OTKOPNI ČEKIĆ (RUČNI) • mehanizirani alat po principu rada sličan ručnom načinu s čekićem i dlijetom: - čekić je zamijenjen klipom pogonjenim komprimiranim zrakom (zračni tj. pneumatski otkopni čekić) ili uljem pod pritiskom (hidraulični otkopni čekić) • električnim i diesel pogon otk. ček. – rijeđa primjena u praksi • zračni otkopni čekić (ručni).
OTKOPNI ČEKIĆ (RUČNI). mehanizirani alat po principu rada sličan ručnom načinu s čekićem i dlijetom : - čekić je zamijenjen klipom pogonjenim komprimiranim zrakom (zračni tj. pneumatski otkopni čekić) ili uljem pod pritiskom (hidraulični otkopni čekić) - PowerPoint PPT Presentation
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
OTKOPNI ČEKIĆ (RUČNI)
• mehanizirani alat po principu rada sličan ručnom načinu s čekićem i dlijetom:
- čekić je zamijenjen klipom pogonjenim komprimiranim zrakom (zračni tj. pneumatski otkopni čekić) ili uljem pod pritiskom (hidraulični otkopni čekić)
• električnim i diesel pogon otk. ček. – rijeđa primjena u praksi
• zračni otkopni čekić (ručni).
Iskop u urbanim sredinama
Usitnjavanje vangabaritnih blokova
Rušenje zidova
Iskop asfalta
Primjena otkopnog čekića
Obrada kamena
New TEX 140PS - TEX 280PE series 1 -Rukohvat s prekidačem, upusnim
ventilom i oprugama za absorpciju vibracija
2 - Priključak za dovod komprimiranog zraka
3 - Kučište cilindričnog oblika (cilindar)
4 - Klip
5 - Radni alat (dlijeto, špica, klin ili lopata)
6 - Usadnik s mogućnošću brze izmjene alata
7 - Razvodni ventil
8 - Zračni “jastuci” (sprečavaju udaranje klipa u kučište uslijed čega je i rad čekića tiši)
9 - Spremnik za ulje za automatsko podmazivanje čekića
10 - Prigušnik buke
Osnovni dijelovi otkopnog čekića
1
7
2
8
6
9
3
5
10
4
Vrste radnog alata
1 - Rukohvat s polugom upusnog ventila (prekidačem)
2 - Priključak za dovod komprimiranog zraka
3 - Razvodni ventil
4 - Kučište cilindričnog oblika (cilindar)
5, 6 - Uzdužni i poprečni kanali za dovod-odvod komprimiranog zraka7 - Klip
8 - Radni alat (dlijeto)
9 - Zaštitni tuljac
2
2vmA
– kinetička energija klipa (J)
N = A n – snaga čekića (snaga udarca) (W)
v = a t 1 – brzina kretanja klipa kod udara (m/s),
n – broj udaraca u sekundi
12
3
46
57
8
9
Princip rada otkopnog čekića
Princip rada otkopnog čekića
Tehnički podaci
Masa Potrošnja zraka Dužina Broj udaraca Usadnik
Tablica 1. Tehničke karakteristike
otkopnih čekića
Mase otkopnih čekića: oko 3-40 kg
lakši čekići (3-12,5 kg)Potrošnja komprimiranog zraka: oko 7-33 litara/sek.Broj udaraca u minuti: oko 1000-4000
Primjena otkopnog čekića s obzirom na tehničke karakteristike
TEX 3 - TEX 11: 3,7 do 12,4 kg TEX 16 - TEX 43: 14,8 do 40 kg
Dodatna oprema(uljni podmazivači, separatori vlage, uređaji za otprašivanje i sl.)
Uljni podmazivači
TIP Protok zraka Količina ulja Masa Promjer
l/s l kg mm
CLG 10 8-15 1,3 3 25
CLG 30 15-140 1,3 3 25
BLG 30 15-140 1,3 3 25
Separatori vlage
TIP Max. protok zraka Masa Promjer priključka
l/s kg mm
VAM 01 50 0,8 20WAM 5A 120 10 25
Razlika između otkopnog i bušaćeg čekića
Za razliku od bušaćeg čekića, kod kojeg se dlijeto nakon svakog udarca zakrene za određeni kut (što se ostvaruje pomoću dodatnog uređaja za zakretanje dlijeta), kod otkopnog čekića postoji samo pravocrtno gibanje, bez zakretanja dlijeta. Inače, princip rada im je isti.
Razlika između zračnog i hidrauličkog otkopnog čekića
•zračni otkopni čekić je uglavnom ručni alat, dok je hidraulički otkopni čekić obično montiran na držalici (radnoj "ruci") hidrauličkog bagera
•hidraulični čekić se osim mobilno (na bageru) može montirati i za stacionaran rad tj. na usipnim bunkerima na primarnim drobilicama, gdje uveliko sprečava tj. smanjuje zastoje pri radu uslijed zaglavljivanja materijala na rešetci.
•hidraulički čekić se primjenjuje za razbijanje većih komada, blokova, te razaranje objekata
•pritisak komprimiranog zraka je obično 6 do 7 at, a pritisak hidrauličkog ulja može biti i do 300 at
•izvor komprimiranog zraka je kompresor, a ulja pod pritiskom hidraulički agregat
KOMPRESORI
KOMPRESORI
Komprimirani zrak:Zrak je plinovita materija koja se proizvoljno može tlačiti (komprimirati) sve dok ne pređe u tekuće stanje
Nedostaci pneumatskog pogona:
- mali koeficijent korisnog djelovanja
- gubitak toplinske energije zbog zagrijavanja zraka pri njegovoj kompresiji
Prednosti pneumatskog pogona (pogona na komrimirani zrak):
•bezopasan, elastičan u primjeni, lako se raspoređuje, a pri radovima u tunelima i podzemnim prostorijama obogaćuje zrak neiskorištenim kisikom• lagan, ravnomjeran i mekan rad uređaja• vrlo jednostavna shema uređaja pogona• vrlo siguran rad u uvjetima zimskog vremena• vrlo povoljni eksploatacijski troškovi.
KOMPRESORI
strojevi za proizvodnju komprimiranog zraka koji se koristi za pogon drugih strojeva i alata
primjena kompresora u rudarstvu i građevinarstvu: za pritiske zraka 6-7 at
pogonski motor za rad kompresora: benzinski, diesel ili elektromotor
Kompresori:
– pokretni (mobilni) - kompresori manjih kapaciteta (3-11 m3
stlačenog zraka u minuti) i
– stabilni - kompresori većih kapaciteta
Sustav hlađenja: s vodom (kod stabilnih kompresora), kombinirani zrakom i vodom, kružni uljem, ili samo zrakom (mobilni kompresori)
3
1
(a)
(b)
Pokretni kompresori - kompresori manjih kapaciteta (koji obično proizvode 3-11 m3 stlačenog zraka u minuti)
Stabilni kompresori - kompresori većih kapaciteta
KOMPRESORI
Podijela kompresora s obzirom na način proizvodnje komprimiranog zraka:
1. Potiskujući - povećanje pritiska postiže se ograničavanjem volumena plina u zatvorenom prostoru, nakon čega se taj volumen smanjuje mehaničkim djelovanjem
1.1. Klipni
1.2. Rotacijski:
- rotacijski s lopaticama
- spiralni (vijčani)
2. Dinamički - povećanje pritiska postiže se pretvorbom kinetičke energije plina (zraka) kontinuiranog strujanja u energiju pritiska.
2.1. Radijalni (centrifugalni)
2.2. Aksijalni
Klipni kompresor: jednostupnjeviti (a) i dvostupnjeviti (b)
(a) (a) (b)
1
1
2
3
32a 2b
4
hladnjak
- komprimiranje zraka ostvaruje se pomoću kretanja klipa u hermetički zatvorenom cilindru, pri čemu automatski regulator regulira pritisak zraka na 6-7 at (nakon što se postigne taj pritisak, regulator tlaka isključuje pogonski motor)
- mogu imati jedan ili dva stupnja komprimiranja (jednostupanjski ili dvostupanjski kompresori); dvostupanjski se pogotovo primjenjuju kada je potrebno proizvesti veće pritiske zraka
- najčešće se primjenjuju u praksi
- imaju nemiran i bučan rad
Klipni kompresor dvostupnjeviti
hladnjak
ulaz (usisavanje) zraka
tlačenje zraka do
4 at (1. stupanj kompresije)
tlačenje zraka do
7 at (2. stupanj kompresije)
izlaz komprimiranog (stlačenog) zraka spremnik za zrak
4 – klip (2. stupanj kompresije)5 – spremnik za komprimirani zrak
4
2d 4
2d
Q =
– površina poprečnog presjeka klipa (m2)s – hod klipa (m)K – broj usisavanja zraka za jedan okret
koljenaste osovine u cilindru (za jednoradne kompresore K = 1, za
dvoradne K = 2)n – broj okretaja osovine kompresora u minutim – broj cilindara kompresorakp – koeficijent punjenja cilindra usisanim
zrakom (0,65-0,8)
sKnmkp , (m3/min)
učinak klipnih kompresora se izražava u m3 usisanog slobodnog zraka u minuti, a određuje se prema izrazu:
UČINAK KLIPNIH KOMPRESORA
Rotacijski kompresor (s lopaticama)
1 – rotor
2 – pomična lopatica
3 – kućište kompresora
A – veći prostor između lopaticaB – smanjeni prostor (dodatno tlačenje zraka)
ulaz zraka
izlaz komprimiranog zraka
Rotacijski kompresori talče zrak pomoću rotora ekscentrično položenog u čelično cilindrično kućište. Rotor ima pomične lamele koje su u rotaciji izvlače djelovanjem centrifugalne sile. Slijedeći unutarnji plašt valjka sprečevaju prolazak zraka između lamela u kojemu se zbog ekscentričnog položaja rotora smanjuje prostor između lamela gdje se zrak tlači, a time i povećava tlak zraka.
Rotacijski kompresori pretežno rade u dva stupnja tlačenja i to u prvom stupnju do 0,4 Mpa, a u drugom stupnju do 0,6-0,7 MPa.
Proizvedena količina tlačenog zraka može se izravno regulirati promjenom broja okretaja.
Rotacijski kompresori
Rotacijski kompresor (s lopaticama)
Q = l(D – dz) 30
nm , (m3/min)
l – dužina rotora (m)
D – promjer prostora za komprimiranje zraka, u kojem se nalazi rotor (m)
d – debljina lopatice (m)
z – broj lopatica
m – ekscentričnost rotora od centra prostora za komprimiranje (m)
n – broj okretaja rotora u minuti
- obodni koeficijent korisnog djelovanja (0,8-0,85)
određuje se prema izrazu:
UČINAK ROTACIJSKIH KOMPRESORA
Rotacijski kompresor (s lopaticama)
ulaz zraka
izlaz komprimiranogzraka
Rotacijski kompresor (s lopaticama)
ROTARY VANE AIR COMPRESSOR.avi
Spiralni (vijčani) kompresor
- zahtijevaju dobro hlađenje i podmazivanje; u tu svrhu se u prostor kompresije ubrizgava ulje koje ima trostruku funkciju: brtvljenje međuprostora spirala i prostora između spirala i stijenki kućišta, hlađenje zraka, te podmazivanje spirala
- iz komprimiranog zraka potrebno je neprekidno odvajati ubrizgano ulje, a to se postiže pomoću posebnog filtar uređaja za pročišćavanje zraka, ugrađenog u kompresor, dok se hlađenje izdvojenog ulja postiže odvođenjem u hladnjak gdje ulje cirkulira
- komprimiranje zraka postiže se pomoću posebnih spirala helikoidalnog oblika koje zraku daju veliku brzinu, uslijed čega se zrak komprimira
- to su kompresori većeg kapaciteta, zauzimaju relativno malo prostora, i pogotovo su prikladni u slučajevima kada su potrebne veće količine zraka, danas se sve više proizvode
Spiralni (vijčani) kompresor
1
1 – paralelne osovine sa spiralnim (vijčanim) navojem
2a – prvi stupanj kompresije
2b – drugi stupanj kompresije
2a
2b
Dvostupnjevita kompresija
Spiralni (vijčani) kompresor
Radijalni (centrifugalni) kompresor
karakteristični su po radijalnom smjeru strujanja zraka rotor radijalnog kompresora, tzv. impeler, obično se sastoji od limene prstenaste ploče na kojoj
se s jedne strane nalaze radijalno postavljene zakrivljene lopatice, s vanjske strane povezane obručem
zrak ulazi u kompresor u centar impelera koji svojom vrtnjom, djelovanjem centrifugalne sile, ulazni zrak usmjerava radijalno prema svom obodu, a zatim u odvodni spiralni kanal (difuzor) gdje se kinetička energija pretvara u pritisak
kompresija zraka se obično postiže u više stupnjeva, što znači da kompresor ima više impelera (prije ulaza u centralni dio svakog slijedećeg impelera, zrak prethodno prolazi kroz difuzor), a stupanj kompresije ovisi o iznosu promjene brzine zraka i gustoći zraka (plina)
Radijalni (centrifugalni) kompresor
Aksijalni kompresori
karakteristični su po aksijalnom smjeru strujanja zraka (tj. u smjeru uzdužne osi odnosno okomito na ravninu rotacije)
zrak prolazi kroz kompresor u smjeru njegove uzdužne osi kroz naizmjenične redove rotirajućih i nepomičnih lopatice kojima se postiže brzina strujanja a zatim i povećanje pritiska zraka
najprikladniji su u slučajevima kada su potrebne velike i stalne količine zraka (obično > 65 m3/s i pritiske sve do 14 at)