osnove herbologije

7/29/2019 osnove herbologije

1/194

Sistematika I - V

Osnove herbologije


2/194

I


3/194

por: EQUISETACEAE (preslice)

por: POLYPODIACEAE (HYPOLEPIDIACEAE) bujadi

por: ARISTOLOCHIACEAE (vuje stope)

por: RANUNCULACEAE (abnjaci)

por: PAPAVERACEAE (makovi)

por. FUMARIACEAE (imnjae)

por: URTICACEAEA (koprive)

por: CARYOPHYLLACEAE (karanfili)

por: CHENOPODIACEAE (lobode)

por: AMARANTHACEAE (direvi)

por: PORTULACACEAE (tunjevi)


4/194

por: POLYGONACEAE (dvornici)

por: HYPERICACEAE (pljuskavice)

por: VIOLACEAE (ljubice)

por: BRASSICACEAE (krstaice)

por: RESEDACEAE (katanci)

por: PRIMULACEAE (jaglaci)

por: MALVACEAE (sljezovi)

por: EUPHORBIACEAE (mljeike)

por: ROSACEAE (rue)

por: FABACEAE (lepirnjae)


5/194

por: OXALIDACEAE (cecelji)

por: GERANIACEAE (iglice)

por: APIACEAE (titarke)

por: RUBIACEAE (brodevi)

por: IPSACEAE (eljugovine)

por: CONVOLVULACEAE (slakovi)

por: CUSCUTACEAE (viline kosice)

por: BORAGINACEAE (otrolisti)

por: SOLANACEAE (pomodnice)

por: SCROPHULARIACEAE (zijevalice)

por: OROBANCHEAE (volovodi)


6/194

por: PLANTAGINACEAE (trputci)

por: VERBENACEAE (sporii)

por: LAMIACEAE (usnjae)

por: CAMPANULACEAE (zvonidi)

por: ASTERACEAE (glavoike)

por: CICHORIACEAE (glavoike)

por: LILIACEAE (ljiljani)

por: CYPERACEAE (iljevi)

por: POACEAE (trave)


7/194

Kneevid M.:

Atlas korovne, rueralne i travnjake flore


8/194

SISTEMATSKI PREGLED KOROVNIH VRSTA

ODJELJAK BRYOPHYTA (mahovine)

Mahovine su male i njene biljke

rastom ne oseu velike imenzije

Imaju jenostavnu stabljiku i listide

Nemaju cvijet, a korijen im je vrlo slabo razvijen

Rijetko rastu pojeinano - tvore busenaste jastuide koji pokrivaju manje

ili vede povrine, ovisno o uvjetima za rast i razvoj

Mahovine su kalcifobne biljke

Izuzetak od navedenog su mahovine sedrotvorci, koje rastu, odnosno prave

sere (taloe kalcijev karbonat CaCO3) na istovremeno kamenitim i

voom obilnim povrinama (slapovi, jezera i sl.).


9/194

Rast mahovine poinje klijanjem spore u proklinicu koja ima pupove iz

kojih u povoljnim uvjetima izrastu malena stabalca s listidima.

Prisustvo mahovine na nekoj povrini upuduje na uvjete koji nikako ne

ogovaraju povoljnim uvjetima za rast trava i rugih eljenih biljaka, a to

su:

slaba gnojidba

naglaena kiselost tla (pH ispo 5,5)

jaka zasjenjenost o strane rveda i grmlja

ulje zaravanje voe na povrini (nerenirano tlo)

zbijeno tlo

slabo izraena cirkulacija, onosno strujanje zraka ili

neogovarajudi izbor biljaka za rast u oreenim uvjetima


10/194

MOGETON


11/194

NETRETIRANO


12/194

Mjere borbe protiv mahovine

Dvije su skupine mjera za suzbijanje mahovine:

Agrotehnike idu u smjeru otklanjanja navedenih nepovoljnih uvjeta za rast

trava. To podrazumijeva:

- pravovremenu i uravnoteenu gnojibu,

- svakih 3 o 5 goina provjeriti kiselost tla (oravati ga na pH vrijenosti

od 6,0 do 6,8),

- ostraniti nepotrebna stabla (osobito stabla ije grane zasjenjuju krovove

te spreavaju otjecanje voe i osunanost krovne povrine)

- omoguditi otjecanje suvine voe s travnatih povrina (reniranje)

- prorahljivanje povrinskog sloja tlaAko se potrebne mjere potpuno ili jelomino ne proveu, i nakon

uspjenog kemijskog suzbijanja, mahovina de se ponovno javiti, jer njezine

spore ostaju ugo klijave ak i u nepovoljnim uvjetima za rast.


13/194

Kemijske mjere - primjena anorganskih i organskih kemijskih supstancija

djelotvornih na mahovine (mahovicidi).

eljezni sulfat(zelena galica)

Prah zelene galice obino se primjenjuje u kombinaciji s amonijevim sulfatom i

grubim pijeskom u omjeru 1:3:10 rasipanjem po rosnoj tratini u toplim jutrima.

va tjena nakon tretiranja, grabljama za prozraivanje tratine treba pokupiti osuenu

biljnu masu i nakon to se mahovina obnovi ponoviti tretiranje.

herbicino NPK gnojivo sa oatkom eljeznog sulfata (ASEF gnojivo)

MCPA i MCPP (0,76 % + 0,43 %), gnojivo NPK (14:2:4) i 18 % eljeznog sulfata

Mogeton (kinoklamin)

Ovaj herbicini pripravak u Hrvatskoj je registriran o prole goine.

Osim na mahovinu obro jelovanje iskazuje i na liajeve i alge.


14/194

ODJELJAK PTERIDOPHYTA (papratnjae)

imaju razvijen korijen, stabljiku i list. Pojava korijena karakteristina

je za papratnjae i sjemenjae pa ih moemo oznaiti kao

Rhizophyta. Kod mnogih vrsti paprati razvijena je podzemna zeljasta

stabljika

razmnoavanje sporom

oplonja je moguda samo u voi kao i ko mahovina


15/194

razred: EQUISETATAE

red: EQUISETALES

por: EQUISETACEAE (preslice)

Equisetum arvense poljska preslica

trajnica s podankom duboko u tlu iz kojega se svake godine razvijaju 2 vrste

stabljika: FERTILNE (na vrhu stabljike nose sporofilni klasid sa sporama) i

STERILNE (pojavljuju se nakon razvijanja spora)

Equisetum palustremovarna preslica

fertile i sterilne stabljike razvijaju se istovremeno

umska i voena biljka

Preslice su tetne i zbog toga to sare mnogo keramine kiseline.Preslice imaju impregnirane vanjske stanine stjenke sa SiO2 njihov prah

slue za idenje metalnih posua (kositar, bakar..)


16/194

Equisetum arvense poljska preslica


17/194

Equisetum palustre movarna preslica


18/194


19/194


20/194

razred: FILICATAE

red: FILICALES

por: POLYPODIACEAE (bujadi)

Pteridium aqulinum

Trajnica sa vrstim poankom iz kojeg svake goine izbijaju veliki, vostruko ili

trostruko raspereni listovi. Ova vrsta se razvija na beskarbonantnim tlima te se

esto razvija uz rubove uma i na naputenim poljoprivrenim povrinama

poanak sari mnogo kroba i samljeven aje ukusno brano za pripremanje kruha


21/194


22/194

ODJELJAK SPERMATOPHYTA (sjemenjae)

Aristolochia clematitis vuja stopa

poanak kratak, lankovit, razgranat

ruderalna biljka

cijela biljka toksina naroito za konje i govea zbog alkaloia

arisotlohina i aristolohijeve kiseline.

PODODJELJAK ANGIOSPERMAE - KRITOSJEMENJAE

red: ARISTOLOCHIALES

por: ARISTOLOCHIACEAE

rod: ARISTOLOCHIA


23/194


24/194

razred: MAGNOLIATAE

red: RANUNCULALES

por: RANUNCULACEAEabnjaci

-jenogoinje ili viegoinje zeljaste biljke, vedinom sa utimcvjetovima i dlanolikim listovima.

Clematis vitalba obina pavitina

rueralna i umska biljka

Ranunculus ficaria (Ficaria verna) abnjak leinjak

trajnica s mesnatim, korijenastim gomoljima

umska i rueralna biljka


25/194


26/194


27/194

Ranunculus bulbosus gomoljasti abnjak

razmn. zakorjenjivanje uspravnog glavnog izbojka

Ranunculus acris abnjak ljutid

trajnica sa zadebljalim podankom i uspravnim, razgranatim i

dlakavim stabljikama

- vegetativno razmnoavanje zakorjenjivanjem onjeg ijelastabljikezakorjenjuje se mesnati jenogoinji izbojci


28/194


29/194

Ranunculus arvensispoljski abnjak

- segetalac- raste samo u usjevima

- jenogoinja vrsta

Ranunculus repens puzavi abnjak

travnjaka biljkavegetativno razmnoavanje zakorjenjivanjem nazemnih ijelova

stabljikepozemne vrijee


30/194

red: PAPAVERALES

por: PAPAVERACEAE (makovi)

- PLOD TOBOLAC

- SJEME (CRNO, JAKO SITNO)

- MLIJENI SOK

- 4 LATICE

Papaver rhoeas

jenogoinji zimsko-proljetni korovnie ujesen, stvara rozetu i tako prezimi

stabljika uspravna, polurozeta, strede lake

na cvjetnoj stapci

zakorovljuje strne itarice

ruderalan korov


31/194


32/194


33/194

por. Fumariaceae (imnjae)Fumaria officinalisobinja imnjaa

nemaju mlijeni sok

jenogoinja vrsta

jara ita, vrtovi

ruderalac

indikator glinenih tala

medonosna biljka

nadzemni dio u cvatu za

ljeenje ijabetesa kotiledoni lancetasti (bez

laica)


34/194


35/194

red: URTICALES

por: URTICACEAE koprive

Urtica dioica obina kopriva

trajnica

dvodomna biljka etverobrina lakava stabljika

nitrofilini korov

arne lake oteava runu berbu

kotileoni iroko kuglasti


36/194

Urtica dioica


37/194

Urtica urens


38/194

red: CARYOPHYLLALES

por: CARYOPHYLLACEAE karanfili

Agrostemma githago, Holosteum umbellatum, Scleranthus annus, Stellariamedia, S. graminea, Silene alba, S. vulgaris, Spergula arvensis

Agrostemma ghitago upavi kukolj

- mimikrini tip klijanja karakteristino za korove specijaliste,

nemaju ormantnost ved klije ka i usjev- brzo klija pri niskim temperaturama

- formira rozetu

- zimsko proljetni korov (ozimi)

- plod tobolac- sjemenke sare saponin gitagin


39/194


40/194

Stellaria media obina mijakinja

- EFEMERA (zimsko-proljetna klije od rujna do prosinca)

- veliki potroa hraniva, osobito uika- korov strnih itarica, lucerita, jetelita, vodnjaka, vinograa- ruderalni korov

- prognozer kie (ako se cvjetovi nakon izlaska sunca ne otvore paatide kia)

- zakorjenjuje se plitko, na glavnom korjenu vrlo brzo izrasta brojno i

dobro razvijeno vodoravno postrano korijenje koje se dalje grana.

- ugovjene sjemenke

Stellaria graminea - travnata mijakinja

- trajnica s tankim, puzedim poankom i razgranjenom, lomljivomstabljikom

- rueralna i umska biljka


41/194

Stellaria media

Stellaria holostea


42/194


43/194

por. Amaranthaceae (direvi)A. retroflexus, A. hibridus, A. lividus, A. blitoides

klijanci imaju crveni hipokotil kotileoni su izueno kijaasti, a supke na naliju ljubiasto-crvene

stvara hibride

ljetni jenogoinji (termofilni) korov (visoke temperature za klijanje)

korov okopavina i ruderalni korov

jak potroa hranjiva

A. retroflexus otolakavi dir

ima crno sitno sjeme, uspravnu i dlakavu stabljiku

A. lividus stabljika gola, uglavnom polegnuta

A. blitoides stabljika ugl. polegla, gola, zelenkasta ili crvenkasta


44/194


45/194


46/194


47/194


48/194

II

h d (l b d )


49/194

por: Chenopodiaceae (lobode)

Atriplex patula

Chenopodium album,

Ch. polyspermum,

Ch. hybridum

Chenopodium album obina loboa

sjemenski polimorfizam (4 razliita tipa sjemeni koji se meusobnorazlikuju veliinom, bojom i sjemenom lupinom)

ugovjene sjemenke

kasno ljetni korov za klijanje mu je potrebno puno topline

korov okopavina, ruderalni korov

biljka kratkog dana osjetljiva na mraz

kotiledoni posuti pepeljastom prevlakom

Chenopodim polyspermumviesjemena loboa

stabljika crvenkasta, listovi nisu nazubljeni, niti izrazito branavi


50/194

Atriplex patula


51/194

p p


52/194

Chenopodium hybridum


53/194

p y


54/194

Chenopodium album


55/194

Chenopodium album


56/194


57/194

Chenopodium polyspermum


58/194

p p y p


59/194


60/194

por:Portulacaceae

Portulaca oleracea polegnuti portulak, tut

stabljika polegla, okrugla, sona listovi mesnati

jestiva (listovi aromatini zasalatu)

koristi se u ljekovite svrhe

jenogoinja korov okopavina, vinograda,

vodnjaci, vrtovi, rueralnastanita

kotileoni: izueno-ovalni


61/194


62/194

red: POLYGONALES


63/194

red: POLYGONALES

por: POLYGONACEAE (dvornici)

rod Poygonum:, Polygonum aviculare, P. persicaria,

P. lapathifolium, Fallopia convolvulusrod Rumex: Rumex acetosa, R. acetosella, R. obtusifolius, R. crispus

KARAKTERISTIKA PORODICE: OHREA

Polygonum aviculare ptiji vornik

najmanji, olazi na esto gaenim stanitima moe narasti o 50 cm na bogatim stanitima jenogoinji ugovjene sjemenke korov itarica, okopavina, rueralni korov


64/194

Polygonum aviculare


65/194

Polygonum lapathifolium kiseliasti vornik

naraste do 80 cm

ohrea ugaka, zelenkasta, moeimati crvene pjege, gola

kasnoproljetni korov

jenogoinji

KOTILEONI: sjeedi, izuenoovalni (hipokotil purpurni te se

lako moe zamijeniti skotiledonima Amaranthusa)

stabljika zelenkasta ili crvenkastas izraenim lancima


66/194

Polygonum persicaria pjegavi dvornik

ime potjee o pesco breskva zbog slinosti listova

ima vede noije o Polygonum lapathifolium

ohrea ima kratke dlake i tijesno je prilegla uz stabljiku

Fallopia convolvulus = Polygonum convolvulus dvornik

poponac

povijua slina slaku, s razgranjenom, lakavom, zelenom ili

crvenkastom stabljikom povijenom po tlu

jenogoinja


67/194

Polygonum persicaria pjegavi dvornik

Fallopia convolvulus

rod Rumex


68/194

rod Rumex

listovi u rozeti

ploidi okriljeli a bi se lake rasprostranjivali pomodu vjetra

Rumex obtusifolius tupolisna kiselica

listovi na vrhu okrugli, vrlo veliki

korov na livaama, luceritima, oranicama, rueralnim

stanitima korjenov sustav tako oblikovan a moe crpiti vou i hranjivo

iz dubljih slojeva (do 2 m)

mimikrijaoblikom su ploovi vrlo slini ploovima ederne

repe sjemenski polimorfizam

Rumex obtusifolius tupolisna kiselica


69/194

Rumexobtusifolius tupolisna kiselica


70/194

Rumex crispus kovrava kiselica

viegoinja

kotiledoni romboidni na kratkoj peteljci, a prvi i ostali listovi

iljasti na vrhu

veliki potroa hraniva

glavni korijen nerazgranjen i spec. oegljao gomilajudi u tkivu

priuvne tvari valjkast

prizemna rozeta sastavljena od duguljastih na rubu jako

kovrano naboranih listova

R i k ki li


71/194

Rumex crispus kovrava kiselica

d Vi l l


72/194

red: Violales

por: Violaceae (ljubice)

V. tricolortrobojna ljubica

kotileoni: lopatiasti na stapci

neotenija 15-30 dana nakon nicanja mogu fruktifitirati

V. arvensis poljska ljubica

kotiledoni: okrugli na peteljci (klijanac puno krupniji)

naraste do 30 cm

cvijet uto-bijel ugovjene sjemenke


73/194

Viola arvensis poljska ljubica


74/194

III

red: CAPPARALES


75/194

red: CAPPARALES

por: Brassicaceae - CRUCIFERAE (krstaice)

ime porodice dolazi po cvijetulatice (4) u poloaju su kria

RASPOZNAVANJE VRSTA PO BOJI CVIJETA:

ut cvijet imaju: Sinapis arvensis, Brassica nigra,Raphanus raphanistrum

bijeli cvijet imaju: Capsella bursa pastoris, Thlaspi arvense

RASPOZNAVANJE PO Raphanus raphanistrum


76/194

RASPOZNAVANJE PO

KOTILEDONIMA:

Sinapis arvensis

Raphanus raphanistrum

Capsella bursa-pastoris


77/194

rozeta u prvim stadijima razvoja

mnoge crucifere imaju karakteristian miris:

plo: roka


78/194

Sinapis arvensis poljska goruica

miris na senf

bubreasti kotileoni

za konje i goveda otrovna u vrijeme cvatnje

izraena ormatnost

ranoproljetni jenogoinji korov (klije o 2-4 mjeseca), a plodonese prije etve usjeva kojeg prati

kompetitor za vou (transpirira 4 puta vedu koliinu voe oitarica)

uglavnom korov itarica

Sinapis arvensis


79/194


80/194

Raphanus raphanistrum bridasta rotkva

nema lisnu rozetu

lankovita komuka

zimsko-proljetni jenogoinjikorov

korov strnih ita, natravnjacima, na ruderalnim

stan.

vana pelinja paa


81/194


82/194

Capsella bursa pastoris pastirska torbica, rusomaa

kot: ovalni na kratkoj peteljci

plodroka u obliku torbice pionirska vrsta (ima obiljeje iealnog

korova)

efemera (zimsko-proljetna)

prema rasprostranjenosti i uestalosti 2.korov na svijetu

korov itarica, okopavina, viegoinjihnasaa, nepoljoprivrenih povrina

formira polurozetu

obrasta mjesta koja su izloena estimuznemiravanjima.

agresivne prirode i kozmopolitske

rasprostranjenosti

kotiledoni


83/194


84/194

Rorrypa sylvestris


85/194

Thlaspi arvense


86/194

red: PRIMULALES


87/194

red: PRIMULALES

por: Primulaceae (jaglaci)

Anagalis arvensis crvena viovica

stabljika puzava ili se uzie

naraste do 30 cm

korov itarica

jenogoinji kasnoproljetni korov

kotileoni jajoliki, zailjeni na vrhu

klijanac slian klijancu Stellaria media, a razlika je to je mijakinjalakava, vioviica na naliju ima crne tokice, tamniji je i vie se

sjaji.

voli tla bogata hranjivima


88/194

red: Malvales

M l ( lj i)


89/194

por: Malvaceae (sljezovi)

Abuthilon theophrasti, Hibiscus trionum, Malva neglecta, Malva sylvestris

Abuthilon theophrastiteofrastova lipica

tetan alelopatski onos izmeu Abuthilona i usjeva soje

kroz posebne lake na stabljici i peteljkama lui toksine

tvari koje inhibitorno djeluju na soju

korov okopavina(naj. soja, kukuruz, ederna repa) moe narasti i preko 2 m

kotiledoni obrnuto srcoliki, dlakavi, na peteljci

jenogoinji korov

voli vlano, toplo, hranjivima bogato tlo velike sjemenke, niu s vedih ubina neravnomjerno nicanje

barunasti listovi (velvethleef)


90/194


91/194

Hibiscus trionum


92/194


93/194

Malva neglecta


94/194


95/194

IV

red: Euphorbiales


96/194

p

por: Euphorbiaceae (mljeike)

Euphorbia cyparissias, E. esula, E. palustris, E. helioscopia,

E. peplus, Mercuralialis annua

imaju mlijeni sok

uglavnom korovi travnjaka, ruderalni korovi


97/194

red: Rosales


98/194

por: Rosaceae (rue)

Rubus ceasius divlja kupinaPotentilla anserina, Potentilla reptans,

(petoprst) - viegoinje vrste

rueralne i travnjake vrste

razmnoavanje s vrijeama

red: FABALES


99/194

por: Fabaceae (Leguminosae) - lepirnjae

rod: Lathyrus, Meliotus,Trifolium djeteline, Vicia grahorice

hipogejsko klijanje

povijue i penjaice, prionose polijeganju usjeva i na taj nain oteavajuetvu

plod mahuna

Vicia sativum obina grahorica(strna ita)

5 parova lisaka, a na vrhu razgranata vitica

V. sepium livadna grahoricaviegoinja, razgranata vitica i na kraju 4-9para liski

segetalac stna ita

V. cracca viegoinja

V. hirsuta

V. villosa (aje branu sivu boju i miris na ueglu mast)

Vicia sativa -Vicia cracca ptija grahorica


100/194

Vicia hirsuta

red: ASTERALES


101/194

por: Astereaceae (Compositae)- glavoike

ASTERACEAE

Asteroidea Cichorioidae

glaviasti cvatovi sastavljeni o glaviasti cvjet. sastavljeni samo o

cjevastih cvjetova ili su cjevasti jeziastih cvjetova; imaju mlijeni

u sreini, a jeziasti na rubu. sok

Sare eterina ulja, imaju

ljezaste kanale


102/194

Ambrosia artemisiifolia Galinsoga parviflora

Anthemis arvensis Lactuca serriola

Matricaria chamomilla Solidago

Bellis perennis Sonchus oleraceus

Bidens tripartita Sonchus asperCarduus sp. Senecio vulgaris

Centaurea cyanus Tanacetum vulgare

Cirsium arvense Taraxacum officinale

Erigeron annuus Tussilago farfaraErigeron canadensis Xantium strumarium

ASTEROIDEA


103/194

A - CVATUDI IZANAK IMA LISTOVE

Cirsium, Xantium biljke s bodljastim listovima

Erigeron, Solidago, Leucantemum

listoviizueni, cjelovitog ruba, urezan ili nazubljen

Centaurea, Senecio, Chrisantemum - srednji listovi na stabljici dubokorazdjeljeni

Matricaria, Anthemis, Ambrosia, Achillea, Tanacetum

listovi nekoliko puta duboko razdjeljeni

Galisonga parviflora, Helianthus tuberosus, Artium lapa

listovi jajoliki, okrugli, na peteljkama

Bidens tripartita

listovi na 3 dijela razdjeljeni

B - CVATUDI IZANCI NEMAJU LISTOVEBellis perenis, Tussilago farfara

CICHOROIDEAE


104/194

CICHOROIDEAE

Taraxacum officinaledonji listovi u rozeti, a cvatna stapka gola

Tragoporon pratensis.. donji listovi u rozeti, a cvjetna stapka ima listovi koji

su lancetasti (poput trava)

Sonchuslistovi izueno-ovalni, trokutasti

Lactuca seriola, Lapsana comunis, Cichorium intibus cvatne glavice male ibrojne, listovi na rubu jajoliki

ASTEROIDEA


105/194

ASTEROIDEA

Cirsium arvense poljski osjak

viegoinja zeljasta trajnica

vegetativno razmnoavanje (pupovi na korijenu) i sjemenom

velika sjemenska proizvonja, sjemenke s lakavim izratajima

(rasprostranjivanje putem vjetra)

kotileoni: izueno-ovalni, sjeedi

listovi dlakavi

bodljikav

korov okopavina, itarica, rueralnih stanita, viegoinjih nasaa


106/194


107/194

Xantium strumarium trnovita dikica


108/194

Xantium strumarium trnovita dikica

jenogoinja vrsta bodljikav

ploovi i sjemenke smanjuju kvalitetu vune i koe

izaziva dermatitis

tobolac s vije sjemenke. Jena brzo klija, a ruga ne klija u uobiajenimuvjetima ok ne proe nekoliko mjeseci ili ak goina nepropusna je zaO2

kotileoni: izueni

korov okopavina, rueralnih stanita..


109/194

Erigeron canadensis -hudoljetnica


110/194

jenogoinji korov vodnjaka i vinograa,

rueralnih stanita

kotileoni: mali, okrugli, sjeedi

Centaurea cyanus - razliak


111/194

Ce tau ea cya us a a

jenogoinji

kozmopolit

korov strnih itarica, rueralac (aje plavu boju usjevima itarica)

na roki ima papus koji se zbog promjene higroskopinosti u trenutku

vlanosti skuplja, a u trenutku sue se iri na taj nain autonomno sekrede na krade ualjenosti

kotileoni izueno ovalni

srednji listovi na stabljici duboko razdijeljeni

Centaurea cyanus - razliak


112/194

Matricaria chamomilla - kamilica


113/194

jenogoinja

listovi nekoliko puta duboko razdijeljeni

korov strnih itarica, lucerita, rueralnih stanita

fakultativni ozimi korov

nema dormantnost ili je kratka

raspon temperature klijanja vrlo im je iroka

za inustriju konzervirane hrane neprihvatljiv je pinat koji sari cvjetove

kamilice


114/194

Anthemis arvensis poljski jarmen


115/194

p j j

zimsko proljetni jenogoinji korov

vrsto i razgranjeno postrano korijenje

u gornjem dijelu glavnog korijena ima

vrlo razgaranato prostrano korijenje, a

iudi prema vrnom ijelu korijenapostrano korijenje se gubi

ako se stoka hrani s jarmenom, mlijeko i

ostali mlijeni proizvoi mogu poprimiti

neugodan miris

korov itarica, rueralnih stanita..


116/194

Achillea millefolium - stolisnik


117/194

viegoinji razmnoavanje (poanci) korov

s vrlo plitkim sustavom pakanaka

uglavnom se razmnoavagenerativno

cijela biljka bez podzemnihdijelova ubrana u cvatnji poznata

je kao HERBA MILLEFOLI lijek zaprobavne organe, jetru, oi

Ambrosia artemisiifolia pelinolisni limunik


118/194

jenogoinja vrsta

biljka sjevernoamerikog porijetla

korov okopavina, est na strnitima, rueralni korov,

kotiledoni: okruglo-iliasti na kratkoj peteljci

etverouglasta stabljika

izaziva peludne alergije (7-10 mjeseca)

ima visoki, bujni rast

ugovjene sjemenke (40 goine)

napasni korov, sve se vie iri i pravi probleme u okopavinskimkulturama.

termofilna vrsta i vrsta dugog dana


119/194


120/194


121/194


122/194

Galinsoga parviflora

sitnocvjetna konica


123/194

sitnocvjetna konica

listovi jajoliki na petljkama

jenogoinja vrsta

korov okopavina, viegoinjih

nasaa, rueralnih stanita

kotileoni: iroko kuglasti

moe ati vie generacija u jenoj

godini


124/194


125/194

Senecio vulgaris Sonchus oleraceus


126/194

CICHOROIDAE


127/194

Taraxacum officinale maslaak

viegoinji korov, razmnoavanje vegetativno (ioba korijena) isjemenom (sjemenke s papusom)

ima mlijeni sok

korov viegoinjih nasaa, rueralni korov, vrtovi, travnjaci

poeljna krma na travnjaku ako ga nema previe, a kaa ga ima obilnosvojim rozetnim rastom potiskuje ostale lanove travnjaka

kozmopolit

lisna rozeta

korijenov sustav tako formiran a moe crpiti vou i hranivo iz ubljihslojeva tla (do 140 cm)

na kraju vegetacije uvlai bazalni io stabljike i tako skraduje

internoije, zatiduje pupove, a na noijima razvija aventivno korijenje

Taraxacum officinale - maslaak


128/194

Lactuca seriola bodljikava

salata


129/194

salata

jenogoinji kasnoproljetni

korov

est u okopavinama i strnitima

kotileoni: okrugli, sjeedi


130/194

V

Red: AralialesPor: Apiaceaetitarke

Aethusa cynapium, Bifora radians, Conium maculatum, Daucus carota,


131/194

Pastinaca sativa

vogoinja biljkakorijen tanak, bjelkast ivretenast

Red: Gentiales

Por: Rubiaceae

li i


132/194

Galium aparine

kotiledoni

Galium aparine priljepaa turica, brod, maak


133/194

jenogoinja biljka

stabljika etvrtasta, polegla ili pue, 30-150 cm duga

esto se uspinje i trai oslon

korov kultura gustog sklopa, ali se javlja i u edernoj repi, krumpiru, lucerni,

jetelini, travama, vinograima, vodnjacima, pore putova, na ivicama

vedi broj sjemenka Galiuma nie u jesen, a manji io u proljede

sjemenke u tlu zaravaju klijavost 1-3 godine

sjeme je relativno krupo te je sposobno ponidi s relativno velike ubine (i o

10 cm, iako je opt. 5 cm)

rana sjetva i reucirana obraa pospjeuje zakorovljenost ovom vrstomzbog veliine, mase i oblika sjemena teko ga je ovojiti o sjemena itarica

pa pri kombajniranju zavri u vredi sa sjemenom itarica


134/194

Red: Polemoniales

Por: Convolvulaceae


135/194

Convolvulus arvensis poljski slak

Calystegia sepium obini laoleSLAK:

kotiledoni: srcoliki na kratkoj peteljci

kopljast list

cvjetovi bijeli ili rozi

vegetativno razmnoavanje (pupovina korijenu) i generativno razmn.

korov itarica, okopavina, rueralnih

stanita, vrtovi

povijua pridonosi polijeganju

usjevaopasan kompetitor penici, jemu, vinovoj

lozi.

moe biti korov u svakom usjevu

Stabljika slaka se pri samoj osnovi razgranjuje na 25 i vie postranih grana,

o kojih mnoge mogu ostignuti uinu 3 metra


136/194

o kojih mnoge mogu ostignuti uinu 3 metra.

Na taj nain biljka oblikuje gusti sag na tlu i ponaa se kao puzavica.

korijenov sustav se iri u ubinu i o 3 m, ali se vedina korijene masenalazi u povrinskom sloju (o 10 cm tla).

Calystegia sepium

listovi vedi o slaka i nije kopljast ved zaobljen

cvijet bijeli, vedi, pojeinani

olazi na stanitima bogatim hranjivima

viegoinja vrsta

razmn- vegetativno (korijenovi pupovi) i sjemenom

povijua i penjaica


137/194


138/194


139/194

Por: Cuscutaceae viline kose

Cuscuta europaea, Cuscuta epithymum


140/194

p , p y

Por: Boranginaceae

Myosotis arvensis, Symphitum officinale


141/194

korov strnih itarica,vlanih livaa,ruderalni korov

Symphitum officinale


142/194

Red: ScrophularialesPor: Solanaceaepomodnice

Datura stramonium, Solanum nigrum


143/194

SOLANUM NIGRUM

list jako dlakavnaraste do 60 cm

plod: sitna crna boba

kotiledoni: jajoliki, zailjeni na vrhu

hipokotil i supke: plavoljubiasti

omadin virusa krumpira i rajice

jenogoinja vrsta

zakorjenjuje se plitko i na gl. korijenu vrlo brzo izrasta brojno i dobro razvijeno

vodoravno postrano korijenje

potrebno joj je dosta svjetla i topline termofilna vrsta

velika sjemenska proizvodnja (40000 sjem./biljci)

ugovjene sjemenke

korov okopavina, ruderalni korov


144/194


145/194

DATURA STRAMONIUM


146/194

kotiledoni: lancetasti

naraste 30-100 cm visine

veliki listovi, dlakavi, cvjetovi lijepi bijeli ili purpurni

otrovna vrsta

20 sjemenki je smrtonosno za jete (zbog saraja hioscijamina, atropina)

nitrofilna vrsta

ugovjene sjemenke

za klijanje su joj potrebne alternirajude temperature

korov okopavina


147/194


148/194

Por: Scrophulariaceae zjevalice

Linaria vulgaris, Melampyrum arvense, Rhinanthus minor, Veronica arvensis,

Veronica persica, Veronica hederifolia


149/194

Veronica persica, Veronica hederifolia

. Veronica hederifolia brljenasta estoslavica


150/194

kotiledoniokruglasto izueni na stapkama

naraste 5-25 cmlistovi dlakavi, tamnozeleni

zimsko proljetna efemera

klija od rujna do prosinca, nadzemni dijelovi pojavljuju se prije snijega i u

takvom stanju prezime

prilagoenme su vlanijem razoblju goine

habitus: niski rast, polijee po zemlji

snaan kompetitor za hranjivo u onosu prema ozimim itaricama

zakorjenjuje se plitko, a na glavnom korjenu vrlo brzo izrasta dobro razvijeno

vodoravno postrano korijenje koje se dalje granavisoke ljetne temp. na sjemenke ozimih korova naj. jeluju tako a u ijelu

sjemenske populacije izazivaju dormantnost, pa te sjemenke mogu proklijati u

jesen, a u ijelu populacije pospjeuju zriobu klijaju u jesen


151/194


152/194


153/194

Por: Orobanchaceae

volovotke


154/194

Por: Plantaginaceae trputci

Plantago major, P. lanceolata, P. media


155/194


156/194

Por: Lamiaceaeusnjae

Ajuga reptans, Glechoma hederacea, Galeopsis tetrahit, Lamium

amplexicuale, Lamium purpureum, Mentha arvensis, Stachys annua


157/194

Lamium purpureum


158/194


159/194

Mentha arvensis


160/194


161/194

Galeopsis tetrahit

Red PoaceaePor: Poaceae - trave

JEDNOGODINJE VIEGODINJE

Alopecurus myosuroides Agropyron repens


162/194

p y g py p

Apera spica - venti Cynodon dactylon

Avena spp. Lolium perenneBromus spp. Sorghum halepense

Dactylis glomerata

Digitaria sanguinalis

Echinochloa crus-galli

Lolium multiflorum

Panicum capillare

Panicum dichotomiflorum

Panicum miliaceum

Poa annua

Poa pratensis

Poa trivialis

Setaria glauca

Setaria viridis

Apera spica venti

slakoperka


163/194

Alopecurus myosuroides

miji repak


164/194

nema uke

jeziac jasno viljiv

plojka jako isprugana

vlat moe biti polegla

korov strnih itarica

nema uki a jeziac blijeoukast o 6 mm ug

Avena fatua divlja zob


165/194

nema uki, a jeziac blijeoukast o 6 mm ug

ranoproljetni korov, klije od 2-4 mjeseca, a plo onese prije etve usjeva

kojeg prati

korov strnih ita i rueralac

jak kompetitor za vou jer transpiriri 4 puta vie voe o itarica

ploovi su osati i oteavaju vribu jer zaepe sita tijekom viibe ita

U Engleskoj je zovu nemoralna biljka jer stvara hibrie izmeu kulturne i

ivlje zobi ( Avena sativa x Avena fatua) i aje pena koja se makroskopski ne

razlikuju o pena kulturne zobi, ali genetska neistoa olazi o izraaja na

potomstvu

ima sjemenski polimorfizam s 7 tipova penaodgovaraju joj smrzavice, za klijanje potrebno razdoblje niskih temperatura

moe proklijati s ubine o 10 cm

Avena fatua divlja zob


166/194

Poa annua jenogoinja vlasnjaa


167/194

nema uke

bijel jeziac

plojka glatka i mekana

habitus: bus

uke se preklapaju poput kani

Agropyron repens - pirika


168/194

p p j p p

ima jeziac

spada u skupinu korova s plitkim sustavom podanaka u

povrinskom sloju tla o 20 cm ubine

razvija u nekoliko etaa uge, tanke, bjelkaste poanke s mnogo

pupova

u proljede ka temperatura tla prijee 00C iz pupova se razviju

izdanci i novo korijenje.

ka je izanak u staiju 3. ili 4. lista, veza s matinom biljkom se

prekia i poinje se stvarati novi poanak

Agropyron repens - pirika


169/194

ECHINOCHLOA CRUS-GALLI - KOTAN


170/194

kasno proljetni korovnema uke

nema jezica

plojka sa sreinjim nervom bez laka

crveni nodijinitrofilna vrsta

korov okopavinskih usjeva

za razvoj potrebno mnogo svjetla i topline

higrofilna vrstaminimalna temp. za klijanje 130C, a opt. od 20-300C


171/194


172/194

Eleusine indica


173/194

Panicum milliaceum korovnoproso

kasno proljetni korov

korov okopavina i povrda


174/194

korov okopavina i povrda

ivotni ciklus zavri za 60 ana i zbog toga ima natjecateljsku prenost u onosuna kultiviranu biljku

polimorfan je i pojavljuje se s nekoliko svojti

najeda svojta je P. milliacem spp. ruderale koji za razliku od kultivara posjeduje

sposobnost osipanja pena pri zriobi; ruga je P. m. spp. agricolum. Ova svojta se

osobito brzo iri u kukuruzu tretiran herbiciima.

bus ima 1-5 vlati, a svaka vlat nastoji noijem poledi u tlo i zakorijeniti se. Na taj

nain proso povedava korijenov sustav te opskrbljenost voom i hranjivom, to

utjee na bujnost biljke


175/194

PANICUM CAPILLARE

amerikanofit

ima dlakavi rukavac

k k 19 t lj d


176/194

unesena kao ukrasna u 19. stoljedu

Panicum capillare


177/194


178/194

Panicum dichotomiflorum


179/194


180/194


181/194

SETARIA sp. muhari


182/194

Setaria viridis zeleni muhar

jeziac naomjeten vjenidem finih laka

nema uki

plojka ima upaljivo bijeli o svijetlo zeleni sreinji nerv

plojka blago isprugana

rukavac po rubu ima laice i spljoten


poliploid S. viridis 2n = 18, S. faberi 2n = 36, S. glauca 2n = 72, S.

geniculata 2n = 72 - trajnica

Setaria


183/194


184/194

j j i i i i

SORGHUM HALAPENSE divlji sirak


185/194

razmnoavanje sjemenom i vegetativno rizomi

rizomi su debeli s kratkim internodijima

masa korijena i rizoma moe premaiti 3 /ha

stabljika uspravna 50-200 cm

rukavac gladak

cvate od lipnja do rujna, a plodonosi u rujnu i listopadusjeme klije pri temp. izmeu 20-400C

naroito velike tete nanosi kukuruzu, soji, edernoj repi i krumpiru

znaajne tete nanosi i vodnjacima i vinograima

kao krmna kultura iskoristiva je samo ako se konja obavi prije cvatnje, jer

zbog saraja ciania moe izazvati trovanje


186/194


187/194


188/194

Cynodon dactylonzubaa, troskot


189/194

razmnoavanje vegetativno (rizomi i vrijee) i vegetativno

sjemenom

ima veliku sjemensku proizvodnju

nema uke

umjesto jezica ima fine laice

2 karakteristina oblika ekspazivni i uspravni


190/194

Cynodon dactylon


191/194

Digitaria sanguinalis obina svraica


192/194


razmnoava se sjemenom i vrijeama

nema uke

jeziac je koiast i bijel

korov okopavina, ali i rueralnih stanita ima jak korjenov sustav i kao takva vrlo obro zatiduje tlo o

erozije osobito na strminama i pijescima


193/194

Digitaria sanguinalis


194/194

osnove herbologije

Documents