5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
1/32
1
Osnove ekonomije i poslovanja
Skripta (I. parcijalni ispit)
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
2/32
2
Sadraj
UVODNA RAZMATRANJA ....................................................................................................................................... 4
POJAMEKONOMIJE ................................................................................................................................................... 4
DRUTVENIKARAKTERINUNOSTPROIZVODNJE .................................................................................................... 4
POTREBEINEOPHODNOSTPROIZVODNJE ................................................................................................................ 4DRUTVENA PROIZVODNJA ................................................................................................................................... 5
MATERIJALNAPROIZVODNJAINJENIINIOCI ........................................................................................................... 5
Rad ........................................................................................................................................................................ 6
Sredstva za rad ...................................................................................................................................................... 6
Predmeti rada ....................................................................................................................................................... 6
Poduzetnitvo ........................................................................................................................................................ 6
Sredstva za proizvodnju ........................................................................................................................................ 6
Proizvodne snage .................................................................................................................................................. 7
PROIZVODNJAIPOTRONJA ...................................................................................................................................... 7
OBIMDRUTVENEPROIZVODNJEIFAKTORIKOJIUTIUNANJEGOVUVELIINU..................................................... 8Prirodni uslovi ....................................................................................................................................................... 8
Subjektivni faktor (ekonomski aktivno stanovnitvo) ........................................................................................... 8
Proizvodne i potrone jedinice .............................................................................................................................. 8
Razvijenost sredstava za proizvodnju ................................................................................................................... 9
Duina radnog vremena ........................................................................................................................................ 9
Produktivnost rada ................................................................................................................................................ 9
Intenzivnost rada ................................................................................................................................................ 10
STRUKTURADRUTVENEPROIZVODNJE ................................................................................................................. 10
Drutvena proizvodnja i ukupni drutveni fond rada .......................................................................................... 10
Drutvena podjela rada ....................................................................................................................................... 11
Zakon srazmjerne raspodjele drutvenog fonda rada ........................................................................................ 11Nunost srazmjera u drutvenoj proizvodnji ....................................................................................................... 11
Vrste srazmjera u drutvenoj proizvodnji ............................................................................................................ 12
Promjene uspostavljenih srazmjera .................................................................................................................... 12
Nain alociranja drutvenog fonda rada............................................................................................................. 12
DRUTVENIPROIZVODINJEGOVISASTAVNIDIJELOVI ............................................................................................ 13
Naturalna struktura drutvenog proizvoda ........................................................................................................ 14
Vrijednosna struktura drutvenog proizvoda ...................................................................................................... 14
Funkcionalna struktura drutvenog proizvoda ................................................................................................... 14
Bruto i neto drutveni proizvod ........................................................................................................................... 15
POTREBANPROIZVODIVIAKPROIZVODA ............................................................................................................. 15
Potreban proizvod, potreban rad i potrebno radno vrijeme ............................................................................... 15Viak proizvoda i njegova namjena .................................................................................................................... 15
Potreban proizvod i viak proizvoda u drutvenom proizvodu ............................................................................ 16
DRUTVENAREPRODUKCIJAINJENEOSNOVNEZAKONITOSTI............................................................................... 16
Pojam i osnovne zakonitosti reprodukcije ........................................................................................................... 16
Vrste reprodukcije i njihove karakteristike .......................................................................................................... 17
PROIZVODNJA ..................................................................................................................................................... 18
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
3/32
3
ZAKONVRIJEDNOSTI ............................................................................................................................................... 18
Osnovna svojstva robe ........................................................................................................................................ 18
Upotrebna i prometna vrijednost ........................................................................................................................ 19
Vrijednost robe .................................................................................................................................................... 19
Apstraktan i konkretan rad ................................................................................................................................. 19
Prost i sloen rad ................................................................................................................................................. 19Preneseni i tekui rad .......................................................................................................................................... 20
Veliina vrijednosti robe ...................................................................................................................................... 20
Drutveno potrebno radno vrijeme ..................................................................................................................... 20
Uticaj produktivnosti na vrijednost robe ............................................................................................................. 21
Uticaj intenzivnosti na vrijednosti robe ............................................................................................................... 22
NAINMJERENJAVRIJEDNOSTIROBE ..................................................................................................................... 22
Prometna ili relativna vrijednost ......................................................................................................................... 22
Osnovne karakteristike prometne vrijednosti ..................................................................................................... 22
Veliina prometne vrijednosti ............................................................................................................................. 23
Prometna vrijednost i vrijednost ......................................................................................................................... 23
OSNOVNEOSOBINEIFUNKCIJENOVCA .................................................................................................................. 24Pojam i razvoj novca ........................................................................................................................................... 24
Nastanak novca .................................................................................................................................................. 24
Teorije o shvatanju novca ................................................................................................................................... 26
Funkcije novca ..................................................................................................................................................... 26
Koliina novca u opticaju .................................................................................................................................... 28
Promjene u vrijednosti novca .............................................................................................................................. 29
ZAKONVRIJEDNOSTIREGULATORPRIVREDNIHTOKOVA ........................................................................................ 29
Trite i trini mehanizam .................................................................................................................................. 29
Trina vrijednost robe ........................................................................................................................................ 30
Veliina trine vrijednosti .................................................................................................................................. 30
Trina vrijednost i raspodjela u okviru grane .................................................................................................... 31Trina cijena robe .............................................................................................................................................. 31
Trina cijena i raspodjela drutvenog fonda rada ............................................................................................. 31
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
4/32
4
UVODNA RAZMATRANJA
POJAM EKONOMIJE
Pojam ekonomija antikog je porijekla s korijenima u grkoj rijei iokonomija. Ova grka sloenica
sastoji se od dvije rijei : iokos, to znai kua, domainostvo, gazdovanje i nomos, to znai zakon,pravilo, red.
Ekonomija je, dakle, povezana sa aktivnou ljudi u okviru domainstva radi stvaranja materijalnih
dobara za opstanak, te se iza rijei ekonomija krije aktivnost koju moemo nazvati privrednom
aktivnou.
DRUTVENI KARAKTER I NUNOST PROIZVODNJE
Da bi pojedinac otpoeo neki proces proizvodnje, on mora nabaviti potrebne elemente za takav proces
proizvodnje. Da bi napravio cipele mora nabaviti kou, konac, razni alat i sl. to naravno, proizvodi netkodrugi. Za stvaranje bilo kakvog materijalnog dobra neophodno je znanje i iskustvo koji se temelje na
znanju i iskustvu drugih ljudi. U svim ovim kontaktima pojedinaca rad iskazuje drutveni karakter.
U proizvodnji se uspostavlja drutveni karakter koji je mimo volje i namjere pojedinc, ali daju drutveni
karakter proizvodnji.
Odnosi u proizvodnji se razlikujue od drugih drutvenih odnosa,a te razliitosti se ogledaju u sljedeem:
u odnose proizvodnje ljudi stapaju samo u ekonomskoj oblasti drutvenog ivota,
u proizvodne odnose ljudi stapaju iz nude i nezavisno od svoje volje,
odnosi proizvodnje se odraavaju i na oblike drutvene nadogradnje i
odnosi proizvodnje su promjenjivi, odnosno njihovi oblici se mjenjaju u zavisnosti od razvoja
proizvodnih snaga drutva.
Da bi se mogle zadovoljiti razliite potrebe koje su uvjet preivljavanja, neophodno je za to obezbjedit
mnotvo raznovrsnih materijalnih dobara. Poto u prirodi nema dovoljno dobara koja bi se kao slobodna
mogla nai da bi se zadovoljile razliite potrebe, zato ih je neophodno stalno pribavljati. Iz tog razloga
zakljuujemo da je proizvodnja nuna.
POTREBE I NEOPHODNOST PROIZVODNJE
Da bi ovjek mogao iviti, odnosno da bi se mogao osigurati opstanak ljudske zajednice, moraju se stalno
zadovoljavati raznovrsne potrebe. Potrebe za materijalnim dobrima mogu se podijelit na: prirodne
potrebe i istorijski formirane potrebe.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
5/32
5
Prirodne potrebe su one potrebe koje ovjeku namee sama njegova priroda (potrebe za hranom,
piem, odjevanjem i sl.) ili koje mu namee njegova sredina u kojoj ivi (potrebe za toplom odjeom i
obuom, potrebe za kalorinom ishranom i sl.).
Istorijski formirane potrebe su one potrebe koje ovjeku namee drutvena sredina u kojoj ivi. Ove
potrebe se mjenjaju po strukturi i proiruju po obimu u zavisnosti od promjena drutveno-istorijskihuvjeta u kojima ljudi ive.
Potrebe mogu biti:
pojedinane,
zajednike,
opte potrebe.
Kad se o potrebama govori sa aspekta predmeta, moemo ih objasnit sa dva aspekta:
Sa psihofiziolokog ili aspekta individue. S ovog aspekta, potrebe su osjeaj nedostatka povezan
s nastojanjem dase taj nedostatak ukloni.
Sa drutvenog aspekta potrebe se mogu shvatiti i razumjeti, da su potrebe zahtjev za
odravanjem i razvitkom ovjeka u prirodnoj i drutvenoj sredini.
Potrebe se dijele na one koje proizlaze iz nagona za:
1.
odravanjem ivota,
2.
proirenjem ivota,
3. podizanjem ivota,
4. osiguranjem ivota,
5.
propadanjem drutvu,6.
odbranom ivota i
7.
nastavkom ljudske vrste.
DRUTVENA PROIZVODNJA
MATERIJALNA PROIZVODNJA I NJENI INIOCI
Materijalna proizvodnja je proces u kojem ljudi prirodnu materiju prilagoavaju svojim potrebama,
dajui joj takav oblikda bi mogli zadovoljiti svoje potrebe. Za obavljanje procesa proizvodnje neophodnasu etiri osnovna faktora, a to su: rad, sredstva za rad, predmeti rada i poduzetnitvo.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
6/32
6
RadRad je najvaniji faktor proizvodnje jer iza njega stoje ljudi sa svojim proizvodnim iskustvom, znanjem i
radnim navikama.
Iako za proizvdnju nekih materijalni dobara treba samo rad, tj. fiziko naprezanje, proizvodnja mnogih
dobara se ne bi mogla obaviti bez odgovarajueg znanja, iskustva i vjetina konkretnih proizvoaa.Znanje i iskustvo se stie kolovanjem i dugogodinjim radom i ono se prenosi uenjem s generacije na
generaciju.
Radom se u procesu proizvodnje, preko sredstava za rad, djeluje na predmete rada.
Sredstva za radDrugi faktor materijalne proizvodnje su sredstva za rad. Sredstvima za rad se nazivaju ona sredstva koja
ovjek u procesu proizvodnje stavlja izmeu sebe i predmeta rada. Sredstva za rad ine sve vrste maina,
alata i ureaja kojima se djeluje na predmete rada u procesu proizvodnje.
ovjek se u prvim fazama razvoja ljudskog drutva sluio sredstvima za rad koja je nalazio u prirodi
(kamen, motika i sl.), a kasnijim razvojem poeli su proizvoditi sredstva za rad koja su im bila neophodna
za proizvodnju (razne alate, maine i sl.). Dakle, sredstva za rad nastaju najveim dijelom troenjem
umnog rada, a manjim dijelom fizikog rada.
Predmeti radaPredmeti rada su trei faktor procesa materijalne proizvodnje. Njih ini sve ono na ta ovjek djeluje
sredstvima za rad da bi ih prilagodio svojim potrebama.
Najoptiji predmet rada na koji ovjek djeluje jeste zemlja ili priroda koja ga okruuje. Zemlja je predmetobrade u poljoprivredi, u rudarstvu i sl.
Predmeti rada se mogu pojavljivati kao sirovina (zemlja, ruda, voda, drvo, nafta i sl.) i kao poluproizvod
(usjeeno drvo, djelomino obraeno drvo, iskopana ruda, plastine materije i sl.).
PoduzetnitvoPoduzetnitvo treba smatrati posebnim faktorom materijalne proizvodnje, jer je rije o jednoj posebnoj
vrstirada, koja je povezana sa aktivnostima ovjeka na pokretanju biznisa. Ovdje se radi o aktivnostima
kojima se nastoje spojiti prethodna tri faktora materijalne proizvodnje (rad, sredstva za rad i predmete
rada).
Sredstva za proizvodnjuSredstva za proizvodnju ine predmeti rada i sredstva za rad. Ukoliko zemlja raspolae s veim obimom
sredstava za proizvodnju, proizvodne mogunosti te zemlje su vee i obratno. Meutim, ovu tvrdnju
treba shvatit uvjetno. Neke zemlje po prostranstvu i velikim brojem stanovnika, imaju i ogromne resurse
te velik obim sredstava za rad, ali to ne znai su njihove proizvodne mogunosti adekvatne tim
veliinama.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
7/32
7
Na drugoj strani jedan velik broj zemalja koje nemaju veliko prostranstvo, nemaju velik broj stanovnika,
nemaju ogromna sredstva za rad, al imaju velike proizvodne mogunosti. Ove zemlje imaju razvijenu
tehniku i tehnologiju to ima daje i velike proizvodne mogunosti.
Proizvodne snage
Prvi i drugi faktor proizvodnje, odnosno ljudi sa svojim znanjem, iskustvom i radnim navikama, kao isredstva za rad kojima oni djeluju na predmete rada, nazivaju se zajednikim imenom proizvodne snage.
Proizvodne snage su pokazatelj proizvodne sposobnosti nekog drutva.
PROIZVODNJA I POTRONJA
U procesu materijalne proizvodnje troenje rada ovjeka izaziva i troenje ostalih faktora proizvodnje, tj.
predmeta rada i sredstava za rad. To troenje moe biti dvostrano:
proizvodna potronja
lina potronja
Ona potronja kojom se u proizvodnom procesu dobivaju druga dobra naziva se proizvodna potronja.
Ovdje je rije o stvaranju one upotrebne vrijednosti koja e se koristit za novu proizvodnju (maine, alati,
objekti, enerija i sl.). Dobra koja slue proizvodnoj potronji (sredstva za rad i predmeti rada), mogu se
nazvati proizvodna dobra.
Potronja kojom se obezbjeuju razna dobra za zadovoljavanje ovjekovih potreba naziva se lina
potronja.
Dobra koja se koriste za podmirivanje potreba ovjeka kao pojedinca pojavljuju se u tri oblika:
Dobra koja se koriste za podmirivanje potreba ovjeka kao pojedinca (hrana, odjea, obua, piei sl.).
Dobra koja se koriste za zajedniko podmirivanje potreba, kao to su stanovanje, zajedniko
koritenje kuanskih aparata, elektrine energije i sl.
Trei oblik dobara line potronje predstavljaju dobra koja koriste vee grupe ljudi ili itava
drutvena zajednica. Ovdje se radi o zadovoljavanju potreba neophodnim za zdravstvo, kolstvo,
policiju, vojsku, upravu, kulturu, sport i sl.
Proces proizvodnje treba biti tako organiziran da njegovi utroci budu namjenski odreeni i u onoj
razmjeri koja osigurava stvaranje takvih upotrebnih vrijednosti ije je koritenje zadato.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
8/32
8
OBIM DRUTVENE PROIZVODNJE I FAKTORI KOJI UTIU NA NJEGOVUVELIINU
Ukupna koliina materijalnih dobara koja se moe proizvesti u jednoj drutvenoj zajednici, odnosno
obim drutvene proizvodnje ovisi od velikog broja faktora. Ti faktori su: prirodni uslovi, subjektivni
faktor, proizvodne i potroake jedinice, razvijenost sredstava za proizvodnju, duina radnog vremena,
produktivnost rada i intenzivnost rada.
Prirodni usloviSvi prirodni uvjeti koji mogu utjecati na obim proizvodnje nazivaju se prirodno bogatstvo, odnosno
resursi i ono predstavlja temeljnu pretpostavku za bilo kakav proces proizvodnje.
U te prirodne uvjete spadaju obim i kvalitet zemlje, raznovrsnost rudnog bogatstva, veliina rijeka i
njihovi slivovi, veliina i priroda mora, klimatski uvjeti, umsko bogatstvo i sl.
Ukoliko konkretna zemlja raspolae veim i raznovrsnijim prirodnim bogatstvom, u njoj postoje i veepotencijalne mogunosti za poveanje obima drutvene proizvodnje.
Subjektivni faktor (ekonomski aktivno stanovnitvo)Ekonomska struktura proizvodnog stanovnitva, tj. srazmjera u broju ljudi koji se mogu angaovati u
pojedinim oblastima materijalne proizvodnje, veoma je bitan faktor od koga zavisi obim drutvene
proizvodnje. Obim drutvene proizvodnje zavisi i od kvalificirane strukture proizvodnog stanovnitva,
odnosno stepena njegove kvalificiranosti, tj. strunosti u obavljanju odreenih poslova.
Na obim drutvene proizvodnje utie jo i zdravstveno stanje stanovnitva, spolna struktura, prosjeni
ivotni i radni vijek, odnos zaposlenih u proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima i sl.
Proizvodne i potrone jediniceUkupno stanovnitvo se u ekonomiji pojavljuje u obliku proizvodnih i potroakih jedinica. Potroake
jedinice su brojnije i univerzalnije, jer svo stanovnitvo ak i ono koje ne proizvodi, pojavljuje se u
funkciji potronje (izdravano stanovnitvo, stari ljudi, djeca i sl.).
Proizvodne jedinice su obino ekonomski i pravni subjekti koji proizvode neko ekonomsko dobro ili
proizvodnu uslugu. Vrsta, broj i struktura proizvodnih jedinica najvie zavisi od njihove horizontalne i
vertikalne ralanjenosti. Pod horizontalnom strukturom proizvodnih jedinica podrazumjevamo one koje
se meusobno razlikuju prema vrsti finalnog ekonomskog dobra koje proizvode. Dakle, ove su jedinicepredstavljene jedinstvenim finalnim dobrom. Kod vertikalne strukture proizvodni procesi su povezani i u
nizu samostalnih stupnjeva daju finalni proizvod. U svakoj od stupnjeva moemo imati samostalne
proizvodne jedinice.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
9/32
9
Odnos izmeu zaposlenih u proizvodnim jedinicama i ukupnog broja onih koji troe materijalna dobra,
zavisit e obim drutvene proizvodnje. Kako se poveava broj proizvodnih jedinica, tako e se poveavati
obim ukupne drutvene proizvodnje.
Razvijenost sredstava za proizvodnju
Sredstva za rad kao sastavni dio sredstava za proizvodnju imaju velik utjecaj na poveanje ukupnogobima drutvene proizvodnje. Od izuzetnog je znaaja koliina sredstava za rad i njihova tehnoloka
razvijenost. to su sredstva za proizvodnju razvijena, proizvodne mogunosti konkretne zemlje su vee i
obratno.
Duina radnog vremenaVrijeme dok je radna snaga spojena sa sredstvima za proizvodnju naziva se duina radnog vremena. Ovo
vrijeme je ogranieno jer ovjekove fizike i umne sposobnosti su ograniene. ovjek, da bi mogao troiti
svoju energiju u proizvodnju, mora sistematski i redovno da se odmara, odnosno da obnavlja svoju
energiju. Najpoznatiji je model tri osmice tj. ovjek mora da se odmara i zadovoljava svoje potrebe osam
sati, da osam sati spava i da osam sati radi.
Povijesno gledajuiradni dan je smanjen sa 16 na 8 sati, uz jo dva dana odmora u toku tjedna i plus
dani obaveznog godinjeg odmora za sve zaposlene. Ovo nije smanjilo obim drutvene proizvodnje,
zahvaljujui uvoenjem novih tehnolokih dostignua, veoj produktivnosti rada, obrazovanju i sl.
Produktivnost radaStvaralaka mo rada da u datoj jedinici radnog vremena proizvede veu ili manju koliinu materijalnih
dobara odreene vrste, naziva se produktivnost rada.
Na rast produktivnosti utjee nekoliko faktora, kao to su: znanje i radno iskustvo zaposlenih, razvijenost
sredstava za proizvodnju, nauna otkria i njihova primjena, organizacija rada i ostali drugi faktori.
Znanje i radno iskustvoje najvaniji faktor produktivnosti rada. Znanje se stie procesom kolovanja i
uenja, a radno iskustvo uenjem i usavravanjem na radnom mjestu.
Radnik s veim znanjem i iskustvom bit e u stanju da za isto radno vrijeme napravi, odnosno proizvede
vie materijalnih dobara, normalno uz poveanu produktivnost rada.
Razvijenost sredstava za proizvodnju, a posebno razvijenost sredstava za rad, je veoma vaan faktor
produktivnosti rada. Ovdje se radi o tome da je sa razvijenim, savrenijim i tehnoloko novijim
sredstvima za proizvodnju mogue proizvesti vie materijalnih dobara.
Da bi se stvorila sredstva za proizvodnju potrebno je visoko znanje, odnosno iskustvo njihovih
proizvoaa. Savrenija sredstva za proizvodnju po svojoj izradi su veoma komplikovana i sloena, i
izrada takvih sredstava nije mogue bez visokih i usko specijaliziranih znanja.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
10/32
10
Nauna otkria i njihova primjena, takoer, je jedan od faktora koji utie na porast produktivnosti rada.
Nauna otkria, odnosno nauna spoznaja je bitna za upoznavanje s novim tehnikama i tehnologijama,
ali ona uvijek nisu u mogunosti da se primjene u praksi. U nekim sluajevima problem primjene moe
biti da ne postoji dovoljno ljudi koji su sposobni da masovnije ostvare ta znanja, a drugim moe biti
problem infrastrukture i tome slino.
Organizacija rada, isto utjee na porast i pad produktivnosti rada. Ovdje je rije o takvim sposobnostima
ovjeka koji je u mogunosti da sa istim inputima, uz dobru organizaciju rada, obezbjedi vee outpute.
Iako su organizacijske sposobnosti prirodni talent, ovom se faktoru danas posveuje posebna panja
kolovanjem i uenjem, jer je dokazano da se organizacijska sposobnost time moe uveati i do 70%.
Intenzivnost radaIntenzivnost rada je isto tako vaan faktor koji ima uticaja na obim drutvene proizvodnje. Ona se
iskazuje kroz troenje ovjekove energije u procesu proizvodnje. Intenzivnost rada oznaava troenje
ovjekove radne snage u jedinici vremena. Da bi se proizvela vea koliina materijalnih dobara, ljudi semaksimalno napreu, tj. troe veu koliinu svoje radne energije. Kad radnik u toku radnog vremena
bre radi, bre izvodi radne pokrete, vie se nepree, odnosno ako bre troi svoju energiju za vrijeme
radnog procesa, onda kaemo da je njegov rad intenzivniji.
Na intenzivnost rada isto mogu uticati suvremenija tehnologija i organiziranost proizvodnog procesa.
Ukoliko neke maine zahtjevaju bru obradu, odnosno rad, tada e ovjek biti primoran da bre radi.
Primjer ovakvih maina su pokretne trake. Isto tako ako je organiziranou zadano da radnik mora
obaviti svoj dio posla u odreeno vrijeme, on e bre tj. intenzivnije raditi.
STRUKTURA DRUTVENE PROIZVODNJE
Drutvena proizvodnja i ukupni drutveni fond radaDrutvena proizvodnja predstavlja ukupnu proizvodnju svih materijalnih dobara i datih usluga u jednoj
zajednici, odnosno dravi.
Ukupni fond drutvenog rada jedne zajednice sastoji se od tekueg ili ivog rada i minulog ili prolog
rada.
Komponenta minulog rada nam kazuje kako u stvaranju materijalnih dobara uestvuje odreena koliina
sredstava za proizvodnju. U procesu proizvodnje, radi stvaranja odreene koliine materijalnih dobara,
potrebne su maine, zgrade, razni alati, sirovine, energija i sl. Za proizvodnju svih ovih inilaca
proizvodnje bila je potrebna odreena koliina rada, a taj rad je utroen u nekom ranijem, odnosno
minulom periodu. Rad kojim su napravljene sve te maine, objekti, alati, sirovine i sl. nazivamo prolim ili
minulim radom.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
11/32
11
Spajanjem sredstava za proizvodnju i radne snage predstavlja novu koliinu utroenog rada. Ta nova
koliina rada u tekuoj proizvodnji nazivamo ivim ili tekuim radom. ivim se zove, jer je to troenje
rada ivog ovjeka u proizvodnji, a tekui jer se troi u tekuem procesu drutvene proizvodnje.
Drutvena podjela rada
Postoje dva organizacijska oblika kojima se ostvaruje raspored drutvenog fonda rada na raznedjelatnosti. Razlikuju se po tome to u jednom ne postoji, a u drugom postoji drutvena podjela rada.
Prvi oblik je takav oblik organizacije drutvenog fonda rada u kome jedni te isti ljudi naizmjenino
obavljaju razliite poslove u materijalnoj proizvodnji. U ovom obliku nema drutvene podjele rada i
zadrao se i danas na seoskim gazdinstvima zatvorenog tipa.
U drugom obliku, pojedini ljudi su se poeli postepeno opredjeljivati samo za jednu vrstu djelatnosti,
odnosno na proizvodnju samo jedne odreene vrste proizvoda. Ovdje, znai, postoji drutvena podjela
rada.
Sa drutvenom podjelom rada proizvoai postaju samostalni i u izvjesnom smislu neovisni jedni od
drugih, iako ovise u smislu line potronje ili proizvodnje.
Zakon srazmjerne raspodjele drutvenog fonda rada
Nunost srazmjera u drutvenoj proizvodnjiDa bi se u jednoj ljudskoj zajednici proizvela odreena koliina razliitih vrsta materijalnih dobara, mora
se u proizvodnju uloiti odgovarajua koliina rada. Da bi se stvorile mogunosti za podmirenje razliitih
potreba, mora se obezbjedit srazmjerna raspodjela drutvenog fonda rada na razne djelatnosti. Ovim
uvijek imamo na umu nunost srazmjerne raspodjele tekueg i minulog rada na razne djelatnosti.
Potrebe, su glavna odrednica srazmjerne raspodjele drutvenog fonda rada na razne djelatnosti. Na
osnovu ukupnih raznovrsnih potreba jedne drutvene zajednice, vri se srazmjerna raspodjela
drutvenog fonda rada na razne djelatnosti i na osnovu tih potreba proizvode se raznovrsna materijalna
dobra za zadovoljavanje potreba svih lanova te drutvene zajednice.
Ukoliko srazmjerni raspored drutvenog fonda rada na razne djelatnosti ne bi, iz nekih razlog, bio
ostvaren, posljedice su velike po svakog lana drutvene zajednice. Tada bi dolo do nedostatka nekih
vrsta materijalnih dobara i ne bi se podmirile ljudske potrebe. Takoer, dolo bi i do prekomjerne
proizvodnje odreene druge vrste materijalnih dobara.
Dakle, srazmjerna raspodjela drutvenog fonda rada na razne djelatnosti neophodna je, iz razloga to su
ljudske potrebe raznovrsne i to je za njihovo zadovoljavanje neophodno stalno proizvoditi razliite
upotrebne vrijednosti.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
12/32
12
Vrste srazmjera u drutvenoj proizvodnjiZa normalno fukcioniranje drutvenog procesa proizvodnje kao cjeline, moemo govoriti o dvije vrste
srazmjera drutvenog fonda rada, i to:
srazmjere u raspodjeli drutvenog fonda rada za proizvodnju proizvodnih dobara i proizvodnju
potronih dobara,
srazmjere u raspodjeli drutvenog fonda rada u proizvodnji konkretnih koliina i vrsta dobara u
okviru proizvodnih i potronih dobara.
Pri rasporeivanju ukupnog fonda drutvenog rada, prva i glavna odrednica su potrebe za proizvodnim
dobrima, jer bez ovih dobara proizvodnje ne bi ni bilo. Zato se iz ukupnog drutvenog fonda rada prvo
treba izdvojiti onaj rad koji e obezbjediti proizvodnju proizvodnih dobara.
Drugu vrstu srazmjere ine materijalna dobra koja je bitno obezbjediti u okviru proizvodnih i potronih
dobara. Ovdje se, dakle, radi o strukturi dobara koja uestvuju u zadovoljavanju potreba proizvodne
potronje i strukturi dobara namjenjenih svakodnevnoj potronji ljudi, odnosno svakodnevnom
zadovoljavanju potreba ljudi u konkretnojo zajednici.
Promjene uspostavljenih srazmjeraSrazmjere u raspodjeli ukupnog fonda drutvenog rada na razne djelatnosti su odreene obimom i
strukturom ljudskih potreba za materijalnim dobrima te samim uvjetima proizvodnje tih dobara.
Kako su oba navedena faktora (obim i struktura zadovoljavanja potreba i uvjeti pod kojim se proizvode
materijalna dobra) promjenjive prirode, nephodno je da e se pod tim uticajima njihovih promjena
stalno mjenjati i srazmjere u rasporedu drutvenog fonda rada na razne djelatnosti.
Struktura ljudskih potreba za raznim materijalnim dobrima mijenja se i stalno proiruje pod uticajemmnogih faktora. Ove promjene, pod utjecajem navedenih faktora, u strukturi i obimu ljudskih potreba
direktno utiu i na promjene srazmjerne raspodjele drutvenog fonda rada.
Promjene u uvjetima privreivanja mnogo bre i neposrednije utiu na promjene srazmjerne raspodjele
ukupnog fonda drutvenog rada. To je zbog oga to uvjeti privreivanja obuhvataju sve one faktore od
kojih neposredno ovisi obim proizvodnje (prirodni uvjeti, intenzivnost rada, razvijenost sredstava za
proizvodnju, produktivnost rada i sl.). Promjenom ovih faktora dolazi i do promjena u odgovarajuoj
koliini minulog rada u proizvodnji materijalnih dobara, te na osnovu tih promjena neminovno mora doi
i do promjena srazmjera u rasporedu ukupnog fonda drutvenog rada.
Nain alociranja drutvenog fonda radaPostoje dva pristupa alociranja drutvenog fonda rada:
svijesni ili planski pristup
stihijski ili trini pristup
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
13/32
13
Svjesni ili planski pristup je onaj pristup gdje se svijesnom akcijom ljudi, prije poetka proizvodnje,
upostavljaju odgovarajue srazmjere u rasporedu ukupnog fonda drutvenog rada na razne djelatnosti.
Ovaj nain rasporeivanja drutvenog fonda rada, uglavnom je bio prisutan za male ljudske zajednice.
Ako uzmemo za primjer jednu porodicu, glava porodice odreuje ta ko treba raditi i koliko e vremena
svaki od lanova porodice provesti na obavljanju konkretnih poslova.
Planski ili svijesni metod raspodjele ukupnog drutvenog fonda rada bio je poznat i u zemljama
realsocijalizma, al se pokazao veoma neefikasnim. Problem se pojavio onda kada potroai odreenih
proizvoda za zadovoljavanje svojih potreba nisu imali u dovoljnim koliinama, na jednoj strani, i kad se
odreenih proizvoda pojavila na tritu u mnogo veim koliinama nego to su bile potrebe
stanovnitva.
Stihijski ili trini pristup srazmjerne raspodjele ukupnog drutvenog fonda rada prisutan je u svim
trino orijentisanim privredama. Trite putem cijena reagira tako da, kad odreenih proizvoda ima
previe, odnosno premalo, neminovno dolazi do pada, odnosno rasta njihovih cijena.
Dakle, stihijski ili trini pristup, mimo volje, elje i htijenja ovjeka vri putem trita raspodjelu
drutvenog fodna rada na pojedine djelatnosti. Ovdje dolazi do izraaja zakona vrijednosti, koji putem
ponude i tranje vri svoju ulogu.
Sam proces funkcioniranja zakona vrijednosti putem trita odvija se na sljedei nain:
Rast cijena ukazuje da su traene koliine roba vee od ponuenih, to znai da je potrebno
izvriti promjenu dotadanje raspodjele drutvenog fonda rada u proizvodnji jedne robe. Ove
promjene idu smjeru da se povea koliina rada u proizvodnji te robe.
Kada dolazi do pada cijena, ponuda je vea od tranje i takvom proizvodnjom stvaraju se velike
zalihe. To e uticati na izlazak odreenog broja proizvoaa iz te grane ili do smanjenja
postojeih kapaciteta. Zakon vrijednosti putem trita vri novu raspodjelu ukupnog drutvenog
fonda rada na nain da se novom raspodjelom smanjuje drutveno potrebna koliina rada za
proizvodnju konkretnih proizvoda.
DRUTVENI PROIZVOD I NJEGOVISASTAVNI DIJELOVI
Drutveni proizvod predstavlja ukupnu koliinu materijalnih dobara i datih usluga koje se proizvode u
jednoj zemlji u odreenom vremenskom periodu. Dva su naina koji se koriste za iskazivanje veliine
drutvenog proizvoda, a to su: naturalni i vrijednosni.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
14/32
14
Naturalna struktura drutvenog proizvodaNaturalna struktura drutvenog proizvoda nam kazuje od ega se sastoji proizvodnja jedne zemlje tj.
koje su vrste roba i usluga proizvedene u jednoj zemlji.
Naturalna struktura drutvenog proizvoda govori nam o kojoj se vrsti i koliini robe radi koja se proizvodi
u jednoj zemlji te o stepenu razuenosti proizvodnje u okviru svake grane. Po naturalnoj strukturidrutvenog proizvoda moe se prepoznati kakva je orijentacija privrede pojedinih zemalja te da li je
zemlja preteno industrijska, agrarna, turistika itd.
Koliinski omjer proizvodnih i potronih dobara predstavlja jedan od najvanijih elemenata naturalne
strukture drutvenog proizvoda.
Vrijednosna struktura drutvenog proizvodaZa utvrivanje ukupne veliine drutvenog proizvoda slui vrijednosna struktura, tj. da se ukupni
drutveni proizvod iskae u vrijednosnim pokazateljima. To iskazivanje se moe izvriti na dva naina:
pomou utroenih radnih sati u proizvodnji i da se vrijednost svakog proizvedenog materijalnog dobraiskae u novcu.
Kada je rije o utroenim radnim satima u proizvodnji drutvenog proizvoda, treba imati na umu da
jedan dio tog ukupnog rada predstavlja minuli rad. Taj dio rada predstavlja prenesenu vrijednost u
vrijednosti drutvenog proizvoda.Drugi dio rada predstavlja tekui rad, tj. onaj radi koji je omoguio da
se uz pomo sredstava za proizvodnju stvore materijalna dobra koja sainjavaju drutveni proizvod. Ovaj
dio rada u drutvenom proizvodu predstavlja novostvorenu vrijednost drutvenog proizvoda.
Za iskazivanje drutvenog proizvoda danas se koriste novani pokazatelji, tj. njegova vrijednost se
iskazuje u novcu, putem cijena, a cijena je novani izraz vrijednosti robe. Za iskazivanje drutvenogproizvodaputem novca koristi se novana jedinica svake zemlje, a ako je potrebno uzima se i svjetska,
odnosno europska valuta.
Funkcionalna struktura drutvenog proizvodaFunkcionalna struktura drutvenog proizvoda kazuje u koje se svrhe koriste proizvedena materijalna
dobra. U drutvenom proizvodu moraju postojati sredstva za rad i predmeti rada, koji ine materijalni
uvjet za novu reprodukciju. U pitanju su, dakle, proizvodna dobra koja su pretpostavka nove
reprodukcije i koja su sastavni dio drutvenog proizvoda.
Za neprekidno odvijanje procesa reprodukcije pored sredstava za proizvodnju, potrebna je i radna snaga.Ljudi u tom procesu proizvodnje troe svoju energiju koju je potrebno obnavljati poslije svakog procesa
za naredni proces. Kako se obnavljanje energije obavlja troenjem raznih vrsta potronih dobara, onda i
ona moraju biti dio drutvenog proizvoda. Dakle funkcionalnu strukturu drutvenog proizvoda ine oni
njegovi dijelovi koji su nephodni za osiguranje nesmetanog toka drutvene reprodukcije i potrona dobra
i oni moraju biti funkcionalno usklaena.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
15/32
15
Bruto i neto drutveni proizvodUkupna vrijednost drutvenog proizvoda se iskazuje kroz minuli i tekui rad. Kada se u razmatranju
vrijednosti proizvoda imaju u vido oba ova dijela, tada se njegova ukupna vrijednost naziva drutveni
bruto proizvod.
Meutim ako od drutvenog bruto proizvoda oduzmemo dio koji predstavlja prenijetu vrijednostsredstava za proizvodnju, tj. vrijednost sredstava za proizvodnju koja su utroena pri njegovom
stvaranju, dobije se drutveni neto proizvod. Drutveni neto proizvod predstavlja novostvorenu
vrijednost drutvenog proizvoda, ija je veliina odreena koliinom novododatog rada.
POTREBAN PROIZVOD I VIAK PROIZVODA
Kategorije stanovnitva koje su ukljuene u proces proizvodnje moraju stvarati materijalna dobra vea
od onih koja su njima potrebna za zadovoljavanje svojih potreba. Oni, dakle moraju da stvaraju
materijalna dobra i za one kategorije stanovnitva koji rade izvan procesa proizvodnje (ljekare,
profesore, policiju, vojsku i sl.) kao i za one kategorije koje su nesposobne za rad (djeca, invalidi,bolesnici i sl.). Dakle, sve to se stvori u okviru drutvenog proizvoda mora se posmatrati kroz dvije
ekonomske odrednice, a te odrednice su: potreban proizvod i viak proizvoda.
Potreban proizvod, potreban rad i potrebno radno vrijemePotreban proizvod se moe definirati kao koliina dobara koja je neophodna za zadovoljavanje potreba
neposrednih proizvoaa, odnosno svih onih koji su direktno ukljueni u proizvodni proces.
Koliina rada koja je utroena za proizvodnju potrebnog proizvoda nazivamo potrebnim radom.
Potreban rad predstavlja onu masu rada koja se mora utroiti za proizvodnju one koliine materijalnih
dobara koja je nephodna za linu potronju neposrednih proizvoaa.
Potrebno radno vrijeme predstavlja onu duinu radnog vremena koja je potrebna da neposredni
proizvoai proizvedu onu koliinu materijalnih dobara koja im je potrebna za podmirenje svojih linih
potreba. Potrebno radno vrijeme ovisi od nivoa znanja neposrednih proizvoaa, produktivnosti rada,
intenzivnosti rada, prirodnih uvjeta i sl.
Viak proizvoda i njegova namjenaViak proizvoda predstavlja onu koliinu materijalnih dobara koju neposredni proizvoai proizvedu
preko koliine potrebnog proizvoda, tj. preko koliine koja im je potrebna za podmirenje njihovih linih
potreba.
Viak proizvoda po naturalnoj strukturi sastoji se od odreene koliine potronih dobara, s jedne, i
odreene koliine proizvodnih dobara, s druge strane.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
16/32
16
Onaj dio vika proizvoda koji ine potrona dobra najmjenjen je podmirenju linih potreba onih lanova
drutva koji ne rade u neposrednoj proizvodnji. Ovaj dio vila proizvoda koristi se za zadovoljavanje
linih potreba onih kategorija stanovnitva koji rade u institucijama drutvene nadogradnje.
Drugi dio vika proizvoda sainjavaju proizvodna dobra i najmjenjen je proizvodnoj potronji, te se on
zato i moe koristiti za dalje proirivanje proizvodnje. Ovaj dio vika proizvoda predstavlja materijalnupretpostavku proirene reprodukcije u budunosti jer proizvodna dobra mogu funkcionirati kao dodatna
sredstva za proizvodnju.
Viak proizvoda je promjenjiva kategorija jer se mijenja sa razvojem drutva. to je drutvo razvijenije,
potrebe za vikom proizvoda su vee,a ako je drutvo nerazvijeno, potrebe su manje.
Potreban proizvod i viak proizvoda u drutvenom proizvoduDrutveni proizvod se sastoji od potrebnog proizvoda i vika proizvoda. Strukturu drutvenog proizvoda
moemo promatrati kao bruto i neto veliinu.
Kako je nacionalni dohodak (neto vrijednost) vrijednost koja se smije potroiti, odmah se moe zakljuiti
kako ta vrijednost u potpunosti korespondira s kategorijom potreban proizvod i viak proizvoda
posmatranih zajedno.
Potreban proizvod i viak proizvoda mogu se troiti bez posljedica na tok drutvene reprodukcije. I
nacionalni dohodak se, takoer, moe troiti bez istih posljedica. Meutim, ako se iz drutvenog
proizvoda uzima vie od potrebnog proizvoda i vika proizvoda, tada e doi do naruavanja osnova
reproduktivne supstance. Ovdje je, dakle, rije o potronji koja vodi umanjivanju materijalnog bogatstva
jednog drutva, a to vodi smanjenju njegove reprodukcijske sposobnosti, padu ivotnog standarda i vodi
drutvo u ope siromatvo i bijedu.
DRUTVENA REPRODUKCIJA I NJENE OSNOVNE ZAKONITOSTI
Pojam i osnovne zakonitosti reprodukcijeDrutvena reprodukcija je iri pojam od onoga to se smatra neprekidnim obnavljanjem procesa
proizvodnje. Ovdje se radi o jednom procesu koji prolazi kroz vei broj meusobno povezanih i
uslovljenih faza. Proizvodnja ini prvu fazu drutvene reprodukcije u kojoj se stvaraju materijalna dobra.
Drugu fazu drutvene reprodukcije ini raspodjela u proizvodnji stvorenih materijalnih dobara. Nakon
izvrene raspodjele, u proizvodnji stvorenih materijalnih dobara, slijedi faza razmjene. Razmjenom se
pribavljaju i druga dobra koja su neophodna za zadovoljavanje razliitih potreba ljudi. Nakon razmjene,
moe zapoeti troenje. Ova faza reprodukcije naziva se potronja.
Da bi nova reprodukcija mogla otpoeti, neophodno je osigurati tri slijedea preduvjeta.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
17/32
17
Prvo, je nephodno obezbjediti da se u odreenom vremenskom periodu proizvede po obimu i strukturi
zadovoljavajua koliina proizvodnih dobara, koja e u slijedeem periodu biti upotrebljena kao sredstva
za proizvodnju.
Drugo, neophodno je isto tako proizvesti i odreenu koliinu potronih dobara. Gledajui sa stanovita
neposrednih proizvoaa, onda moemo rei da ova koliina potronih dobara mora po obimu i strukturibiti takva da moe zadovoljiti potrebe samih proizvoaa. Ukoliko, imamo u vidu cjelokupno
stanovnitvo i reprodukciju na dui rok, onda se u jednom periodu mora proizvesti ona koliina
potrebnih potronih dobara koja e zadovoljiti potrebe line potronje radnika, njihovih lanova
porodice, kao i ostalih kategorija stanovnitva koji rade u institucijama nadgradnje te lica nesposobnih za
rad.
Tree, neophodno je obezbjediti odreene srazmjere u drutvenoj proizvodnji, a posebno srazmjere u
proizvodnji potronih dobara i proizvodnji proizvodnih dobara.
Vrste reprodukcije i njihove karakteristikePostoje tri vrste reprodukcije:
umanjena ili padajua,
prosta ili jednostavna i
proirena ili uveana reprodukcija.
Prosta ili jednostavna drutvena reprodukcija je takva reprodukcija pri kojoj obim ukupne proizvodnje
konkretne zajednice se ne mijenja iz godine u godinu. U ovoj reprodukciji se ukupan obim proizvodnje
ne mijenja. Kada se radi o prostoj ili jednostavnoj drutvenoj reprodukciji, to je pokazatelj da jedna
drava nema dovoljno vilka proizvoda za izdvajanje za proierenje svoje materijalne osnove, to takvu
dravu vodi u sriomatvo. Zbog toga prosta reprodukcija nije normalno stanje u dravi ve je samopokazatelj sterilnosti drutva.
Umanjena ili opadajua reprodukcija je takvo stanje u kojem je obim proizvodnje manji od prethodnog ili
se iz godine u godinu smanjuje.U ovakvoj situaciji, tj. u optoj netaici proizvodnih i potronih dobara,
reproduciranje proizvodnje postaje sve upitnije. Umanjena reprodukcija moe biti posljedica raznih
problema u kojima se jedna drava nalazi (poplave, sua, zemljotresi, ratna razaranja i sl.).
Proirena drutvena reprodukcija je odvijanje procesa proizvodnje na uveanim osnovama. Za proirenu
reprodukciju , gdje se obim drutvenog proizvoda stalno poveava, moemo rei da predstavlja prirodno
stanje razvoja jedne zajednice, odnosno drutva.
Da bi se proirena reprodukcija mogla ostvariti kao proces koji se nastavlja, onda, nacionalni dohodak se
ne moe sav iskoristit za linu potronju, ve se jedan njegov dio uvijek mora upotrebljavati za proirenje
proizvodnje.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
18/32
18
PROIZVODNJA
Proizvodnja je prva i jedna od faza drutvene reprodukcije. Kada ne bi bilo proizvodnje, ne bi bilo ni
ostalih faza.
Naturalna proizvodnja je takav oblik proizvodnje u kome postoji direktna veza izmeu proizvodnje i
potronje, u okviru koje sami neposredni proizvoai postaju istovremeno i potroai.
Ovakav vid proizvodnje karakteristian je za prvobitnu zajednicu, a prevladavao je u robovlasnikom i
feudalom drutvu.
Nastanak robne proizvodnje vezan je za pojavu drutvene podjele rada i razvoj institucije privatne
svojine na sredstvima za proizvodnju i potronim dobrima.
Razvitak drutvene podjele rada je preduvjet za nastanak robne proizvodnje, takoer, i pretpostavka zanjeno irenje. Razvoj proizvodnje isto je odreen i razvojem proizvodnih snaga, veliinom vika
proizvoda koji moe biti predmetom razmjene.
Obiljeje robne proizvodnje jeste i njena vezanost za neki oblik ekonomskog i privatnog vlasnitva.
Pojavljivanje samostalnih robnih proizvoaa, koji moraju imati pravnu i ekonomsku slobodu da bi mogli
razmjenjivati svoje proizvode.
Slijedea, najbitnija karakteristika robne proizvodnje jeste to ova proizvodnja proizvodi za drugoga,
odnosno za trite. Razmjena dobara uz upotrebu novca je temelj suvremenog privreivanja.
ZAKON VRIJEDNOSTI
Osnovna svojstva robeDa bi se neke dobro smatralo robom mora imati upotrebnu vrijednost, prometnu vrijednost i vrijednost.
Svako materijalno dobrokoje se stvara u proizvodnom procesu, da bi se smatralo robom, mora imati
upotrebnu vrijednost. Dakle, sva dobra koja ne mogu zadovoljiti bilo kakvu potrebu ovjeka, tj. ako nije
korisna stvar za njega, ne mogu se smatrati robom.
Da bi neko dobro bilo roba ono se mora proizvodit za drugoga, odnosno trite, a ne za sebe. Dobro se
mora odnijeti na trite i prodati, i na taj nain e ono potvrditi svoju prometnu vrijednost.
Trea osobina materijalnog dobra, do bi ono postalo roba jeste njegova vrijednost.Bez obzira ako dobro
ima upotrebnu i prometnu vrijednost, ono jo nije roba. Da bi ono postalo roba mora pored upotrebne i
prometne vrijednosti imati vrijednost, odnosno da je nastalo ljudskim radom.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
19/32
19
Prema tome, da bi neko dobro bilo roba ono treba da bude proizvod ljudskog rada, da ima upotrebnu
vrijednost (da je korisno za druge) te da se proizvodi za druge (za trite), tj. da ima prometnu vrijednost.
Upotrebna i prometna vrijednostUpotrebna vrijednost svakog materijalnog dobra moe se utvrditi na razne naine. Kao npr. opipom,
okusom, pogledom, praktinom probom i sl. Upotrebnu vrijednost prehrambenih proizvoda utvrujemookusom ili mirisom, odjeu i obuu isprobavanjem i pogledom i sl. Dakle, svako je manje ili vie sposoban
da na osnovu svoje subjektivne procjene ocijeni upotrebnu vrijednost nekog materijalnog dobra.
Prometnu vrijednost bi mogli definirati kao pokazatelj da li odreeno materijalno dobro, odnosno
proizvod ima svog kupca na tritu, da li je on prodat. Samom prodajom se potvruje da je proizvod
pravljen za druge, a kupovinom se istovremenom potvruje njegova upotrebna vrijednost, odnosno
korisnost.
Vrijednost robeVrijednost robe pokazuje sadrinu robe, tj. ono to je nevidljivo. Radi se o onoj sadrini robe kroz koju
uoavamo kako je neki proizvod vrijedniji od drugog. Nastajanje vrijednosti je neto na emu poiva
cjelokupni ekonomski sistem svake drutvene zajednice.
Vrijednost je, dakle, ljudski rad koji je uloen u stvaranje proizvoda tj. koliina tog rada. Ukoliko je
koliina ljudskog rada uloenog u stvaranju nekog dobra vea, vea je i vrijednost tog dobra, odnosno to
je dobro vrijednije i obratno.
Apstraktan i konkretan radRezultat razliitih konkretnih radova jeste i nastajanje razliitih vrsta upotrebnih vrijednosti. Takve
razliite vrste ljudskih radova neophodan su uvjet opstanka ljudskog drutva. Ovakav ljudski rad, tj. rad
odreene vrste naziva se konkretnim radom i on je stvaralac upotrebne vrijednosti same robe. Ovim
radom stvaraju se konkretni proizvodi kao to su odjevni predmeti, obua, kuanski aparati, kao i drugi
proizvodi potrebni za zadovoljavanje potreba ovjeka.
Svim konkretnim radovima zajedniko je to to oni predstavljaju odreeno troenje ovjekove energije,
bez obzira to to troenje u svakom konkretnomsluaju ima drugaiji oblik.
Apstraktni rad zajedniki je imenitelj svim materijalnim dobrima koja se proizvode da bi se razmjenili na
tritu. Dakle, ovaj apstraktni rad, odnosno koliina tog rada koja je neophodna za proizvodnju bilo koje
robe, odreuje veliinu njihove vrijednosti. Apstraktni rad predstavlja unutranju sadrinu vrijednosti
robe.
Prost i sloen radKada govorimo o satima rada kojima se mjeri koliina rada utroenog za proizvodnju neke robe,
potrebno je naglasiti da se pri tome imaju u vidu sati jednostavnog ili prostog rada i sati sloenog rada.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
20/32
20
Rad koji moe obavljati svaki radnik angaovan u proizvodnom procesu, bez posebne obuke, znanja i bez
posebnih kvalfikacija naziva se jednostavan ili prost rad. Rad vee sloenosti, tj.rad kvalificiranog radnika
pojavljuje se kao pomnoen prost rad, te se ovaj rad naziva sloenim radom. U kojem e odnosu sloeni
rad predstavljati umnoak prostih radova, zavisi od konkretnih razlika koje postoje u stepenu sloenosti
razliitih radova u odnosu na prost rad.
Preneseni i tekui radMinuli ili preneseni rad predstavlja onu koliinu koju je trebalo utroiti da bi se proizvela ona vrsta
materijalnog dobra bez kojih se ne bi mogla zapoeti proizvodnja. Ovdje je rije o onom radu koji je
uloen u stvaranje sredstava za proizvodnju. Koliina rada koji se utroi u proizvodnju sredstava za
proizvodnju je jedna od relevantnih odrednica vrijednosti roba koje se stvaraju tim sredstvima.
Druga odrednica u stvaranju vrijednosti kad su u pitanju sredstva za proizvodnju, jeste koliina tih
sredstava za proizvodnju, odnosno broja maina, alata, poslovnih objekata i sl.).
Prema tome minuli rad utie na vrijednost robe na dva naina: kroz koliinu rada koji je utroen u procesu stvaranja sredstava za proizvodnju i
kroz koliinu sredstava za proizvodnju koja se za tu proizvodnju koriste.
Tekui ili ivi rad je rad koji se troi u tekuem procesu proizvodnje i koji je neposredno ukljuen u
stvaranje vrijednosti materijalnih dobara. ivi jer ga troi sam ovjek, a tekui jer se troi u tekuem
procesu proizvodnje.
Ovaj rad je najznaajniji faktor vrijednosti materijalnih dobara, odnosno roba.
Veliina vrijednosti robeAko pretpostavimo da je koliina minulog rada konstantna veliina, tada koliina ivog rada uloena u
stvaranju nekog materijalnog dobra postaje osnovna odrednica u stvaranju vrijednosti. Kod vie
proizvoaa iste vrste proizvoda, javljat e se razliito vrijeme pri izradi jednog te istog proizvoda. S vie
uloenog rada vrijednost robe e rasti i obratno. Zbog toga e svaki proizvoa, bio on pojedinac ili
grupa ljudi, ostvarivati razliito vrijeme u proizvodnji istog proizvoda.
Drutveno potrebno radno vrijemeDrutveno potrebno radno vrijeme je ono vrijeme koje je potrebno da se uz prosjene uvjete
privreivanja i uz prosjean stepen produktivnosti i intenzivnosti rada proizvede neka odreena vrsta
robe.
Uzmimo za primjer tri obuara koja proizvode cipele i da:
prvi obuar za proizovdnju jednog para cipela utroi 5 sati,
drugi 6 sati i
trei 7 sat.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
21/32
21
Kada cipele dou na trite, sigurno je da nee biti kupaca cipela treeg proizvoaa za iju proizvodnju
je utroeno najvie vremena tj. 7 sati. Svi potroai koji su zainteresirani za kupovinu cipela, nastojat e
kupiti cipele za iju je proizvodnju utroeno 5 sati i kad tih cipela nestane, kupovat e one za iju
proizvodnju je bilo potrebno 6 sati, pa onda 7 itd.
Da se ne bi stvorio kaos na tritu kod potroaa, drutvo ovo rjeava pomou drutvenog potrebnogradnog vremena, tj. drutvo e odrediti potrebno vrijeme za proizvodnju para cipela.
U naem sluaju drutveno potrebno radno vrijeme bi bilo 6 sati. Potroai e biti zadovoljni jer su do
cipela doli nabavljajui ih uz prosjenu vrijednost. Na ovaj nain drutvo nije priznalo individualno
vrijeme svakog proizvoaa ve drutveno potrebno radno vrijeme.
Struktura vrijednosti robe obuhvata dva elementa: preneenu vrijednost i novostvorenu vrijednost.
Svi samostalni proizvoai cipela, iz naeg primjera, ne raspololau istim sredstvima za rad, a ta sredstva
mogu imati i razliite vrijednosti. Isto tako svaki od proizvoaa moe koristiti razliite sirovine za izradu
cipela, mogu imati razliito znanje, iskusto, radne navike itd. Sve ovo ima za posljedicu da e kod svih
proizvoaa cipela koliina prenijetog rada biti razliita. Drutvo e ovu koliinu rada priznati, ne po
osnovu individualnih, ve po osnovu prosjenih uvjeta privreivanja koji su neophodni za proizvodnju
cipela.
Drugi element u strukturi vrijednosti robe ini novostvorena vrijednost, a ona je odreena koliinom
tekueg novododatog apstraktnog rada. Ova koliina rada bit e razliita kod proizvoaa cipela. Te
razliite koliine individualnog novododatog apstraktnog rada drutvo nee priznati. Drutvo e priznati
onu koliinurada koja je nephodna da se uz prosjenu produktivnost i intenzivnost rada proizvede data
vrsta robe, odnosno cipela.
Uticaj produktivnosti na vrijednost robePoveanje produktivnosti dovodi do poveanja ukupno proizvedene robne mase uz isti troak rada.
Znai, da se uz poveanje produktivnosti poveava vrijednost ukupno proizvedene robne mase, ali se
smanjuje vrijednost pojedinane robe, jer se za proizvodnju jednog primjerka robe mora utroiti manja
koliina rada. Rast produktivnosti, uglavnom, vodi poveanju koliine proizvedenih jedinica, tj. rastu
proizvodnje. To dovodi do poveanja drutvenog bruto proizvoda, odnosno do poveanja do naradnog
bogatstva.
Smanjenje produktivnosti rada izaziva smanjenje koliine proizvedenih jedinica, odnosno smanjenjeproizvodnje. Ovo dovodi do poveanja vrijednosti pojedinane robe, a smanjenju drutvenog bruto
proizvoda, odnosno do smanjenja narodnog bogatstva.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
22/32
22
Uticaj intenzivnosti na vrijednosti robePoveanje intenzivnosti rada ima za rezultat proporcionalno poveanje ukupne mase proizvedenih
jedinica, ali se vrijednost tih proizvedenih jedinica nee promjenit. Kod smanjenja intenzivnosti rada ima
za rezultat proporcionalno smanjenje ukupne mase proizvedenih jedinica, imat emo manju koliinu
proizvedenih jedinica, a vrijednost tih proizvedenih jedinica se nee promjenit. Zakljuak je jednostavan:
intezivniji rad, odnosno vee naprezanja, obezbjeuje samo vei broj proizvedenih jednica, dok manjenaprezanje, tj. manje intenzivan rad i manje troenje energije zaposlenog, vodi manjoj koliini
proizvedenih dobara. U ovim sluajevima vrijednost proizvedenih roba nee biti promjenjena.
Meutim, ukoliko poveanje ili smanjenje intenzivnosti rada nije popraeno proporcionalnim porastom
ili smanjenjem ukupne mase proizvoda, tada promjene intenzivnosti mogu uticati na promjenu
vrijednosti pojedinane robe.
NAIN MJERENJA VRIJEDNOSTI ROBE
Nain mjerenja vrijednosti robe jeste funkcioniranje prometne vrijednosti. Ovdje je rije o jednomspecifinom nainu iskazivanja vrijednosti robe, odnosno koliine vremena koje se utroi u njenu
proizvodnju. Ovaj nain iskazivanja vrijednost robe u uvjetima robne proizvodnje jedino i prua
mogunost da se u svakodnevnoj razmjeni doe do saznanja o veliini vrijednosti robe
Prometna ili relativna vrijednostPrometna ili relativna vrijednost jeste srazmjerski odnos, koji pokazuje koliko se jednog dobra, odnosno
upotrebne vrijednosti mora osigurati da bi se dobilo neko drugo dobro, odnosno neka druga upotrebna
vrijednost. Iz ovog srazmjerskog odnosa se, dakle, vidi kako jedna roba slui za iskazivanje vrijednosti
drugoj robi. U ovom srazmjerskom odnosu dvije robe, roba koja se nudi nalazi se u relativnom odnosu
naspram svih drugih roba koje za nju elimo dobiti. Za ponuenu robu uvijek traimo odreenuekvivalentnu vrijednost, i zato se za ovu robu kae da se nalazi u ekvivalentnom obliku.
Osnovne karakteristike prometne vrijednostiPrvakarakteristika koja se namee iz odnosa dvaju roba jeste da u procesu razmjene jedna vrsta robe,
odnosno jedna upotrebna vrijednost, slui da izrazi vrijednost druge robe. Ovdje se jedna roba stalno
nalazi u relativnom obliku, a druga u obliku ekvivalenta.
Druga karakteristika prometne vrijednosti jeste to da odgovarajua koliina konkretnog rada slui da se
iskae sam apstraktan rad.
Trea karakteristika prometne vrijednosti ogleda se u injenici da rad samostalnih proizvoaa dobiva
karakter druvenog rada tek kroz proces razmjene odreenih roba. Ovdje se radi o procesu u kome se
rad samostalnih proizvoaa moe priznati, odnosno verificirati tek kad se nae kupac koji je spreman
prihvatit uvjete prodaje koje postavlja proizvoa konkretne robe
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
23/32
23
Veliina prometne vrijednostiKad je u pitanju odreivanje prometne vrijednosti neophodne su dvije robe, jer se prometna vrijednost
jedne robe utvruje pomou druge robe. Jedna roba se nalazi u relativnom obliku i njoj se odreuje
vrijednost, dok se druga roba nalazi u obliku ekivalenta, pomou koje se odreuje vrijednost prve robe.
Do promjeneprometne vrijednosti dolazi uvijek kad se mjenjaju uvjeti privreivanja u proizvodnji robekoja se nalazi u relativnom obliku, dakle robe kojoj mjerimo vrijednost. Promjenom uvjeta privreivanja
u proizvodnji neke robe, dolazi do smanjenja ili poveanja njene vrijednosti te je logino oekivati da e
se usporedno sa smanjenjem ili poveanjem vrijednosti robe smanjivati ili poveavati i prometna
vrijednost. Ovo e se desiti ukoliko se ne promjene uvjeti privreivanja, odnosno vrijednost robe koja se
nalazi u ulozi ekvivalenta.
Prometna vrijednost e se, takoer, mjenjati ukoliko doe do promjena uvjeta privreivanja u
proizvodnji roba koje se nalaze u obliku ekvivalenta, odnosno roba koje su u funkciji mjerenja
vrijednosti.
Kad dolazi do promjena uvjeta privreivanja kod obe navedene robe, tj. kod onih koje se nalaze u
relativnom obliku i kod onih koje se nalaze u obliku ekvivalenta, njihove promjene mogu biti potpuno
razliite. Te promjene mogu da idu u istom smjeru i proporcionalno kod obe robe, ali mogu biti i
neproporcionalne i da idu u suprotnom smjeru.
Ako dolazi do proporcionalnih promjena uvjeta privreivanja i kod roba koje se nalaze u relativnom i kod
roba koje se nalaze u obliku evivalenta, nee doi do promjene prometne vrijednosti, tj. prometna
vrijednost ostat e ista.
Prometna vrijednost i vrijednostProces iskazivanja vrijednosti robe putem institucije prometne vrijednosti ukazuje nam na nekoliko
specifinosti, a to su:
Prva specifinost nam kazuje kako u procesu razmjene jedna roba slui da iskae vrijednost drugoj robi.
Ovdje imamo sluaj da se jedna roba stalno nalazi u relativnom obliku, a druga roba se nalazi u obliku
evivalenta. Te dvije robe uvijek imaju razliitu upotrebnu vrijednost. Te razliite upotrebne vrijednosti su
i prva pretpostavka uspostavljanja meusobnih kontakta proizvoaa razliitih vrsta roba.
Druga specifinost vrijednosti koja se ispoljava u okviru prometne vrijednosti jeste u tome, daodgovarajua koliina nekog konkretnog rada, slui za iskazivanje samog apstraktnog rada.
Trea i najvanija specifinost iskazivanja vrijednosti neke robe putem prometne vrijednosti jeste u tome
to rad individualnih proizvoaa dobiva karakter drutvenog rada tek kroz sami proces razmjene. Ovdje
se radi o takvom procesu u kome radmoe priznati, odnosno verificirati tek onda kad se nae neko ko je
spreman prihvatiti sve uvjete prodaje proizvoaa konkretnog proizvoda.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
24/32
24
OSNOVNE OSOBINE I FUNKCIJE NOVCA
Pojam i razvoj novca
Nastanak novcaEvolucija oblika razmjene vrijednosti, premakK. Marksu zapoinje kada se ona pojavljuje kao sporadina
pojava u najjednostavnijem obliku vrijednosti, u kome se jedna roba nalazi u odnosu samo prema jednoj
jedinoj robi druge vrste.
a robe A = b robe B
Ovakav oblik odnosa vrijednosti K. Marks je nazvao pojedinanim, sluajnim ili jednostavnim oblikom
vrijednosti. Prva roba tj. roba A izraava svoju vrijednost u nekoj drugoj robi, u ovom sluaju robi B, dok
druga roba, tj. roba B slui kao materijal za izraavanje vrijednosti prve robe.
Razvojem procesa razmjene, masovnijom pojavom vika proizvoda i irenjem trita nastaje novi oblikvrijednosti. Potpuniji ili razvijeniji relativni oblik vrijednosti, koji se moe izraziti jednadbom:
a robe A
= b robe B= c robe C= d robe D
itd.
Ovo je jednadba razvijenog oblika vrijednosti, u kojoj se roba A nalazi u relativnom obliku vrijednosti, a
sve druge robe (B, C, D, itd.) se nalazi u ekvivalentnom obliku vrijednosti.
Daljim razvojem razmjene, irenje trita i sve veom pojavom vika proizvoda, poinje se isticati samo
jedna jedina roba, recimo roba A, za koju svi drugi vlasnici drugih roba ele da razmjenjuju svoje robe.
Na ovaj nain obrazac potpunog ili razvijenog oblika vrijednosti pretvara u obrazac opteg oblika
vrijednosti.
b robe B =
a robe Ac robe C =d robe D =itd.
Roba A je u ekvivalentnom obliku vrijednosti, a sve druge robe (B, C, D, itd.) se nalaze u relativnomobliku. Prednost ovog oblika vrijednosti u odnosu na prethodne predstavlja to to razdvaja vrijednost
robe od njene upotrebne vrijednosti, poto roba u ulozi ekvivalenta moe samo imati ulogu mjere
vrijednosti, dok se ostale robe mogu samo nai u relativnom obliku.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
25/32
25
Nakon to je zlato postalo novanom robom, opti oblik vrijednosti pretvorio se u novani oblik.
Kad se jedna jedina roba ustali na poziciji opteg ekvivalenta, kada osvoji monopol opteg evivalenta, u
naem sluaju roba A, ona ako postaje novana roba. Iz ve navedene jednadbe opteg oblika
vrijednosti razvija se obrazac novanog oblika vrijednosti koji se moe predstaviti jednadbom:
b robe B =
a novanerobe Ac robe C =d robe D =itd.
U novanom obliku vrijednosti, robe u relativnom obliku vrijednosti, javljaju se samo kao upotrebne
vrijednosti, a vrijednost se od njih otuila i poprimila lik robe u poziciji ekvivalenta novane robe.
Pojava novca predoava na jedan savren nain nemogunosti robe da svoju vrijednost izrazi samom
sobom, ve to moe preko neke druge robe, u ovom sluaju preko novca.
Razvoj novca , do sada, moe se posmatrati sa dva aspekta, koji su meusobno povezani: kao razvoj
vrsta novca i kao razvoj oblika novca.
Razvoj vrsta novca kretao se od stvarnog ili robnog do kreditnog novca. U poetku je kao sredstvo
razmjene uvijek sluila neka roba, neka konkretna roba koja je u procesu razvoja oblika razmjene
vrijednosti mogla da postane opti ekvivalent svih drugih roba.
U vremenskom periodu izmeu kupovine i plaanja, nastaje novi odnos izmeu kupca i prodavaa,
nastaje kreditni odnos, u kome se pojavljuje odnos ustupanja odrene vrijednosti na odreeno vrijeme.
Dakle, roba se i kupuje i prodaje na kredit, a sredstvo kupovanja nije neka roba, ve obino, obeanje upismenoj formi da e kupljena roba biti plaena. Ovakva obeanja ili plaanja, koja kolaju kao novca, a
koja izdaju kupci ili prodavai roba, ili njihove banke umjesto njih, predstavljaju kreditni novac.
Pojavom plemenitih metala kao novca, zanemarujui primitivne oblike stvarnog novca, dolazi do razvoja
raznih oblika suvremenog novca. Kao takav je pojava zlatnika ili srebrenjaka. Dijelom zbog fizikih
uzroka, a kasnije i zbog namjernih akcija kao to su lana kovanja i prekrivanja, nominalna vrijednost
takvog novca sve vie je odstupala od njegove stvarne vrijednosti.
Suvremeni kreditni novac se pojavljuje u dva osnovna oblika, i to: kao komercijalni i kao bankarski novac.
Najei oblik komercijalnog novca je mjenjica kao obeanje plaanja koje jedan privredni subjekt dajedrugome.Bankarski novac se javlja u formi kovanog novca, novanica i depozitnog novca.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
26/32
26
Teorije o shvatanju novcaJedna od teorija shvatanja novca je Marksova teorija shvatanje novca. On je za novac izdao teoriju:
Novac je roba koja funkcionira kao mjera vrijednosti, pa zobg toga funkcionira tjelesno preko nekog
zastupnika kao prometno sredstvo, jeste novac.
Funkciju prometnog sredstva novac moe obavljati samo zato to je on roba koja ima vrijednost,odnosno to je robna vrijednost koja se osamostalila.
Novac svoje bitne funkcije, mjere vrijednosti prometnog sredstva, moe da obavlja bez svog realnog
prisustva, dok ostale funkcije ne moe obavljati preko nekog zastupnika, ve obavezno u svom fizikom
obliku.
U ostvarivanju funkcije novca kao platenog sredstva, novac mora da nastupi kao kupovna snaga.
Ukoliko se ne prizna ova injenica u praksi se ispoljava kriza novca, koja je nastala kao posljedica
neizmirenja stvorenih obaveza. Mogunost nastanka ovakvih kriza poveava se s razvojem kredita.
Predstavnci klasine teorije o shvatanju novca su A. Smith i D. Rikardo. Definirajui novac kao robu,
predstavnici klasine teorije o novcu poznalavali samo dvije njegove funkcije, i to: funkciju mjere
vrijednosti i funkciju prometnog sredstva.
Predstavnik postklasine teorije novca J.M. Keynes tvrdi da je novac stvar koja funkcionira kao sredstvo
plaanja i kao sredstvo dranja kupovne snage, stvar koja takvo svojstvo vue iz odnosa sa raunskim
novce i koju odreuje i mjenja drava. Keynes definirajui novac razlikuje novac i raunski novac.
Raunski novac po njemu je novac u kome se izraavaju dugovi, cijene i opa kupovna snaga, dok je
novac ono ime se kupuje, plaa i u emu se dre zalihe kupovne snage.
John Hicks smatra da je novac ono to vri funkcije obraunskog sredstva, platenog sredstva i zalihe
vrijednosti.
M. Fiedman smatra da postoje dvije funkcije novca, i to: zalihe vrijednosti i prometnog sredstva. On tvrdi
da je novac likvidna imovina koja je povezana u veini sluajeva sa proizvodnjom.
Funkcije novcaFunkcije novca prema klasinom shvatanju u monetarnoj teoriji mogu se podijeliti na:
funkciju novca kao mjere vrijednosti,
funkciju novca kao prometnog sredstva,
funkciju novca kao kreditnog i platenog sredstva,
funkciju novca kao sredstva zazgrtanje blaga funkcija zaliha vrijednost i
novac u funkciji meunarodnog prometa svijetski novac.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
27/32
27
Funkcija novca kao mjera vrijednosti u procesu drutvene reprodukcije predstavlja prvu i osnovnu
funkciju u kojoj nije potrebno ni fiziko prisustvo novanog materijala, jer se veliina vrijednosti svih
roba moe izraziti zamiljenim usporeivanjem njihove vrijednosti sa odreenom koliinom novanog
materijala.
Novac u funkciji sredstva prometa ima ulogu posrednika u razmjeni proizvoda, jer se njime i uz njegovoposredovanje vri razmjena raznih vrsta roba i raznih koliina.
Dvije metamorfoze robe, odnosno dvije posebne operacije ili dva ina robnog prometa suprotne su
jedna drugoj, jer prva predstavlja pretvaranje robe u novac, a druga novca u robu.
Prva metamorfoza robe, prodaja robe, predstavlja smrtni skok robe. Proces prodaje robe pokazuje da
li je proizvedena roba potrebna drutvu, tj. da li je individualno utroen rad u njenu proizvodnju i
drutveno priznat.
Druga metamorfoza robe ini proces pretvaranja novca u robu, tj. kupovina robe. Novac koj se dobio
prodajom robe predstavlja prodanu robu s jedne strane i kupljenu robu s druge strane. Znai da je
metamorfoza jedne robe povezana sa nizom metarmofoza drugih roba.
Novac u funkciji prometnog sredstva mora da se javlja stvarno u svom konkretnom obliku, bez obzira da
li se metamorfoze obavljaju istovremeno kompletne (prodaja i kupovina) ili samo jednostrane
metamorfoze (prodaja ili kupovina).
Idua funkcija novca jeste funkcija kreditnog i platenog sredstva. Kretanje novca od kupca prema
prodavau obavlja se tek nakon isteka odreenog vremena, te se na taj nain izmeu prodavaa i kupca
razvija kreditni odnos.
Da bi novac obavljao funkciju platenog i kreditnog sredstva, on prvo treba obavljati funkciju mjere
vrijednosti, zatim funkciju prometnog sredstva, pa nakon odreenog roka funkciju platenog i kreditnog
sredstva.
Novac kao sredstvo za zgrtanje blaga zaliha vrijednostje funkcija novca koja se javlja kao posljedica
mogunosti prekida robnog prometa.Naime, u funkciji novca kao prometnog sredstva svaka prodaja ne
mora da bude u isto vrijeme i kupovine neke druge robe, poto je mogue prekinuti proces robnog
prometa. U ovom sluaju se odreena koliina novca zadrava izvan procesa prometa i ta se koliina
novca trezauirira, odnosno zapoinje funkcionirati kao blago (zaliha vrijednosti).
U robnom proizvodnji postoje i drugi razlozi odnosno faktori koji prouzrokuju trezauriranje novca.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
28/32
28
Prvi je transakcijski prekid metamorfoza, kada novac kao prometno sredstvo ispada iz opticaja i gomila
se kao plateno sredstvo. Drugi motiv je neka vrsta akumulacijskog motiva koji je diktiran od strane
ekonomskih subjetaka, koji ocijenjuju da li vrijednost u obliku novca upotrebljavati i dalje kao plateno
sredstvo ili je zadrati u novanom obliku kao neku vrstu zaliha ili blaga.
Novac u funkciji meunarodnog prometa svijetski novac univerzalno je bogatstvo kojima se ostvarujeprenos vrijednosti meu dravama i time vri izravnavanje meunarodnih platnih bilansa.
Naelno govorei, nema nikakvih razlika u funkcijama novca kad je u pitanju meunarodno trite, to
znai da svijetski novac na meunarodnom tritu ne vri nikakve druge funkcije nego to obavlja i na
unutarnjem prometu. On i dalje obavlja sve funkcije, ali treba istaknuti da u meunarodnoj razmjeni ipak
prevladava funkcija novca kao kreditnog i platenog sredstva.
U meunarodnoj razmjeni funkcija novca kao opeg prometnog sredstva vrlo rijetko dolazi do izraaja.
Obino se deava kada je poremeena ravnotea razmjene proizvoda i usluga meu dravama.
Kad je u pitanju funkcija svjetskog novca kao blaga, treba napomenuti da samo funkcioniranje zlata u
ulozi prometnog i platenog sredstva u meunarodnoj razmjeni roba ini moguim i nunim da se i ovdje
pojavi kao blago.
Koliina novca u opticajuRazmjena koja se obavlja putem novca zavisi, prije svega, od koliine novca koji se nalazi u opticaju. Kako
se utvruje koliina novca u opticaju u jednom drutvu je jako bitno pitanje. Osnovna odrednica
kreiranja optimalne (potrebne) koliine novca u opticaju jeste obim proizvodnje ili veliina drutvenog
proizvoda. Veliina drutvenog proizvoda iskazana pomou sume ukupnih robnih cijena polazna je
pretpostavka za utvrivanje potrebne koliine novca u opticaju. Suma ukupnih robnih cijena dobije seako se pomnoe ukupna koliina robe namjenjene razmjeni s cijenama te robe.
Foruma za utvrivanje optimalne koliine novca u opticaju izgleda ovako:
Okn = Optimalna koliina novca u opticaju
Scr = Suma robnih cijena
Kp = Kreditna prodajaDp = Dospjela potraivanja
TI = Trampa i interno troenje
Br.Ob = Prosjena brzina obrtaja (broj obrtaja)
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
29/32
29
Promjene u vrijednosti novcaDeflacija je pojava kad se smanjuje koliina novca u opticaju u odnosu na koliinu proizvedenih roba i
datih usluga. Dolazi do pada cijena, a to dovodi do poveanja kupovne snage novca, jer se sada za jednu
jedinicu novca moe dobiti vie nego ranije. Do ove pojave moe doi i zbog svjesne dravne politike,
kad drava svijesno povlai odreenu koliinu novcaiz opticaja.
Revalvacija je pojava kad se poveava vrijednost vlastite novane jedinice u odnosu na druge valute
drugih zemalja.
Devalvacija je svijesna akcija drave kojom se smanjuje vrijednost vlastite jedinice u odnosu na valute
drugih zemalja. Ovimdomaa roba na inozemnom tritu postaje jeftinija, a strana roba postaje skuplja
na domaem tritu. Ovom mjerom se eli smanjiti uvoz, a poveati izvoz.
Inflacijaje pojava koja se manifestira kroz opi porast cijena i dovodi do pada vrijednosti novca.Moe se
rei da je inflacija viak novca u opticaju.
ZAKON VRIJEDNOSTI REGULATOR PRIVREDNIH TOKOVA
Da bi drutvena reprodukcija mogla nesmetano i stalno funkcionirati, odnosno razvijati se, svaki
samostalni proizvoa, bez obzira koju vrstu robe proizvodi, mora stupati u meusobne ekonomske
odnose i sa proizvoaima drugih roba. Mora dakle, stupati u meusobne odnose sa proizvoaima koji
pripadaju razliitim i istim granama.
Prema tome, zakon vrijednosti regulira ekonomske odnose unutar svake grane proizvodnje, s jedne
strane, i ekonomske odnose izmeu razliitih grana proizvodnje, s druge strane.
Trite i trini mehanizamTrite se moe definirati kao mjesto na kojem se susreu ponuai i kupci, gdje se njihovim
meusobnim kontaktom vrednuje rad utroen za prizvodnju njihovih materijalnih dobara.
Najee klasifikacije trita sa stanovita su:
roba kojima se trguje,
prostora na kojem se obavlja razmjena,
namjena proizvoda i
naina na koji se obavlja razmjena.
Sa stanovita roba kojima se trguje trite dijelimo na onoliko pojedinanih trita koliko ima roba, a
ako ih agregiramo imali bi trita roba, usluga, radne snage, kapitala i novca.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
30/32
30
Klasifikacija trita sa stanovita prostora polazi od vrste ili karakteristike okruenja u kojem se
razmjena obavlja. U tom smislu se moe govoriti o lokalnom, regionalnom, nacionalnom, inostranom i
meunarodnom tritu.
Sa stanovita namjene proizvoda trite moemo podijeliti na trite reprodukcijskih i trite finalnih
proizvoda. Reprodukcijski proizvodi slue za dalju preradu, afinalni za konanu potronju.
Sa stanovita naina na koji se obavlja razmjena trita moemo klasificirati na ona na kojima se
obavlja razmjena u slijedeim oblicima: roba za robu, roba za novac, novac za robu i novac za novac.
Zajedniko svim tritima, kad je u pitanju poloaj subjekta na njemu, jeste da se susreu na jednoj strani
kupci, a na drugoj prodavai.
Trini mehanizam je nain na koji funkcionira trite. Ovdje se, dakle, radi o odnosu cijena i koliini
roba, bilo da se radi o cijenama i ponuenim koliinama ili cijenama i traenim koliinama. Taj odnos
cijena i koliina se odvija na slijedei nain:
ukoliko dolazi do porasta cijena, to daje signal individualnim proizvoaima da svoju proizvodnju
i ponudu roba iusluga treba poveati;
ukoliko dolazi do pada cijena, to je signal individualnim proizvoaima da svoju proizvodnju i
ponudu roba i usluga trebaju smanjiti. Padom cijena dolazi do povlaenja jednog dijela kapitala
iz grane u kojoj je dolo do smanjivanja cijena i on se seli u druge grane koje su za njega
unosnije.
Trina vrijednost robe
Veliina trine vrijednostiTrinu vrijednost robe moemo posmatrati s dva stanovita. Ona se moe pojavljivati kao prosjena
vrijednost robe koja se proizvodi u datoj grani i kao individualna vrijednost robe koja se proizvodi pod
prosjenim uvjetima proizvodnje. Dakle, trina vrijednost robe nije nita drugo ve vrijednost
pojedinane robe odreena, odreena drutveno potrebnim radnim vremenom.
Veliinu trine vrijednosti robe, determiniraju dva faktora:
ukupna koliina ljudskog rada, s jedne strane i
ukupna koliina proizvedenih proizvoda, s druge strane.
Ukoliko dolazi do promjene uvjeta privreivanja u grani kao cjelini, mjenja se i veliina trine vrijednostipojedinane robe. jer se mjenja i drutveno potrebno radno vrijeme za njihovu proizvodnju.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
31/32
31
Trina vrijednost i raspodjela u okviru graneUsporeujui individualna radna vremena robnih proizvoaa sa drutveno potrebnim radnim
vremenom, mogu se uoiti nekeznaajne karakteristike na koji nain zakon vrijednosti regulira odnose
meu proizvoaima u okviru jedne grane.
Poto se roba na tritu prodaje po vrijednosti koja je utvrena na osnovu drutveno potrebnog radnogvremena, to e dovesti pojedine proizvoae unutar neke grane u razliit ekonomski poloaj. Raspodjela
unutar grane bit e takva da pojedini robni proizvoai, prodajui robu po njenoj vrijednosti, dobivaju
protuvrijednost koja nije jednaka koliini rada koji su oni uloili u proizvodnju robe, ve je vea ili manja
od nje.
Trite po prosjenim uvjetima priznaje drutveno potrebno radno vrijeme, al ne priznaje individualni
rad pojedinog proizvoaa.
Ukoliko proizvoai nisu u stanju da svoje individualno vrijeme svedu na drutveno potrebno, oni e svoj
kapital morati preseliti u neku drugu povoljniju granu ili e bankrotirati.
Trina cijena robeTrina cijena roba se moe definirati kao cijena koja se formira na tritu, po kojoj se robe stvarno
prodaju i kupuju. Ona predstavlja novani izraztrine vrijednosti robe, ona u sutini i nije nita drugo
nego vrijednost robe izraene u cijeni. Da bi doli do formiranja trine cijene potrebno je da nam je
poznata ukupna plateno sposobna tranja.
Pretpostavimo da je plateno sposobna tranja jedne zemlje 320.000 novanih jedinica. Do nje smo doli
ako smo ukupno utroene sate rada za proizvodnju cipela npr. u tri grupe proizvoaa grane izrazili u
novcu, na taj nain smo ukupnu tranju od 320.000 novanih jednica podjelili sa npr. 160.000 pari cipela.Na osnovu toga smo doli da jedan sat drutveno poznatog rada utroenog u proizvodnju cipela vrijedi 2
novane jedinice, odnosno da je prosjena trina cijena jednog para cipela 40 novanih jedinica.
Ona grupa proizvoaa koja je ostvarila vrijeme ispod prosjeka grane, tj. ispod drutvenog potrebnog
radnog vremena u okviru ove grane, dobivaju vie od onoga to su utroili. Obrnuta je situacija kod onih
grana proizvoaa koji su ostvarili individualno vrijeme iznad prosjeka u grani, odnosno iznad drutveno
potrebnog radnog vremena. Ovi proizvoai e na tritu dobiti manje od utroenog vremena.
Trina cijena i raspodjela drutvenog fonda rada
Preraspodjela drutvenog fonda rada izmeu grana vri se na tritu putem cijena. One djelatnosti kojeostvaruju monopolski poloaj, poto diktiraju ponudu i cijene na tritu, podiu cijene svojih proizvoda i
iste prodaju iznad njihove vrijednosti. Potroai su primorani kupovati proizvode po tako visokim
cijenama i na taj nain im sve manje novanih sredstava ostaje za kupovinu ostalih proizvoda i usluga
koji su im neophodni za ivot.
5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)
32/32
32
Ovakav nain preraspodjele drutvenog fonda rada ima svoje gornje granice. Proizvoai koji nemaju
monopolski poloaj prisiljeni su da svoju robu prodaju ispod njene vrijednosti i oni ostvaruju gubitke u
samoj supstanci. Oni e morati ili napustit tu granu i potraiti granu gdje su uvjeti poslovanja povoljniji ili
e morati prestati s radom, odnosno bankrotirati. Na osnovu bankrota ili naputanja grane dolazi do
smanjenja proizvodnje i ponude u tim granama. To ima za posljedicu rast cijena u toj grani i do nove
preraspodjele drutvenog fonda rada.