski usluni, ali i infrastrukturni koridor koji prolazi kroz Jadran, od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku.

Rijeni prometni koridori (slika 14) ine mreu europskih vodnih putova, a njihovu osnovu ine rijeke Rajna i Dunav koje su meusobno povezane kanalom Rajna-Majna-Dunav u jedinstvenu mreu ije su krajnje toke luke Rotterdam (Nizozemska) i Constantza (Rumunjska).


Zemljovid 5. Rijeni europski prometni koridori (bez Rusije i Ukrajine)


Mrea europskih vodnih putova moe se podijeliti na etiri glavna koridora:

Rajnski koridor koji se protee na pravcu sjever-jug od Sjevernog mora do Basela i u pravcu zapad-istok izmeu kanala Canal de Aire (Dunkerque-Lille) i rijeke Weser (Bremenhafen-Minden),

Dunavski koridor (Koridor Majna-Dunav) koji se protee na pravcu jug-istok od rijeke Majne do Crnog mora,

Koridor istok-zapad koji se protee od rijeke Weser na zapadu do rijeke Odre na istoku i od Baltikog mora na sjeveru do Kozle u Poljskoj i uglavnom je koncetriran oko rijeke Elbe,

Koridor Sjever-Jug koji je koncetriran oko rijeka Seine i Rhone u Francuskoj.


Unutarnji vodni putovi Republike Hrvatske integrirani su u mreu europskih vodnih putova VII dunavskog koridora, potpisivanjem viestranog Europskog ugovora o glavnim unutarnjim vodnim putovima od meunarodnog znaaja (AGN).

Hrvatska je preko svojih rijenih luka povezana s dunavskim i rajnskim plovidbenim sustavom.


Glavni prometni koridori u Republici Hrvatskoj

S obzirom na svoj geografski poloaj za Hrvatsku je od velike vanosti osigurati dobre prometne veze izmeu Zapadne i Jugoistone Europe i izmeu Sredinje Europe i Jadrana.

Glavni pan-europski koridori i njihovi ogranci koji prolaze kroz Hrvatsku jesu:

Koridor X: pan-europski TEN koridor od Austrije do Grke i Turske (Salzburg - Villach Ljubljana Zagreb Beograd Skopje Solun). Obuhvaa cestovnu i eljezniku mreu.Koridorski ogranak Xa: Graz Maribor ZagrebKoridorski ogranak Vb: Rijeka Zagreb BudimpetaKoridorski ogranak Vc: Ploe Sarajevo Osijek BudimpetaKoridor VII: vodni put Dunava s pritocima, rijeka Sava


Zemljovid 6. Paneuropski koridor V s ograncima VB i VC eljeznika i cestovna veza

Paneuropski koridor V Venecija Trst Ljubljana Budimpeta Uzgorod Lvov

cesta Venecija Trst Fernetii Divaa Ljubljana Vransko Maribor Pince Becheli Nyekladhaza Polgar Nyergyhaza Zahony Uzgorod Lavov

eljeznica Venecija Trst Seana Divaa Pivka Ljubljana Zidani Most Pragersko Ormo Punconci Hodas Zalalovo Boba Budapest Miskole Nyiregyhaza Zahony op Lavov

Ogranak VA Bratislava ilina Koice Uzgorod

cesta Bratislava Horna Streda Trencin Zilina Martin Poprad Presov Koice Dargov Zahor Uzgorod

eljeznica Bratislava Lepoldov Puchov Zilina Poprad Koice Cierna op

Ogranak VB Rijeka Zagreb Budimpeta

cesta Rijeka Karlovac Zagreb Varadin Letenye Becsehely

eljeznica Rijeka Karlovac Zagreb Gyekenyes Kaposvar Dombovar Pincehely Budapest

Tablica 1. eljezniki i cestovni smjer Koridora V i ogranaka VA i VB

Zemljovid 7. Paneuropski koridor V s ograncima VA,VB i VC

Zemljovid 8. TEN-T Projekt br. 6 eljeznika pruga Lyon Trst Divaa/Kopar Divaa Ljubljana Budimpeta madarsko-ukrajinska granica

Zemljovid 9. Srednjoeuropski prometni koridor Route 65

Zemljovid 10. Jadransko jonski koridor

3. Tehnologija pomorskog prometa i luka


Pomorstvo:jedinstven univerzalan pojam za sve djelatnosti, vjetine i drutveneodnose na moru, u moru, podmorju i u svezi s morem.

Pomorski sustav:skup gospodarskih i negospodarskih djelatnosti u svezi s morem.

Sustav pomorskog prometa:- skup elemenata tehnike, tehnoloke, organizacijske, ekoloke,ekonomske i pravne prirode u funkciji prijevoza tereta i putnikamorem,

- sloeni, dinamiki i stohastiki sustav.


Sustav pomorskog prometa

- sloeni dinamiki i stohastiki sustav podloan stalnim promjenama koje proizlaze iz vanih obiljeja pomorskih djelatnosti.

- pomorski sustav je sloeni sustav koji se sastoji od sveukupnih tehnikih, tehnolokih, ekonomskih, ekolokih i pravnih obiljeja, ljudi, njihovih odnosa, te sadraja kojima se bavi znanost u pomorstvu.


Pomorski promet:

- iri pojam od pomorskog prijevoza,- odnosi se ne samo na promet putnika (ljudi) ili robe

brodovima morem ve obuhvaa i sve operacije i komunikacije u pomorskom prijevozu ili morskombrodarstvu.

- prometna grana od najveeg utjecaja na meunarodnurobnu razmjenu.

Pomorski promet i pomorski prijevozOsnove tehnologije prometa

Pomorski promet:

- obuhvaa djelatnosti: - morskoga brodarstva, - morskih luka (slagaku i skladinu djelatnost), - pomorskih peditera i pomorskih agenata,

- u irem smislu i djelatnosti: - prekomorskoga pakiranja robe, - kontrole ukrcaja ili iskrcaja robe u ili iz broda, - osiguranja plovila, robe i putnika u pomorskome prijevozu,

- opskrbljivanja brodova.


Morsko brodarstvo ili pomorski prijevoz

- ui pojmovi od pomorskog prometa

- gospodarska djelatnost kojoj je cilj organizirati prijevoz tereta i putnika brodovima morem.

- danas vie od 75% svjetske vanjskotrgovinske razmjene morskim putem.


Slika: Kategorizacija kontejnerskih brodova po generacijama

LUKE I LUKI SUSTAVI

- Morske luke kljuni su podsustav pomorskog i prometnog sustava zemlje.

- Uspjenost luka pretpostavlja zadovoljavanje zahtjeva korisnika te pravodobnu mogunost otpreme i dopreme raznovrsnih roba na razliitim prometnim pravcima, koristei dostupne oblike prijevoza.

Luke su vrlo vana karika u transportnom lancu.

Kao distribucijska i logistika sredita, luke predstavljaju najznaajnije toke u meunarodnom logistikom sustavu.

Veliina prometa u morskim lukama zavisi o njihovom geoprometnom poloaju, veliini gravitacijskog podruja, veliini i suvremenosti lukih kapaciteta, infrastrukture i suprastrukture, broju linijskih servisa, organizaciji rada u luci i strunosti lukog osoblja i menadmenta.

Morske luke su prepoznatljiv dio nacionalnog gospodarstva (prihodi, zapoljavanje, vrijednost objekata i opreme), poticatelj razvitka razliitih djelatnosti (trgovina, proizvodnja, dorada, uslune djelatnosti, itd.) i uvjet za razvoj drugih (industrija, energetika).

Podjela luka

Prema namjeni kojoj slue, luke se dijele na luke otvorene za javni promet i luke za posebne namjene.

Luke otvorene za javni promet su morske luke koje, pod jednakim uvjetima, moe upotrebljavati svaka fizika i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloivih kapaciteta.

Luke otvorene za javni promet mogu biti otvorene za meunarodni promet i luke otvorene za domai promet.

Prema Zakonu o morskim lukama Republike Hrvatske, luke otvorene za javni promet dijele se na:

luke osobitog (meunarodnog) gospodarskog interesa,luke upanijskog znaaja,luke lokalnog znaaja.

Luke posebne namjene jesu morske luke koje slue posebnim potrebama trgovakog drutva, druge pravne ili fizike osobe (luka nautikog turizma, brodogradilite, industrijska luka) ili dravnog tijela (npr. vojna luka).

Prema djelatnostima koje se obavljaju u ovim lukama, luke posebne namjene mogu se dalje razvrstati na:

vojne luke, luke tijela unutarnjih poslova, luke nautikog turizma, trgovake luke, industrijske luke, sportske luke, ribarske luke i dr.

S obzirom na znaenje, ali i osnovnu podjelu (vrstu) brodova (ratni, trgovaki i ribarski):

zaklonske (sklonine) luke ratne (vojne) luke trgovake (komercijalne) luke ribarske luke

Prema javnosti prometa:

luke koje slue javnom prometu ("ive luke") luke koje ne slue javnom prometu ("mrtve luke").

Prema zemljopisnom poloaju :1. morske luke, 4. kanalske luke,2. rijene luke,3. jezerske luke,

Prema veliini i znaenju u robnoj razmjeni: svjetske luke, meunarodne luke, nacionalne luke, regionalne luke, lokalne luke.

6. lagunske luke.5. otone luke,

Prema robnim tokovima, odnosno smjeru kretanja tereta: uvozne luke, izvozne luke, razvozne luke, tranzitne luke.

Prema duini zadravanja robe u luci (na skladitu): tranzitne, terminalne.

Prema carinskom reimu:

luke u kojima se primjenjuje redoviti carinski reim odreene pomorske drave,

slobodne luke, luke, koje su u cijelosti

iskljuene iz carinskog reima matine zemlje,

luke koje nemaju carinsku eksteritorijalnost, nego u njima vrijedi samo povlateni carinski reim i imaju carinske zone.

Prema nainu administracije, nadlenosti i upravljakoj strukturi:

dravne, komunalne (gradske,

municipijalne), autonomne, privatne, mjeovite.

Funkcije luke

Luke djelatnosti se prema svojim bitnim obiljejima mogu svrstati u jednu od tri osnovne funkcije:

prometna funkcija luke, trgovaka funkcija luke, industrijska funkcija luke.

Prometna funkcija luke

preduvjet postojanja trgovake i industrijske funkcije luke

Da bi luka mogla ostvariti prometnu funkciju ona mora udovoljavati odreenim zahtjevima:

raspolagati odgovarajuim prekrcajnim kapacitetima, imati dobru kopnenu povezanost sa zaleem i razvijene pomorske veze (proelje luke).

Trgovaka funkcija luke

Po svojoj trgovakoj funkciji luka slui kao posrednik u prometu izmeu dva podruja meusobno rastavljena morem, odnosno posrednik izmeu proizvoake i potroake zemlje.

Trgovaka funkcija u luci obuhvaa:

kupoprodaju robe, dodatne zahvate na robi koji poveavaju trinu

vrijednost robe (pakiranje, prepakiranje, punjenje, pretakanje, mijeanje, dijeljenje, sortiranje, ienje, suenje, obiljeavanje, oplemenjivanje robe, itd.).

Da bi luka uspjeno obavljala svoju trgovaku funkciju, mora udovoljiti odreenim zahtjevima i imati na raspolaganju:

dobre kopnene i pomorske veze, dovoljne koliine roba koncentrirane u lukom podruju, odgovarajue skladine kapacitete.

Industrijska funkcija luke

Prva industrijska funkcija u luci bila je brodogradnja i industrija brodske opreme.

Kasnije dolazi do razvitka rafinerija i s njima povezanih industrija (termoelektrane, cementare, eliane i dr.).

Luke su postale sve traenija mjesta za smjetaj razliitih industrijskih postrojenja u kojima se obavlja industrijska prerada sirovina i proizvodnja gotovih proizvoda.

Time se maksimalno iskoritavaju prednosti koje prua more, kao najekonominiji prometni put, za snienje transportnih trokova industrijskih sirovina.

Morsko brodarstvo ima vanu ulogu u pomorskoj politici i u ukupnom gospodarskom razvoju pomorske zemlje.

Osnovna je zadaa morskog brodarstva zadovoljiti potranju za pomorskim prijevozom.

Brodovi, razliiti po tipovima, veliini, starosti, tehnikom stanju i tehnolokim mogunostima, zastavi pripadnosti, vlasnitvu ine ponudu.

Ponuda je uz potranju pomorsku trgovinu najvaniji imbenik na pomorskom tritu, odnosno tritu brodskog prostora, u uem smislu

Morsko brodarstvo

Teretno morsko brodarstvo

najvei i najvaniji dio morskog brodarstva. Prema tehnikim i ekonomskim kriterijima dijeli se na: - slobodno (trampersko) brodarstvo- linijsko brodarstvo- tankersko brodarstvoStruktura- nema istih slobodnih,linijskih i tankerskih brodovaKombinirani brodovi za prijevoz suhih i tekuih tereta Podsustav morskog brodarstva - mora se izuavati ne samo s obzirom na vrstu brodova i zemljopisni prostor!

Linijski uvjeti u eksploataciji brodskog teretnog prometa- brodar snosi trokove ukrcaja i iskrcaja

tereta u lukama- vozarine se odreuju prema prosjenoj

iskoristivosti brodskog kapaciteta- teretnica - osnovni ugovor o pomorskom

prijevozu

plovidbeni pravci u prijevozu nafte stalni (zemlje proizvoai i zemlje preraivai) glavnina tankerskih brodara u poslovanju je ovisna o velikim preraivaima naftepreraivai nafte - izravno utjeu na ponudu tankerskog brodskog prostorakod formiranja vozarina- prioritetan je interes korisnika prijevoza (vozarine-trokovi prijevoza)

Znaajke tankerskog brodarstva

osnovna i najstarija vrsta morskog brodarstva.brodski prostor- prodaje se na temelju brodskog ugovora za vrijeme ili za putovanjeputovanje nije unaprijed vezano za odreene pravcefleksibilnost i nevezanost za unaprijed utvrene plovidbene pravce - brzo prilagoavanje trenutnim promjenama potranji na pomorskom trituvisina vozarine - ovisi o kvantitativnom odnosu ponude i potranje u vezi s brodskim prostorom. osnovni tereti: suhi i generalni teretipomorski agent broker - preuzima prodajnu funkciju

Znaajke slobodnog brodarstva

Nautiki turizam

Obalni turizam, a u sklopu njega nautiki turizam, dio je meunarodne turistike djelatnosti koja biljei u svijetu najvei i najbri rast koristei pritom globalni trend preusmjeravanja nacionalnih gospodarstava iz sekundarnih u tercijarne djelatnosti.

S obzirom na veliinu sadanje i budue potranje, za Hrvatsku je vano razvijati nautiki turizam kao dio ukupne turistike ponude.

Prednosti razvitka nautikog turizma su sljedee:

- prosjena potronja turista-nautiara vea je od potronje gostiju u klasinom turizmu,- interes inozemnih ulagaa vei je zbog vee potranje na svjetskom tritu turistikih usluga,- nautiki turizam poticajno djeluje na razvitak obrta, malog poduzetnitva, proizvodnju opreme za nautiare i revitalizaciju starih luka.

Luke nautikog turizma marine

Marina je osnovni objekt nautikog turizma koji sadri skup ureaja i opreme na vodenoj i kopnenoj povrini namijenjenih potrebama nautikih turista.

Marine su dobro zatiene luke, privlano ureene, te dovoljno opremljene za smjetaj manjih plovnih objekata i za njihovo odravanje.

Luka nautikog turizma:1. Suha marina dio obale, odnosno kopna posebno ograen i ureen za pruanje usluga ostave i uvanja plovnih objekata, te pruanje usluga transporta plovnog objekta u vodeni prostor ili iz vodenog prostora u prostor suhe marine.

2. Marina dio vodenog prostora i obale posebno izgraen i ureen za pruanje usluga veza i uvanje plovnih objekata, te smjetaj turista-nautiara u plovnim objektima i objektima marine.

U marinama se obavljaju luke djelatnosti prihvata, uvanja i otpreme plovila uz sudjelovanje carinske, zdravstvene, meteoroloke i radioslube.

Logistike usluge marina: opskrba gorivom, strujom, vodom, plinom, rezervnim dijelovima, te uporaba sanitarija, parkiralita za automobile, prikljuaka za telefon i TV itd.

Tehnike i servisne usluge, uz sigurnost sidrita najvaniji su motiv izbora marine: usluge obavljanja veih i manjih popravaka, usluge dizaliara, mehaniara, stolara, tapetara, ivaa jedara, strunjaka za brodsku opremu itd.

Trgovaka i ugostiteljska ponuda: opskrba hranom i piem, trgovine nautikom opremom, trgovine sportskom opremom i sl.

Kategorizacija marina u RH

a) Privezita pruaju mogunost privremenog veza radi noenja ili se koriste kao zaklonita;prihvat manjih motornih jahti, portskih amaca i brodica na vesla;

b) Mandra - dio je gradske luke ili luice koja duboko zadire u gradsku jezgru. najee se koriste na proputovanju (najvie za jedan vikend), a od nautikih usluga pruaju samo vez, te ponegdje vodu i mehaniarske usluge;

c) Marina s tri zvjezdice tip je nautike luke koja nema naglaeno atraktivnu lokaciju; prua skromne (osnovne) usluge i posluje samo sezonski; ima manji broj vezova (najmanje 100) i prua osnovne usluge;

d) Marina s etiri zvjezdice tip je marine koja ima lokaciju uz poznata turistika naselja ili kulturno-povijesna; smjetena uz glavne cestovne prometnice i u blizini zrane luke.

e) Marina s pet zvjezdica ima najmanje 450 vezova u moru i na kopnu (suha marina).

4. Teorijske znaajke tehnologije kopnenog

prometa


Discipline i predmeti izuavanja Tehnologije prometa i transporta u podruju kopnenog transportnogpodsustava:

- tehnika eksploatacija sredstava u cestovnom i eljeznikom prometu,

- prometna infrastruktura u cestovnom i eljeznikom prometu,

- upravljanje kopnenim prijevoznim sustavima, - tehnika cestovnog i eljeznikog prometa, - planiranje i projektiranje kopnenih terminala, - tehnologija gradskog prometa, - makro i mikrologistika u prometnim poduzeima i dr.


4.1. Temeljna obiljeja tehnologije kopnenog prometa

4.1.1. Komparativna tehniko-tehnoloka obiljeja

Tehniko-tehnoloka obiljeja kopnenih prometnih podsustava

KOMPLEMENTARNOST I KONKURENTNOST

KOMPLEMENTARNOST- vieetapno kretanje roba i putnika,- razliite kombinacije prijevoznih sredstava,- vrata do vrata.


KONKURENTNOST- znatne razlike u odnosu na duljinu prijevoza, teinu / obujam tereta,

vrstu robe, terenske uvjete, ....- ne postoji idealna konkurencija (tarifna politika, preferencijalni

vanjskotrgovinski ugovori, politikim prilikama...).

ODABIR PRIJEVOZNOG PODSUSTAVA ZA ODREENITRANSPORTNI POTHVAT UKLJUUJE PROCJENU SVIH RELEVANTNIH PARAMETARA


Tablica 3. Komparativni pokazatelji uinka pojedinih prometnih grana

Vozarina - instrument politike cijena prijevozne usluge, - ulazni parametar u vrednovanju odreenog prometnog podsustava.,- razlike u politici cijena prema pojedinim prometnim granama ,- razlike u stupnju samostalnosti pri donoenju vozarina.

eljeznica monopol, dravni institucionalizamCestovni prijevoznici trina konkurencija

Vozarine ne odraavaju uvijek stvarne trokove prijevoza - procjena ekonomskog uinka,- dopunska mjerila vrednovanja alternativnih rjeenja (na pr.

odreivanje gravitacijske luke zone).

4.1.2. Postojanje posebnog sustava vozarina


PRIJEVOZNA POTRANJA GOSPODARSKI RAZVITAK Materijalna proizvodnjaNacionalni dohodakBDP PRIJEVOZNA POTRANJAVanjska trgovinaDemografski rast

Veliina prijevozne potranje prostorna distribucija sirovinskih izvora, lokacija preraivakih centara,razmjetaj potroaa,kvaliteta infrastrukturne mree,razmjetaj i pokretljivost stanovnitva.

4.1.3. Fleksibilnost prijevozne potranje


Kopneni prijevozni podsustavi - trajne promjene u gospodarstvu regije / drave- promjene u namjeni povrina, - demografska slika - razmjetaj stanovnitva.

Primjeri: - Pacifika eljeznica u sredinjem i zapadnom dijelu SAD-a, - autocesta E1 u Francuskoj, - autocesta London-Birmingham u Velikoj Britaniji, - Transsibirska eljeznica u Rusiji, - Strada del Sole u Italiji, - Jadranska turistika cesta u Hrvatskoj.

4.1.4. Utjecaj kopnenog prijevoza na ukupni gospodarski razvitak


Znaajke cestovnog prometa:

elastina svojstva i sposobnost penetracije mree cestovnih prometnica,mrea cestovnih prometnica je znatno razvijenija od eljeznice, ceste nisu osnovna sredstva gospodarskih subjekata koji obavljaju prijevoz, ni poduzea koja ih grade, ni poduzea koja ih odravaju,cestama se pored poduzea koja obavljaju prijevoz koriste i drugi neposredni korisnici, tj. fizike osobe u zadovoljenju svojih potreba,postojanje posebne organizacije gospodarenja cestovnom infrastrukturom u okviru sustava cestovnog prometa.


Znaajke eljeznikog prometa:pogodnost eljeznice za razvitak primarne proizvodnje i preradu sirovina izvan mjesta njihove eksploatacije, prikladnost eljeznice za lokaciju velikoserijske i druge industrije dalje od potroakih sredita,glavni nositelj industrijalizacije i gospodarskog prosperiteta.


5. Tehnologija cestovnog prometa


5.1. Cestovna prometna infrastruktura

Cestovna infrastruktura obuhvaa sve vrste objekata niskogradnje i visokogradnje: - ceste i ulice s donjim i gornjim ustrojem, - mostovi, - tuneli, - vijadukti, - nadvonjaci i podvonjaci, - poslovne zgrade i prostori koji slue za organiziranje i obavljanje

prometne djelatnosti (autobusni i kamionski kolodvori, parkiralita i garae),

- oprema i prometni znakovi na prometnicama i prometnim objektima,- horizontalna i vertikalna signalizacija, te - ostala oprema namijenjena sudionicima u prometu.


Izgradnja cestovnih prometnica i prateih objekataiznimno velika investicijska sredstva, visok stupanj koordinacije svih zainteresiranih sudionika, gradnja traje u pravilu vie godina.

Novoizgraeni objekti utjecaj na promet i u drugim prometnim granama generiranje nove prometne potranje.

Cestovne prometnicekapitalno intenzivneniskoakumulativne.

Stoga se uz vlastita sredstva moraju angairati i sredstva drugih djelatnosti.Nedjeljivost investicijskih ulaganja u cestovne prometnice

nunost izgradnje pratee komunalne infrastrukture.


Odravanje cestovne infrastrukture pretpostavlja stalno osiguranje njezinog postojeeg fizikoga stanja zbog nesmetanog odvijanja cestovnog prometa u svim uvjetima.

Odravanje cestovnih prometnica moe biti:1. redovito

- neprekidno poduzimanje odgovarajuih mjera radi osiguranjastalnog, brzog i sigurnog odvijanja prometa,

- mjestimini popravci kolnika i trupa ceste, potpornih zidova, kosina, nasipa, usjeka i zasjeka,

- ienje objekata za odvodnjavanje, - postavljanje, ureenje, zamjena i popravak tlocrtne i okomite signalizacije i ostale opreme na cestama, i dr.,


2. zimsko- poduzimanje kompleksnih aktivnosti u zimskom razdoblju radi osiguranja nesmetanog odvijanja prometa, te zatite cesta i njene opreme,

- ienje snijega s kolnika, - posipanje kolnika na zavojima i veim nagibima cesta, na vijaduktima i nasipima pri poledici i dr.,

3. investicijsko- obnavljanje i zamjena istroenih i dotrajalih kolnikih zastora, - ublaavanje otrih krivina i nagiba, - obnavljanje i zamjena dotrajalih propusta i mostova,- poboljavaju se neki tehniki detalji ceste, ali se ne mijenjaju njezini

tlocrtni i visinski elementi.


Negativne posljedice eksploatacije cestovne infrastrukture:

emisija tetnih ispunih plinova SUI motora, stvaranje buke i vibracija, opasnost od prometnih nezgoda i njihovih katastrofalnih posljedica

(izlijevanje opasnih, otrovnih i radioaktivnih tvari), ogranieno kretanje pjeaka, vizualna degradacija pojedinih dijelova gradskih aglomeracija

(objekti prometne infrastrukture nalaze se u sintezi preraivakom industrijom, rafinerijama i dr.),

zauzimanje obradivih povrina i dr.


Funkcioniranje izgradnje cestovne infrastruktureTeorijske koncepcije financiranja:1. Teorija uzronosti: temelji se na vezivanju snoenja trokova

cestovnih prometnica od pojedinih kategorija vozila, na tzv. prouzroenim trokovima (Cost Used, Casual Responsibility),

2. Teorija koristi: polazi od oekivanih koristi to ih imaju pojedine kategorije vozila od koritenja cestovnih prometnica (DiferentialBenefits; Anticipated Benefits). Pod 2. razlikuju se 4 teorijska pristupa:

teorija koristi - The Benefit Theory,teorija privilegije - The Privilege Theory,teorija platene sposobnosti - The Ability Theory, te teorija izjednaenja - The Equilibration Theory.

Trino gospodarstvo koncesijski modeli


Cost - Benefit Analysis (Analiza na naelu odnosa trokovi-korist) Temelji se na tome da trokove izgradnje i odravanja cestovneinfrastrukture moraju snositi u cjelini svi njeni korisnici, razmjerno koristi koju ostvaruju.

Problem se nastoji rijeiti:- utvrivanjem metoda pravedne razdiobe trokova cestovnih

prometnica,- uspostavljanjem takvog poreznog sustava koji bi osigurao

ekonomski stimulativnu i pravednu razdiobu trokova na pojedine kategorije zainteresiranih subjekata.


Projektiranje se definira kao segment prometnog planiranja koje, koristei se odgovarajuim naelima, postupcima i mjerilima pomae izboru najboljeg projektnog rjeenja.

Sektorsko prometno planiranje obuhvaa planiranje prometa kao zasebne ekonomske discipline.Prostorno prometno planiranje obuhvaa planiranje prometa u pojedinim prostornim cjelinama.

Projektno planiranje prometa usredotoeno je na planiranjeizdvojenih dijelova prometnog sustava i podrazumijeva planiranje na razini projekta. To su najee dijelovi prometne mree i pojedini terminalni objekti, a mogu biti i prijevozni i pretovarni kapaciteti pojedinih prometnih grana te signalno-sigurnosni i telekomunikacijski ureaji.

4.1.1. Prometno planiranje i projektiranje


Projektiranje i graenje prometnica

Projektiranje fazeStudijaIdejni projektGlavni projektIzvedbeni projekt

Graenje:Pripremni radoviRadovi na izvedbi objekta - glavniZavrni radovi

Istrani radovi:- podloge za poetak projektiranja i/ili za graenje:geoloki, geomehaniki, hidroloki, meteoroloki i ostale vrste istraivanja.


GRAEVINSKOTEHNIKASTUDIJA

INVESTICIJSKA STUDIJA

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI

STUDIJA OPRAVDANOSTIPROMETNA STUDIJA

IDEJNA RJESENJA


Slika: vor Bakar

Slika: Vijadukt Zeeva Draga

Slika: Vijadukt Dobra

Crte 1. Normalni popreni presjek ceste u zemljanom materijalu


Brojanje ili snimanje prometa:osnova za planiranje prometa, dobivaju se:

1. uvid u trenutno stanje prometa, 2. podaci koji upuuju na potrebne rekonstrukcije ili izgradnju novih

prometnih pravaca.

Postoje dvije metode snimanja prometa:

Statiko snimanjeDinamiko snimanje

4.1.1.1. Stacionarno i dinamiko snimanje prometa


Statiko snimanjebroje se vozila koja u odreenom intervalu prou kroz odreeni presjek ceste, bez prekidanja kontinuiteta dinamikog prometa,runo ili pomou automatskih ureaja za brojanje (tzv. induktivnih detektora),dobivaju se podaci o optereenju ceste koji se koriste pri dimenzioniranju prometnica i vorita.

Dinamiko snimanjeprekidanjem kontinuiteta dinamikog prometa,utvruju se intenzitet i struktura toka, ishodite i odredite, motiv putovanja i ostali relativni imbenici, primjena vie metoda.


Dinamiko snimanjeMetoda obinog mjerenja na vornim tokama:- utvrivanje prometnih tokova bez obzira na izvor i cilj,- brojaka mjesta na svakoj prilaznoj cesti prema raskriju,- biljee se smjerovi kretanja vozila.Metoda biljeenja registarskih oznaka vozila:- nedostatak - brojanje istovremeno na cijelom podruju pa je

potreban veliki broj sudjelovatelja.Metoda obiljeavanja listiima:- voza pri ulazu u grad nalijepi listi odreenog oblika i boje ovisno o

tomu da li se zadrava u gradu ili samo prolazi i sl.Metoda ispitivanja:- ispitivanje vozaa od kuda dolaze, kamo idu, da li se zadravaju i sl. - veliki broj brojaa i brojanje istovremeno na cijelom podruju.


Metoda brojakih znaaka: - podjela znaaka vozaima u vrnim satima u vremenu od 3 sata,- u razmacima od pola sata sakupljanje znaaka, biljeenje podataka u

formulare.Anketiranje domainstava: - podjela dijelova grada u sektore,- anketiranje o obavljenim vonjama u nekom odreenom danu.

Dnevno prometno optereenje:- 16 satno brojanjem u 2 smjene (6-14 i 14-22 sata),- odabrati karakteristine dane kada su optereenja prosjena.


Uvjetna jedinica putnikog prometa (PAJ)- za iskazivanje broja komercijalnih vozila,- razlike u operativnim obiljejima autobusa i kamiona

prema putnikom automobilu.

PGDP prosjeni godinji dnevni prometPLDP prosjeni ljetni dnevni promet


Graf: PGDP u 2008. godini u PG

Graf: PLDP u 2008. godini u PG

CESTA: je svaka javna cesta i nerazvrstana cesta na kojoj se obavlja promet

JAVNA CESTA : je povrina od opeg znaenja za promet kojom se svatko moe slobodno kretati uz uvjete odreene Zakonom i koju nadleno tijelo proglasi javnom cestom.

Javne ceste se dijele na: Dravne ceste (~8.000 km) upanijske ceste (10266 km) Lokalne ceste (8939 km)

4.1.1.2. Kategorizacija cesta i vorita


Osnovni kriteriji koji se uzimaju u obzir pri izgradnji prometnog vorita:- sigurnost vonje,- kapacitet, - ekonominost izgradnje, - estetski izgled i- uzajamni odnos s drugim infrastrukturnim objektima.

Geometrijska rjeenja cestovnih/ulinih mrea (crte 3)imaju veliki utjecaj na polju prometne eksploatacije, a u irem smislu i na izgled urbanih cjelina.


Crte 3. Tipovi ulinih (gradskih mrea)


Javna cesta prema Zakonu o javnim cestama:

- cestovna graevina- graevine za odvodnju ceste- zemljini pojas oko ceste- graevina na cestovnom zemljitu- prikljuci na javnu cestu- prometni znakovi, ureaji za nadzor i sigurnost....- graevine i oprema za zatitu ceste, prometa i okolia


Mrea javnih cesta u RH

Republika Hrvatska danas raspolae sa:- 28 123 km javnih cesta od ega na mreu dravnih cesta otpada 6 823 km.

Od 1970 godine do danas izgraeno je ukupno:- 593 km cesta visoke razineusluga, od ega na- autoceste otpada oko 500km i na brze ceste 104 km.


Hrvatske auto-cesteOsnove tehnologije prometa

Nadlenost za graenje i odravanje

Gospodarenje javnim cestama Vlada RH povjerila je sljedeim pravnim subjektima:

Hrvatske ceste d.o.o koje se bave gospodarenjem nad dravnim cestama i koordinacijom u odnosu na upanijske i lokalne ceste te pripremu dokumentacije za autoceste do lokacijske dozvole.Hrvatske autoceste d.o.o. koje se bave gospodarenjem nad autocestama i popratnim objektima s naplatom. upanijska uprava za cestu bave se gospodarenjem nad lokalnim i upanijskim cestamaKoncesijska drutva : Autocesta Zagreb-Rijeka d.d., Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o. i Bina Istra d.d.


Podjela cesta prema svrsi i prometnom znaenju

- Europske ceste za daleki promet- Ceste za daleki promet- Ceste za brzi promet- Zemaljske ceste- Turistike ceste- Ceste za specijalne svrhe- Gradske ceste


Podjela cesta prema veliini motornog prometa

Razred ceste Ukupan broj motornih vozila tijekom 24 sata (oba smjera) - PGDP

Auto-ceste, ceste 1. razreda

> 15.000, > 2.000 TA> 12.000

Ceste 2. razreda 7.000 12.000



Ceste 5. razreda < 1000


analitiki postupci utvrivanja propusne moi (ponude) i stvarnog uinka (potranje) u prometno-tehnolokom procesu. propusna mo je osnova za sve intervencije i zahvate na prometnoj mrei.

4.1.2. Eksploatacijske znaajke cestovneinfrastrukture


Graf: Dimenzioniranje kapaciteta (propusne moi) C prometnice na n-ti sat


1. podaci o intenzitetu i strukturi prometnog toka za vrijeme godinje eksploatacije preraunavaju se u PAJ, grafika razdioba Q=f(t);

2. amplitude se poredaju po veliini, a usvojeni n-ti sat (u praksi se esto uzima 30. sat) odreuje kritinu toku (izjednaavanje) odnosa koliine prometa (Q) i predvienog kapaciteta, tj. propusne moi (C);

3. amplitude koje prethode n-tom satu predstavljaju podruje podkapacitiranost (Q>C):- skretanje roba i putnika na alternativne prometnice,- supstitucija prometnog podsustava (npr. eljeznicom).

4. desna strana odreuje podruje prekapacitiranja infrastrukture (Q

4.2. Cestovna prijevozna sredstva

Globalna raspodjela voznog parka sadri pet osnovnih tipova vozila:

1. osobna vozila dvokotana i etverokotana, 2. putnika javna vozila (autobusi), 3. teretna vozila s pogonom (kamioni i tegljai), 4. vozila bez pogona (prikolice i poluprikolice), 5. specijalna vozila.

Tehnologija cestovnog prijevoza analiza komercijalnih vozila, koja po svojoj konstrukciji i veliini slue za gospodarske potrebe.


Komercijalna vozila:- autobusi, teretna vozila (kamioni), specijalna radna vozila, vuna

vozila, prikljuna vozila i tegljai (u nekim zemljama pribrajaju se i traktori),

- ine priblino etvrtinu ukupne svjetske proizvodnje automobila (oko 10 mil. vozila/god.).

S gledita vlasnitva, vozila se dijele na:javna vozila, tj. ona koja su namijenjena potrebama treih osoba od kojih se usluga naplauje na temelju dogovora, ugovora ili utvrene tarife, reijska vozila, tj. ona koja su namijenjena vlastitim potrebamapojedinog poduzea (interprodukcija); njihove usluge se ne naplauju izravno nego se interno obraunavaju u trokove poslovanja i terete cijenu proizvoda, odnosno usluge, individualna vozila, tj. ona koja su namijenjena privatnim potrebama fizikih osoba.


Hrvatskim nacionalnim propisima vozila su podijeljena na:- mopede, - motocikle, - osobne automobile, - autobuse, - teretne automobile, - kombinirane automobile, - radne strojeve, - radna vozila, - traktore i - prikljuna vozila.

Navedena podjela izvedena je prema namjeni vozila.Kategorizacija vozila usvojena u ECE pravilnicima odnosi se na tehnike karakteristike (Tablica 9.).


Tablica: Kategorizacija Vozila prema ECE pravilnicima

OTP [Compatibility Mode].pdf

Documents