Page 1
Organska kemija
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.
1
Odjel za biotehnologiju
Sveučilište u Rijeci
Radmile Matejčić 2, HR-51 000 Rijeka
Akademska godina 2013/2014.
ORGANSKA KEMIJA – BIL 201
Studij: Preddiplomski sveučilišni studij „Biotehnologija i istraživanje lijekova“
Broj predmeta: BIL 201
ECTS bodovi: 12
Nastavno opterećenje: 120 sati (45 P/ 15 S/ 60 V)
Predavanja: 45 sati
Seminari: 15 sati
Vježbe: 60 sati
Nositelj predmeta:
*Ime i prezime:
Adresa:
Konzultacije:
Telefon:
e-mail:
Web stranica:
Asistent(ica):
*Ime i prezime:
Adresa:
Konzultacije:
Telefon:
e-mail:
Web stranica:
*naknadno će se objaviti *naknadno će se objaviti
Suradnik:
med.lab.ing. Azemina Ilijazi, viši laborant
Adresa: Odjel za biotehnologiju
Telefon: 051/584-559
e-mail: [email protected]
Autor silabusa: Doc.dr.sc. Nela Malatesti
Odjel za kemiju, Sveučilište
J.J. Strossmayera u Osijeku
Page 2
Organska kemija
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.
2
OPIS PREDMETA
Ciljevi i očekivani ishodi predmeta (razvijanje općih i specifičnih kompetencija:
Ciljevi: Stjecanje osnovnog znanja iz organske kemije, o strukturi i reaktivnosti organskih
molekula, mehanizmima reakcija i stereokemiji. Stjecanje osnovnih znanja i vještina rada u
laboratoriju, upoznavanje i primjena metoda sinteze, izolacije, pročišćavanja i identifikacije
organskih spojeva. Priprema za praćenje kolegija iz biokemije i srodnih područja.
Opće kompetencije: A1, A2, A3, A5, A7, A8, B1, B3, B4, B5, C1, C2, C3, C4.
Specifične kompetencije: Temeljno opće znanje u području organske kemije, sposobnost za
primjenu znanja u praksi i za praćenje drugih (srodnih) kolegija (stečena znanja će se primjenjivati
u kolegijima praktikumske nastave organske kemije), rješavanje problema (određivanje i
prikazivanje stereokemije), razumijevanje principa (mehanizama organskih reakcija) i
zaključivanje. Samostalni rad prilikom izvođenja vježbi i laboratorijske vještine. Kritičko
razmišljanje o sadržajima kolegija, komunikacijske vještine u postavljanju pitanja o sadržajima,
predlaganje rješenja.
Ishodi učenja: Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija ORGANSKA
KEMIJA (12 ECTS) mogu 1. Navesti vrste veza u organskim spojevima i opisati molekulsku građu.
2. Razlikovati hibridizacije orbitala, te navesti karakteristike jednostruke, dvostruke i trostruke
veze.
3. Objasniti fizička i kemijska svojstva i reaktivnost organskih spojeva na temelju njihove
strukture.
4. Imenovati predstavnike ugljikovodika na temelju strukturne formule, prepoznati i imenovati
funkcionalne skupine organskih spojeva, te nacrtati odgovarajuću strukturnu formulu na temelju
sistemskog naziva.
5. Razlikovati vrste izomerija. Prepoznati konstitucijske izomere, te stereoizomere (enantiomere,
dijastereoizomere), pridružiti odgovarajuće oznake konfiguracije izomerima i prikazati
odgovarajuću konfiguraciju i stereokemiju spoja na temelju oznake.
6. Navesti vrste organskih reakcija i usvojiti način pisanja reakcijskog mehanizma.
7. Skicirati i objasniti energetski dijagram pojedine reakcije/mehanizma.
8. Razlikovati, interpretirati i usporediti reakcijske mehanizme supstitucije (SN1, SN2), adicije,
eliminacije (E1, E2) i elektrofilne aromatske supstitucije.
9. Rješavati računske zadatke vezane uz iskorištenje organske reakcije (izračunati iskorištenje;
količine potrebnih reaktanata).
10. Opisati i primijeniti spektroskopske metode važne za identifikaciju i karakterizaciju organskih
spojeva, odnosno interpretirati spektre NMR (1H i 13C), MS i IR.
11. Opisati mehanizme reakcija karbonilnih spojeva, navesti najvažnije reakcije karbonilnih spojeva, te
opisati mehanizme pericikličkih reakcija, reakcija pregrađivanja, slobodnih radikala i polimerizacije.
12. Prepoznati i imenovati amine, heterocikličke spojeve, te fenole i aril-halogenide, i navesti njihove
karakteristike i reakcije.
13. Navesti važne prirodne spojeve, njihove glavne karakteristike, te opisati reakcije (bio)sinteze, značaj
i primjenu.
14. Planirati jednostavnu organsku sintezu nekog organskog spoja na temelju retrosintetičke analize,
primjene poznatih reakcija i pretvorbi funkcionalnih skupina.
15. Pretraživati znanstvenu literaturu iz područja organske kemije, te analizirati i kritički vrednovati
rezultate objavljene u znanstvenom radu. 16. Poznavati mjere sigurnosti i opreza pri radu u (organskom) laboratoriju i provoditi ih.
17. Izvoditi samostalno laboratorijske vježbe prema propisima.
Page 3
Organska kemija
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.
3
18. Postaviti aparature za izvođenje pojedinih tehnika i radnji tijekom organske sinteze, izolacije i
pročišćavanja produkata.
19. Povezati teoretska znanja stečena tijekom predavanja iz organske kemije s eksperimentalnim radom.
20. Zaključivati na temelju dobivenih rezultata.
21. Snimati i interpretirati UV/vis i IR spektre.
22. Zapisivati bilješke i voditi laboratorijski dnevnik.
23. Napisati referate o izvedenim vježbama, prikazati i objasniti dobivene rezultate.
24. Računati iskorištenja reakcija.
Korelativnost i korespodentnost predmeta:
Studenti prije upisa kolegija Organska kemija trebaju imati odslušane kolegije Opće kemije
(BIL 105) i Analitičke kemije (BIL107). Prije polaganja završnog ispita iz Organske kemije
trebaju imati položen završni ispit iz Opće kemije. Očekuje se da su studenti na prethodnim kolegijima kemije stekli osnovne laboratorijske vještine,
znanja o osnovnim principima i pojmovima opće i analitičke kemije te ostalo što je opisano
ishodima navedenih kolegija.
Kolegij Organske kemije uvodi studente u sadržaje te omogućuje lakše praćenje Biokemije i
srodnih kolegija na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. Kolegij Organske kemije
je korespondentan kolegijima Organske kemije (1,2) koji se izvode na istom i ostalim Sveučilištima
te pokriva sve temeljne i najvažnije sadržaje predmeta.
Sadržaj predmeta:
Predavanja
Uvod u kolegij (kriteriji i uvjeti kolegija). Povijesni pregled i značenje organske kemije. Vezanje u
organskim spojevima. Pregled ugljikovodika i funkcionalnih skupina. Nomenklatura organskih
spojeva. Vrste reakcija organskih spojeva. Reakcijski mehanizmi. Alkani i cikloalkani.
Stereokemija kiralnih molekula. Nukleofilna supstitucija i reakcije eliminacije alkil-halogenida.
Alkeni i alkini. Adicijske reakcije na alkene i alkine. Alkoholi i eteri. Konjugirani nezasićeni
spojevi. Aromatski spojevi. Reakcije aromatskih spojeva, mehanizam elektrofilne aromatske
supstitucije. Spektroskopske metode važne za identifikaciju organskih spojeva (1H i
13C NMR
detaljno, glavne metode masene spektrometrije, UV/vis, IR). Reakcije oksidacije i redukcije u
organskoj kemiji. Karbonilni spojevi i reakcije na karbonilnu skupinu. Nukleofilna-elektrofilna
reaktivnost karbonilnih spojeva. Reakcije kondenzacije. Karboksilne kiseline i njihovi derivati.
Nukleofilna acilna supstitucija. Amini. Fenoli i aril-halogenidi – nukleofilna aromatska supstitucija.
Molekulska pregrađivanja. Pericikličke reakcije i heterocikli. Sinteza organskih spojeva.
Ugljikohidrati. Proteini. Nukleinske kiseline. Lipidi.
Seminari
Na seminarima studenti primjenjuju gradivo predavanja: uvježbava se i primjenjuje nomenklatura
osnovnih ugljikovodika i aromatskih spojeva, te organskih spojeva s funkcionalnim skupinama;
određuje se apsolutna i relativna konfiguracija; prikazuju se konformacije (ciklo)alkana; rješavaju
se problemski zadatci vezani uz određeni tip reakcije (SN1, SN2, E1, E2 mehanizmi, stereokemija,
kompeticija), kao i računski zadaci vezani uz eksperimentalne postupke (iskorištenja i sl.). Studenti
na seminarima određuju funkcionalne skupine nepoznatih organskih spojeva na temelju IR spektara,
prepoznaju strukture nepoznatih organskih spojeva (karbonilni spojevi, amini, heterocikli, fenoli
itd.) na temelju IR, masenih i NMR spektara; rješavaju se problemski zadaci vezani uz određeni tip
reakcije, kao i računski zadaci vezani uz eksperimentalne postupke (iskorištenja i sl.); uvježbava se
i primjenjuje nomenklatura heterocikla i ugljikohidrata; te na primjerima studenti trebaju primijeniti
Page 4
Organska kemija
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.
4
retrosintetički pristup sintezi organskih spojeva. Neke od problema i zadataka studenti će rješavati
samostalno izvan nastave (domaće zadaće), a na seminarima će se onda zadaće zajednički
prodiskutirati.
Vježbe
Tijekom vježbi studenti stječu praktična znanja o specifičnostima rada u organskom laboratoriju
(opasnosti, mjere sigurnosti, laboratorijsko posuđe, instrumenti, kemikalije, sastavljanje aparatura).
Na praktikumu se izvode vježbe koje se odnose na određene tematske jedinice predavanja i
seminara (nukleofilna supstitucija SN1 i SN2; elektrofilna aromatska supstitucija na primjeru
nitroziranja; acilna supstitucija na primjeru esterifikacije; adicija na karbonilnu skupinu, oksidacija i
redukcija karbonilne skupine na primjeru Cannizzarove reakcije; aldolna kondenzacija). U okviru
vježbi izvode se metode pročišćavanja, izolacije i identifikacije organskih spojeva (različite
destilacije, prekristalizacija, kromatografija, spektroskopija) te posebno izolacije i identifikacija
prirodnih spojeva (pigmenti iz špinata, oleinska kiselina iz maslinovog ulja).
Okvirni redoslijed predavanja, seminara i vježbi:
Predavanja:
1. Uvod u kolegij organske kemije (1 sat)
Upute za praćenje kolegija i izvršavanje obaveza zadanih programom. Pregled tema kolegija.
2. Uvod u organsku kemiju (1 sat)
Povijesni pregled, razvoj i značenje organske kemije.
3. Organski spojevi i kemijske veze (2 sata)
Kemijske veze u organskim spojevima; formalni naboj; rezonancija; atomske i molekulske
orbitale; sp3 hibridizacija (struktura metan, etana), sp
2 hibridizacija (cis/trans izomerija); sp
hibridizacija; molekulska geometrija: VSEPR-teorija; prikazivanje strukturnih formula.
4. Pregled ugljikovodika i funkcionalnih skupina (2 sata)
Nomenklatura organskih spojeva. Predstavnici alkana, alkena, alkina i aromatskih
ugljikovodika; polarnost i molekulski dipoli; pregled funkcionalnih skupina; fizička svojstva
i molekulska struktura; uvod u IR spektroskopiju. Prirodni izvori alkana i cikloalkana,
fizička svojstva.
5. Vrste reakcija organskih spojeva (2 sata)
Reakcijski mehanizmi (kako se pišu i što znače strelice) i pregled reakcija organskih spojeva;
kiseline i baze – kiselo-bazne reakcije; elektrofili i nukleofili; kemijska ravnoteža i pKa;
utjecaj strukture na kiselost i bazičnost; utjecaj hibridizacije; induktivni efekt; reakcijska
energetika i kinetika; energetski dijagrami; metoda rezonancije; utjecaj otapala. Radikalske
reakcije (halogeniranje alkana).
6. Stereokemija (3 sata)
Podjela izomera; stereoizomeri; kiralnost; svojstva i nomenklatura enantiomera (R,S –
sustav); optička aktivnost; sinteza kiralnih molekula; molekule s više stereogenih centara;
mezo-spojevi; apsolutna i relativna konfiguracija; rezolucija enantiomera. Konformacijska
analiza (ciklo)alkana.
7. Nukleofilne supstitucije alkil-halogenida (2 sata)
Nukleofilna supstitucija (SN1 i SN2): mehanizam, kinetika i energetika reakcije,
stereokemija; kompeticija SN1 i SN2 – utjecaj strukture supstrata, nukleofila, otapala, izlaznih
skupina.
Page 5
Organska kemija
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.
5
8. Eliminacijske reakcije (2 sata)
Mehanizmi eliminacije E2 i E1. Kompeticija supstitucije i eliminacije. Svojstva alkena;
sinteza alkena reakcijama eliminacije (mehanizmi, stereokemija) – dehidrohalogeniranje,
dehidratacija alkohola; sinteza alkina reakcijama eliminacije.
9. Elektrofilne adicije (2 sata)
Mehanizam adicije na alkene; adicija halogenovodika na alkene/alkine; Markovnikovljevo
pravilo; stereokemija adicije; adicija sumporne kiseline / vode na alkene; dobivanje alkohola
i alkilborana; mehanizam i stereokemija adicije halogena na alkene/alkine; karbeni;
hidrogeniranje alkena i alkina; oksidacija alkena/alkina; radikalska adicija na alkene.
10. Alkoholi i eteri (1 sat)
Nomenklatura, struktura i fizička svojstva alkohola; kiselost; sinteza iz alkena; prevođenje u
alkil-halogenide; sinteza i reakcije etera; epoksidi; reakcije epoksida; krunski eteri.
11. Konjugirani nezasićeni spojevi (1 sat)
Alilni radikal – dobivanje, svojstva, reakcije, stabilnost, rezonancija; alen; dieni; buta-1,3-
dien; 1,4-adicija na konjugirane diene; UV/vis spektroskopija.
12. Pregled spektroskopskih metoda u identifikaciji organskih spojeva (2 sata)
Spektroskopske metode važne za identifikaciju organskih spojeva (1H i
13C NMR detaljno,
glavne metode masene spektrometrije). Interpretacija 1H i
13C NMR, IR, MS spektara.
13. Aromatski spojevi i elektrofilna aromatska supstitucija (3 sata)
Struktura benzena; stabilnost; energija rezonancije; aromatičnost; Hückel-ovo pravilo;
anuleni; delokaliziranost elektrona; aromatski ioni; antiaromatski i nearomatski spojevi;
ostali aromatski spojevi (benzoidni i nebenzoidni); fulereni; aromatski heterocikli. Opći
mehanizam elektrofilne aromatske supstitucije; halogeniranje, nitriranje, sulfoniranje,
Friedel-Crafts-ovo alkiliranje i aciliranje; utjecaj supstituenata na reaktivnost i orijentaciju.
14. Nukleofilna aromatska supstitucija (1 sat)
Aril-halogenidi. Adicijsko-eliminacijski i eliminacijsko-adicijski mehanizam. Fenoli.
15. Kemija karbonilnih spojeva (4 sata)
Aldehidi i ketoni. Oksidacije i redukcije karbonilnih spojeva. Nukleofilna adicija na
karbonilnoj skupini. Enoli i enolati. Aldolne reakcije.
16. Nukleofilna acilna supstitucija (2 sata)
Karboksilne kiseline i njihovi derivati. Claisenova kondenzacija. β-Dikarbonilni spojevi.
17. Amini (2 sata)
Fizička svojstva i struktura amina, nomenklatura, bazičnost, soli, dobivanje i reakcije amina.
18. Heterocikli (1 sat)
Nomenklatura heterocikla. Aromatski i nearomatski heterocikli. Dobivanje heterocikla.
Cikloadicijske reakcije. Reakcije heterocikle.
19. Organske sinteze (2 sata)
Retrosintetička analiza. Pregled reakcija. Pretvorbe funkcionalnih skupina. Zaštitne skupine.
Regioselektivnost i stereoselektivnost. Planiranje sinteze. Fotokemijske, ultrazvučne i
mikrovalne transformacije
20. Polimeri (1 sat)
Prirodni i sintetski polimeri. Reakcije polimerizacije i mehanizmi.
Page 6
Organska kemija
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.
6
21. Ugljikohidrati (2 sata)
Strukturna obilježja, reakcije, stereokemija.
22. Aminokiseline i proteini (2 sata)
Aminokiseline, struktura, svojstva, sinteza. Peptidi i proteini.
23. Nukleinske kiseline (1 sat)
Nukleozidi i nukleotidi. Sinteza.
24. Lipidi (1 sat)
Masti i ulja. Voskovi. Terpeni. Steroidi. Alkaloidi.
Prvi međuispit (obuhvaća sadržaje prvih 21 sata predavanja i 7 sati seminara) (1 sat)
Drugi međuispit (obuhvaća sadržaje nakon 21. sata predavanja i 7. sata seminara do kraja nastave) (1 sat)
Predavanja ukupno 45 sati.
Seminari:
1. Priprema za izvođenje praktikumske nastave i uvod u seminarski dio kolegija (1 sat)
Rad u organskom laboratoriju. Mjere sigurnosti. Pisanje referata. Račun iskorištenja. Podjela
vježbi za prvi termin praktikuma i upute za rad.
2. Organski spojevi i kemijske veze (1 sat)
Crtanje i označavanje hibridizacija u organskim spojevima. Prikazivanje molekula organskih
spojeva i upotreba modela.
3. Nomenklatura organskih spojeva (1 sat)
Nomenklatura (ciklo)alkana, alkena i alkina.
4. Nomenklatura organskih spojeva (1 sat)
Funkcionalne skupine. IR spektroskopija u identifikaciji funkcionalnih skupina.
5. Stereokemija (1 sat)
Podjela (stereo)izomera. Konformacije organskih spojeva.
6. Stereokemija (1 sat)
Cis/trans izomerija i E/Z nomenklatura.
7. Stereokemija (1 sat)
Apsolutna i relativna konfiguracija. R, S označavanje konfiguracije (Cahn-Ingold-Prelog
pravila). Mezo-spojevi.
8. Struktura i reaktivnost (1 sat)
Prikazivanje mehanizama reakcija. Vrste reakcija u organskoj kemiji. Određivanje
oksidacijskog broja u organskim spojevima.
9. Nukleofilna supstitucija i eliminacija alkil-halogenida (1 sat)
Mehanizmi SN1 i SN2; E1 i E2
10. Kompeticijske reakcije SN1, SN2, E1 i E2 (1 sat)
Uvjeti za odvijanje kompeticijskih reakcija. Dobivanje etera i epoksida.
Page 7
Organska kemija
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.
7
11. Spektroskopija (1 sat)
Spektroskopske analize organskih spojeva i interpretacija spektara (1H i
13C NMR, IR,
UV/vis, MS).
12. Konjugirani dieni i aromatski spojevi (1 sat)
Konjugirana adicija na diene. Pravila za aromatičnost. Mehanizam elektrofilne aromatske
suspstitucije.
13. Reakcije karbonilnih spojeva (1 sat)
Nukleofilna adicija na karbonilnu skupinu. Aldolna kondenzacija.
14. Reakcije karbonilnih spojeva (1 sat)
Nukleofilna acilna supstitucija. Enoli i enolati.
15. Prirodni spojevi (1 sat)
Crtanje (a)cikličkih struktura monosaharida. Nomenklatura heterocikla.
Seminari ukupno 15 sati.
Vježbe:
Ulazni kolokviji prije svake vježbe (~3 sata)
Usmeno se odgovaraju sadržaji vezani uz izvođenje vježbe.
1. Pročišćavanje krutine ekstrakcijom i prekristalizacijom (~8 sati)
Ekstrakcija krutine i odvajanje kiselih, neutralnih i bazičnih nečistoća. Taloženje i filtracija
pri sniženom tlaku. Prekristalizacija i vruća filtracija. Mjerenje temperature taljenja.
2. Kromatografija na stupcu i tankoslojna kromatografija (~8 sati)
Izolacija pigmenata iz špinata. Kromatografija na stupcu i tankoslojna kromatografija.
Destilacija pri sniženom tlaku. UV spektroskopija.
3. Nukleofilna supstitucija SN1 (~6 sata)
Sinteza tert-butil-klorida. Jednostavna destilacija.
4. Elektrofilna aromatska supstitucija (~6 sati)
Nitroziranje – sinteza p-nitrozofenola. Mjerenje temperature taljenja.
5. Esterifikacija (~7 sata)
Sinteza acetil-salicilne kiseline. Mjerenje temperature taljenja. IR spektroskopija.
6. Cannizzarova reakcija (~8 sati)
Sinteza benzojeve kiseline i benzil-alkohola. Jednostavna destilacija. IR spektroskopija.
7. Aldolna kondenzacija (~7 sati)
Sinteza dibenzilidenacetona. Prekristalizacija. UV spektroskopija.
8. Izolacija oleinske kiseline iz maslinovog ulja (~7 sati)
Izolacija prirodnog spoja. Jednostavna destilacija.
Vježbe ukupno 60 sati.
Page 8
Organska kemija
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.
8
Pristup učenju i poučavanju u predmetu:
Studentima se preporučuje ponoviti prethodna znanja iz opće i organske kemije. Koristiti
preporučenu literaturu prije svakog oblika nastave kako bi se kvalitetnije pripremili za diskusiju i
postavljanje pitanja. Redovito, svakodnevno učiti i rješavati zadaće. Sudjelovati aktivno u nastavi
postavljanjem pitanja, odgovaranjem na pitanja nastavnika, rješavanjem problema. Pripremati se za
svakodnevnu nastavu, međuispite i ulazne kolokvije, te završni ispit tako da se osim sadržaja koji će
se prezentirati tijekom nastave, koristi i preporučena te izborna literatura. Izričito se preporučuje da
se sadržaji Organske kemije ne uče „na pamet“ već razumijevanjem principa, mehanizama reakcija
i slično. Sve što nije jasno u bilo kojem trenutku nastave – pitati nastavnika!
Također, preporučuje se oprez prilikom korištenja sadržaja dostupnih na internetu – uvijek dobro
provjeriti izvor informacija!
Način izvođenja nastave
Nastava se izvodi u obliku predavanja (45 sati), seminara (15 sati) i vježbi (60 sati). Predavanja,
seminari i vježbe su obavezni (vidjeti dodatne informacije o kolegiju i uvjetima za potpis).
Predavanja se izvode uz korištenje tehničkih pomagala (Power Point prezentacije) i aktivno
sudjelovanje studenata. Na seminarima se raspravljaju domaće zadaće te studenti rješavaju
probleme i zadatke na ploči i/li usmeno. Vježbe se izvode praktično i samostalno u laboratoriju
(praktikumska nastava). U praktikumu je predviđen i rad na instrumentima.
Obveze studenata/studentica
Obavezno je pohađanje nastave, dakle, prisustvovanje predavanjima i seminarima na kojima se
očekuje i aktivno sudjelovanje studenata (vidjeti „Pohađanje nastave“ i koji su uvjeti za potpis).
Prema rasporedu predavanja, preporučuje se studentima da se što više pripremaju i izvan nastave
kako bi tijekom nastave mogli što aktivnije sudjelovati (u smislu konstruktivnih komentara,
diskusija, odgovaranja na pitanja nastavnika, rješavanje problema na ploči). Na seminarima studenti
rješavaju zadatke te obavezne domaće zadaće koje su prethodno pripremili. Obavezno je i polaganje
dva međuispita. Također, obavezno je izvođenje svih praktičnih vježbi tijekom praktikumske
nastave.
Od studenata se očekuje uredno i savjesno izvršavanje svih obaveza, što je uvjet za dobivanje
potpisa, a sve obaveze također podliježu i vrednovanju koje ulazi u konačnu ocjenu:
Prisustvovanje predavanjima i seminarima se evidentira na svakom predavanju, odnosno seminaru,
vlastoručnim potpisom studenta. Svaki sat predavanja nosi 0.111% ocjenskog boda (ukupno max.
5% ocjene), a svaki sat seminara 0.333% boda (ukupno max. 5% ocjene). Ukoliko je student
prisutan na nastavi, ali odbija aktivno sudjelovati ili ne izvrši svoje obaveze (npr. bez domaće
zadaće, odbijanje rješavanja zadatka), oduzimaju mu se odgovarajući bodovi za taj sat nastave kao
da nije bio prisutan na tom predavanju, odnosno seminaru. To će se posebno strogo provoditi na
seminarima gdje se očekuje maksimalan angažman i aktivnost studenta.
Međuispiti:
Dvaput tijekom trajanja kolegija provjerit će se znanje studenta putem međuispita. Na međuispitima
se provjerava znanje iz dotada prijeđenog gradiva. Studenti se pripremaju iz zadane literature, kao
dopunu predavanjima. Međuispiti su pismeni i vrijede samo za tekuću akademsku godinu.
Prvi međuispit: gradivo od 1. – 21. sata predavanja i od 1.-7. sat seminara
Drugi međuispit: gradivo od 22. -45. sata predavanja i od 8.-15. sata seminara
Page 9
Organska kemija
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.
9
Praktikum:
Prije ulaska u praktikum mora se odslušati i položiti tečaj iz zaštite na radu. Na njemu se provjerava
poznavanje gradiva o radu na siguran način. Ovaj tečaj studenti u pravilu polažu već u I. godini
studija.
Položeni test je uvjet za pohađanje vježbi.
Student mora imati sav potreban pribor prije ulaska u praktikum:
bijelu zaštitnu kutu (dugi rukavi!) i zaštitne naočale,
gumene rukavice,
dvije krpe,
upaljač ili šibice
škarice,
pincetu,
stare (čiste!) bočice od lijekova (ili slično) za konačne produkte reakcija (20-100 mL) i
marker za staklo.
Velika bilježnica s crtama – za vođenje laboratorijskog dnevnika tijekom izvođenja vježbi i
pisanje referata (može biti u istoj bilježnici ili dvije, ali za referate mora biti velika)
Svaki student će biti zadužen za radni stol u jednom od Praktikuma 1 ili 2. U radnom stolu se nalazi
posuđe i pribor neophodni za izvođenje vježbi. Svaki student je dužan predati radni stol na kraju
svih vježbi, onako kako je zaprimio na početku praktikuma. To znači da ne smije ništa nedostajati u
radnom stolu te posuđe i sav pribor trebaju biti čisti.
Izrada laboratorijskih vježbi: student samostalno izvodi sve vježbe predviđene programom.
Iznimno, neke vježbe mogu biti organizirane kao grupni rad sa dvoje ili više studenata. Uz studenta
je prisutan nastavnik i/ili asistent, tehničar i eventualno demonstrator. Potrebno je prethodno
proučiti propis prema zadanoj literaturi (interna skripta, preporučena literatura kolegija).
Praktikum je organiziran tako da student zna unaprijed koju će vježbu raditi kako bi se pripremio za
ulazni kolokvij. Ponekad će trebati prirediti i dvije vježbe ako se ocijeni da se mogu napraviti u
vremenu predviđenom za jedan termin Praktikuma (4 sata). Neke vježbe se neće moći dovršiti u
jednom terminu, pa se nastavljaju u nekom od slijedećih (npr. prekristalizacija, mjerenje
temperature taljenja itd.). Svaki student radi samostalno i svojim tempom tako da u slučaju dobre
prethodne pripreme i vještine izvođenja može završiti i prije predviđenog trajanja pojedine vježbe.
Tada može od nastavnika ili asistenta zatražiti dozvolu za početak nove vježbe (uz uvjet položenog
ulaznog kolokvija). Redoslijed vježbi za svakog studenta određuje nastavnik/asistent i s time
pravovremeno upoznaje studenta.
Ukoliko je student propustio neki od termina vježbi (iz bilo kojeg razloga), ne treba ga
nadoknađivati ukoliko u preostalim terminima uspije dovršiti i napraviti sve vježbe. Međutim, ako
student iz opravdanog razloga izostane veći broj termina i ne uspije dovršiti sve vježbe, iznimno,
može mu se omogućiti jedan dodatni termin. Prema potrebi, jedan termin vježbi za nadoknade će se
organizirati na kraju turnusne nastave.
Ako student opravdano ne može doći na jedan termin vježbi (npr. ujutro), a mogao bi doći u
suprotnom turnusu (poslije podne), može se dogovoriti sa studentom koji radi u tom terminu za
zamjenu tog dana (ako rade u istom Praktikumu zbog zaduženih stolova!), ali samo uz prethodnu
najavu nastavniku/asistentu i njihovo odobrenje. U svakom slučaju, bolje je osigurati zamjenu ako
je to moguće, nego izgubiti termin vježbi.
Page 10
Organska kemija
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.
10
Ulazni kolokvij: Prije početka izvođenja svake vježbe, polaže se ulazni kolokvij za dotičnu vježbu.
Nema završnog kolokvija, ali su zato ulazni kolokviji zahtjevni i student(ica) treba pokazati što
bolje razumijevanje teoretskog i praktičnog dijela vježbe, treba pokazati da mu (ili joj) je jasno što i
zašto radi, kako će to napraviti i koje rezultate očekuje. Kolokviji se ocjenjuju brojčanim ocjenama
od 1 – 5. Ulazni kolokviji su usmeni, a vježba se ne može početi izvoditi sve dok ulazni kolokvij
nije pozitivno ocijenjen (ocjena 2 ili više). Prosjek ocjena svih kolokvija odgovara postotku
ocjenskog boda (max. 5).
Referati: Vježba se smatra završenom kad je pozitivno ocijenjen i referat za tu vježbu. Nakon
izrade svake pojedine vježbe piše se pismeni izvještaj o izvršenoj vježbi. Referati se pišu na desnoj
strani bilježnice, dok se lijeva strana koristi kao laboratorijski dnevnik (prema dogovoru s
nastavnikom/asistentom, referati se mogu pisati i slati elektronski, onda se na Praktikumu vodi
samo laboratorijski dnevnik u običnoj bilježnici). Referati se predaju kao izvještaj neposredno
nakon vježbe ili najkasnije u slijedećem terminu.U referatu trebaju biti zabilježeni svi potrebni
rezultati pojedine vježbe (npr. iskorištenja reakcija, temperature taljenja, odnosno vrenja dobivenog
produkta, snimljeni spektar isl.). Referati se ocjenjuju brojčanim ocjenama od 1 (nedovoljan) – 5
(izvrstan). Prosjek ocjena svih referata odgovara postotku ocjenskog boda (max. 5).
Osim ulaznih kolokvija i referata, ocjenjuje se kvaliteta izvođenja vježbi (samostalnost u radu,
brzina, urednost) i rezultati (iskorištenja reakcija, čistoća produkata prema temperaturama taljenja i
vrenja. Svi segmenti se ocjenjuju brojčanim ocjenama od 1 (nedovoljan) – 5 (izvrstan). Prosjek
ocjena svih vježbi se množi sa dva što ukupno odgovara postotku ocjenskog boda (max. 10).
Student je dužan uspješno napraviti i završiti sve predviđene vježbe. Ukoliko student iz bilo kojeg
razloga ne završi sve predviđene vježbe gubi pravo na potpis i mora ponovo upisati kolegij
slijedeće godine.
Usklađenost vrednovanja s očekivanim ishodima, sadržajima i metodama nastave:
Nastavna
aktivnost
EC
TS
Ish
od
uče
nja
Aktivnost studenata Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Pohađanje
nastave
1.2
1-15
Aktivno prisustvovanje
predavanjima i
seminarima, rješavanje
problema i zadaća
Evidencija:
Predavanja
seminara
3.5
3.5
5
5
Provjera
znanja
(međuispiti)
4.8
1-15
Kontinuirano učenje
tijekom nastave i
priprema za pismeni ispit
(korištenje literature,
bilješki s nastave)
Dva pismena
međuispita:
Prvi međuispit
Drugi međuispit
8
8
20
20
Pohađanje i
izvođenje
vježbi
1.2
16-
21
Prisutnost na nastavi i
uspješno izvedene vježbe.
Evidencija + ocjena
rezultata
4
10
Provjera
znanja (ulazni
kolokviji)
0.6
1-24
Priprema za ulazni
kolokvij svake vježbe
Usmeni ispit prije
svake vježbe
2
5
Referati
0.6
22-
24
Priprema i pisanje
referata
Ocjena referata
2
5
Završni ispit 3.6 1-24 Ponavljanje gradiva,
korištenje literature
Pismeni ispit
Usmeni ispit
5
10
10
20
Ukupno 12 46 100
Page 11
Organska kemija
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.
11
Vrednovanje obveza studenata:
Aktivno prisustvovanje nastavi: predavanjima, seminarima i vježbama (svi oblici nastave su
obvezni).
Ocjena iz predmeta Organska kemija obuhvaća rezultate postignute iz (dva) međuispita,
laboratorijskih vježbi, zalaganja na predavanjima i seminarima te završnog ispita.
Ukupan postotak uspješnosti studenta tijekom nastave čini 70%, a završni ispit 30% ocjene
To znači da tijekom trajanja nastave kolegija Organska kemija student može maksimalno sakupiti
70 ocjenskih bodova i još max. 30 ocjenskih bodova tijekom završnog ispita, dakle ukupno
maksimalno 100 ocjenskih bodova.
Za redovito pohađanje predavanja i seminara student može maksimalno ostvariti po 5
ocjenskih bodova, a mora sakupiti minimalno 3,5 ocjenska boda što znači da student može
najviše izostati sa 30% predavanja, odnosno 30% seminara.
Za sve ostale aktivnosti tijekom nastave student mora ostvariti minimalno 40% bodova osim
završnog ispita gdje se mora ostvariti minimalno 50% bodova:
Aktivnost Ocjenski bodovi
Min. Max.
Pohađanje predavanja 3,5 5
Međuispiti ukupno 16 40
- prvi međuispit 8 20
- drugi međuispit 8 20
Pohađanje seminara 3,5 5
Praktikum ukupno 8 20
- Izrada laboratorijskih vježbi
(pohađanje i rezultati)
4 10
- Ulazni kolokviji iz vježbi 2 5
- Referati iz vježbi 2 5
Ukupno 31 70
Završni ispit ukupno 15 30
- Pismeni dio ispita 5 10
- Usmeni dio ispita 10 20
Svekupno ocjenskih bodova 46 100
Informacije o završnom ispitu:
Završni ispit se prijavljuje prema Pravilniku o studiju (dostupan na mrežnoj stranici Sveučilišta u
Rijeci: http://www.uniri.hr/files/staticki_dio/propisi_i_dokumenti/Pravilnik_o_studijima-
procisceni_tekst.pdf ).
Završni ispit se sastoji od pismenog dijela koji nosi 10% ukupne ocjene. Student(ica) mora ostvariti
minimalno 50% bodova na pismenom dijelu da može pristupiti usmenom dijelu ispita. Usmeni dio
ispita nosi 20% ukupne ocjene. Također, na usmenom dijelu ispita, student mora skupiti najmanje
50% bodova za prolaz.
Završnim ispitom se provjerava znanje cjelokupnog gradiva kolegija što znači da su osim moguća
pitanja i o praktičnom radu u laboratoriju.
Page 12
Organska kemija
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.
12
Student, kojeg se zatekne u neprihvatljivom prepisivanju i/li dojavljivanju odgovora (primjerice od
ostalih studenata ili iz drugih izvora), bit će udaljen i u prijavnicu će se upisati nedovoljan uspjeh na
ispitu.
Formiranje ocjene (prema Pravilniku o studijima, Sveučilišta u Rijeci)
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili:
od 0 do 29,9% ocjene ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan) i ne mogu steći ECTS bodove
od 30 do 39,9 % ocjene ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu izaći na popravni ispit
(popravak međuispita) na kojem mogu ostvariti od 0 do 10% ocjene ili ponovo upisati predmet
više od 40% ocjene – mogu pristupiti završnom ispitu.
Studenti na završnom ispitu mogu ostvariti 30% konačne ocjene, a ispitni prag na završnom ispitu
ne može biti manji od 50% uspješno riješenih zadataka.
Studenti koji na popravnom završnom ispitu ostvare više od 40% ocjene, ocjenjuju se ocjenom E.
Prema postignutom ukupnom broju bodova dodjeljuju se sljedeće konačne ocjene:
Postotak usvojenog
znanja i vještina
ECTS ocjena Brojčana ocjena
80% do 100% A Izvrstan (5)
70% do 79,9% B Vrlo dobar (4)
60% do 69,9% C Dobar (3)
50% do 59,9% D Dovoljan (2)
40% do 49,9% E Dovoljan (2)
30% do 39,9% FX Nedovoljan (1)
0% do 29,9% F Nedovoljan (1)
Konačna ocjena je zbroj bodova ostvarenih tijekom nastave i bodova ostvarenih na završnom ispitu,
a prolazne ocjene su izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3) i dovoljan (2).
U indeks i prijavnicu se unosi brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vještina i
kompetencija.
Literatura
Preporučena literatura
1. S. H. Pine, Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
2. T.W. Solomons & C.B. Fryhle: Organic chemistry, International Student Version (X. Ed.), John
Wiley and Sons, Inc., New York, 2011.
3. P.Y. Bruice: Organic chemistry, 4th Edition, Prentice Hall, USA, 2003.
4. O. Kronja, S. Borčić, Praktikum preparativne organske kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
5. V. Rapić: Postupci priprave i izolacije prirodnih spojeva, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
6. V. Rapić, Nomenklatura organskih spojeva, III. izmijenjeno i obnovljeno izdanje, Školska
knjiga, Zagreb, 2004.
Izborna literatura
1. H. Vančik, Temelji organske kemije, TIVA, Varaždin, 2012.
Page 13
Organska kemija
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.
13
2. J. Clayden, N. Greeves, S. Warren and P. Wothers: Organic Chemistry, Oxford University
Press, 2001.
3. F.A. Carey: Organic Chemistry, 8th Edition, McGraw-Hill, USA, 2010.
4. Vodič kroz IUPAC-ovu nomenklaturu organskih spojeva, preveli: Bregovec, Horvat, Majerski,
Rapić, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
5. A. I. Vogel, A.R. Tatchell, B.S. Furnis, A.J. Hannaford, P.W.G. Smith: Vogel's Textbook of
Practical Organic Chemistry, 5th Edition, Longman, London, 1989.
6. I. Jerković, A. Radonić, Praktikum iz organske kemije, Kemijsko-tehnološki fakultet Sveučilišta
u Splitu, Split, siječanj 2009. (ISBN 978-953-98372-4-0 (za mrežno izdanje); URL:
http://www.ktf-split.hr/bib/praktikum_ok.pdf (zadnji pristup 7. rujna 2013).
DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
Pohađanje nastave
Predavanja, seminari i vježbe su OBAVEZNI, te studentu koji izostane sa više od 30% sati
predavanja, odnosno sa više od 30% sati seminara, bit će uskraćen potpis, odnosno mora ponovo
upisati kolegij. Isto tako, ako student ne napravi SVE predviđene vježbe tijekom dogovorenih
termina praktikuma gubi pravo potpisa.
Evidencija prisustvovanja nastavi se vodi vlastoručnim potpisivanjem studenta tijekom nastave.
Tijekom vježbi, evidenciju vodi nastavnik putem prozivnika. U prozivnik se upisuju ocjene svih
segmenti vježbi (ulazni kolokviji, referati i rezultati) i komentari uz rad.
U slučaju opravdanog duljeg izostanka (potrebno je predočiti odgovarajući dokaz!), student se može
(i treba!) informirati kod nastavnika o mogućnosti i oblicima nadoknade.
Mjere oko neredovitog pohađanja nastave: studenti trebaju poštovati odredbe iz Pravilnika o studiju
(dostupan na mrežnoj stranici Sveučilišta u Rijeci:
http://www.uniri.hr/files/staticki_dio/propisi_i_dokumenti/Pravilnik_o_studijima-
procisceni_tekst.pdf ), jer neredovitim pohađanjem nastave gube pravo na potpis, te moraju
ponovno upisati predmet.
Pismeni radovi
Svi pismeni ispiti se pišu isključivo kemijskom olovkom. U slučaju pogreške, pogreška se zacrni i
napiše se odgovor koji se smatra točnim. Treba pisati što urednije i čitkije. U slučaju da nastavnik
ne može pročitati odgovor zbog neurednosti, odgovor se neće bodovati.
Referati se također pišu kemijskom olovkom, a samo crteži aparatura crtaju se običnom olovkom.
Pri pisanju referata treba paziti na urednost i čitkost. Neuredni i nečitki referati će se ocijeniti
negativno. Pri pisanju referata treba paziti i da je ono što se piše pravopisno i gramatički ispravno.
U slučaju međusobnog prepisivanja referata ili njihovih dijelova, negativno će se ocijeniti svi
referati koji su djelomice ili u potpunosti isti. U slučaju korištenja drugih izvora, iste treba
adekvatno citirati i referirati.
Laboratorijski dnevnik se može voditi običnom olovkom što se i preporučuje budući laboratorijski
dnevnik student(ica) vodi tijekom vježbi u praktikumu gdje može doći do prskanja i izlijevanja
otapala. Laboratorijski dnevnik služi za zabilježbu svih važnih podataka (temperature taljenja isl.) i
Page 14
Organska kemija
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.
14
opažanja (promjene boje, oslobađanje plinova isl) tijekom praktikuma i služi isključivo studentu za
pisanje referata. Stoga nije toliko nužno da laboratorijski dnevnik bude uredan i, u pravilu,
nastavnik ga neće pregledavati.
Upute za pisanje referata vježbi, zadaća i seminarskih radova
Za pisanje referata, zadaća i seminarskih radova se preporučuje korištenje računala, ali nije obavezno.
Za crtanje kemijskih strukturnih formula, postoje besplatne verzije programa (za nekomercijalnu,
odnosno uporabu kod kuće u edukacijske svrhe) kao što su primjerice
ACD/ChemSketch 11.0 Freeware koji se može „skinuti“ s web stranice:
http://www.acdlabs.com/download/
MDL ISIS Draw 2.5 http://mdl-isis-draw.software.informer.com/2.5/
Kašnjenje i/ili neizvršavanje zadataka
Kašnjenje se tolerira do 5 minuta, a za vrijeme nastave valja isključiti zvuk na mobitelima i
izbjegavati ulaske i izlaske.
Aktivno sudjelovanje u nastavi, kao i rješavanje domaćih zadaća je obavezno, te će se potpis
uskratiti studentu koji svoje obveze ne izvršava. U slučaju da student ne sudjeluje aktivno u nastavi,
oduzimat će se bodovi koji se dodjeljuju za prisustvovanje predavanjima, odnosno seminarima.
Referati završenih vježbi se moraju predati u slijedećem terminu nakon završene vježbe, a
najkasnije do kraja svih vježbi. Studentu koji kasni s predavanjem referata će se sniziti ocjena tog
referata. Studentu koji nije predao sve referate do kraja turnusne nastave će se uskratiti potpis.
Akademska čestitost
Studenti su dužni poštovati načela akademske čestitosti te se upućuju na dokumente Sveučilišta u
Rijeci: Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci te Etički kodeks za studente.
Studenti se također upućuju na samostalan rad prilikom izrade seminara, domaćih zadaća, pisanja
referata i izvršavanja ostalih obaveza. Preporučuje se kolegijalnost i suradnja s ostalim studentima,
primjerice u smislu zajedničkog učenja, diskusije, prilikom grupnog rada u laboratoriju, ali
korištenje tuđih rezultata kao vlastitih, u bilo kojem obliku, neće se tolerirati, kao ni „prepisivanje“
odgovora na kolokvijima i ispitima.
Kontaktiranje s nastavnikom
U naznačeno vrijeme konzultacija u uredu nastavnika, putem e-pošte i telefonski:
E-mail: naknadno će se objaviti
Tel.: 051/584 556
Informiranje o predmetu
Na mrežnim stranicama Odjela za biotehnologiju (http://www.biotech.uniri.hr/hr/).
Putem e-pošte ili u vrijeme konzultacija s nastavnikom.
Page 15
Organska kemija
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.
15
PRILOG:
Tjedni raspored kolegija Organska kemija – BIL 201 za šk. god. 2013/2014.
Nastava se održava tijekom razdoblja od 25.11.2013 – 20.1.2014, a 1. ispitni rok u tjednu nakon nastave.
Tjedan 1. 25. – 29.11. 2013.
Vrijeme Ponedjeljak
25.11.
Utorak 26.11. Srijeda 27.11. Četvrtak 28.11. Petak 29.11.
8
V, grupe C, D
(8-12)
Praktikum 1 i 2
9 S2, grupe C, D
(9-9:45)
O-268
S4, grupe C, D
(9-9:45)
O-268
10 S2, grupe A, B
(10-10:45)
O-268
S4, grupe A, B
(10-10:45)
O-268
11 S3, grupe A, B
(11-11:45)
O-268
12 S1, grupe A, B
(12-12:45)
O-268
S3, grupe C, D
(12-12:45)
O-268
13 S1, grupe C, D
(13-13:45)
O-268
P, sve grupe
(13-14:15; 14:30-
15:30)
O-030
P, sve grupe
(13-14:15; 14:30-
15:30)
O-030
V, grupe A, B
(13-17)
Praktikum 1 i 2 14
15 P, sve grupe
(15-16:15; 16:30-
17:30)
O-030
P, sve grupe
(15-16:15; 16:30-
17:30)
O-030
16
17
Ukupno dnevno
opterećenje sati 4 (1S, 3P) 4 (1S, 3P) 4 (1S, 3P) 4 (1S, 3P) 4 V
Svekupno tjedno
opterećenje sati 20 sati (12 P, 4 S, 4V)
Tjedan 2. 02. – 06.12. 2013.
Vrijeme Ponedjeljak
2.12.
Utorak 3.12. Srijeda 4.12. Četvrtak 5.12. Petak 6.12.
8
V, grupe A, B
(8-12)
Praktikum 1 i 2
V, grupe A, B
(8-12)
Praktikum 1 i 2
V, grupe A, B
(8-12)
Praktikum 1 i 2
9 P, sve grupe
(9-10:15; 10:30-
11:30)
O-030
P, sve grupe
(9-10:15; 10:30-
11:30)
O-030
10
11
12
13
V, grupe C, D
(13-17)
Praktikum 1 i 2
V, grupe C, D
(13-17)
Praktikum 1 i 2
S5, grupe A, B
(13-13:45)
O-268
S6, grupe C, D
(13-13:45)
O-268
V, grupe C, D
(13-17)
Praktikum 1 i 2 14 S5, grupe C, D
(14-14:45)
O-268
S6, grupe A, B
(14-14:45)
O-268
15
16
17
Ukupno dnevno
opterećenje sati 4 (4V) 4 (4V) 4 (1S, 3P) 4 (1S, 3P) 4 (4V)
Svekupno tjedno
opterećenje sati 20 sati (6 P, 2 S, 12 V)
Page 16
Organska kemija
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.
16
Tjedan 3. 09. - 13.12. 2013.
Vrijeme Ponedjeljak
9.12.
Utorak 10.12. Srijeda 11.12. Četvrtak 12.12. Petak 13.12.
8
V, grupe C, D
(8-12)
Praktikum 1 i 2
V, grupe C, D
(8-12)
Praktikum 1 i 2
9 S8, grupe C, D
(9-9:45)
O-268
10 S8, grupe A, B
(10-10:45)
O-268
S9, grupe C, D
(10-10:45)
O-268
11 P, sve grupe
(11:15-12:45)
O-268
S9, grupe A, B
(11-11:45)
O-268
12 S7, grupe C, D
(12-12:45)
O-268
13 S7, grupe A, B
(13-13:45)
O-268
V, grupe A, B
(13-17)
Praktikum 1 i 2
V, grupe A, B
(13-17)
Praktikum 1 i 2
14 P, sve grupe
(14:30-15:45; 16-
17)
O-030
15 P, sve grupe
(15-16:15; 16:30-
17:30)
O-030 16
17
Ukupno dnevno
opterećenje sati 4 (1S, 3P) 4 (4V) 3 (1S, 2P) 4 (4V) 4 (1S, 3P)
Svekupno tjedno
opterećenje sati 19 sati (8 P, 3 S, 8 V)
Tjedan 4. 16. - 20.12. 2013.
Vrijeme Ponedjeljak
16.12.
Utorak 17.12. Srijeda 18.12. Četvrtak 19.12. Petak 20.12.
8
V, grupe C, D
(8-12)
Praktikum 1 i 2
9
10 P, sve grupe
(10-11:15; 11:30-
12:30)
O-030
P, sve grupe
(10-11:15; 11:30-
12:30)
O-030
11 Prvi međuispit
(P) (11-12)
O-030
12 P, sve grupe
(12-13:15; 13:30-
14:30)
O-030
P, sve grupe
(12-13:15; 13:30-
14:30)
O-030
13
V, grupe A, B
(13-17)
Praktikum 1 i 2
14 S12, grupe A, B
(14-14:45)
O-030
S13, grupe C, D
(14-14:45)
O-268
15 S10, grupe A, B
(15-15:45)
O-030
S11, grupe C, D
(15-15:45)
O-030
S12, grupe C, D
(15-15:45)
O-030
S13, grupe A, B
(15-15:45)
O-268
16 S10, grupe C, D
(15-15:45)
O-030
S11, grupe A, B
(16-16:45)
O-030
17
Ukupno dnevno
opterećenje sati 4 (1S, 3P) 4 (1S, 4P) 4 (1S, 3P) 4 (1S, 3P) 4 (4V)
Svekupno tjedno
opterećenje sati 21 sat (13 P, 4 S, 4 V)
Page 17
Organska kemija
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.
17
Tjedan 5. i 6. – praznici (23.12.2013 – 06.01.2014)
Tjedan 7. 07. - 11.01. 2014.
Vrijeme Utorak 07.01. Srijeda 08.01. Četvrtak 09.01. Petak 10.01 Subota 11.01.
8
V, grupe C, D
(8-12)
Praktikum 1 i 2
V, grupe C, D
(8-12)
Praktikum 1 i 2
V, grupe C, D
(8-12)
Praktikum 1 i 2
9 P, sve grupe
(9-10:30)
O-030 10 P, sve grupe
(10-11:15; 11:30-
12:30)
O-030
11 S15, grupe C, D
(11-11:45)
O-030
12 S15, grupe A, B
(12-12:45)
O-030
13
V, grupe A, B
(13-17)
Praktikum 1 i 2
V, grupe A, B
(13-17)
Praktikum 1 i 2
V, grupe A, B
(13-17)
Praktikum 1 i 2
14 S14, grupe A, B
(14-14:45)
O-030
15 S14, grupe C, D
(15-15:45)
O-030
16
17
Ukupno dnevno
opterećenje sati 4 (4V) 4 (4V) 4 (1S, 3P) 4 (4V) 3 (1S, 2P)
Svekupno tjedno
opterećenje sati 19 sati (5 P, 2 S, 12 V)
Tjedan 8. 13. - 17.01. 2014.
Vrijeme Ponedjeljak13.01. Utorak 14.01. Srijeda 15.01. Četvrtak 16.01. Petak 17.01.
8
V, grupe A, B
(8-12)
Praktikum 1 i 2
V, grupe A, B
(8-12)
Praktikum 1 i 2
V, grupe A, B
(8-12)
Praktikum 1 i 2
Drugi međuispit
(P) (8-9) O-030
V, grupe A, B
(8-12)
Praktikum 1 i 2 9
V, grupe A, B
(9-13)
Praktikum 1 i 2
10
11
12
13
V, grupe C, D
(13-17)
Praktikum 1 i 2
V, grupe C, D
(13-17)
Praktikum 1 i 2
V, grupe C, D
(13-17)
Praktikum 1 i 2
V, grupe C, D
(13:30-17:30)
Praktikum 1 i 2
V, grupe C, D
(13-17)
Praktikum 1 i 2
14
15
16
17
Ukupno dnevno
opterećenje sati 4 (4V) 4 (4V) 4 (4V) 4 (4V) 4 (4V)
Svekupno tjedno
opterećenje sati
21 sat (20 V + 1 P (međuispit))
Tjedan 9. 20. - 24.01. 2014.
Vrijeme Ponedjeljak 20.1 Utorak 21.01. Srijeda 22.01. Četvrtak 23.01. Petak 24.01.
8
Nadoknade
vježbi (8-12)
sve grupe
Popravak
međuispita (8:15-
9:45) O-030
9 1. Ispitni rok –
usmeni dio ispita
(9-15) O-268 10
11
12 1. Ispitni rok –
pismeni dio ispita
(12-14) O-030 13
14
Page 18
Organska kemija
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija ak. g. 2013/2014.
18
Legenda: P – predavanja
S – seminari
V – laboratorijske vježbe
2.ispitni rok – pismeni dio ispita 20. veljače 2014. od 10-12, usmeni dio ispita 21. veljače 2014. (O-030) od 9 -13
sati (O-268)
3. ispitni rok – u srpnju i rujnu (točan datum i prostorija će biti naknadno objavljeni)
Legenda: P – predavanja
S – seminari
V – laboratorijske vježbe
Predavanja i seminari se održavaju u Predavaonicama O-030 i O-268 Odjela za biotehnologiju na Kampusu u Rijeci.
Laboratorijske vježbe se održavaju u Praktikumu 1 i 2 Odjela za biotehnologiju. Grupe A i C će raditi u Praktikumu 1,
grupe B i D u Praktikumu 2. Raspored studenata po grupama A, B, C i D će biti naknadno objavljen.
Predavanja i seminare drži nositelj kolegija, a vježbe nositelj kolegija i asistent(i) (imena će biti naknadno objavljena).