-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
Skole ekonomske misli
Merkantilizam je prva skola ekonomske misli, vezuje se za period
16-17 veka. Naziv potice od latinske reci mercatus sto znaci
trgovina. Smatrali su da je cilj svakog drustva i svakog pojedinca
sticanje i uvecanje bogatstva putem trgovine i to bogatstvo
izrazavalo se u zlatu i srebru. Drzava se mesala u privredu
ogranicavanjem uvoza putem carina (izvoz > uvoza) Fiziokratizam
je druga skola ekonomske misli, nastala u 18 veku. Naziv potice od
reci fiziokratis sto znaci vladavina prirodnih zakona. Smatralo se
da je poljoprivreda izvor bogatstva drustva i to bogatstvo merilo
se viskovima proizvoda. Drzava se nije mesala u privredu zato sto
je nemoguce uticati na prirodne faktore.
Medjutim oni nisu razvili ekonomiju kao nauku zato sto su bili
usmereni samo na trgovinu i poljoprivredu a ne na celokupan proces
ekonomske aktivnosti - proizvodnju, potrosnju, razmenu i
raspodelu.
U periodu prve industrijske revolucije (pronalazak parne masine)
dolazi do razvoja ekonomije kao nauke, tada nastaje kapitalizam i
kao dominantna grana u privredi javlja se industrija i postoji
veliki broj ekonomista koji se bavi proizvodnjom sa razlicitih
aspekata.
Klasicna skola politicke ekonomije nastala je u 18 veku. Jedan
od glavnih predstavnika ove skole bio je Adam Smit. Njegovo delo
"Bogatsvo naroda" iz 1776 godine smatra se prvim celovitim
ekonomskim delom. Doprinos ovog dela je u tome sto je definisana
drustvena podele rada i sto je ukazano na znacaj konkurencije i
slobodnog trzista kao uslova za efikasno poslovanje i Dali su
teoriju radne vrednosti - u procesu proizvodnje stvara se cena
robe. Marksizam nastaje u drugoj polovini 19 veka, predstavnici su
Karl Marks i Fridrih Engels. Oni su prihvatili teoriju radne
vrednosti i dali su teoriju viska vrednosti - da se radniku ne
placa puna vrednost njegovog rada. Neoklasicna politicka ekonomija
nastala je u 19 a postala dominantna u 20 veku. Predstavnik je
Alfred Marsal. Razlika je to sto klasicna teorija u prvi plan
stavlja proizvodnju a neoklasicna potrosnju i pojedinca. Slicnost
sa klasicnom skolom je sto se zalazu za slobodnu konkurenciju, sto
smatraju da je kapitalizam vecan i to sto smatraju da drzava ne
treba da utice na privredu.
Dalji razvoj kapitalizma i velika ekonomska kriza (1929-1933)
doveli su do pojave novih pitanja na koja predstavnici prethodnih
teorija nisu imali odgovor i zato u 20 veku dolazi do pojave novih
teorija koje nastoje da objasne savremene ekonomske fenomene.
Kejnzijanska teorija za razliku od neoklasicizma smatra da se u
privrednu aktivnost ukljucuje i drzava. Predstavnik je Dzon Majnard
Kejnz koji svoje ideje izlaze u delu "Opsta teorija zaposlenosti,
kamate i novca" (1936) Takodje, prvi je poceo da se zalaze za
ekonomske fenomene poput zaposlenosti, investicija, stednje i
slicnog na nivou privrede i pocevsi od njega ekonomija se deli na
mikro i makro ekonomiju.
Sedamdesetih godina 20 veka kroz neke nove teorije ozivljava
neoklasicizam i tada on ustvari postaje dominantan. Pojavljuje se
monetarizam, predstavnik je Milton Fridman. On je smatrao da
drzavna intervencija ne resava problem i da je inflacija mnogo veci
problem od nezaposlenosti. Monetarizam je imao veliku primenu u SAD
za vreme mandata predsednika Regana kao i u Velikoj Britaniji za
vreme Margaret Tacer.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
PROIZVODNJA
Proizvodnja predstavlja proces razmene izmedju coveka i prirode
koji se odvija u odredjenom drustvenom obliku.
Svrsishodna je aktivnost, sto znaci da se obavlja sa unapred
odredjenim ciljem a to je stvaranje materijalnih dobara i usluga
radi podmirivanja ljudskih potreba. U uzem smislu to je materijalna
proizvodnja.
U sirem smislu to je drustvena proizvodnja (privreda) koja
obuhvata brojne medjusobne i medjuzavisne odnose izmedju ljudi koji
se uspostavljaju u okviru materijalne prozivodnje, razmene,
raspodele i potrosnje.
1. Materijalna proizvodnja je proces proizvodnje materijalnih
dobara. 2. Raspodela - ucesce pojedinca, preduzeca ili privrednih
grana u prisvajanju rezultata proizvodnje. 3. Razmena
uspostavljanje odnosa izmedju privrednih subjekata posredstvom
trzista i roba tada prelazi iz ruku proizvodjaca u ruke potrosaca.
4. Potrosnja je proces zadovoljenja ljudskih potreba. Osnovni
faktori proizvodnje:
Radna snaga - Najvazniji je faktor proizvodnje, proizvodjaci
trose radnu snagu koja obuhvata njihove umne i fizicke sposobnosti,
radne navike, strucnost i obrazovanje i njihovom primenom u
proizvodnji povecava se materijalno bogatstvo i razvija se
drustvo.
Preduzetnistvo je posebna vrsta rada koju odlikuju poslovi
upravljanja, organizovanja,
pokretanja proizvodnje radi ostvarivanja veceg obima proizvodnje
i poslovnog rezultata, savremeni teoreticari smatraju je posebnim
faktorom.
Sredstva za rad - To su materijalna dobra kojima se oblikuju
predmeti rada. U uzem smislu to su orudja za rad (masine, alati,
uredjaji)
a u sirem smislu obuhvataju i materijalna dobra koja obezbedjuju
opste uslove za rad (magacini, fabricke zgrade)
Predmeti rada - To su materije na koje ljudi deluju sredstvima
za rad da bi ih prilagodili svojim potrebama. To mogu biti prirodna
dobra i ona se nalaze u samoj prirodi (drvo, kamen) i to mogu biti
sirovine,
odnosno materijalna dobra koja su pretrpela odredjeni proces
rada (brasno, koza) Takodje, proizvodnja se moze posmatrati sa
tehnicke i drustvene strane: - Tehnicka strana proizvodnje
predstavlja kombinovanje faktora proizvodnje odredjene vrste i
kvaliteta radi proizvodnje odredjene vrste proizvoda. - Drustvena
strana proizvodnje ogleda se u drustvenom karakteru rada, ove
odnose izmedju ljudi u procesu
drustvene proizvodnje istrazuje politicka ekonomija.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
Potreba je osecaj nezadovoljstva zbog odredjenog nedostatka i
teznja da se taj nedostatak sto pre otkloni. Zavise od stepena
razvijenosti drzave, kulturno-istorijskih uticaja, klime, uzrasta,
pola..
Cime su potrebe uslovljene
▪ Bioloske potrebe koje su uslovljene opstankom coveka kao
bioloskog bica (uglavnom ovde spadaju fizioloske potrebe) ▪
Kulturno istorijske potrebe su uslovljene stepenom razvoja
drustvene zajednice ( kultura, obrazovanje, putovanja)
Kako se zadovoljavaju potrebe:
▪ Licne, odnosno one koje podmiruje svako od nas pojedinacno. ▪
Kolektivne ili zajednicke, odnosno one koje podmiruje veci broj
ljudi, na primer obrazovanje i zdravstvena zastita.
Stepen podmirivanja:
▪ Minimalne, egzistencijalne potrebe podmiruju se minimalnom
kolicinom dobara i usluga koje su neophodne da bi se covek odrzao u
zivotu. ▪ Prosecne potrebe su normalne ili uobicajene potrebe u
odredjenom vremenskom periodu u nekoj drustvenoj zajednici - npr.
posedovanje automobila u razvijenoj zemlji je prosecna potreba. ▪
Luksuznim potrebama smatra se ono sto odstupa od onoga sto je
uobicajeno za tu drustvenu zajednicu na trenutnom stepenu ekonomske
razvijenosti -npr. automobil u siromasnoj zemlji je luksuz Resursi
predstavljaju sve ono sto upotrebljavamo da bismo proizveli dobra i
usluge - ljudski rad, masine, alate, novac i vreme. Sustina
ekonomije jeste upravo u tome kako upravljati resursima, jer su
resursi ograniceni i retki, odnosno oskudni. Oskudnost (retkost) je
situacija u kojoj su nase potrebe i zelje vece od raspolozivih
resursa za zadovoljenje tih zelja.
▪
Ekonomija proucava kako drustvo upravlja svojim retkim
resursima, odnosno kako donose odluke i kako vrse izbor, kako
medjusobno uticu jedni na druge i koji su to trendovi koji uticu na
celokupnu privredu jedne zemlje. S obzirom na to da su zelje i
potrebe ljudi u jednom drustvu neogranicene a raspolozivi resursi
ograniceni ljudi se suocavaju sa izborom i tri glavna problema su
sta proizvoditi, kako proizvoditi i za koga proizvodimo?
Jos jedan od izbora sa kojim se suocavamo jeste da li se
opredeliti za efikasnost ili za pravicnost? Efikasnost je svojstvo
drustva da proizvede maksimalno moguce kolicine dobara i usluga sa
raspolozivim i oskudnim resursima. Pravicnost je svojstvo drustva
da koristi od raspolozivih resursa pravedno raspodeljuje na sve
njegove clanove.
Drugim recima efikasnost se odnosi na to koliko smo proziveli
dobara i usluga a pravicnost se odnosi na nacin raspodele
ostvarenih rezultata proizvodnje. Takodje, ljudi porede i troskove
sa koristima koje imamo od razlicitih aktivnosti i dobara -
oportunitetni trosak predstavlja ono cega trebamo da se odreknemo
da bismo nesto drugo kupili.
Ne meri se uvek novcano ili u nekim drugim stvarima, u obzir
dolazi i propustena korist ili aktivnost koju smo mogli da
ostvarimo da nismo odabrali onu aktivnost za koju smo se
odlucili.
Zelje su dobra ili usluge koje bismo voleli da posedujemo, bez
obzira na nasu plateznu sposobnost da ih kupimo i koja je cesto
odredjena nasim raspolozivim dohotkom.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
PODELA RADA
Koje su vrste podele rada? ▪ Prirodna podela rada postojala je
na pocetku razvoja drustva kada su ljudi ziveli u plemenskim
zajednicama i to je podela po polu, uzrastu i fizickoj snazi. ▪
Tehnicka podela rada je posebna vrsta drustvene podele rada,
predstavlja podelu rada jedinstvenog proizvodnog procesa na
pojedine faze ili operacije koje obavljaju pojedinacni
proizvodjaci.
Dovodi do rasta Q proizvodnje, do boljeg kvaliteta ..
Prvi put se javlja sa pojavom kapitalistickih manufaktura a svoj
puni razvoj dostize u industrijskoj proizvodnji gde je obezbedila
masovnu i serijsku proizvodnju. ▪ Drustvena podela rada prestavlja
profesionalno opredeljenje ljudi da na duzi vremenski period ili
trajno bave odredjenom vrstom delatnosti u okviru drustvene
proizvodnje. Nastala je krajem prvobitne zajednice.
Istorija poznaje III velike drustvene podele rada:
Oblici drustvene podele rada sa stanovista obuhvatnosti:
Opsta podela rada - Podela na privredne delatnosti
(poljoprivreda, sumarstvo, industrija, zanatstvo, trgovina..)
Posebna podela rada - Podela delatnosti na privredne grane
(poljoprivreda se deli na zemljoradnju, stocarstvo..)
Pojedinacna podela rada - Podela privrednih grana na privredne
jedinice.
Znacaj drustvene podele rada:
▪ Bolja kvalifikacija radnika i veci kvalitet ljudskog rada -
specijalizacija, usavrsavanje, sticu iskustva i radne navike
▪ Usavrsavanje sredstava - usavrsavaju se alati i masine,
mehanizuje se i automatizuje proces proizvodnje
▪ Ubrzava se razvoj proizvodnih snaga drustva
▪ Povecava se povezanost izmedju robnih proizvodjaca Uticaj
drustvene podele rada na proizvodne odnose:
- Pojava privatne svojine
- Podela ljudi na klase (odvajanje fizickog i umnog rada)
- Stvaranje viskova proizvoda
- Promena u organizaciji proizvodnje i polozaja proizvodjaca u
odnosu na feudalizam
- Znacajna je za razvoj i promenu drustveno-ekonomskih
odnosa
I - Odvajanje stocarstva od zemljoradnje
II - Pojava zanatstva
III - Pojava trgovine
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
DRUSTVENI FOND RADA
Drustveni fond rada je ukpna masa rada kojom raspolaze drustvena
zajednica u odredjenom vremenskom periodu i koja se upotrebljava
ili se moze upotrebiti u materijalnoj proizvodnji.
Cine ga:
Drustveni fond rada mora da se rasporediti na razlicite
delatnosti i grane privrede tako da se proizvedu svi neophodni i
raznovrsni proizvodi potrebni drustvenoj zajednici.
Raspored drustvenog fonda rada zavisi od:
- Obima i strukture ljudskih potreba (sa rastom potreba treba
ulagati i vise rada za proizvodnju potrebnih dobara)
- Uslova proizvodnje (poboljsavanje uslova proizvodnje, odnosno
rast Pr rada, smanjice kolicinu rada koju treba uloziti)
Raspored drustvenog fonda rada na razlicite delatnosti i grane
mora biti srazmeran obimu i strukturi ljudskih potreba,
kao i uslovima proizvodnje koji postoje u datom drustvu.
Razlikujemo dve vrste srazmera raspodreda drustvenog fonda rada
:
▪ Raspored rada na proizvodnju svih proizvodnih i potrosnih
materijalnih dobara.
▪ Raspored rada na proizvodnju odredjenih vrsta i kolicina
pojedinih od tih materijalnih dobara
Ukoliko se ne bi uspostavio srazmeran raspored drustvenog fonda
rada nekih proizvoda ne bi bilo u dovoljnim kolicinama
a drugih proizvoda bi bilo previse, u zavisnosti od toga da li
je za njihovu proizvodnju ulozeno premalo ili previse
drustvenog
rada - dakle srazmere u rasporedu drustvenog fonda rada
upostavljaju se nuzno i u svim oblicima
drustvene proizvodnje deluje zakon srazmernog rasporeda
drustvenog fonda rada.
Da li su srazmere u rasporedu DFR uvek iste? - Ne, neprekidno se
menjaju zajedno sa promenama obima i strukture ljudskih potreba i
sa promenama uslova proizvodnje.
Na koji nacin se uspostavljaju srazmere u rasporedu DFR?
▪ Svesno rasporedjivanje proizvodjaca i sredstava za proizvodnju
na grane proizvodnje, koje se postize planiranjem Primer su
primitivne zajednice gde je staresina plemena na osnovu iskustva
naredjivao sta, kako i ko treba da uradi da bi se zadovoljile
potrebe zajednice.
▪ Raspored koji se uspostavlja spontano, na trzistu, pomocu
delovanja zakona vrednosti i drugih trzisnih zakona.
Minuli rad (preneti, opredmeceni rad) predstavlja rad prethodnih
generacija iz
nekog minulog perioda koji je ulozen u sredstva za proizvodnju
poput masina,
alata, opreme i sirovina.
Tekuci rad (zivi ili novododati rad) je rad radno sposobnog
stanovnistva koji trosi svoju
radnu snagu da bi proizvelo odredjena materijalna dobra.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
BRUTO DOMACI PROIZVOD (GDP - gross domestic product)
Bruto domaci proizvod je trzisna vrednost svih finalnih dobara i
usluga proizvedenih u jednoj zemlji u odredjenom
vremenskom periodu.
"BDP je trzisna vrednost" - Postoji mnogo razlicitih proizvoda i
svaki od njih se meri i izrazava u nekoj za njega
karakteristicnoj mernoj jedinici i oni se moraju izraziti u
nekoj zajednickoj velicini.
Da bi se to postiglo koristicemo trzisne cene, odnosno iznos
novca koji su ljudi spremni da
plate za odredjeno dobro ili uslugu i koji oslikava njegovu
vrednost.
"Svih" - BDP obuhvata sva finalna dobra i usluge u zemlji koji
se legalno prodaju na trzistu, medjutim postoji veliki broj
dobara i usluga koje su proizvedene ali nisu namenjeni prodaji i
kao takvi ne mogu biti obuhvaceni prilikom
obracunavanja BDP-a. Na primer vrednost povrca kupljenog u
supermarketu ulazi u obracun BDP-a,
ali vrednost povrca koje uzgajamo u svojoj basti nece se
uracunati u BDP jer nije prodato na trzistu.
"Finalnih" - Kada merimo ukupnu proizvodnju ne uzimamo u obzir
sva dobra i usluge koji su proizvedeni u zemlji,
vec samo one koji su namenjeni krajnjim, finalnim
potrosacima.
Ne uracunava se vrednost medjufaznih dobara zato sto bi se
njihovim sabiranjem doslo do visestrukog
obracunavanja njihove vrednosti jer je ona vec uracunata u
vrednost finalnog dobra u cijoj su proizvodnji ta
medjufazna dobra ucestvovala.
Medjufazna dobra su sva dobra koja se koriste u proizvodnji
drugih dobara (npr. sirovine) a finalna dobra su
dobra koja koriste krajnji potrosaci.
"Dobara i usluga" - U obracun BDP-a ulaze i fizicki neopipljiva
dobra i usuge
"Proizvedenih" - Ne uracunavaju se dobra koja nisu proizvedena (
HOV, zemljiste..) i ne uracunavaju se polovne stvari
koje se ponovo prodaju, jer njihova vrednost je bila uracunata
onda kada su prvi put, nove,
bile predmet prodaje na trzistu.
"U zemlji" - BDP obuhvata vrednost svih finalnih dobara i usluga
proizvedenih u Srbiji, bez obzira na to ko ih je proizveo,
odnosno bez obzira na nacionalnu pripadnost preduzeca koja su ih
prozivela.
U BDP Srbije ukljucena je vrednost proizvodnje stranih preduzeca
i gradjana koji se nalaze na teritoriji Srbije,
a nije ukljucena vrednost proizvodnje koju ostvare srpska
preduzeca i gradjani u drugim drzavama.
Kada srpski drzavljanin radi privremeno u Nemackoj, njegova
plata se obracunava kao BDP Nemacke,
kada strani pevac odrzi koncert u Srbiji, vrednost te usluge
ulazi u BDP Srbije, kada slovenacka fabrika
"Gorenje" u fabrici u Valjevu ostvari neku vrednost proizvodnje,
ona se obracunava u BDP nase zemlje itd..
"U datom vremenskom periodu" - BDP se obracunava za tacno
odredjen vremenski period (kvartalno, godisnje)
i samo oni proizvodi i usluge koji su stvoreni u tom periodu se
ukljucuju u obracun.
Polovna dobra se ne obracunavaju u BDP prilikom ponovne prodaje,
jer ona su
proizvedena u nekom prethodnom periodu i njihovim ponovnim
uracunavanjem
doslo bi do precenjenosti vrednosti proizvodnje u datom
posmatranom periodu.
Cak i da su proizvedena u tekucem periodu nece se uracunavati -
vrednost dobara i
usluga obracunava se samo jednom, onda kada su prodata kao nova
dobra.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
KOMPONENTE BDP-a
Potrosnja se raspodeljuje izmedju cetiri grupe krajnjih
korisnika i to su domacinstva, preduzeca, drzava i strani
rezidenti.
Na onovu ove cetiri grupe razlikujemo cetiti komponente
BDP-a
Licna potrosnja predstavlja izdatke domacinstava i pojedinaca za
kupovinu finalnih dobara i usluga.
U licnu potrosnju ne spada kupovina polovnih dobara, kupovina
zemljista i hartija od vrednosti, kao ni kupovina
nove kuce ili stana. Iako su kupci novih kuca i stanova direktno
domacinstva, njihova vrednost spada u investicije,
drugu komponentu BDP-a. Primer za licnu potrosnju su obroci u
restoranu, elektricna energija, nova odeca i slicno.
Investicije predstavljaju izdatke preduzeca za proizvodnu
opremu, zalihe, gradjevinske objekte i softver, kao i izdatke
domacinstva za kupovinu novog stambenog prostora. Primer za
investicije su izdaci koje "Fijat Srbija" ima za izgradnju nove
fabrike, zalihe na policama u prodavnicama, sirovine koje jos
nisu upotrebljene i slicno.
Javna potrosnja predstavlja izdatke drzave, odnosno vlade i
lokalnih organa vlasti poput opstina, za kupovinu finalnih
dobara i usluga. Primer je kupovina novih uniformi za Vojsku
Srbije, novih klupa za skolu, novih vozila za bolnicu..
Ovde takodje spadaju i plate vojnika, lekara i nastavnika u
skolama, ali ne i transferna placanja poput penzija i nadoknada
za nezaposlena lica, zato sto se ona ne vrse u zamenu za neko
dobro ili uslugu iz tekuce proizvodnje.
Neto izvoz predstavlja razliku izmedju vrednosti domacih
proizvoda i usluga koje su kupili strani drzavljani (izvoz)
i inostranih dobara i usluga koje su kupili domaci potrosaci
(uvoz)
▪ licna potrosnja
▪ investicije
▪ javna potrosnja
▪ neto izvoz
BDP = C + I + G + NX
Na primer, ako Fijat proda automobil
stranom drzavljaninu povecava se neto izvoz
i samim tim i BDP, a ukoliko srpsko
domacinstvo kupi strani automobil neto
izvoz ce se smanjiti, ali ce se povecati licna
potrosnja, tako da ce srpski BPD ostati
nepromenjen.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
NOMINALNI I REALNI BDP
Kada posmatraju velicinu BDP-a, ekonomiste iskljucivo zanima da
li je neka zemlja proizvela vise ili manje finalnih dobara i
usluga u odnosu na prethodnu godinu, ali s obzirom na to da je
vrednost BDP-a izrazena u novcanim jedinicama javljaju se
odredjeni problemi pri pracenju BPD-a tokom vremena.
Naime, vrednost BDP-a se moze povecati iz dva razloga:
- proizvedeno je vise dobara i usluga nego prethodne godine
- cene su porasle u odnosu na prethodnu godinu
Tako da nismo sigurni da li se ukupna kolicina proizvedenih
dobara i usluga povecala, smanjila ili ostala ista u odnosu
na prethodnu godinu ako izracunavamo vrednost BDP-a iz tekuce
godine sa cenama iz tekuce godine i poredimo ga sa
vrednoscu BDP-a prethodne godine sa cenama iz prethodne
godine.
Da bi se izbegao uticaj promene cena na promenu velicine BDP-a,
ekonomisti koriste makroekonomski pokazatelj koji se
zove realni BDP.
Realni BDP pokazuje vrednost proizvodnje kolicine dobara i
usluga koja je izracunata prema stalnim cenama - pokazuje
kolika bi bila vrednost proizvedenih dobara i usluga date godine
ukoliko bi se ona izracunavala prema cenama koje su vazile
neke prethodne godine.
Izracunava se tako sto se kolicina proizvedenih dobara i usluga
iz neke godine mnozi sa cenama iz neke specificne godine u
proslosti (godina cije cene koristimo prilikom izracunavanja
vrednosti BDP-a za sve naredne godine naziva se bazna godina)
Sposobnost privrede da zadovolji sto je moguce veci broj potreba
stanovnistva meri se kolicinom proizvedenih dobara i
usluga i zbog toga mozemo zakljuciti da realni BDP bolje
pokazuje stepen postignutog drustvenog razvoja i ekonomisti ga
cesce koriste.
Nominalni BDP pokazuje vrednost proizvodnje dobara i usluga koja
je izracunata prema tekucim cenama.
DEFLATOR BDP-a = 𝐍𝐎𝐌𝐈𝐍𝐀𝐋𝐍𝐈 𝐁𝐃𝐏
𝐑𝐄𝐀𝐋𝐍𝐈 𝐁𝐃𝐏× 𝟏𝟎𝟎
BDP deflator je makroekonomski pokazatelj koji predstavlja meru
nivoa cena koja se racuna kao odnos nominalnog i
realnog BDP-a puta 100.
Pokazuje rast nominalnog BDP-a koji je nastao kao posledica
rasta cena
Na primer ako bi se iz godine u godinu povecavale kolicine
dobara i usluga a cene ostajale iste i nominalni i
realni BDP bi se povecali ali bi deflator ostao isti, ali
ukoliko bi cene porasle a kolicina ostala ista nominalni
BDP bi porastao, realni BDP ostao bi isti a deflator bi se
povecao.
sta se desava sa tekucim
cenama u odnosu na nivo
cena u baznoj godini.
Cak i ukoliko je porast cena veci od smanjenja
obima docice do rasta BDP-a
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
BDP I DRUSTVENO BLAGOSTANJE
BDP-om se mere ukupan dohodak u privredi i ukupni izdaci za
dobra i usuge u jednoj zemlji pa mozeo reci da je dobar
instrument za merenje drustvenog blagostanja, medjutim, postoji
i veliki broj elemenata koji uticu na drustveno blagostanje
a nisu obuhvaceni obracunom bruto domaceg proizvoda.
- poboljsanje kvaliteta proizvoda - ako se prozivede nova
hemijska olovka koja moze da pise 4 puta vise od bilo koje
postojece olovke na trzistu, nece se u BDP-u racunati kao 4
stare olovke.
- slobodno vreme - ukoliko bi svi ljudi odlucili da rade i da
nemaju slobodno vreme doslo bi do rasta BDP-a,
ali ne mozemo reci da bi doslo do rasta drustvenog blagostanje
jer ljudi vise ne bi mogli da
uzivaju u svom slobodnom vremenu.
- dobra i usluge koja se proizvode i koriste van trzista- hrana
u restoranu ulazi u obracun BDP-a, ali ne i hrana koju sami
pripremimo kod kuce, usluge cuvanja dece u vrticu takodje ulaze
u
obracun BDP-a, ali ne i vrednost brige roditelja za svoju decu
kod
kuce i slicno..
- siva ekonomija - prodaja narkotika, ilegalna trgovina oruzjem,
ilegalno kockanje i slicno ne ulaze u obracun BDP-a.
- ukoliko se u medjuvremenu legalizuje kockanje ono ce uci u
obracun BDP-a koji ce samim tim porasti.
- kvalitet zivotne sredine - na primer, kada bi drzava ukinula
sva ogranicenja vezana za zagadjivanje zivotne sredine,
pojedina preduzeca bi mogla da proizvode koliko zele, bez
ogranicenja, a samim tim bi doslo i
do rasta BDP-a ali ne bi doslo do porasta drustvenog blagostanja
jer bi se narusili kvalitet
zivota i zdravlje ljudi zbog zagadjivanja zivotne sredine.
Medjutim, iako BDP ne obuhvata navedene elemente, istrazivanja
pokazuju da zemlje koje imaju veci BDP imaju i bolju
zdravstvenu zastitu, obrazovni sistem, vise ulazu u zastitu
zivotne sredine i slicno pa mozemo reci da BDP jeste dobar,
ali ne i savrsen pokazatelj drustvenog blagostanja stanovnistva
u jednoj zemlji.
PRODUKTIVNOST I INTENZIVNOST RADA
Produktivnost ili proizvodnost rada izrazava proizvodnu snagu
rada da se za odredjeno vreme proizvodi veca ili manja kolicina
materijalnih dobara.
Intenzivnost rada predstavlja stepen utroska ljudskog rada u
jedinici vremena.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
NACIONALNI DOHODAK (DRUSTVENI NETO PROIZVOD)
Nacionalni dohodak predstavlja u novcu izrazenu novu vrednost,
obracunava se za period od jedne godine na nivou drzave.
ND = DP - Am Amortizacija predstavlja vrednosno trosenje
sredstava za rad, (drustveni proizvod) obezbedjuje prostu
reprodukciju.
Raspodeljuje se na licnu potrosnju i na akumulaciju ND = Lp + Ak
Akumulacija predstavlja uvecanje cinilaca proizvodnje kako bi se
obezbedio povecan obim proizvodnje i bolji kvalitet proizvoda.
Obezbedjuje prosirenu reprodukciju. Nacionalni dohodak
pokazuje:
1. Postignuti stepen razvoja zemlje
2. Mogucnost daljeg razvoja
3. Ekonomsku moc zemlje
4. Standard stanovnistva
DRUSTVENI BRUTO PROIZVOD (DBP)
Drustveni bruto proizvod predstavlja sva proizvedena dobra i sve
pruzene usluge na teritoriji jedne drzave u periodu od jedne
godine, nije realan pokazatelj zato sto se predmeti rada
obracunavaju vise puta.
Materijalna struktura: DBP = PrMD + PtMD (proizvodna + potrosna
materijalna dobra) (sa stanovista upotrebe)
Vrednosna struktura: DBP = PV + NV (preneta vrednost + nova
vrednost) (sa stanovista proizvodnje)
Namenska struktura: DBP = Ak + Lp + MTr (akumulacija + licna
potrosnja + materijalni troskovi proizvodnje) (sa stanovista
raspodele)
Faktori koji uticu na DBP:
▪ Razvijenost sredstava za proizvodnju
▪ Prirodna bogatstva
▪ Stanovnistvo (broj, kvalifikovanost, prirastaj)
▪ Duzina radnog vremena
▪ Produktivnost rada
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
Potreban proizvod predstavlja kolicinu materijalnih dobara koja
se koristi za zadovoljavanje normalnih,
uobicajenih potreba neposrednog proizvodjaca.
Razvojem drustva rastu ljudske potrebe pa se i potreban proizvod
povecava.
Potreban rad predstavlja kolicinu rada koja je potrebna za
stvaranje potrebnog proizvoda.
Menja se, zavisi od uslova proizvodnje i od velicine potrebnog
proizvoda.
Potrebno radno vreme predstavlja deo radnog dana u kome se
stvara potreban proizvod,
takodje i ono zavisi od uslova proizvodnje i od velicine
potrebnog proizvoda.
Visak proizvoda je kolicina materijalnih dobara koju neposredni
proizvodjaci proizvedu preko potrebnog proizvoda,
sluzi za zadovoljenje potreba neaktivnog stanovnistva (djaci,
penzioneri) i potreba neproizvodnog stanovnistva
(vojska, policija, prosveta, zdravstvo) kao i za akumulaciju i
drzavne rezerve koje se izdvajaju za slucaj prirodnih ili
drustvenih
katastrofa (zemljotresi, poplave, krize, ratovi..)
Visak rada je kolicina tekuceg rada koju neposredni proizvodjac
utrosi za stvaranje viska proizvoda
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
OSNOVNI OBLICI ORGANIZOVANJA DRUSTVENE PROIZVODNJE
Veza izmedju proizvodnje i potrosnje moze biti direktna (kada se
dobra trose u okviru gazdinstva gde su proizvedena)
ili posredna (proizvodi se prvo razmenjuju na trzistu pa tek
onda idu u potrosnju)
Na osnovu toga razlikuju se dva tipa privredjivanja, naturalna i
robna proizvodnja:
Naturalna proizvodnja - predstavlja oblik organizacije drustvene
proizvodnje u kom je veza izmedju proizvodnje
i potrosnje direktna, predstavlja zatvoreni i slabo razvijeniji
oblik drustvene proizvodnje jer sve
sto se proizvede namenjeno je potrebama samih proizvodjaca ili
potrebama onih kojima su ti
proizvodjaci potcinjeni,kao sto je bio slucaj u robovlasnistvu i
feudalizmu.
Roba se ne iznosi na trziste i samim tim ne postoji rizik.
Postoji razlika izmedju naturalne proizvodnje u robovlasnistvu i
feudalizmu sa onom koja je
bila karakteristicna za vreme prvobitne zajednice - razlicit je
bio karakter proizvodnih odnosa,
u prvobitnoj zajednici proizvedena materijalna dobra podjednako
su se raspodeljivala svim
clanovima podjednako, a u slucaju robovlasnistva i feudalizma
proizvodilo se direktno za
podmirivanje potreba robovlasnika, a deo proizvoda se izdvajao
za licne potrebe robova.
Danas, naturalna proizvodnja moze se naci u zaostalim
poljoprivrednim gazdinstvima,
gde se proizvodi iskljucivo za potrebe samog poljoprivrednog
proizvodjaca i njegove porodice.
Robna proizvodnja - Za razliku od naturalne proizvodnje, ovo je
oblik organizovanja drustvene proizvodnje u kom je veza
izmedju proizvodnje i potrosnje posredna i uspostavlja se
razmenom na trzistu.
Proizvedena materijalna dobra namenjena su zadovoljavanju
potreba drugih potrosaca.
Samim tim sto se razmena vrsi posredstvom trzista ovaj oblik
proizvodnje sa sobom nosi odredjeni
rizik, robni proizvodjac nikada ne moze biti siguran da ce
uspesno prodati svu svoju robu pod uslovima
i sa cenama koje odgovaraju njegovim uslovima proizvodnje.
Posledica te neizvesnosti i uvek moguceg nesklada izmedju robne
proizvodnje i potrosnje je razlicit
ekonomski polozaj robnih proizvodjaca, jedni ekonomski jacaju a
drugi propadaju.
Rizik se moze umanjiti stalnim istrazivanjem potreba i zelja
potrosaca ali robna proizvodnja uvek,
cak i u razvijenim, savremenim uslovima marketing orijentisane
proizvodnje, ostaje oblik privredjivanja
koji sa sobom nosi odredjeni rizik.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
USLOVI NASTANKA ROBNE PROIZVODNJE I NJENE OPSTE
KARAKTERISTIKE
Smatra se da je robna proizvodnja, kao proizvodnja materijalnih
dobara namenjena za razmenu, nastala krajem prvobitne
zajednice i to u obliku sitne robne proizvodnje.
Sta je uslovilo nastanak robne proizvodnje?
1. Drustvena podela rada
2. Viskovi proizvoda
3. Privatna svojina
Istorijski oblici u kojima se pojavljuje robna proizvodnja:
1. Sitna ili prosta robna proizvodnja
2. Krupna kapitalisticka robna
proizvodnja
3. Krupna robna proizvodnja
prelaznog perioda
Opste karakteristike svih istorijskih oblika robne
proizvodnje:
▪ Postojanje velikog broja odvojenih i samostalnih robnih
proizvodjaca koji se osamostaljuju i postaju posebni subjekti
privredjivanja koji su medjusobno povezani putem trzista i koji
zavise jedni od drugih.
▪ Robna proizvodnja je oblik proizvodnje u kojem su proizvedena
materijalna dobra namenjena razmeni, a ne zadovoljenju potreba
samog robnog proizvodjaca
▪ Spontano regulisanje ekonomskih odnosa i postojanje trzisne
konkurencije izmedju robnih proizvodjaca.
Uslovila je razvoj razmene izmedju proizvodjaca, dovela je do
povecanja produktivnosti rada i samim tim do povecanja kolicine
viskova proizvoda.
Uslovili su nastanak robne proizvodnje, jer da nema njih
proizvodjaci ne bi imali sta da razmenjuju.
Uslov je za postojanje robne proizvodnje, jer kada postoji
privatna svojina nad viskovima proizvoda, tada se u razmeni
obavezno ocekuje dobijanje druge vrste materijalnog dobra ili novca
odgovarajuce protivvrednosti.
Nastaje zajednickim delovanjem drustvene podele rada, pojave
viska proizvoda i uspostavljanja privatne svojine. Od svoga
nastanka pa do danas, nikada nije bio preovladjujuci oblik
privredjivanja.
Robna proizvodnja postaje preovladjujuci oblik privredjivanja
tek u kapitalizmu, ciji je razvoj uslovio da se veci deo ukupne
proizvodnje namenjuje razmeni i tada privreda dobija obelezja
trzisne privrede.
S obzirom na to da savremenu privredu odlikuju drustveni odnosi
i nacini proizvodnje koji imaju obelezja prelaznog perioda, samim
tim i savremena krupna rodbna proizvodnja ima neke posebne
karakteristike. Svojstvena je socijalistickim zemljama koje su
prelazile sa drzavnog na privatni sistem.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
ROBA (TEORIJA RADNE VREDNOSTI)
Roba je proizvod ljudskog rada namenjen razmeni, koji svojim
korisnim svojstvima moze da zadovolji ljudske potrebe, a u procesu
razmene se za njega dobija odgovarajuca protivvrednost u robnom ili
novcanom obliku.
SVOJSTVA ROBE Upotrebna vrednost
Prometna vrednost
Vrednost robe
Upotrebna vrednost robe predstavlja skup korisnih svojstava koje
roba ima i koje sluze za zadovoljenje ljudkih potreba, realizuje se
trosenjem
Prometna vrednost je razmenska sposobnost robe koja se uvek
ispoljava kao konkretna srazmera u kojoj se kolicina jedne robe
razmenjuje za odredjenu kolicinu druge robe - jedna roba izrazava
svoju vrednost realtivno u odnosu na drugu robu. To znaci da
odredjena roba moze imati razlicite prometne vrednosti.
Tek dustvenim priznavanjem vrednosti robe, robni proizvodjac
ostvaruje svoj cilj, kada se roba razmeni za odredjenu kolicinu
novca ili za neko drugo materijalno dobro.
Vrednost robe se po teoriji radne vrednosti definise kao
materijalizovan apstraktni ljudski rad sadrzan u robi -
to je rad uopste, odnosno predstavlja trosenje misica, mozga i
nerava prilikom proizvodnje nekog proizvoda, apstraktan je zato sto
se ne moze izracunati.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
DVOJAKI KARAKTER RADA SADRZAN U ROBI
Dvojaki karakter rada u robnoj proizvodnji se ispoljava sa jedne
strane kao individualan i drustven,
a sa druge strane kao konkretan i apstraktan rad.
INDIVIDUALAN RAD
Radeci sa sopstvenim sredstvima, robni proizvodjaci samostalno
donose odluke o proizvodnji, oni posluju samostalno i medjusobno su
odvojeni.
Svaka aktivnost usmerena je na ostvarivanje vlastitog
interesa.
Osim toga, robni proizvodjaci proizvode razlicite upotrebne
vrednosti i zbog toga rad u robnoj proizvodnji ima individualan
(privatni) karakter.
DRUSTVENI RAD
Robni proizvodjac nuzno je upucen na saradnju sa drugim robnim
proizvodjacima - oni su medjusobno povezani i medjusobno
zavisni.
Direktno je ukljucen u proces proizvodnje ali je isto tako i
celokupno drustvo ukljuceno u proizvodnju tog istog proizvoda.
APSTRAKTAN RAD
Apstraktan rad stvara vrednost robe. Predstavlja trosenje radne
snage robnog proizvodjaca uopste (trosenje nerava, misica, mozga) u
proizvodnji materijalnih dobara namenjenih za razmenu.
KONKRETAN RAD
Predstavlja konkretan oblik ispoljavanja rada, odnosno
specifican nacin rada kojim covek od konkretne radne
osposobljenosti stvara konkretnu upotrebnu vrednost.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
TUMACENJE VREDNOSTI ROBE
Teorija subjektivne vrednosti Teorija radne vrednosti
▪ Analizira vrednost robe sa aspekta potrosnje.
▪ Vrednost je subjektivni stav potrosaca o korisnim
svojstvima robe.
▪ Stvara se u potrosnji.
▪ Upotrebna vrednost je subjektivni stav potrosaca
o korisnim svojstvima robe.
▪ Velicina vrednosti odredjena je granicnom
korisnoscu i marginalnom produktivnoscu faktora
proizvodnje.
▪ Analizira vrednost robe sa stanovista uslova
proizvodnje.
▪ Vrednost je materijalizovani apstraktni ljudski rad
sadrzan u robi.
▪ Stvara se u proizvodnji, kao rezultat konkretnog
rada.
▪ Upotrebna vrednost predstavlja skup korisnih
svojstava koja roba ima.
▪ Velicina vrednosti je odredjena DPRV.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
Problem odredjivanja velicine vrednosti robe u subjektivnoj
teoriji:
Vrednost sredstava za potrosnju odredjuje se po principu
opadajuce marginalne (granicne) korisnosti.
Vrednost sredstava za proizvodnju odredjuje se po principu
opadajuce granicne produktivosti.
Posmatramo potrosaca koji upotrebom nekog materijalnog dobra
zadovoljava
svoju potrebu. Stepen ukupnog zadovoljavanja potrebe raste
upotrebom svake
sledece dodatne jedinice materijalnog dobra, ali prirast
"zadovoljstva"
upotrebom tih dodatnih jedinica ce biti sve manji.
Granicna korisnost je korisnost poslednje raspolozive jedinice
nekog dobra koja
sluzi podmirivanju potrebe pojedinaca kao potrosaca
- korisnost svakog dodatnog proizvoda je manja
- pojedinacna ocena korisnosti za potrosaca je sve niza,
sto znaci da i vrednost tog proizvoda opada sa njegovom
potrosnjom.
Granicna produktivnost sredstava za proizvodnju je mera njihovog
doprinosa
korisnosti finalnih potrosnih dobara.
Upotreba dodatnih faktora proizvodnje doprinece povecanju
proizvodnje,
ali posle odredjene tacke smanjivace se prirast proizvodnje
nastao na osnovu
ulaganja dodatne jedinice odredjenog faktora proizvodnje.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
ODREDJIVANJE VELICINE VREDNOSTI ROBE
Velicina vrednosti robe odredjena je drustveno prosecnom
kolicinom apstraktnog rada koja je potrebna za proizvodnju jedinice
odredjene vrste robe. ▪ Prost rad je rad koji moze da obavlja svaki
covek u proizvodnji, bez posebne obuke i posebne kvalifikacije.
U svakoj zemlji postoji obavezan opste-obrazovni sistem koji
omogucava svakom coveku da stekne odredjenu vrstu radne
sposobnosti. ▪ Slozen rad je trosenje radne snage posebne strucne
osposobljenosti.
Slozeni radovi se svode na prost rad i tako postaju uporedivi
medjusobno - jedinica vremena slozenog rada predstavlja se kao
umnozen broj jedinica vremena prostog rada.
Individualni proizvodjaci imaju razlicita individualna vremena
jer su im uslovi proizvodnje razliciti i najbolje rezultate
imace onaj proizvodjac cije je individualno vreme manje ili
jednako drustveno potrebnom radnom vremenu.
Elementi uslova proizvodnje:
▪ Tehnika i tehnologija ▪ Organizacija proizvodnje ▪ Znanje i
iskustvo radnika ▪ Prirodni uslovi ▪ Primena nauke ▪ Uslovi nabavke
sirovina
Velicina vrednosti robe ista je i opstevazeca za istu vrstu robe
bez obzira na razlicite uslove proizvodnje. Zasto je to tako? -
Recimo da vise robnih proizvodjaca proizvode istu robu a da su im
individualni utrosci rada razliciti ▪ Prvi problem je to sto bi,
ukoliko bi se velicina vrednosti robe odredjivala po casovima
individualno utrosenog rada, onda bi najlosiji proizvodjaci
proizvodili robu koja ima najvecu vrednost a takav stav je suprotan
ekonomskoj logici i favorizovao bi najlosije proizvodjace. ▪ Ne
moze se praviti razlika izmedju radova robnih proizvodjaca ako da
rad jednog robnog proizvodjaca stvara vrednost robe a rad drugog ne
ulazi u tu vrednost i zato celokupan materijalizovani rad
individualnih robnih proizvodjaca koji proizvode istu robu ulazi u
ukupnu masu vrednosti svih proizvedenih roba u toj grani.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
DRUSTVENO POTREBNO RADNO VREME
Velicina vrednosti robe je odredjena drustveno potrebnim radnim
vremenom.
To je ono vreme koje je potrebno da se uz prosecan stepen
intenzivnosti i produktivnosti rada proizvede 1 proizvod. DPRV
nemoguce je izmeriti precizno, ono je unutrasnja, nevidljiva
zakonitost proizvodnje. Velicina vrednosti robe dvostruko je
uslovljena i zavisi od: ▪ Prosecnih utorsaka sredstava za rad i
predmeta rada, sto odredjuje prenetu vrednost
▪ Prosecnog stepena intenzivnosti i produktivnosti rada, sto je
vazno za velicinu novostvorene vrednosti po jedinici pr.
Velicina drustveno potrebnog radnog vremena zavisi od:
▪ drustveno prosecne produktivnosti rada i od ▪ drustveno
prosecne intenzivonosti rada u proizvodnji odredjene vrste robe
Produktivnost ↗ DPRV ↙
Intenzivnost ↗ DPRV ↗
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
Uticaj promene drustveno prosecne produktivnosti rada na
velicinu vrednosti robe: Posledica rasta drustveno prosecne
produktivnosti rada je smanjenje drustveno potrebnog radnog
vremena, odnosno velicine vrednosti odredjene vrste robe, tada se
sa istom ili vecom kolicinom ukupno angazovannog rada u jednoj
grani proizvodnje proizvodi srazmerno veca kolicina proizvoda.
Na primer, ukoliko je struktura ukupno ulozenog rada: 6000h
(vrednost) = 3000h prenetog rada + 3000h novododatog rada, onda ce
porast drustveno prosene produktivnosti rada za 30% u prethodnom
primeru imati sledece posledice: ▪ Izazvace porast utrosaka
sredstava za proizvodnju od 30% (30% od 3000h prenetog rada iznosi
900, tako da preneti rad nakon povecanja produktivnosti iznosi
3900h)
▪ Porast produktivnosti nije uticao na utrosak novododatog rada
i tu ostaje 3000h.
▪ Povecanje obima proizvodnje usled povecanja produktivnosti -
30% od 600 komada iznosi 180, tako da se sada proizvodi 780
komada.
DPRV sada iznosi (3900h+3000h)
780 = 8.85h, sto dokazuje tvrdnju da rast produktivnosti dovodi
do smanjenja DPRV.
Uticaj promene drustveno prosecne intenzivnosti rada na velicinu
vrednosti robe: Intenzivnost rada predstavlja stepen trosenja
ljudske radne snage u jedinici vremena.
▪ Izazvace porast casova novododatog i prenetog rada na 3900h
(rastu i utrosak sredstava i trosenje radne snage) ▪ Ukoliko se Q
poveca srazmerno povecanju intenzivnosti DPRV ostace nepromenjeno,
ali ukoliko se ne poveca srazmerno docice do rasta DPRV srazmerno:
3900h prenetog rada + 3900h novododatog rada = 7800h Q = 600+180 =
780 (+30%)
nesrazmerno: 3900h + 3900h = 7800h (rast intenzivnosti za 30%) Q
= 600+60 = 660 (+10%, nestrazmerno rastu intenzivnosti od 30%)
ISTRAZIVANJE VELICINE VREDNOSTI ROBE Sta je uslov za razmenu roba?
1. Upotrebna svojstva robe 2. Medjusobna srazmerljivost roba
Velicina vrednosti robe izrazava se preko njene prometne vrednosti
i upravo prometna vrednost predstavlja jedini nacin izrazavanja
velicine vrednosti robe. Takodje, velicina vrednosti robe uvek je
izrazena drustveno potrebnim radnim vremenom - drustveno prosecnom
kolicinom rada neophodnom za njenu proizvodnju.
DPRV = 3900h+3900h
780 = 10h
DPRV ostalo je nepromenjeno
DPRV = 3900h+3900h
660 = 11.82h
doslo je do povecanja DPRV
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
PROMETNA VREDNOST
Sta je trampa? Trampa je vrsta razmene gde se za jedinicu
odredjene vrste robe moze dobiti veca ili manja kolicina upotrebnih
vrednosti druge robe. U zavisnosti od velicine vrednosti tih roba,
za jedinicu odredjene vrste robe moze se dobiti veca ili manja
kolicina neke druge robe - ove vrednosti su medjusobno samerljive i
kolicinski uporedive.
Prometna vrednost se u stvarnosti ispoljava kao konkretna mera
koja pokazuje koliko se za jedinicu odredjene robe moze dobiti neke
druge robe.
1m svile = 5kg kafe tacno odredjenom kolicinom upotrebne
vrednosti kafe izrazava se vrednost 1m svile
Roba cija se vrednost izrazava ima aktivnu ulogu i izrazena je u
relativnom obliku - trazi da izrazi svoju vrednost u relaciji sa
vecom ili manjom kolicinom neke druge robe.
Karakteristike prometne vrednosti:
Promena velicine vrednosti u relativnom obliku:
▪ Porast velicine vrednosti robe u relativnom obliku dovesce do
porasta prometne vrednosti. ▪ Smanjenje velicine vrednosti robe u
relativnom obliku dovesce do smanjenja prometne vrednosti. Promena
velicine vrednosti u ekvivalentnom obliku:
▪ Porast velicine vrednosti robe u ekvivalentnom obliku dovesce
do smanjenja prometne vrednosti. ▪ Smanjenje velicine vrednosti
robe u relativnom obliku dovesce do povecanja prometne vrednosti.
Promene u uslovima proizvodnje moraju da uticu na velicinu
vrednosti robe, ali ne moraju da znace i promenu prometne vrednosti
te robe.
Druga roba predstavlja materijal za izrazavanje vrednosti neke
druge robe, ima pasivnu ulogu i nalazi se u ekvivalentnom
obliku.
upotrebnom vrednoscu u ekvivalentnom obliku izrazava se vrednost
robe u relativnom obliku konkretan rad kojim je proizvedena roba u
ekvivalentnom obliku sluzi da izrazi apstraktan rad koji stvara
vrednost robe u relativnom obliku privatan rad prozivodjaca robe
koja ima ekvivalentni oblik vrednosti pojavni je oblik drustvenog
rada robe u relativnom obliku.
Karakteristike prometne vrednosti pokazuju da konkretna obelezja
robe u ekvivalentnom obliku vrednosti (upotrebna vrednost,
konkretan rad i privatan rad) izrazavaju apstraktna svojstva robe u
relativnom obliku vrednosti (vrednost, apstraktan rad i drustveni
rad)
Kakve su promene u uslovima proizvodnje mogle da dovedu do
smanjenja vrednosti robe u relativnom obliku? - Doslo je do
poboljsanja uslova proizvodnje koji su doveli do povecanja
drustveno prosecne produktivnosti rada koja je uticala na smanjenje
vrednosti proizvoda i smanjenje DPRV.
Medjutim, ukolio bi se u istom pravcu i u istoj srazmeri menjale
velicine vrednosti i jedne i druge robe, ne bi doslo do promene
prometne vrednosti.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
OBLICI IZRAZAVANJA VREDNOSTI ROBE
1. PROST, JEDNOSTAVAN, SLUCAJAN Zove se slucajan oblik zato sto
su se predstavnici plemena slucajno sretali i nije se moglo znati
sa sigurnoscu koje ce pleme imati visak proizvoda, u cemu se on
sastoji i kada ce se obaviti razmena a jednostavan je zato sto se
vrednost neke robe moze izraziti odredjenim kolicinama samo jedne
robe, jer u momentima razmene nisu postojale druge mogucnosti.
2. POTPUN ILI RAZVIJEN Usavrsavanje orudja dovelo je do toga da
plemena pocinju da se bave proizvodnjom vecih kolicina pojedinih
proizvoda nego sto je potrebno, sa namerom da visak razmenjuju.
Vrednost jedne robe izrazava se potpunije u razlicitim vrstama
drugih roba.
Mana je sto se cesto zelje ucesnika razmene ne podudaraju pa je
potreban duzi period da se nadje vlasnik zeljenog proizvoda koji ce
ga razmeniti za neki drugi proizvod - potrebno je da postoji
dvostruka podudarnost zelja.
3. OBLIK OPSTEG EKVIVALENTA Na jednoj teritoriji u odredjeno
vreme sve robe izrazavaju svoju vredost u manjoj ili vecoj kolicini
odredjene robe koja se izdvojila i ona predstavlja opsti
ekvivalent.
Mana je teritorijalna i vremenska ogranicenost funkcionisanja
odredjene robe kao opsteg ekvivalenta, sada je razmena brza i
jednostavnija nego pre u okviru ogranicenih teritorija, ali razvoj
robne proizvodnje cini potrebnom i razmenu izmedju razlicitih
teritorija. Stari sloveni su kao opsti ekvivalent koristili platno
i od toga potice koren nase reci platiti. Ruska kopejka ima isti
koren kao rec koplje, a jedna cetvrtina ruske kopejke nazivala se
poluska, sto znaci polovina zecije koze. 4. NOVCANI OBLIK Potreba
efikasnijeg funkcionisanja robne proizvodnje u ovom periodu jeste
da se pronadje roba koja ce na svim teritorijama izrazavati
vrednost svih drugih vrsta robe i tada se izdvojilo zlato koje je
zbog svojih osobina steklo monopol u vrsenju funkcije opsteg
ekvivalenta i pojavom zlata se vrednost na svim teritorijama
izrazavala univerzalno i jednostavno.
Osobine: pogodno za prenosenje, deljivo, trajno, u malim
kolicinama ima veliku vrednost, homogenog je kvaliteta..
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
NOVAC I FUNKCIJE NOVCA
Novac predstavlja skup one imovine u nekoj ekonomiji koju ljudi
obicno koriste za kupovinu dobara i usluga od drugih ljudi.
Bogatstvo je siri pojam od novca i obuhvata novac i nenovcane
oblike imovine.
Ima tri funkcije:
▪ Sredstvo razmene
▪ Obracunska jedinica
▪ Cuvar vrednosti Pogledati tabelu sa primerima iz knjige, bilo
je pitanje prosle godine da se prepozna na osnovu primera
Kada kazemo da novac sluzi kao cuvar vrednosti to ne znaci da on
stalno ima istu, konstantnu vrednost, niti da je on najbolji cuvar
vrednosti - novac je najlikvidnija raspoloziva imovina. Likvidnost
je lakoca kojom se neka vrsta imovine moze pretvoriti u sredstvo
razmene u ekonomiji. Da li je novac najbolji cuvar vrednosti? -
Nije, zato sto je podlozan inflaciji, koja dovodi do smanjenja
vrednosti novca.
VRSTE NOVCA I MONETARNI AGREGATI
Robni novac je novac koji se javlja u obliku robe koja ima
unutrasnju vrednost.
Unutrasnja vrednost znaci da bi neki materijal od koga je novac
izradjen imao vrednost cak i ako se ne bi koristio kao novac.
Zlatni standard znaci da je neka privreda kao novac koristila
zlato ili da je bilo moguce direktno zameniti papirni novac za
zlato - postojao je sve do tridesetih godina dvadesetog veka kada
je ukinuta mogucnost direktne zamene papirnog novca za zlato.
Danasnji papirni i metalni novac nije robni novac jer nema
unutrasnju vredost - Papir od kog je izradjena novcanica od 5000
dinara sam po sebi ne vredi 5000 dinara vec mnogo manje.
Dekretni (fiat) novac je novac bez unutrasnje vrednosti koji se
upotrebljava kao novac na osnovu drzavnog dekreta.
Naziv potice od latinske reci fiat, sto znaci "neka bude" i
takav novac uvodi se drzavnim dekretom ili naredbom, drzava ga je
proglasila vazecim sredstvom razmene na osnovu svog autoriteta, ali
koliko ce on biti zastupljen u toj funkciji zavisi i od ocekivanja
ljudi u tom drustvu - tako su ljudi u periodu hiperinflacije radije
primali nemacku marku u zamenu za dobra i usluge, iako drzava
nikada zvanicno nije napustila dinar kao sredstvo placanja.
Predmet koji kupci daju prodavcima kada zele da kupe dobra i
usluge. Sve sto je opsteprihvaceno kao nacin isplate prilikom
razmene dobara i usluga. Merilo na osnovu kojeg ljudi odredjuju
cene i beleze dugove.
Zajednicka mera kojom se izrazavaju vrednosti dobara i
usluga.
Predmet koji moze da zadrzi vrednost tokom vremena i koji ljudi
mogu da upotrebe za kupovinu dobara i usluga u buducnosti.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
INFLACIJA
Inflacija je stanje monetarne neravnoteze kada se u opticaju
nadje veca kolicina novca od potrebne, predstavlja opsti porast
nivoa cena u privredi. Stopa inflacije je procentualna promena
nivoa cena u odnosu na prethodni period.
Svakog meseca Republicki zavod za statistiku objavljuje indeks
potrosackih cena - to je mera prosecne promene cena fiksne korpe
dobara i usluga koje domacinstva kupuju radi zadovoljenja svojih
potreba.
IPC = CENA POTROSACKE KORPE IZ TEKUCE GODINE
CENA POTROSACKE KORPE IZ BAZNE GODINE × 100
Lista proizvoda koji ulaze u tu "korpu" redovno se obnavlja,
kako bi se ocuvala njena reprezentativnost u pogledu strukture
potrosnje i navika potrosaca. Relativna cena je cena proizvoda
izrazena u odnosu na cenu nekog drugog proizvoda. EFEKTI
INFLACIJE
Realna vrednost novca je iskazana kao kolicina dobara i usluga
koja moze da se kupi za jednu novcanu jedinicu i sto je nivo cena
veci, to je realna vrednost novca manja.
VREDNOST NOVCA 2013 = 1INDEKS POTROSACKIH CENA IZ 2013
× 100
Kada se cene i nominalni dohodak domacinstva ili pojedinca
povecavaju istom brzinom kao i rast cena, inflacija na predstavlja
problem vec inflacija pogadja ona domacinstva ciji dohodak ne moze
da prati porast cena dobara i usluga koje ona kupuju. Veoma je
bitno razlikovati ocekivanu i neocekivanu inflaciju - neocekivana
inflacija redistribuira dohodak od onih koji imaju neka fiksna
novcana primanja ka onima koji imaju fiksne novcane izdatke u
odredjenom periodu (pozajmice) Nominalna kamatna stopa pokazuje
kojom brzinom ce se tokom vremena povecavati kolicina novca koju na
primer, neko ima u banci na stenji, i ona obuhvata efekte
inflacije. Realna kamatna stopa predstavlja nominalnu kamatnu stopu
umanjenu za stopu inflacije i ona pokazuje kojom ce se brzinom
povecavati kupovna moc novca koji imamo na stednom racunu.
Zajmodavac i zajmoprimac su se dogovorili oko uslova zajma i uzeli
su u obzir neku stopu inflacije za koju ocekuju da ce biti vazeca
za vreme trajanja zajma. Ukoliko se dogodi da stvarna stopa
inflacije bude razlicita od one koju su ocekivali, realna kamatna
stopa takodje ce biti razlicita od ocekivane - dakle, neocekivana
visoka inflacija pogadja zajmodavce i donosi korist zajmoprimcima
jer smanjuje realne kamatne stope.
STOPA INFLACIJE U GODINI 2 = IPC U GODINI 2 − IPC U GODINI 1
IPC U GODINI 1 × 100
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
VRSTE INFLACIJE Inflacija traznje
Predstavlja porast opsteg nivoa cena u privredi koji nastaje u
slucaju kada porast ukupnih izdataka za kupovinu dobara i usluga,
odnosno porast ukupne potrosnje, nije pracen i odgovarajucim
porastom Q dobara i usluga.
Inflacija tranje je rezultat povecanja potrosnje i veca je
verovatnoca da ce se ona pojaviti u privredi koja u potpunosti
koristi svoje proizvodne kapacitete. Ukupna ponuda naziva se jos i
agregatna ponuda - to je ukupna kolicina svih finalnih dobara i
usluga koji su proizvedeni u jednoj zemlji u odredjenom vremenskom
periodu, najbolja mera agregatne ponude je realni BDP. Ukupna
traznja naziva se jos i agregatna traznja - pokazuje kako se menja
trazena kolicina za svim dobrima i uslugama u privredi, zavisno od
promene opsteg nivoa cena. Inflacija troskova proizvodnje
Ovo je vrsta inflacije koja se javlja na strani ponude,
predstavlja porast opsteg nivoa cena u privredi koji nastaje zbog
smanjenja ukupne ponude i porasta troskova proizvodnje. Kada dodje
do porasta troskova proizvodnje, preduzeca su prinudjena da
povecavaju cene svojih proizvoda kako bi umanjila ili izbegla
gubitke - na primer 1974 godine zemlje izvoznice nafte koje su bile
udruzene u kartel ORES smanjile su ponudu nafte, sto je izazvalo
porast njene cene na trzistu a kako je proizvodnja velikog broja
proizvoda bila povezana sa proizvodnjom nafte, doslo je i do
porasta opsteg nivoa cena u velikom broju zemalja. Hiperinflacija
(galopirajuca inflacija) Hiperinflacija je inflacija koja premasuje
stopu od 50% mesecno.
Jedna od najvecih situacija hiperinflacije potresla je Evropu
nakon Prvog svetskog rata, cene u Nemackoj 1919 godine su bile 162%
puta vece nego 1914, a 1924 cak 100 biliona puta vece nego 1914
godine. Tada je Nemacka marka postala beskorisna. U Argentini je 80
godina 20 veka bila slicna situacija, ljudi su bili primorani da sa
sobom nose ogromne kolicine novca kako bi obavljali male kupovine,
kalkulatori u prodavnicama nisu imali dovoljno numerickih mesta da
bi mogle da se koriste osnovne racunske operacije. 1989 godine
stopa inflacije iznosila je 3000%, dva puta su do 1992 godine
uvodili novu valutu jer je stara valuta postala potpuno bezvredna.
U Jugoslaviji hiperiflacija je zabelezena 1992-1994 godine, po
intenzitetu i duzini trajanja inflacije bili smo drugi u svetu.
Cene su dvostruko povecavane na svakih 16 sati, u periodu od 1 do
24 januara 1994 godine cene su porasle za oko 300.000.000%.
Hiperinflacija je takodje suzbijena uvodjenjem nove valute, tzv
"novog dinara", jer je stari dinar postao potpuno bezvredan a
stanovnistvo je kao obracunsku jedinicu koristilo nemacku
marku.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
PARITET NOVCA I DEVIZNI KURS
Valuta je osnovna novcana jedinica jedne zemlje, odnosno njeno
zakonsko sredstvo placanja. Paritet je odnos vrednosti jedne valute
prema vrednosti druge valute, polazna je osnova za utvrdjivanje
deviznog kursa, ali se sa njim ne mora podudarati.
Paritet se moze odredjivati na vise nacina:
▪ Zlatni paritet novca predstavlja dogovor izmedju jednog broja
zemalja da se kao kriterijum za pretvaranje jedne nacionalne valute
u drugu uzme njihov odnos prema zlatu. ▪ Na osnovu kupovnih snaga
pojedinih valuta, tada se posmatra kolicina istovetne robe koja se
moze kupiti jedinicom jedne ili druge valute. Ovakav paritet
nedovoljno je pouzdan zato sto je ovakvo utvrdjivanje odnosa
nacionalnih valuta odredjeno odnosom nivoa cena odredjenih
proizvoda izmedju tih zemalja. Konvertibilnost valute predstavlja
mogucnost zamene jedne valute za drugu. Devizni kurs nacionalne
valute predstavlja cenu strane valute izrazenu na domacem trzistu,
pokazuje koliko se za jedinicu odredjene strane valute daje domace
valute (1$ = 60din)
Sta sve utice na devizni kurs?
▪ Na devizni kurs uticu ponuda i traznja strane valute, ukoliko
je ponuda stranog novca veca od traznje za njim, devizni kurs se
smanjuje, a samim tim se i uvoz povecava.
Sa stanovista formiranja postoje:
▪ Fiksni (konstantan) devizni kurs uspostavlja se kada se u
duzem vremenskom periodu ne menja stvarni odnos u kom se razmenjuju
dve valute.
▪ Fluktuirajuci (plivajuci) devizni kurs menja se u zavisnosti
od kretanja ponude i traznje za stranom valutom, odnosno od
polozaja koji zemlja ima u spoljnotrgovinskoj razmeni, svojstven je
razvijenim, trzisno orijentisanim zemljama. Postoji i sluzbeni
valutni kurs koji uopste ne mora da bude isti kao stvarni razmenski
odnos dve valute niti kao paritet novca koji odredjuje drzava, nizi
je od realnog uvek, i on se zasniva na sporazumu izmedju dve zemlje
koje imaju dugogodisnju spoljno-trgovinsku saradnju radi obracuna
placanja.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
DEVALVACIJA I REVALVACIJA
Kada devizni kurs pocne znacajnije da opada drzava nastale
promene moze da resi na dva nacina:
1) Vodice politiku deflacije - uticace na smanjenje kolicine
novca u opticaju i smanjenje cena, sto moze da izazove smanjenje
proizvodnje, zaposlenosti, drustvenog bruto proizvoda sto na kraju
dovodi do zastoja u razvoju zemlje.
2) Devalvacijom
Devalvacija je zakonsko smanjenje vrednosti domace novcane
jedinice u odnosu na zlato ili neku drugu valutu. Kupovna moc novca
je manja. Stimulativno deluje na izvoz roba i usluga, odnosno na
obim spoljno-trgovinske razmene.
Uvoz poskupljuje, sada kada izvoznik proda robu u inostrastvu
dobija vise dinara nego pre devalvacije. Revalvacija predstavlja
zakonito saopstenje svetu da je doslo do povecanja kupovne moci
domace valute u odnosu na zlato ili na stranuvalutu. Kupovna moc
novca je veca i to se desava u dva slucaja:
▪ Deflacija
▪ Porast proizvodnje i porast produktivnosti rada, sto utice na
smanjenje troskova proizvodnje robe i na smanjenje cena
Veoma se retko preduzima jer u vecini slucajeva zemlje imaju
inflaciju.
Utice na povecanje uvoza inostrane robe, izvoznik za jedinicu
strane valute dobija manje dinara nego pre revalvacije.
1€ = 100din → devalvacija 10% → 1€ = 110din
1€ = 100din → revalvacija 10% → 1€ = 90din
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
TRZISNA VREDNOST ROBE I FAKTORI KOJI JE ODREDJUJU
Osnovne ekonomske velicine u sistemu robne proizvodnje su
trzisna cena i trzisna vrednost robe i preko njih se ispoljava
delovanje zakona vrednosti. Formiraju se u procesu razmene. Trzisna
vrednost je oznaka za velicinu vrednosti i koristi se kada zelimo
da sagledamo uslove njenog formiranja. Marks: " Sam naziv trzisna
vrednost govori da se ona formira na trzistu, ali na njenu velicinu
ne utice trziste,
ali na njenu velicinu ne utice trziste, vec uslovi proizvodnje.
Trzisna vrednost robe je prosecna vrednost robe proizvedene u
odredjenoj grani proizvodnje."
Trzisna vrednost se formira u procesu razmene, njeno formiranje
na osnovu drustveno potrebnog radnog vremena je zakonitost
stihijskog karaktera i ne moze se nikada precizno izmeriti. Zakon
vrednosti preko trzisne vrednosti i trzisne cene regulise robnu
razmenu, kaznjavajuci lose a nagradjujuci dobre proizvodjace.
USLOVI PROIZVODNJE Uslovi proizvodnje su odredjujuci faktor
trzisne vrednosti i oni se stalno menjaju, sto znaci da ce se
stalno menjati i trzisna vrednost.
Usavrsavanje uslova proizvodnje dovodi do povecanog obima
proizvodnje u odredjenom vremenskom intervalu, odnosno za jedan
proizvod se utrosi manje rada. Trzisna vrednost robe je prosecna
vrednost robe proizvedene u odredjenoj grani proizvodnje. ▪ Porast
drustveno prosecne produktivnosti rada dovodi do smanjenja trzisne
vrednosti robe i obrnuto. ▪ Ukoliko je porast intenzivnosti rada
veci od povecanja proizvodnje, tada porast drustveno prosecnog
stepena intenzivnosti uslovljava porast trzisne vrednosti - odnosno
ako povecanje ili smanjenje obima proizvodnje nije srazmerno
povecanju ili smanjenju utrosenog rada onda dolazi do promene
trzisne vrednosti robe.
TRECA GRUPA IMALA JE NAJLOSIJE USLOVE PROIZVODNJE A SAMIM TIM I
NAJVISE INDIVIDUALNO RADNO VREME, NAJVISE JE UTROSENO RADA. PRVA
GRUPA IPAK, IMALA JE NAJBOLJE USLOVE PROIZVODNJE I SAMIM TIM I VECI
STEPEN PRODUKTIVNOSTI RADA - SAVRSENIJA SREDSTVA ZA RAD, STRUCNO
OSPOSOBLJENE KADROVE, SA NAJVISE PROIZVODNOG ISKUSTVA I NAJBOLJIM
RADNIM NAVIKAMA.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
TRZISNA CENA ROBE I MEHANIZAM NJENOG FORMIRANJA
Trzisna cena robe prestavlja novcani izraz trzisne vrednosti.
Takodje se formira na trzistu u procesu razmene i mozemo zakljuciti
da je trzisna vrednost unutrasnja zakonitost trzisne cene robe. ▪
Ponuda robe je kolicina odredjene robe koja se u odredjeno vreme,
na odredjenom mestu i po odredjenoj ceni nudi kupcima.
▪ Traznja robe je odredjena kolicina novca kojom se kupuje
odredjena vrsta robe Na visinu trzisne cene uticu ponuda robe i
traznja za tom robom, sto znaci da se trzisna cena i trzisna
vrednost ne moraju podudarati kvantitativno: ▪ Kada je ponuda
odredjene robe jednaka traznji za tom robom, trzisna cena bice
jednaka trzisnoj vrednosti, odnosno drustveno priznato radno vreme
bice jednako drustveno potrebnom radnom vremenu. ▪ Kada je ponuda
odredjene robe veca od traznje za tom robom, trzisna cena bice
manja od trzisne vrednosti, a drusveno priznato radno vreme je
manje od drustveno potrebnog radnog vremena. ▪ Kada je ponuda
odredjene robe manja od traznje za tom robom, trzisna cena bice
veca od trzisne vrednosti, a drustveno priznato radno vreme bice
vece od drustveno potrebnog radnog vremena.
1 2 3
P = T TC = TV
P > T TC < TV
P < T TC > TV
* Pogledati primer na 129 strani (kako uticu ponuda i traznja) *
Pogledati primer na 139 strani (kako uticu merilo cene i velicina
vrednosti novca)
Pored ponude i traznje, na visinu trzisne cene uticu i monetarni
faktori: ▪ Promena merila cene - Trzisna cena se menja obrnuto
srazmerno u odnosu na promenu merila cene - pad merila cene uslovio
je porast trzisne cene robe. ▪ Promena velicine vrednosti novca
(zlata) - Takodje se menja obrnuto srazmerno.
drustveno
priznat rad = drustveno
potreban rad
drustveno
priznat rad < drustveno
potreban rad
drustveno
priznat rad > drustveno
potreban rad
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
TRZISTA I KONKURENCIJA
Trziste cine svi kupci i svi prodavci odredjenog proizvoda ili
usluge u odredjenom vremenskom trenutku. Savrseno konkurentno
trziste - trziste na kome postoji veliki broj kupaca i veliki broj
prodavaca odredjenog dobra, tako da nijedan kupac i nijedan
prodavac ne mogu znacajnije da uticu na visinu cene dobra.
Karakterisu ga dva elementa: Trazena kolicina - je kolicina koju su
kupci spremni i novcano sposobni da kupe. Postoji mnogo faktora
koji odredjuju trazenu kolicinu nekog dobra, ali od svih tih
faktora najznacajnija je cena dobra - postoji negativan odnos,
negativna korelacija izmedju trazene kolicine i cene dobra, odnosno
kako cena dobra raste tako se trazena kolicina smanjuje. Raspored
(sema) traznje predstavlja tabelu koja predstavlja odnos cene dobra
i trazene kolicine tog dobra.
Kriva traznje je graficki prikaz odnosa izmedju trazene kolicine
i cene.
Cena jabuke po kilogramu u dinarima
Kolicina jabuka (kilograma/mesecno)
0 5
30 4
60 3
90 2
120 1
150 0 (odustaje od kupovine)
Zakon traznje - Kada cena nekog dobra raste, trazena kolicina se
smanjuje, dok u slucaju kada se cena smanjuje trazena kolicina tog
dobra raste, pod ostalim nepromenjenim uslovima. Bitno je uvodjenje
predpostavke da su ostali uslovi nepromenjeni i da se zanemaruju
dejstva ostalih faktora koji u isto vreme uticu na cenu, jer
ukoliko bi smo ih istovremeno posmatrali ne bismo znali u kojoj
meri se trazena kolicina menja bas zbog promene cene a u kojoj meri
zbog promene ostalih faktora. INDIVIDUALNA I TRZISNA TRAZNJA
Individualna traznja je traznja svakog pojedinacnog potrosaca na
trzistu, a trzisna traznja je ukupna traznja svih potrosaca zajedno
na datom trzistu - uzimaju se u obzir sve individualne traznje. Za
odredjeni nivo cene trzisnu traznju izracunavamo kao zbir kolicina
koje svaki pojedinac kupuje pri datoj ceni.
0
50
100
150
200
0kg 1kg 2kg 3kg 4kg 5kg
TRAZNJA
▪ Sva dobra koja se nude na trzistu su ista. ▪ Broj kupaca i
prodavaca je veliki, tako da niko sam znacajno ne moze da utice na
cenu.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
FAKTORI KOJI UTICU NA POMERANJE KRIVE TRAZNJE
Promene u faktorima traznje uslovljavaju da se pri istim cenama
kupuju drugacije, odnosno manje ili vece kolicine dobara nego
prethodno - sto se odrazava na promenu seme traznje i na promenu
lokacije krive traznje. Ove promene nazivaju se pomeranje krive
traznje. S tim da kriva traznje ne menja svoj oblik (koji odrazava
zakon traznje) niti svoj nagib (koji odrazava konkretan odnos cene
i trazene kolicine) vec samo svoju lokaciju u koordinatnom sistemu
- ulevo u slucaju smanjenja ili udesno u slucaju povecanja. ▪
Traznja za jabukama ce se promeniti nezavisno od cene u slucaju da
recimo objave istrazivanje sa dokazima da konzumiranje jabuka
doprinosi duzem i zdravijem zivotu (desno) ili u slucaju da se
objavi vest da su se na trzistu pojavile odredjene kolicine jabuka
koje su tretirane nedozvoljenim pesticidima, nezavisno od promena
cene docice do smanjenja traznje za jabukama i kriva traznje ce se
pomeriti ulevo.
Koji to faktori mogu uticati na traznju?
1. Dohodak potrosaca
Normalna dobra su ona dobra za kojima traznja raste kada dohodak
raste, odnosno za kojim traznja opada kada dohodak opada, uz ostale
nepromenjene uslove .
Inferiorno dobro je dobro za kojim traznja opada kada dohodak
raste, odnosno za kojim traznja raste kada dohodak opada, uz ostale
nepromenjene uslove - to su dobra koja smo prisiljeni da koristimo
kao zamenu za druga, skuplja jer su nam mogucnosti kupovine postale
manje.
▪ Na primer kada se dohodak smanji, traznja za novim
automobilima ce se smanjiti (normalno dobro) a traznja za polovnim
automobilima ce se povecati (inferiorno dobro)
2. Cene srodnih proizvoda
Supstituti - dva dobra koja se mogu zamenjivati u potrosnji,
tako da porast cene jednog dobra dovodi do rasta traznje za drugim
dobrom (npr. porast cena jabuka dovesce do povecane traznje za
nekim drugim vocem)
Komplementna dobra - dobra koja se dopunjuju, odnosno koriste
zajedno u potrosnji, ovde ce pad cene jednog dobra uticati na
povecanje traznje za drugim dobrom (npr. pad cene avionskih karata
do Rima uticace na porast traznje za avio prevozom ali i porast
traznje za hotelskim smestajem u Rimu)
3. Ukusi
Tokom vremena ukusi se mogu znacajno menjati, pa recimo porast
svesti potrosaca o znacaju zdrave ishrane uticace na porast traznje
za pojedinim proizvodima bez obzira na nepromenjenu cenu proizvoda
i doci ce do pomeranja krive traznje udesno, zato sto se sada za
iste cene kupuju vece kolicine ovih dobara. 4. Ocekivanja
Ocekivanja koja kupci imaju u pogledu buducnosti mogu u
znacajnoj meri da uticu na njihovu sadasnju potrosnju, na primer
ukoliko se ocekuje smanjenje dohotka u narednom periodu kupci ce
nastojati da ustede vise u sadasnjem periodu pa ce se smanjiti
traznja za nekim dobrima/uslugama, na primer egzoticnim putovanjima
ili ukoliko se ocekuje porast cena nekretnina to utice na povecanje
traznje za nekretninama u sadasnjem periodu.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
5. Broj kupaca
Na trzisnu traznju utice i broj kupaca u odredjenom trenutku,
ukoliko se poveca broj kupaca to bi povecalo trazenu kolicinu i
uslovilo pomeranje krive traznje udesno. Dakle, zakon traznje
podrazumeva negativnu korelaciju izmedju cene dobra i trazene
kolicine pri ostalim nepromenjenim uslovima i taj odnos se moze
uociti na semi traznje i na grafiku krive traznje. Promena cene
dobra dovodi do promene trazene kolicine sto na grafiku znaci
kretanje duz iste krive traznje. Promena faktora traznje izaziva
promenu traznje i dovodi do pomeranja krive traznje - sto znaci da
se za istu cenu sada kupuje veca ili manja kolicina.
Promena faktora Efekat na semu traznje Efekat na krivu
traznje
Promena dohotka
Porast dohotka dovodi do porasta traznje u slucaju normalnih
dobara i pada traznje u slucaju inferiornih
dobara.
Porast dohotka pomera krivu traznje u desno u slucaju normalnih
dobara i u levo u slucaju inferiornih
dobara.
Promena cene srodnih dobara
Porast cene supstituta dovodi do porasta traznje posmatranog
dobra, dok porast cene komplementarnog
dobra dovodi do pada traznje posmatranog dobra.
Porast cene supstituta pomera krivu traznje posmatranog dobra
udesno, dok porast cene komplementarnog
dobra pomera krivu traznje posmatranog proizvoda ulevo.
Promena ukusa Povoljna promena ukusa potrosaca
dovodi do porasta traznje.
Povoljna promena ukusa potrosaca pomera krivu traznje
udesno.
Promena ocekivanja Ocekivanje povoljnih promena
dovodi do porasta traznje. Ocekivanje povoljnih promena pomera
krivu traznje udesno.
Promena broja kupaca Porast broja kupaca dovodi do
porasta traznje. Porast broja kupaca pomera krivu
traznje udesno.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
POJAM PONUDE I KRIVA PONUDE
Ponudjena kolicina predstavlja kolicinu nekog dobra koju su
prodavci spremni i u stanju da prodaju. Odnos izmedju cene dobra i
ponudjene kolicine mozemo pratiti na dva nacina, krivom ponude ili
rasporedom (semom) ponude:
Raspored (sema) ponude predstavlja kolicinu odredjenog dobra
koju prodavci nude pri razlicitim cenama tog dobra.
Kriva ponude je graficki prikaz odnosa izmedju cene dobra i
ponudjene kolicinetog dobra. Cena jabuka po kg Ponudjena kolicina
jabuka (kg/mesecno)
0 0
30 2
60 4
90 6
120 8
150 10
Zakon ponude - Kada cena raste, povecava se ponudjena kolicina
dobra, dok u slucaju kada se cena smanjuje ponudjena kolicina
opada, uz ostale nepromenjene uslove. Cena dobra i njegova
ponudjena kolicina su u pozitivnoj, odnosno direktnoj korelaciji.
INDIVIDUALNA I TRZISNA PONUDA Individualna ponuda predstavlja
ponudu svakog pojedinacnog prodavca na trzistu.
Trzisna ponuda predstavlja ukupnu ponudu svih prodavaca zajedno
na datom trzistu.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
FAKTORI KOJI UTICU NA POMERANJE KRIVE PONUDE
Pored cene kao osnovnog faktora postoji jos citav niz faktora
koji uticu na pomeranje ponude, iako cena ostaje nepromenjena - za
istu cenu dobra menja se raspored (sema) ponude i kriva ponude se
pomera. Ukoliko se usled neke promene ponuda poveca, kriva ponude
ce se pomeriti udesno jer se za istu cenu nudi veca kolicina dobara
a ukoliko se smanji ponuda kriva ponude ce se pomeriti ulevo , jer
se za istu cenu nudi manja kolicina. Najznacajniji faktori koji
mogu uticati na ponudu su: 1. Cene inputa U velikoj meri cene
inputa koji se koriste u proizvodnji uticu na proizvodnju i ponudu
tog dobra - zato sto cene inputa odredjuju visinu troskova u
proizvodnji odredjenog dobra.
Pod predpostavkom da se cena nije menjala ne menja se ni profit
koji preduzece ostvaruje njegovom prodajom, tako da on iskljucivo
zavisi od troskova proizvodnje odnosno od cena inputa.
▪ Ukoliko cena iputa raste, profit se smanjuje, preduzece je sve
manje zainteresovano za proizvodnju tog proizvoda i samim tim
njegova ponuda se smanjuje. 2. Tehnologija Unapredjenje nacina koji
se koristi za proizvodnju smanjuje kolicinu inputa koji se trose u
proizvodnji, cime se snizavaju troskovi proizvodnje i pod ostalim
nepromenjenim uslovima dolazi do rasta profita, tako da su
proizvodjaci podstaknuti da povecaju ponudu tog dobra. 3.
Ocekivanja Ocekivanja koja proizvodjaci mogu imati u pogledu buduce
cene mogu uticati na ponudu dobra u sadasnjem trenutku, na primer u
letnjem periodu cena jabuka je niska zbog raznovrsne ponude drugog
voca, dok je zimi znatno visa jer je ponuda voca ogranicena, tako
da prodavci mogu da odluce da ponude manje jabuka u periodu kada im
je cena niska kako bi ih konzervirali i prodali kasnije, kada je
njihova cena znatno visa. 4. Broj prodavaca Ukoliko se poveca broj
prodavaca povecace se i trzisna ponuda odredjenog dobra.
Promena faktora Efekat na semu prodaje Efekat na krivu
ponude
Promena cene inputa Porast cene inputa dovodi do pada
ponude posmatranog dobra. Porast cene inputa pomera krivu
ponude
posmatranog dobra ulevo.
Promena tehnologije Unapredjenje tehnologije proizvodnje
odredjenog dobra dovodi do porasta
ponude tog dobra.
Unapredjenje tehnologije proizvodnje pomera krivu traznje
udesno.
Promena ocekivanja Ocekivanje rasta cena dobara u
buducnosti dovodi do smanjenja ponude u sadasnjosti.
Ocekivanje rasta cene dobra u buducnosti dovodi do pomeranja
krive ponude u
sadasnjosti ulevo.
Promena broja prodavaca Porast broja prodavaca dovodi do
porasta ponude. Porast broja prodavaca pomera krivu
ponude udesno.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
PONUDA I TRAZNJA ZAJEDNO - TRZISNA RAVNOTEZA
Sa rastom cene ponudjena kolicina se povecava, dok se trazena
kolicina smanjuje, medjutim postoji jedna cena za koju su ponudjena
i trazena kolicina jednake, odnosno gde se krive ponude i traznje
seku i ta tacka naziva se ravnoteza, cena za koju se to dogadja
zove se ravnotezna cena a kolicina se zove ravnotezna kolicina.
Ravnoteza - situacija kada je ponudjena kolicina jednaka trazenoj
kolicini dobra.
Ravnotezna cena - cena dobra za koju je ponudjena kolicina
jednaka trazenoj kolicini.
Ravnotezna kolicina - kolicina dobra za koju postoji ravnoteza
cena i jednakost ponudjene i trazene kolicine dobara. U stanju
ravnoteze interesi i namere prodavaca i kupaca na trzistu se
podudaraju - pri ravnoteznoj ceni kolicina dobara koju su kupci
spremni i u stanju da kupe (traznja) se potpuno podudara sa
kolicinom koju su prodavci spremni i u stanju da prodaju
(ponuda)
180 170 160 150 140 140 120 110 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
Ponuda (S)
Traznja (D)
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
TRZISTA KOJA NISU U RAVNOTEZI
Zakon ponude i traznje - Kao rezultat ponasanja kupaca i
prodavaca, cena dobra se prilagodjava tako da se ponudjena i
trazena kolicina tog dobra dovede u ravnotezu. Visak dobra je
situacija na trzistu kada je ponudjena kolicina dobra veca od
trazene kolicine.
Manjak dobra je situacija na trzisu kada je trazena kolicina
dobra veca od ponudjene kolicine.
180 170 160 150 140 140 120 110 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
Ovo je slucaj kada je trzisna cena veca od ravnotezne cene
▪ Cena od 120 dinara povoljna je za prodavce i podstice ih da
ponude vece kolicine, tako da ukupna ponuda iznosi 11 kg. ▪
Medjutim ta cena je previsoka za potrosace tako da ukupna traznja
isnosi 5 kg. Dakle po ceni od 120 dinara po kilogramu kupci su u
stanju da kupe samo 5 od ponudjenih 11 kilograma - ostatak od 6 kg
predstavljace visak, osnosno prekomernu ponudu. Ova cena moze
privremeno da postoji, ali se nece dugo odrzati na tom nivou. Posto
se ponudjena kolicina ne moze prodati po postojecoj ceni, logicna
reakcija prodavca bice snizenje cene i to ce se desavati sve dok se
ne dostigne ravnoteza.
180 170 160 150 140 140 120 110 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
Ovo je slucaj kada je trzisna cena manja od ravnotezne cene
▪ Po ceni od 60 dinara kupci su spremni da kupe 11 kg, medjutim
ta cena nije dovoljno podsticajna za prodavce pa oni nude samo 5
kg. Posto je trazena kolicina veca od ponudjene kolicine, kazemo da
postoji manjak dobara, odnosno prekomerna traznja. Jedan deo kupaca
koji su spremni i u stanju da kupe dobra ostace bez njih, medjutim
neki od njih bice spremni da plate vise kako bi bas oni kupili
jabuke kojih nema dovoljno da zadovolje ukupnu traznju. Dolazi do
porasta cene koji podstice kupce da traze manju kolicinu dobara, a
prodavce podstice da ponude sto vecu kolicinu i tako se uspostavlja
ravnoteza.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
CENOVNA ELASTICNOST TRAZNJE I FAKTORI KOJI JE ODREDJUJU
Cenovna elasticnost pokazuje stepen promene trazene kolicine
dobra kada se menja cena tog dobra. - Cenovna elasticnost traznje
nam pokazuje u kojoj meri ce trazena kolicina dobra porasti kada se
cena smanji i obrnuto. Iznos te promene se razlikuje od dobra do
dobra, pa se cak i za isto dobro menja tokom vremena.
Osetljivost traznje je pojava koja nam pokazuje kojoj meri su
potrosaci spremni da se odreknu odredjenog dobra kada njegova cena
raste i u kojoj meri su zainteresovani da povecaju kupovinu tog
dobra kada njegova cena opada?
Traznja je elasticna ukoliko se pri promeni cene dobra trazena
kolicina menja znacajno - kupci su vrlo osetljivi na promenu cene,
na primer ukoliko poraste cena minuta vise ces koristiti sms poruke
ili internet za komunikaciju.
Sa druge strane, ukoliko se trazena kolicina dobra ne menja
znacajno sa promenom cene tog dobra, takva traznja je neelasticna i
kupci nisu mnogo osetljivi na promenu cene - na primer hleb i
mleko, oni su nezamenjiva dobra u ishrani i traznja za njima se
nece promeniti. Najznacajniji faktori koji uticu na cenovnu
elasticnost su:
▪ Raspolozivost supstituta ▪ Vrsta dobra ▪ Vremenski okvir 1.
Raspolozivost supstituta Ukoliko za neko dobro postoji veliki broj
supstituta kupci ce lako pri povecanju cene tog dobra preci na
kupovinu drugih raspolozivih dobara koja zadovoljavaju istu potrebu
( Ukoliko poraste cena Milke precice na Najlepse zelje) za takvu
traznju kazemo da je elasticna. Takodje vrlo je bitno i koliko
siroko definisemo odredjeno dobro jer to odredjuje i elasticnost
njegove traznje, na primer traznja za Adidas patikama je elasticna
jer postoji mnogo supstituta - Nike, Reebok ali ukoliko sire
definisemo, na primer trziste obuce je neelasticno jer ne postoji
zamena za obucu. 2. Vrsta dobra Sto se neko dobro u potrosnji vise
smatra luksuzom to ce cenovna elasticnost za tim dobrom biti visa,
odnosno sto je neko dobro u vecoj meri neophodno u potrosnji
njegova elasticnost je manja. Kada cena luksuznih dobara raste to
ne izaziva oskudicu ili znacajnije poteskoce ali to nije slucaj i
sa dobrima poput hleba i mleka i nece doci do znacajne promene
traznje zato sto bi smanjenje potrosnje i koriscenja tih dobara
ugrozio osnovni kvalitet zivota. Takodje treba uzeti u obzir da
podela izmedju luksuznih i neophodnih dobara nije ista za sve
pojedince. 3. Vremenski okvir Traznja za odredjenim dobrom je manje
elasticna u kratkom roku, zato sto je potrebno odredjeno vreme da
se ljudi prilagode nastalim promenama i promene svoje navike koje u
kratkom roku ne mogu ili nisu spremni da promene. Ali kako vreme
prolazi i kako budzet trpi razmotrice druge, podjednako
prihvatljive opcije za zamenu odredjenog proizvoda.
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
IZRACUNAVANJE CENOVNE ELASTICNOSTI TRAZNJE
Cenovna elasticnost traznje izrazava se putem koeficijenta
cenovne elasticnosti traznje - to je kolicnik procentalne promene
trazene kolicine i procentualne promene cene dobra.
Koeficijent cenovne elasticnosti Ed = Procentualna promena
trazene kolicine
Procentualna promena cene
Na primer porast cena jabuka od 10% doveo je do pada traznje za
15%
Ed = 15%
10% = 1.5 Svaka promena cene jabuka dovodi do 1,5 puta vece
promene u trazenoj kolicini jabuka.
! Obratiti paznju na objasnjenje u knjizi vezano za predznak
!
-
OSNOVI EKONOMIJE PRIJEMNI 2017 JAKOVLJEVIC DRAGANA
INTERPRETACIJA CENOVNE ELASTICNOSTI TRAZNJE
U zavisnosti od procentualne promene trazene kolicine za
odredjenu procentualnu promenu cene razlikujemo: 1. Elasticna
traznja je traznja za koju je procentualna promena trazene kolicine
veca od procentualne promene cene dobra i tada je koeficijent
cenovne elasticnosti veci od jedan. 2. Neelasticna traznja je
traznja za koju je procentualna promena trazene kolicine manja