SOCIOLOGIJA Uvodno predavanje «Sociologija proučava društveni život, ljudske skupine i društvo. To je sjajan, silan pothvat, jer se njezino područje proučavanja odnosi upravo na naše ponašanje kao društvenih bića.» (Giddens, Sociologija) Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku PRAVNI FAKULTET – Integrirani studij prava Redovni studij – Ak. god. 2019./2020.
24
Embed
Osvrt na 1. kolokvij iz Osnova sociologijeTeme za kritičke osvrte 1. KRITIČKI OSVRT Calhoun, C., Wieviorka, M., Manifest za društvene znanosti, Tim Press, Zagreb, 2017., str 11-51.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
SOCIOLOGIJA
Uvodno predavanje
«Sociologija proučava društveni život, ljudske skupine i
društvo. To je sjajan, silan pothvat, jer se njezino područje
proučavanja odnosi upravo na naše ponašanje kao
društvenih bića.»
(Giddens, Sociologija)
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
PRAVNI FAKULTET – Integrirani studij prava
Redovni studij – Ak. god. 2019./2020.
Nastava i seminari
Nositelj kolegija i predmetni nastavnik:
izv. prof. dr. sc. Josip Berdica
Suradnik u (seminarskoj) nastavi:
pred. Toni Pranić, mag. soc.
Obvezna literatura
GIDDENS, A., Sociologija, Nakladni zavod Globus, Zagreb,
2007.
(izabrana poglavlja: 1-2, 7-8 i 14)
HAVILAND, W., Kulturalna antropologija, Naklada Slap,
Jastrebarsko, 2004. (str. 330-341)
VRBAN, D., Sociologija prava: Uvod i izvorišne osnove, Golden
marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.
(izabrana poglavlja: 1–2, 4–5)
Knjige kojima ćemo se dodatno
služiti na predavanjima
FERARI, V., Pravo i društvo, CID, Podgorica, 2011.
(izabrana poglavlja 1–2, 5)
DOPUNSKA LITERATURA:
HARALAMBOS, M.; HEALD, R., Uvod u sociologiju, Globus, Zagreb,
1994.
Predavanja
SASTAVNI DIO ispitne materije
NAJLAKŠI NAČIN DA
POLOŽITE ISPIT!!!
SHVATITI I RAZUMJETI ono najvažnije (ne
prepisivati slajdove!);
PP prezentacije NISU ISPITNA MATERIJA!!!!
PRAVILA predavanja ...
Predavanja imaju dva osnovna cilja:
RAZVIJATI VAŠU IMAGINACIJU I
POTICATI VAS DA RAZMIŠLJATE!
Zašto će Vam koristiti
REDOVITI DOLASCI?
Lakše ćete položiti ispit!
Saznat ćete sve vezano uz
nastavu, zadatke i termine!
Jedan od elemenata kojim SAMI formirate konačnu
ocjenu iz kolegija.
Obveza pohađanja predavanja
U semestru Vam je dozvoljeno izostati s ukupno 30 %
nastavnih sati što znači da
imate pravo izostati s 9 predavanja u semestru!
VIŠE OD 9 IZOSTANKA = USKRATA POTPISA
budući da …
«Nastavnik MORA uskratiti potpis studentu
koji je izostao s više od 30 % nastavnih sati
utvrđenih ishodima učenja u studijskom programu
te student ne može pristupiti ispitu».Pravilnik o studijima i studiranju, čl. 58., st. 2
Broj izostanaka prije kolokvija
PRIJE 1. KOLOKVIJA
imate pravo izostati s 4 termina predavanja
PRIJE 2. KOLOKVIJA
imate pravo izostati s 5 termina predavanja
Više od dopuštenog broja izostanaka =
sami se isključujete s kolokvija!
Način polaganja ispita
Kroz skupljanje bodova tijekom cijelog semestra;
Elementi za formiranje konačne ocjene preko:
dolazaka na predavanja i zadataka (do 10%
ocjene)
kritičkih osvrta (do 20% ocjene na redovnom studiju)
dva kolokvija = samo pisano (do 70% ocjene) ili
ispita = pisanog (do 50% ocjene) + usmenog (do 20%
ocjene).
Ono što MINIMALNO morate …(po Pravilniku o studijima i studiranju)
Dolaziti redovito na predavanja
minimalno 21 dolazak (od 30) → 5 %
Dobiti pozitivnu ocjenu iz oba kolokvija/ispita
minimalna ocjena dovoljan → 50 %
______
55 %
(DOVOLJAN)
UKOLIKO STE MINIMALISTI NE MORATE U
SEMESTRU NIŠTA DODATNO RADITI OSIM
ONOGA ŠTO SE MINIMALNO OD VAS OČEKUJE:
(1) DOLAZITI NA MINIMALAN BROJ
PREDAVANJA I
(2) DOBITI MINIMALNE OCJENE NA
KOLOKVIJU/ISPITU.
Ono što MOŽETE dodatno raditi …(kako bi imali bolje ocjene)
Pohađati predavanja više od minimuma
23 do 30 dolazaka → 6 – 9 %
Pisati zadaću (koja „nadoknađuje” u postocima dva izostanka s predavanja)
Pisati kritičke osvrte (jedan ili oba) → 5 – 20 %_____________
maksimalno 30 %
BUDUĆI DA SVI MORATE ISPUNITI MINIMUM (min. 55 % ocjene) OVI ELEMENTI
SLUŽE DA BI STE SAMOSTALNO KREIRALI VLASTITU OCJENU!
Obavijest za
IZVANREDNE studente
Nisu dužni pohađati predavanja;
DUŽNI su napisati na vrijeme (do 6. travnja) predati
1. kritički osvrt;
Studenti ponavljači nisu dužni pisati 1. kritički
osvrt ukoliko su ga pisali prethodne godine;
Pisanje kritičkih osvrta NIJE preduvjet za
pristupanje kolokvijima.
Preračunavanje postotaka u ocjeneSkupljeni postoci Konačna ocjena
min. 55 – 67
68 – 80
81 – 90
91 – max. 100
dovoljan
dobar
vrlo dobar
izvrstan
Kolokviji
Dva pismena kolokvija tijekom semestra:
tko položi 1. kolokvij = 1. dio gradiva (obvezna literatura: Giddens)
ima privilegij pristupiti 2. kolokviju = 2. dio gradiva(obvezna literatura: Haviland i Vrban)
Nose do 70 % konačne ocjene.
Tko se SAM isključuje s kolokvija?
1. Studenti koji su predali plagijat* (kod kritičkih osvrta);
2. Studenti koji su izostali više od dopuštenog broja izostanaka po kolokviju;
3. Studenti koji su na evidencijskim listama s predavanja potpisani od drugih (a nisu bili nazočni na predavanju),
*Plagiranjem se u ovom slučaju smatra:
(1) student nije autor teksta već je tekst napisao netko drugi u ime dotičnog studenta,
(2) student potpisuje cijelo tuđe djelo svojim imenom,
(3) student predaje prijevod ili tuđi tekst bez navođenja izvora i
(4) student preuzima dijelove tuđeg teksta bez navođenja izvora (uključujući Internet).
Kritički osvrti VLASTITA RAZMIŠLJANJA na odabranu temu;
U osvrtima treba obraditi odabranu temu uz iznošenje vlastitih zapažanja i razmišljanja. NE PREPISIVATI I PREPRIČAVATI TEKSTOVE!
Osvrti trebaju biti:
(A) predani isprintani suradniku (Pranić) na vrijeme (najkasnije do naznačenih datuma)
(B) u tiskanom obliku
(C) do 3 stranice maksimalno.
Ukoliko osvrt nije napisan u skladu s odabranom temom i u odgovarajućem obliku nastavnik će ga odbiti!
TEKSTOVI ZA OSVRTE SU
DOSTUPNI U PDF FORMATU
NA STRANICU MOODLE!
Teme za kritičke osvrte1. KRITIČKI OSVRT
Calhoun, C., Wieviorka, M., Manifest
za društvene znanosti, Tim Press,
Zagreb, 2017., str 11-51.
Pusić, E., Društvena regulacija, Globus,
Zagreb, 1989., str. 44-61.
Eagleton, T., Kultura, Ljevak, Zagreb,
2017., str. 11-35.
Castells, M., Moć identiteta, Golden
marketing, Zagreb, 2002., str. 140-
181.
Kuvačić, I., Funkcionalizam u sociologiji,
Naprijed, Zagreb, 1990., str. 327-336.
Maritain, J., Čovjek i država, Globus,
Zagreb, 1992., str. 17-39.
2. KRITIČKI OSVRT
MacCormick, N., Institucije prava,
Breza, Zagreb, 2014., str. 29-42,
147-166.
Gurvitch, G., Sociologija, Naprijed,
Zagreb, 1966., str. 185-201.
Pusić, E., Društvena regulacija,
Globus, Zagreb, 1989., str. 79- 91.
Geertz, C., Lokalno znanje, AGM,
Zagreb, 2010., str. 267-291.
PONAVLJAČI koji su prošle godine
pisali kritičke osvrte NISU DUŽNI
pisati nove, ali su DUŽNI prije 1.
kolokvija dostaviti mailom obavijest o
temi/ama koje su pisali.
SVEUČILIŠTE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
PRAVNI FAKULTET
Kritički osvrt 1 (ili 2)
Čovjek i država(Naslov odabranog članka/poglavlja)
Student/ica:
__________
(Vaša e-mail adresa)
Osijek, 2020.
Termini za predaju kritičkih osvrta
Tekstovi kritičkih osvrta predaju se isprintani nastavniku
najkasnije do:
6. travnja (ponedjeljak) za 1. kritički osvrt
25. svibnja (ponedjeljak) za 2. kritički osvrt
Nakon ovih termina tekstovi se više ne mogu predavati!TEKSTOVI NISU MEĐUSOBNO UVJETOVANI.