Oprema kočnih sistema sa sabijenim vazduhom za priključna vozila prema 71/320/EWG ematsko predstavljanje i opisivanje kočnih sistema i uređaja sa sabijenim vazduhom 2. izdanje Promene ove publikacije rezervisane su bez prethodnog upozorenja. Nove verzije ćete da pronađete posredstvom uputa INFORM na webovskoj stranici www.wabco-auto.com 8150003413 815 000 341 3 Copyright WABCO 2004 Vehicle Control Systems An American Standard Company Zadrava se pravo na izmene Verzija 002/07.03(hr) Wabcodruck 815 000 341 3
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
�ematsko predstavljanje i opisivanje kočnih sistema i uređaja sa sabijenim vazduhom
2. izdanje
Promene ove publikacije rezervisane su bez prethodnog upozorenja.Nove verzije ćete da pronađete posredstvom uputa INFORM na webovskoj straniciwww.wabco-auto.com
8150003413815 000 341 3
� Copyright WABCO 2004
Vehicle Control SystemsAn American Standard Company
Namena:Regulacija dvovodog prikoličnog kočnog sistema pri aktiviranju kočnog sistema vučnog vozila. Automatska regulacija sile kočenja u zavisnosti od opterečenja vozila preko integrisanog ARSK (ALB)-regulatora. Aktiviranje automatskog kočenja prikolice pri delimičnom ili potpunom gubitku pritiska u napojnom vodu. ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil projektovan je specijalno za poluprikolice sa vi�e osovina.
Način rada:ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil pričvr�ćen je na vozilo i preko polu�ja povezan sa jednom fiksnom tačkom na osovini odnosno opru�nim telom. U neopterećenom stanju je najveće odstojanje između osovine i ARSK (ALB) prikoličnog kočnog ventila, poluga (j ) nalazi se u svom najni�em polo�aju.
Ako se vozilo optereti smanjuje se to odstojanje a poluga (j ) se pomera iz polo�aja prazno u smeru polo�aja puno. U istom smeru sa polugom (j ) podesiva bregasta ploča podi�e podizač ventila (l ) u polo�aj koji uvek odgovara opterećenju.
Sabijen vazduh koji dolazi iz motornog vozila preko spojničke glave �napajanje� dospeva preko priključka 1 i pored prstena sa �lebom (h) ka priključku 1-2 i dalje ka rezervoaru za vazduh na poluprikolici. Istovremeno se kreće klip (k), opterećen napojnim pritiskom, nadole i povlaći ventil (g). Izlaz (n) otvara i izlazi 2 su povezani sa izduvom 3.Pri aktiviranju kočnog sistema motornog vozila sabijen vazduh struji preko spojničke glave �kočnica� i priključka 4 u prostor A i opterećuje klip (b). Klip se kreće nadole, zatvara izlaz (d) i otvara ulaz (p). Regulisan vazduh na priključku 4 dospeva u prostor C ispod membrane (e) i opterećuje aktivnu povr�inu relejnog klipa (f).Sabijen vazduh struji istovremeno preko otvorenog ventila (a) kao i kanala E u prostor B i opterećuje gornju stranu membrane (e). Takvim upravljanjem predpritiskom podi�e se prenos u području delimičnog opterećenja pri malim upravljačkim pritiscima (do max 1,0 bar). Ako upravljački pritisak raste i dalje, klip (r) se kreće na gore nasuprot sili pritisne opruge (s), a ve-ntil (a) zatvara.Usled nastalog pritiska u prostoru C, relejni klip (f) kreće se nadole. Izlaz (n) zatvara a ulaz (m) otvara. Napojni vazduh na priključku 1-2 struji sada preko ulaza (m) u prostor D i dolazi preko priključka 2 ka uključenim pneumatskim kočnim cilindrima. Istovremeno u prostoru D nastaje pritisak, koji deluje na donju stranu relejnog klipa (f). Istovremeno
95
Čim je taj pritisak malo veći nego u prostoru C, relejni klip (f) se kreće na gore i ulaz (m) zatvara.Membrana (e) nale�e pri kretanju klipa (b) nani�e na lepezastu ploču (o) i tako stalno povećava aktivnu povr�inu membrane. Čim se sila, koja u prostoru C deluje na donju stranu membrane, izjednaći sa silom koja deluje na klip (b), klip se kreće na gore. Ulaz (p) se zatvara i postignuto je zatvoreno stanje.
Polo�aj podizača ventila (l), koji je zavisan od polo�aja poluge (j), je merodavan za regulisan kočni pritisak.
Klip (b) sa lepezastom pločom (o) mora da napravi hod koji odgovara podizaču ventila (l), pre nego �to poćne rad ventila (c). Preko tog hoda se menja i aktivna povr�ina membrane (e). U polo�aju punog opterećenja, pritisak regulisan na priključku 4 se reguli�e u prostoru C u odnosu 1 : 1. Pri tome je relejni klip (f) opterećen punim pritiskom i dr�i ulaz (m) stalno otvoren i nevr�i se regulacija upravljačkog kočnog pritiska.
Pri aktiviranju kočnog sistema motornog vozila, i sa tim povezanog priključka 4, pokreće se relejni klip (f) zbog pritiska na priključcima 2
Priključci 2 pomeraju se u gornji granični polo�aj. Izlazi (d i n) otvaraju pa sabijen vazduh na priključcima 2 kao i u prostoru C izlazi preko izduva 3 u atmosferu.
Automatsko kočenje pri odvajanju prikolice ili pri pucanju napojnog voda, priključak 1 se prazni a klip (k) se s gornje strane rasterećuje od pritiska. Zbog pritiska napajanja iz rezervoara, klip (k) se kreće na gore. Ventil (g) zatvara izlaz (n). Klip (k) se podi�e pri daljem kretanju sa ventila (g) i otvara ulaz (m). Pritisak iz rezervoara dospeva preko priključaka 2 ka kočnim cilindrima. Pri pucanju kočnog voda automatsko kočenje se aktivira kao �to je prethodno opisano, po�to se pritisak gubi u napojnom vodu u vezi sa prikoličnim upravljačkim ventilom preko defektnog kočnog voda, ukoliko vučno vozilo koči.
Odr�avanje:Specijalno odr�avanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno.
Preporuka za ugradnju: ARSK (ALB) prikolični kočni ventil ugrađuje se vertikalno, tako da je izduv okrenut na dole. Za pričvr�ćivanje se koriste navojne čivije na gornjoj strani kući�ta. U specijalnom slučaju se umesto poluge mo�e koristiti opru�no telo 433 306 003 0. Za dobijanje du�ine poluge L povlači se odgovarajuća prava od skale odnosa regulacije ( npr. 2,8) ka skali ugiba f (npr. 30). Produ�enje te prave seće skalu �du�ina poluge� L na 140 mm. Nomograme mo�ete da poručite pod brojem 475 710 902 3 preko na�eg odeljenja AM-M4.
Automatski regulator sile kočenja475 7134.Namena:Automatsko regulisanje sile kočenja kočnih cilindara sa sabijenim vazduhom u zavisnosti od opterećenja vozila.
Način rada:Regulator sile kočenja pričvr�ćen je za okvir vozila i upravlja se preko u�eta vezanog za zateznu oprugu na osovini. U neopterećenom stanju je najveće odstojanje između osovine i regulatora sile kočenja, poluga (f) nalazi se u polo�aju kočnog pritiska na prazno. Sa opterećenjem vozila odstojanje se smanjuje i poluga (f) se iz polo�aja prazno kreće u smeru puno. Bregasta ploča (g) upravljana polugom (f) pokreće podizač ventila (i) u odgovarajuću poziciju u zavisnosti od opterećenja.Regulisan pritisak iz prikoličnog kočnog ventila struji preko priključka 1 u prostor A i opterećuje klip (b).
On se kreće nani�e, zatvara izlaz (c) i otvara izlaz (k). Sabijen vazduh dospeva sada u prostor E ispod membrane (d) kao i preko priključka 2 i naknadno uključenih kočnih cilindara. Sabijen vazduh struji istovremeno preko otvorenog ventila (a) kao i kanala B u prostor D i opterećuje gornju stranu membrane (e). Tom redukcijom pritiska se podi�e prenosni odnos u području delimičnog opterećenja pri malim upravljačkim pritiscima.
Ako upravljački pritisak i dalje raste, klip (l) kreće se na gore nasuprot dejstvu sile pritisne opruge (m) i ventil (a) zatvara.
Za vreme kretanja klipa (b) na dole membrana (d) se odvaja od prisutne povr�ine naleganja i u povečanoj meri nale�e na lepezasti deo klipa (b). Aktivna povr�ina membrane se tako stalno povećava, dok ne nadma�i povr�inu gornje strane klipa. Zbog toga se klip (b) ponovo podi�e i ulaz (k) zatvara. Postignuto je krajnje stanje. (Samo u opterećenju puno �1:1�, ulaz (k) ostaje otvoren). Merni pritisak tada pri opterćenom vozilu u kočnim cilindrima odgovara regulisanom pritisku iz prikoličnog kočnog ventila u regulatoru sile kočenja; pri delimičnom opterečenju i u neopterećenom stanju vozila podnosio je taj pritisak nasuprot tome vi�e ili manje jaku redukciju.Pri padu kočnog pritiska klip (b) se usled pritiska u prostoru E kreće na gore. Izlaz (c) otvara i sabijen vazduh izlazi iznad podizača ventila (i) i izduva 3 u atmosferu.
Pri svakom procesu kočenja sabijen vazduh struji preko kanala C u prostor F i opterećuje zaptivni prsten (e). On se upresuje nasuprot podizaču ventila (i) i pri kočnom pritisku > 0,8 bar nastaje mehanički spoj između podizača ventila (i) i kući�ta. Prenosni odnos regulatora sile kočenja se time blokira i opstaje i tada, ako se odstojanje između osovine i �asije i dalje menja. Te promene puta preuzima zatezna opruga (h) na osovini. Integrisana torziona opruga u regulatoru omogučava, da podizač ventila (i) pri lomu poluge pređe u stanje punog opterečenja.
99
Tehnički podaci:Porud�beni broj 475 713 500 0 475 713 501 0Radni pritisak max. 10 barOdnos regulacije max. 8 : 1
Nazivni prečnik O 10 mmPotreban moment pode�avanja M1 2 Nm (p1 = 0 bar)Dozvoljen moment pode�avanja M2 max. 20 Nm
Regulacioni hod � = 20° � = 33°
Dozvoljen medijum VazduhTermičko područje primene - 40°C do + 80°C
Te�ina 1.8 kg
Varijanta 500
Varijanta 501
Automatski regulator sile kočenja 475 713 4.
Steuerdruck p1 in bar0 1 2 3 4 5 6 7 8
8
7
6
5
4
3
2
1
Au
sges
teu
erte
r D
ruck
p2
in b
ar
-50 -30 -10 0 20 40 60 80
8
7
6
5
4
3
2
1
Au
sges
teu
erte
r D
ruck
p2
in b
ar
Hebelweg α in Grad
0,5 + 0,15
α = 20˚
α = -50˚
α = 0˚
1:1
1:8
p1 = 7,5 bar
Steuerdruck p1 in bar0 1 2 3 4 5 6 7 8
8
7
6
5
4
3
2
1
Au
sges
teu
erte
r D
ruck
p2
in b
ar
-50 -30 -10 0 20 40 60 80
8
7
6
5
4
3
2
1
Au
sges
teu
erte
r D
ruck
p2
in b
ar
Hebelweg α in Grad
0,5 + 0,15
α = 33˚
α = 0˚
1:1
1:8
p1 = 7,5 bar
Reg
ulis
an p
ritis
ak p
2 u
bar
Reg
ulis
an p
ritis
ak p
2 u
bar
Reg
ulis
an p
ritis
ak p
2 u
bar
Reg
ulis
an p
ritis
ak p
2 u
bar
Ulazni pritisak p1 u bar
Ulazni pritisak p1 u bar
Put poluge � u stepenima
Put poluge � u stepenima
100
nacrtan: 475 713 500 0
Navoji cevnih priključaka:1/4 = M 22x1,5 - 13 dug
2 = M 16x1,5 - 12 dug
Oznake priključaka1/4 = Dovod energije
2 = Odvod energije3 = pra�njenje
Graničnik pri lomu poluge
Hod van regulacionog područja
Graničnik
Regulacija
Preporuka za ugradnju: Pomoću nomograma dobija se potrebna du�ina poluge ARSK- regulatora i pode�ava se na uređaju. Pomoću čivije ø 3 mm pode�ava se kočni pritisak na prazno pri određenom ulaznom pritisku (npr. 6 bar) i fiksira se vijkom OK 10. Pre svake izmene na ARSK � regulatoru ( du�i- na u�eta, polo�aj poluge itd. ) ARSK � regulator mora da bude bez pritiska.
Posle ugradnje ARSK � regulatora u vozilo (prazno), ugradnji opru�nog tela na telo osovine � opruga opru�nog tela mora za vreme ugradnje da se prednategne pomoću vijka za oko 15 mm � sna�no povući i uklje�titi spojno u�e
(du�ina u�eta min 50 mm, max 450 mm) i ono mora da visi vertikalno ispod steznog komada na polugi. Ako se sada čivija udalji od pomoći za pode�avanje i ARSK-regulator ponovo optereti ulaznim pritiskom, onda on mora da reguli�e kočni pritisak u neopterećenom stanju. Male korekcije tog kočnog pritiska mogu se vr�iti uvrtanjem ili odvrtanjem vijka za pričvr�ćivanje (max 5 mm). Ako kočni pritisak u neopterećenom stanju odgovara opru�no telo se prednapregne ili podigne za iznos ugiba prikolice (razlika puta puno - prazno). Pri ponovnom punjenju ARSK- regulatora on mora da reguli�e upravljački pritisak. Ako je regulisan
Automatski regulator sile kočenja475 7134.Ugradbene mere:
101
Nomogram zaARSK-regulator 475 713 500 0
pritisak manji od ulaznog pritiska, onda je poluga predugačka ili je ugib premali. Ako je regulisan pritisak jednak ulaznom pritisku, poluga je spu�tena za oko 10 % ugiba u smeru
prazno. Regulisan pritisak mora da bude manji, od ulaznog pritiska. Ako nije manji, onda je poluga ARSK-regulatora prekratka ili je ugib preveliki.
Automatski regulator sile kočenja 475 713 4.
Nomogram zaARSK-regulator 475 713 501 0
PulPreg
PulPreg
Odnos regulacije
Ugib f u mm
Du�ina poluge L u mm
Odnos regulacije
Ugib f u mm
Du�ina poluge L u mm
102
Automatski regulator sile kočenja475 7144.
Namena:Automatska regulacija kočnog pritiska u kočnim cilindrima sa sabijenim vazduhom na osovinama sa vazdu�nim ogibljenjem (osovinski agregati) u zavisnosti od upravljačkog pritiska vazdu�nih jastuka.
Način rada:ARSK-regulator pričvr�ćuje se na okvir vozila sa izduvom 3 okrenutim na dole. Priključci 41 i 42 povezani su sa vazdu�nim jastucima na levoj i desnoj strani vozila. Komprimovani vazduh (upravljački pritisak), koji struji iz vazdu�nih mehova deluje na klipove (m i k). U zavisnosti od pritiska vazduha - on odgovara stanju opterećenja - potiskuje se čaura za vođenje (i) razvodnom bregastom pločom (h), koja se nalazi na njoj, nasuprot dejstva opruge (z) i pode�ava se na regulacioni polo�aj koji odgovara stanju opterećenja.
Pri aktiviranju kočnog sistema sa sabijenim vazduhom, struji vazduh pod pritiskom regulisan iz prikoličnog kočnog ventila preko priključka 1 u prostor A i opterećuje klip (d). On se
kreće nani�e, zatvara izlaz (e) i otvara ulaz (c). Sabujen vazduh dolazi sada u prostor B ispod membrane (f) kao i priključka 2 ka priključenim pneumatskim kočnim cilindrima.Istovremeno sabijen vazduh struji preko otvorenog ventila (b) kao i kanala F u prostor C i opterećuje membranu (f). Tom redukcijom pritiska se podi�e prenosni odnos u području delimičnog opterećenja pri malim upravljačkim pritiscima. Ako upravljački pritisak i dalje raste klip (a) se kreće na gore nasuprot dejstvu sile opruge (s) i ventil (b) zatvara.Za vreme kretanja klipa (d) nani�e podi�e se membrana (f) sa podloge u regulatoru i u sve većoj meri nale�e na lepezasti deo klipa (d). Aktivna povr�ina membrane sa donje strane membrane (f) se tako stalno povečava, dok se sile sa gornje i donje strane klipa ne izjednače sa silama sa donje strane membrane. Otuda se klip (d) ponovo podi�e i zatvara ulaz (c). Postignuto je krajnje stanje. (Samo pri punom opterećenju ostaje otvoren ulaz (c) ). Izmereni pritisak u kočnim cilindrima odgovara tada stanju opterećenja i
regulisanom pritisku iz motornog vozila odnosno prikoličnog kočnog ventila.Pri opadanju kočnog pritiska (otpu�tanje kočnice), klip (d) se usled pritiska u prostoru B kreće na gore. Otvara se oduv (e) i komprimovani vazduh be�i kroz podizač ventila (r) i izduv 3 u atmosferu. Pri svakom kočenju, sabijen vazduh struji preko kanala D u prostor E i opterećuje gumeni fazonski elemenat (p). On se potiskuje prema podizaću ventila (r) i pri svakom kočnom pritisku > 0,8 bar nastaje dinamička veza između podizača ventila (r) i kući�ta. Prenosni odnos regulatora je time blokiran i opstaje i pri dinamičkoj preraspodeli opterećenja na osovini za vreme procesa kočenja. Ako bi se u području delimičnog opterećenja povećao pritisak vazdu�nog jastuka valjčić (g) se pritiskuje prema oprugi (o). Podizač (r) ostaje u regulacionom polo�aju kao �to je bio na početku kočenja.Za kontrolu ARSK-regulatora na priključak 43 se pričvr�ćuje kontrolno crevo. Navrtanjem se klip (n) pritiska u kući�te pa je time prekinuta veza priključaka 41 i 42 ka klipovima (m i
103
k). Istovremeno se stvara pneumatski spoj od priključka 43 ka klipovima (m i k). U tom stanju se ARSK-regulator pritiska postavlja u
regulacioni polo�aj shodno pritisku vazduha u kontrolnom crevu.
Tehnički podaci:
Varijanta 500
Varijanta 509
Varijanta 510
Porud�beni broj 475 714 500 0 475 714 509 0 475 714 510 0 475 714 511 0Radni pritisak p 1 max. 10 bar
Odnos regulacije max. 8 : 1
Upravljački pritisak 41,42 max. 12 barDozvoljen medijum Vazduh
Termičko područje primene - 40°C do + 80°C
Te�ina 1.8 kg
Automatski regulator sile kočenja 475 714 4.
2
8
6
4
2
0 4 6 8
8
6
4
2
0 2 6 80,5+0,15
p41
p42= 0,7 bar
p41
p42= 3,8 bar
p2 (
bar)
p1 (bar)
Eingesteuerter Druck p41 = p42 (bar)
Steuerdruck
Au
sges
teu
erte
r D
ruck
p2
(bar
)
0,7 3,8
p1=6 barp41
p42= 2 bar
1:8
2
8
6
4
2
0 4 6 8
8
6
4
2
0 2 6 8
p41
p42= 0,7 bar
p41
p42= 4,7 bar
p2 (
bar)
p1 (bar)
Eingesteuerter Druck p41 = p42 (bar)
Steuerdruck
Au
sges
teu
erte
r D
ruck
p2
(bar
)
0,7 4,7
p1=6,5 bar
p41
p42= 2 bar
1:8
40,5+0,15
2
8
6
4
2
0 4 6 8
8
6
4
2
0 2 6 8
p41
p42= 0,4 bar
p41
p42= 3,6 bar
p2 (
bar)
p1 (bar)
Eingesteuerter Druck p41 = p42 (bar)
Steuerdruck
Au
sges
teu
erte
r D
ruck
p2
(bar
)
0,4 3,6
p1=6,5 barp41
p42= 2 bar
1:8
40,5+0,15
Ulazni pritisak Upravljački pritisak
Reg
ulis
an p
ritis
ak
Ulazni pritisak Upravljački pritisak
Reg
ulis
an p
ritis
ak
Ulazni pritisak Upravljački pritisak
Reg
ulis
an p
ritis
ak
104
nacrtan: 475 714 500 0
Navoji cevnih priključaka:1/4 = M 22x1,5 - 13 dug
2 = M 16x1,5 - 12 dug41,42 = M 12x1,5 - 10 dug
Oznake priključaka1/4 = Dovod energije
2 = Odvod energije3 = pra�njenje
41,42 = Upravljački priključak43 = Priključak za testiranje
*) Uputstvo: Pri pra�njenju uređaja vazduh mo�e da izađe na zaptivne povr�ine.
Ugradbene mere:
Automatski regulator sile kočenja475 7144.Varijanta 511
2
8
6
4
2
0 4 6 8
8
6
4
2
0 2 8
p41
p42= 0,7 bar
p41
p42= 6,1 bar
p2 (
bar)
p1 (bar)
Eingesteuerter Druck p41 = p42 (bar)
SteuerdruckA
usg
este
uer
ter
Dru
ck
p2
(bar
)
0,7 6,1
p1=6,5 bar
p41
p42= 2 bar
1:8
40,5+0,15
Ulazni pritisak Upravljački pritisakR
egul
isan
prit
isak
105
Opis nomograma I i II za pode�avanje ARSK-regulatora 475 714 500 0Uputstvo za pode�avanje:
1. Određivanje pritisne opruge i du�ine pode�avanja L1
Potrebne vrednosti za pode�avanje:
ppul (p1) = 6,5 barpjast. praz. = 0,2 barpjast. puno = 4,1 barpreg = p2 praz. = 1,75 bar
1.1. Odnos regulacije se izračunava kao �to sledi:
1.2. Odnos regulacije se unosi u nomogram I i II (tč. A). Dodatno se markira u nomogramu I razlika pritiska u vazd. jastuku(pjast. puno -pjast. praz)
- ovde 3,9 bar - (tč. B). Ako se tačke A i B međusobno pove�u, dobija se u tački preseka sa karakteristikom opruge tačka C. Odatle se mo�e očitati
du�ina opruge L1 (slobodno opru�ena) i opruge koja se koristi.
1.3. U nomogramu II se unosi samo du�ina opruge L1 (tč. D) i primenjene opruge du�ine L1 (tč. E). Posle uno�enja pritiska vazdu�nog jastuka za prazno vozilo (tč. F), tačke A-D i E-F se međusobno spajaju i preko D i E se produ�avaju ka pomoćnim linijama 1 i 2. Tačke G i H nastale na taj način se međusobno povezuju. U tački preseka sa pomoćnim pravama dobija se tč. J, na kojoj se mo�e očitati potreban broj distancera i du�ina vijka L2.Vrednosti dobijene pomoću nomograma su orjentacione i moraju se po potrebi korigovati.
2. Pode�avanje ARSK-regulatora:
Pa�nja:Pre svakog pode�avanja na vijku i na pritisku p4 priključak 1 mora biti bez pritiska, po�to se inače na osnovu integrisane statike ARSK-regulator ne mo�e podesiti na potrebne vrednosti.
Uputstvo:Zbog tolerancija izrade i histerezisa uputno je posle svakog pode�avanja pritiske (p1 i p41/42) uvek ponovo podesiti polazeći od 0 bar, ukoliko ni�ta drugo nije navedeno.
2.1. Po�to su u ARSK-regulator ugrađeni ispravna opruga sa stegom X (mera L1 pode�ena) i jedan broj distancera N, vijak 2 (L2) uvrnuti toliko dok se ne oseti primetan otpor.
2.2. Podesiti granični vijak za neopterećeno stanje.
Posle punjenja p1 sa proračunskim pritiskom (ovde 6,5 bar) ARSK-regulator mora da reguli�e kočni pritisak za neopterečeno stanje (ovde 1,75 � 0,1 bar) na priključku 2. Ako je kočni pritisak za neopt. stanje previsok granični vijak W (L3) za neopterečeno stanje odviti. Ako je kočni pritisak za neopter. stanje prenizak vijak zaviti.
Sniziti kočni pritisak u neopterečenom stanju =vijak odviti
Povečati kočni pritisak u neopterečenom stanju =vijak zaviti
Granični vijak za neopterečeno stanje W ne odvijati previ�e (do max 23 mm).
Automatski regulator sile kočenja475 7144.2.3. Pode�avanje kočnog pritiska
bez opterećenja.Posle punjenja priključaka 41 i 42 pritiskom iz vazdu�nog jastuka bez opterećenja + 0,2 bar (ovde 0,4 bar) i piključka 1 sa proračunskim pritiskom, ARSK-regulator mora da reguli�e pritisak veći za 0,2 bar od pritiska u neopterećenom stanju sa tolerancijom od ± 0,1 bar (ovde 1,95 ± 0,1).
Ako je pritisak prenizak, vijak 2 odvrnuti; ako je pritisak previsok vijak 2 zavrnuti. Vijak 2 osigurati kontra navrtkom!
Vijak 2 zavrnuti = sniziti pritisak
Vijak 2 odvrnuti = povećati pritisak
2.4. Podesiti kočni pritisak za opterećeno vozilo.
2.4.1 Posle punjenja priključaka 41 i 42 sa pritiskom vazdu�nog jastuka u opterećenom stanju 0,1 bar (ovde 4,0 bar) ARSK-regulator mora da reguli�e ulazni pritisak -0,3 bar sa tolerancijom od ± 0,2 bar (ovde 6,2 ± 0,2 bar).
Ako je regulisan (izlazni) pritisak suvi�e nizak:
Odrediti �p (razlika pritisaka između zadate i stvarne vrednosti).
Ulazni pritisak spustiti na 0 bar.Pritisak vazdu�nog balona sniziti na 0 bar i povećati na vrednost za prazno vozilo + 0,2 bar (ovde 0,4 bar). Vijak 2 odvrnuti (�p = 0,1 bar � 3 mm). Opru�nu stegu odvrtati dok se ne postigne zadata vrednost (ovde 1,95 ± 0,1 bar).
Ispitivanje 2.4.1 ponoviti!
Ako je regulisan pritisak suvi�e visok:
Odrediti �p!Ulazni pritisak spustiti na 0 bar.Pritisak vazdu�nog balona sniziti na 0 bar i povećati na vrednost za prazno vozilo + 0,2 bar (ovde 0,4 bar).Vijak 2 zavrnuti (� p = 0,1 bar � 3 mm). Opru�nu stegu zavrtati dok se ne postigne zadata vrednost (ovde 1,95 ± 0,1 bar).
Ispitivanje 2.4.1 ponoviti!
2.5. Posle pode�avanja ALB-regulatora sve ispitne tačke jo� jedanput aktivirati.
2.6. Kontra navrtke na vijcima W i 2 pritegnuti zadatim obrtnim momentom (8 + 2 Nm).
2.7. Upisati podatke na ALB-tablici, porud�beni broj tablice 899 144 631 4, i pričvrstiti je na vozilo.
107
Nomogram Iza određivanje pritisne opruge kao i du�ine opruge L1
Nomogram IIZa određivanje du�ine pode�avanja vijka L2 i distantnog komada N kao i L3
Automatski regulator sile kočenja 475 714 4.
Odnos regulacije i = pulazpreg
(�ica Ø 4 mm) pritisna opruga 896 512 360 4
(�ica Ø 3,2 mm) pritisna opruga 896 512 370 4
vijak 2
distantni komad
Vazdu�ni jastuk - razlika pritisakaprazno - puno �pL u bar
Odnos regulacije i = pulazpreg
Gra
ničn
i vija
k ne
opte
reće
nog
stan
ja (
w )
L 3 u
mm
Du�ina opruge L1 u mm
Pomoćna linija 1
Broj distantnih komada
Pomoćna linija 2
Du�ina vijka L2 u mm
Pritisna opruga 896 512 360 4
Pritisna opruga 896 512 370 4
Pritisak u vazdu�nomjastuku u neopterećenom stanju p41 / p42 u bar
Du�ina opruge L1 u mm
108
ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil475 7154.
Namena:Regulacija dvovodog prikoličnog kočnog sistema pri aktiviranju kočnog sistema vučnog vozila.Automatska regulacija kočne sile preko integrisanog ARSK-regulatora u zavisnosti od stanja opterećenja vozila, a time od upravljačkog pritiska vazdu�nih jastuka. Aktiviranje automatskog kočenja prikolice pri delimičnom ili potpunom gubitku pritiska u napojnom vodu.ARSK-prikolični kočni ventil projektovan je specijalno za vazdu�no ogibljene poluprikolice sa vi�e osovina.
Način rada:ARSK-prikolični kočni ventil pričvr�ćuje se na okvir vozila sa izduvom 3 okrenutim na dole. Priključci 41 i 42 povezani su sa vazdu�nim jastucima na levoj i desnoj strani vozila.Pritisak vazduha (upravljački pritisak) iz vazdu�nih jastuka deluje na klip (p i o). U zavisnosti od upravljačkog pritiska - on odgovara opterećenju - potiskuje se čaura vođice (n) sa razvodnom bregastom pločom na njoj nasuprot dejstva opruge (m) i postavlja se u regulacioni polo�aj koji odgovara
stanju opterećenja.Sabijen vazduh koji dolazi iz motornog vozila preko spojničke glave �napajanje� dospeva preko priključka 1 pored prstena sa �lebom (h) ka priključku 1-2 i dalje ka rezervoaru za vazduh poluprikolice. Istovremeno se klip (r), opterećen napojnim vazduhom, kreće nadole i povlači ventil (g). Izlaz (t) otvara i priključci 2 su povezani sa izduvom 3.
Pri aktiviranju kočnog sistema motornog vozila sabijen vazduh struji preko spojničke glave �kočnica� i priključka 4 u prostor A i opterečuje klip (b). On se kreće nani�e, zatvara izlaz (d) i otvara ulaz (v). Regulisan vazduh na priključku 4 dospeva u prostor C ispod membrane (e) i opterećuje aktivnu povr�inu relejnog klipa (f).Sabijen vazduh struji istovremeno preko otvorenog ventila (a) kao i kanala G u prostor B i opterećuje gornju stranu membrane (e). Takvim upravljanjem predpritiskom podi�e se prenos u području delimičnog opterećenja pri malim upravljačkim pritiscima (do max 1,0 bar). Ako upravljački pritisak raste i dalje, klip (w) se kreće navi�e nasuprot dejstva sile opruge (x) i ventil (a) zatvara.
109
Usled nastalog pritiska u prostoru C, relejni klip (f) kreće se nadole. Izlaz (t) zatvara a ulaz (s) otvara. Napojni vazduh na priključku 1-2 struji sada u prostor D i preko priključaka 2 dospeva ka priključenim kočnim cilindrima sa sabijenim vazduhom.U prostoru D nastaje pritom pritisak, koji deluje na donju stranu relejnog klipa (f). Čim je taj pritisak ne�to veći od onog u prostoru C, relejni klip (f) se kreće na gore i ulaz (s) zatvara.Membrana (e) nale�e pri kretanju klipa (b) nani�e na lepezastu ploču (u) i tako stalno povećava aktivnu povr�inu membrane. Čim se sila, koja u prostoru C deluje na donju stranu membrane, izjednaći sa silom koja deluje na klip (b), klip se kreće na gore. Ulaz (v) se zatvara i postignut je zaprečni polo�aj.Polo�aj podizača ventila (i), koji je zavisan od polo�aja čaure vođice (n), je merodavan za regulisan kočni pritisak. Klip (b) sa lepezastom pločom (u) mora da napravi odgovarajući hod u skladu sa polo�aja podizača ventila (i), pre nego �to počne delovanje ventila (c). Preko tog hoda se menja i aktivna povr�ina membrane (e). U polo�aju punog opterećenja, pritisak regulisan na priključku 4 se reguli�e u prostoru C u odnosu 1 : 1. Pri opterećenju relejnog klipa (f) punim pritiskom on dr�i ulaz (s) stalno otvorenim i ne odr�ava se regulacija regulisanog kočnog pritiska.
Pri otkočivanju kočnog sistema motornog vozila i pra�njenja priključka 4 u vezi s tim, relejni klip (f) se usled pritiska u priključcima 2 kreće u svoj gornji krajnji polo�aj. Priključci (d i t) otvaraju a sabijen vazduh na priključcima 2 kao i u prostoru C izlazi preko izduva 3 u atmosferu.
Pri svakom kočenju, sabijen vazduh struji preko kanala F u prostor E i opterećuje gumeni fazonski elemenat (k). On se sabija prema podizaču ventila (i) i pri svakom kočnom pritisku > 0,8 bar nastaje prianjajući spoj između podizača ventila (i) i kući�ta. Prenosni odnos regulatora je time blokiran i opstaje i pri dinamičkoj preraspodeli opterećenja na osovini za vreme procesa kočenja. Ako se u području delimičnog opterećenja povećava pritisak u vazdu�nom jastuku, valjčić (l) se potiskuje prema oprugi (j). Podizač (i) ostaje u regulacionom polo�aju, kao �to je i bio pri uvođenju kočenja. Za kontrolu ARSK-regulatora na priključak 43 se pričvrsti kontrolno crevo. Prilikom zavrtanja klip (q) se potiskuje u kući�te i time se prekida veza priključaka 41 i 42 ka klipovima (p i o). Istovremeno se stvara pneumatska veza od priključka 43 ka klipu. U tom stanju se ARSK-regulator pritiska postavlja u regulacioni polo�aj shodno pritisku vazduha u kontrolnom crevu.
Automatsko kočenje: Pri odvajanju prikolice ili pri pucanju napojnog voda, priključak 1 se prazni i klip (r) se rasterećuje od pritiska sa gornje strane. Zbog napojnog pritiska vazduha iz rezervoara na priključku 1-2, klip (r) se kreće nagore, a ventil (g) zatvara izlaz (t). Klip (r) se pri svom daljem kretanju na gore podi�e sa ventila (g) i otvara izlaz (s). Pritisak iz rezervoara dolazi sada preko priključaka 2 ka kočnim cilindrima.
41,42 = Upravljački priključak43 = Priključak za testiranje
Ugradbene mere:
ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil 475 715 4.
2
8
6
4
2
0 4 6 8
8
6
4
2
0 2 6 80,5+0,15
p41
p42= 0,4 bar
p41
p42= 5 bar
p2 (
bar)
p4 (bar)
Eingesteuerter Druck p41 = p42 (bar)
Steuerdruck
Au
sges
teu
erte
r D
ruck
p2
(bar
)
0,4
p41
p42= 3 bar
4
p4, p1= 6,5 bar
Varijanta 517
2
8
6
4
2
0 4 6 8
8
6
4
2
0 2 6 80,5+0,15
p41
p42= 0,3 bar
p41
p42= 4,9 bar
p2 (
bar)
p4 (bar)
Eingesteuerter Druck p41 = p42 (bar)
Steuerdruck
Au
sges
teu
erte
r D
ruck
p2
(bar
)
0,3 4,9
p41
p42= 3 bar
4
p4, p1= 6,5 bar
Varijanta 518
2
8
6
4
2
0 4 6 8
8
6
4
2
0 2 6 80,5+0,15
p41
p42= 0,25
p41
p42= 4 bar
p2 (
bar)
p4 (bar)
Eingesteuerter Druck p41 = p42 (bar)
Steuerdruck
Au
sges
teu
erte
r D
ruck
p2
(bar
)
0,25
p41
p42= 3 bar
4
p4, p1= 6,5 bar
Varijanta 519
Ulazni pritisak
Reg
ulis
an p
ritis
ak
Upravljački pritisakUlazni pritisak
Reg
ulis
an p
ritis
ak
Upravljački pritisak
Ulazni pritisak
Reg
ulis
an p
ritis
ak
Upravljački pritisak
112
2. Pode�avanje ARSK-prikoličnog kočnog ventila:
Pa�nja:Pre svakog pode�avanja na vijku i na pritisku p41/p42 priključak 4 mora biti bez pritiska, po�to se inaće na osnovu integrisane statike ARSK-prikolični kočni ventil 475 715 0 ne mo�e da se namesti na zahtevane vrednosti.
Uputstvo:Zbog tolerancija izrade i histerezisa uputno je posle svakog pode�avanja pritiske (p4 i p41/42) uvek ponovo podesiti polazeći od 0 bar, ukoliko ni�ta drugo nije navedeno.
2.1. Po�to su u ARSK-prikolični kočni ventil ugrađeni ispravna
opruga sa stegom X (mera L1 pode�ena) i jedan broj distancera N, vijak 2 uvrnuti toliko dok se ne oseti primetan otpor.
2.2. Podesiti granični vijak za neopterećeno stanje.Posle punjenja p4 sa proračunskim pritiskom (ovde 6,5 bar) ARSK-prikolični kočni ventil mora da reguli�e kočni pritisak za neopterečeno stanje (ovde 1,75 ± 0,1 bar) na priključku 2. Ako je kočni pritisak za neopt. stanje previsok granični vijak W (L3) za neopterečeno stanje odviti. Ako je kočni pritisak za neopter. stanje prenizak vijak zaviti.
ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil475 7154.Opis nomograma I i II za pode�avanje kočionog ventila AZR priključnog vozila 475 715 5 . . 0Uputstvo za pode�avanje:
Potrebne vrednosti za pode�avanje:
ppul (p1) = 6,5 barpjast. praz. = 0,2 barpjast. puno = 4,1 barpreg = p2 praz. = 1,75 bar
1.1. Odnos regulacije se izračunava kao �to sledi:
1.2. Odnos regulacije se unosi u nomogram I i II (tč. A). Dodatno se markira u nomogramu I razlika pritiska u vazd. jastuku(pjast. puno -pjast. praz)
- ovde 3,9 bar - (tč. B). Ako se tačke A i B međusobno pove�u, dobija se u tački preseka sa karakteristikom opruge tačka
C. Odatle se mo�e očitati du�ina opruge L1 (slobodno opru�ena) i opruge koja se koristi.
1.3. U nomogramu II se unosi samo du�ina opruge L1 (tč. D) i primenjene opruge du�ine L1 (tč. E). Posle uno�enja pritiska vazdu�nog jastuka za prazno vozilo (tč. F), tačke A-D i E-F se međusobno spajaju i preko D i E se produ�avaju ka pomoćnim linijama 1 i 2. Tačke G i H nastale na taj način se međusobno povezuju. U tački preseka sa pomoćnim pravama dobija se tč. J, na kojoj se mo�e očitati potreban broj distancera i du�ina vijka L2.Vrednosti dobijene pomoću nomograma su orjentacione i moraju se po potrebi korigovati.
1. Određivanje pritisne opruge, du�ine za pode�avanje L1 i broja distantnih komada
113
Sniziti kočni pritisak u neopterečenom stanju =vijak odviti
Povečati kočni pritisak u neopterečenom stanju =vijak zaviti
Zavrtanj polo�aja mirovanja W nemojte da odvrnete odvi�e (maks. 23 mm).
2.3. Pode�avanje kočnog pritiska bez opterećenja.Posle punjenja priključaka 41 i 42 pritiskom iz vazdu�nog jastuka bez opterećenja + 0,2 bar (ovde 0,4 bar) i piključka 1 sa proračunskim pritiskom, ARSK-prikolični kočni ventil mora da reguli�e pritisak veći za 0,2 bar od pritiska u neopterećenom stanju sa tolerancijom od ± 0,1 bar (ovde 1,95 ± 0,1).
Ako je pritisak prenizak, vijak 2 odvrnuti; ako je pritisak previsok vijak 2 zavrnuti. Vijak 2 osigurati kontra navrtkom!
Vijak 2 zavrnuti = sniziti pritisak
Vijak 2 odvrnuti = povećati pritisak
2.4. Podesiti kočni pritisak za opterećeno vozilo.
2.4.1 Posle punjenja priključaka 41 i 42 sa pritiskom vazdu�nog jastuka u opterećenom stanju 0,1 bar (ovde 4,0 bar) ARSK-prikolični kočni ventil mora da reguli�e ulazni pritisak-0,3 bar sa tolerancijom od ± 0,2 bar (ovde 6,2 ± 0,2 bar).
Ako je regulisan (izlazni) pritisak suvi�e nizak:
Odrediti �p (razlika pritisaka između zadate i stvarne vrednosti).
Ulazni pritisak spustiti na 0 bar.Pritisak vazdu�nog balona sniziti na 0 bar i povećati na vrednost za prazno vozilo + 0,2 bar (ovde 0,4 bar). Vijak 2 odvrnuti (�p = 0,1 bar = 3 mm). Opru�nu stegu odvrtati dok se ne postigne zadata vrednost (ovde 1,95 ± 0,1 bar).
Ispitivanje 2.4.1 ponoviti!
Ako je regulisan pritisak suvi�e visok:
Odrediti �p!
Ulazni pritisak spustiti na 0 bar.Pritisak vazdu�nog balona sniziti na 0 bar i povećati na vrednost za prazno vozilo + 0,2 bar (ovde 0,4 bar).Vijak 2 zavrnuti (� p = 0,1 bar = 3 mm).Opru�nu stegu zavrtati dok se ne postigne zadata vrednost (ovde 1,95 ± 0,1 bar).
Ispitivanje 2.4.1 ponoviti!
2.5. Posle pode�avanja ALB-regulatora sve ispitne tačke jo� jedanput pobuditi.
2.6. Kontranavrtke na vijcima W i 2 pritegnuti zadatim obrtnim momentom (8 + 2 Nm).
2.7. Upisati podatke na ALB-tablici, porud�beni broj tablice 899 144 631 4, i pričvrstiti je na vozilo.
ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil 475 715 4.
114
ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil475 7154.Nomogram Iza određivanje pritisne opruge kao i du�ine opruge L1
Nomogram IIZa određivanje du�ine pode�avanja vijka L2 i distantnog komada N kao i L3
Odnos regulacije i = ppulpreg
(�ica Ø 4 mm) pritisna opruga 896 512 360 4
(�ica Ø 3,2 mm) pritisna opruga 896 512 370 4
vijak 2
distantni komad Vazdu�ni jastuk - razlika pritisaka��pL u bar
�pL = pjast. puno � pjast. praz.
Odnos regulacije i = ppulpreg
Gra
ničn
i vija
k ne
opte
reće
nog
stan
ja (
w )
L 3 u
mm
Du�ina opruge L1 u mm
Pomoćna linija 1
Broj distantnihkomada
Pomoćna linija 2
Du�ina vijka L2 u mm
Pritisna opruga 896 512 360 4
Pritisna opruga 896 512 370 4
Pritisak u vazdu�nomjastuku u neopterećenom stanju p41 / p42 u bar
Du�ina opruge L1 u mm
115
Prema smernici EUPrema EG-Smernici 71/320 EWG Dodatak II Prilog uz II/1.1.4.2. Stav 7 i ECE-Pravilnik br.13 Prilog 10 Stav 7, vozilo mora da bude snabdeveno podacima potrebnim za ispitivanje ARSK-regulatora. Za to se mogu poručiti od WABCO-a odgovarajuće, ni�e slikane tablice.
Nove tablice AZR 899 144 63. 4 nadome�taju stare tablice 899 142 69. 4. Te tablice odgovaraju predlogu DIN standarda 74267 iz septembra 1982. Oblik C i D. Ispisane su trojezično i nude mogućnost tabelarnog uno�enja osovinskog opterećenja i regulisanih pritisaka ARSK-regulatora.
Uputstvo:
ARSK (ALB)-tablica:
Pritisci une�eni u ARSK (ALB)-tablicu moraju se meriti neposredno ispred i iza ARSK-regulatora, kako se ne bi odrazio uticaj drugih uređaja kočnog sistema na njih.
Kod projektovanja kočnog sistema potrebno je predvideti kontrolne priključke prema ISO-standardu 3583/1974 ispred i iza ARSK-regulatora. Na upravljačkom priključku 41 ili 42 pneumatskih ili hidraulički upravljanih ARSK-regulatora potrebno je predvideti
specijalni kontrolni priklučak. On blokira upravljački pritisak vazdu�nih jastuka odnosno cilindara za izjednačenje pri priključenju kontrolnog creva. Kod neopterećene prikolice mo�e se onda pomoću kontrolnog uređaja 435 008 000 0 (literaturu mo�ete poručiti kod nas u odeljenju AM-M4) simulirati svako �eljeno stanje opterećenja. Kod mehanički upravljanih ARSK-regulatora potrebno opterećenje za kontrolu ARSK-regulatora se posti�e ručnom regulacijom.
Kod ARSK-regulatora sa različitim ulaznim pritiskom potrebno je zabele�iti oba pritiska ARSK-tablici, npr. 6,5 /5,7.
Nomograme za dobijanje podataka za pode�avanje mo�ete poručiti preko na�eg odeljenja AM-M4, tel (+49 511) 922 1688.
WABCO ARSK (ALB)-program za PC�s4.Ako bi vam bilo prete�ko dobijanje potrebnih vrednosti za pode�avanje ARSK-regulatora, onda Vam WABCO nudi jedan kompjuterski program.
Mo�e da se skinu sa internet stranice dru�tva WABCO:http://www.wabco-auto.com
Program nudi sledeće mogućnosti (mo�e da ga se primenjuje na svim uobičajenim računarima standarda PC):
� Daje sve neophodne vrednosti pode�avanja za izra�ena neopterećena stanja na strani 4 kočnog proračuna.
� Daje potrebne vrednosti pode�avanja za samo jedno neopterećeno stanje.
� Daje i pokazuje pritiske vazdu�nih jastuka za BPW, SAF, ROR i gigant agregate u zavisnosti od osovinskog opterećenja. Pri tome se izbor tipova osovina upravlja ili preko tipova vazdu�nih jastuka odnosno reda gradnje ili preko oznaka.
Namena: Regulacija upravljačke stabilnosti neke prateće upravljive osovine u zavisnosti od ugiba gibnjeva, a time i od opterećenja vozila.
Način rada: Regulacioni ventil je pričvr�ćen za okvir vozila i preko poluge je povezan sa opru�nim telom sme�tenim na osovini. U neopterećenom stanju vozila poluga (g) se nalazi u svom najni�em polo�aju. Pri opterećivanju vozila smanjuje se rastojanje između osovine i okvira vozila, pa se poluga (g) kreće iz polo�aja prazno u polo�aj puno.
Preko priključka 1 sabijen vazduh struji iz rezervoara u prostor A i potiskuje klip (b) na dole nasuprot dejstvu sile pritisne opruge (d). Ventil (c) naseda na podizač (e), zatvara izlaz (h) i otvara ulaz (a). Sabijen vazduh struji sada u prostor B i preko priključka 2 dospeva ka uključenim pneumatskim uređajima.
Istovremeno se u prostoru B stvara pritisak, koji pojačava silu pritisne opruge (d) na donjoj strani klipa (b). Čim je ta sila veća od one koja deluje na gornju stranu klipa (b), klip (b) se po odi�e i ulaz (a) zatvara. Postignuto je krajnje stanje.
Polo�aj podizača (e), koji je zavisan od polo�aja poluge (g), je merodavan za visinu regulisanog pritiska. U polo�aju punog opterećenja poluge (g), ekscentar (f) pokreće podizač (e) i svoj gornji krajnji polo�aj. Ventil (c) je stalno otvoren i sabijen vazduh neometano prolazi kroz regulacioni ventil.
Ako se poluga (g) ponovo kreće u pravcu prazno, onda se podizač (e) kreće od ekscentra (f) na dole. Ventil (c) zatvara ulaz (a), a preko otvarajućeg izlaza (h) kao i preko izduva 3 vr�i se delimično ili potpuno pra�njenje uključenih pneumatskih uređaja već prema polo�aju poluge (b). U polo�aju prazno podizač (e) nalazi se u svom donjem krajnjem polo�aju i ulaz (a) je zatvoren.
Odr�avanje:Specijalno odr�avanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno.
Preporuka za ugradnju:Regulacioni ventil u zavisnosti od opterećenja ugrađuje se vertikalno sa izduvom na dole. Pričvr�ćenje se vr�i sa dva vijka M8 na zato predviđenu prirubnicu.
Regulacioni ventil u zavisnosti odopterećenja
475 800 4.
21
118
Regulacioni ventil u zavisnosti od opterećenja
475 8004.Tehnički podaci:
Porud�beni broj 475 800 301 0Radni pritisak max. 8 bar
Regulaciono područje od 0 do 7,2 bar
Dozvoljen medijum VazduhTermičko područje primene - 40°C do + 80°C
Određivanje du�ine poluge L: Za određivanje du�ine poluge L moraju da budu poznate sledeće vrednosti:
1. Ugib gibnjaf = . . . mm
2. Regulisan pritisak praznop2prazno = . . . bar
3. Pritisak u rezervoarup2puno = . . . bar
4. Napojni pritisakp1 = . . . bar
Za dobijanje tačke A na skali (regulisan pritisak p2) oduzima se2prazno od p2puno. Na kraju se tako dobijena razlika pritiska � p2 oduzima od pritiska napajanja p1 . Iz toga nastala vrednost p2 je polazna tačka A za jednu pravu, koja se povlaći do tačke B (skala ugiba gibnja f). Produ�enje te prave
preseca skalu du�ine poluge l, na kojoj se tada u tački c mo�e očitati du�ina poluge koju treba podesiti.
Primer:f = 40 mmp1 = 7,0 barp2prazno = 1,8 barp2 puno = 5,5 bar
� p2 = p2 puno � p2 prazno = 5,5 � 1,8 = 3,7 bar
p2 = p1 � � p2 = 7,0 � 3,7 = 3,3 bar
Na donjem nomogramu povlači se jedna prava od tačke A na skali = 3,3 bar do tačke B na skali = 40 mm. Produ�enje te prave preseca skalu za du�inu poluge L u tački C kod 75 mm.
Regulacioni ventil u zavisnosti odopterećenja
475 800 4.
55,25,4
5,6
5,8
6
6,2
6,4
6,6
6,8
Ausgesteuerter Druck p2 in barfür p1 = 7 bar
4
200
3
1502
100
1
80
0
60
40
20
200180
100
80
160
140
120
60
40
Hebellänge L in mm
Federdurchbiegung f in mm
A
B
C
Regulisan pritisak p2 u bar za p1 = 7 bar
Ugib gibnja f u mm
Du�ina poluge L u mm
Nomogram za dobijanje du�ine poluge regulacionog ventila u zavisnosti od opterećenja mo�e da se porući u na�em odeljenju AM-M4 (porud�beni broj 475 800 901 3).
120
Tristop® cilindar Tip G
925 . . .4.za disk koènice
TSL
12 11
Namena: Kombinovani opru�no-akumulacioni (Tristop ® cilindar) slu�e za stvaranje kočne sile za kočnice u točku. Oni se sastoje od mambranskog dela za sistem radne kočnice i opru�no akumulacionog dela za sistem pomoćne i parkirne kočnice.
Način rada:a) Sistem radne kočnice: Pri aktiviranju sistema radne kočnice sabijen vazduh struji preko priključka 11 u prostor A, opterećuje membranu (d) i potiskuje klip (a) nasuprot dejstva opruge (c) na desno. Preko klipnjače (b) deluje proizvedena sila na podesivu kočnu polugu, a time i na kočnicu u točku. Pri pra�njenju prostora A pritisna opruga (c) vraća klip (a) kao i membranu (d) u njihov polazni
polo�aj. Membranski cilindar Tristop®-cilindar je po svojoj funkciji potpuno nezavisan od opru�no akumulacionog dela.
b) Sistem parkirne kočnice: Pri aktiviranju sistema parkirne kočnice, prostor pod pritiskom B prazni se preko priključka 12 delimično ili podpuno. Pri tome sila otpu�tene opruge (f) deluje preko klipa (e) i klipnjače (b) na kočnicu u točku.Maksimalna kočna sila opru�no akumulacionog dela posti�e se pri potpunom pra�njenju prostora B. Po�to se kočna sila u tom slučaju posti�e isključivo mehanički preko pritisne opruge (f), sme da se koristi opru�no akumulacioni deo za sistem parkirne kočnice. Za otkočivanje se prostor B ponovo puni preko priključka 12.
c) Mehanički uređaj za otkočivanje: Tristop® cilindar je za slučaj prinude opremljen mehaničkim uređajem za otpu�tanje opru�no akumulacionog dela. Pri podpunom gubitku pritiska na priključku 12, mo�e se odvrtanjem vijka (g) OK 24 otpustiti sistem ručne kočnice.
Uputstvo:Zakonske propise za opru�ni akumulator za priključna vozila vidi 98/12/EG prilog IV / 1.3.1
Prilog V / 2.4. i 2.5
121
Tristop® cilindartip TSL
925 3 . . 4.
Porud�beni broj Tip
Max
hod
u m
mm
embr
ansk
i cili
ndar
iop
ru�n
o ak
um. c
ilind
ar
Otk
lon
klip
njač
ena
sve
str
ane
Rad
na z
apre
min
a m
embr
ansk
og c
ilind
ra n
a2/
3 ho
da u
litr
ima
Rad
na z
apre
min
a op
ru�n
o ak
umul
.cili
ndra
u lit
rima
Rad
ni p
ritis
ak
Doz
volje
n m
ediju
m
Term
ičko
po
druč
je p
rimen
e
Ugr
adbe
na m
era
Du
mm
Te�i
na u
kg
925 370 300 0 20/30 75 3° 0,8 1,8
max
. 8,5
bar
Vazd
uh
- 40��C
do
+ 80
° C 165 8,8
925 371 300 0 24/30 75 3° 0,8 1,8 165 8,8
925 372 300 0 30/30 75 3° 1,2 2,0 185 9,2
Ugradbene mere:
Tehnički podaci:
Dijagram sile:a = odavanje sile opru�nog akumulatora,
pritisak otkočenja = 4,6 ± 0,3 barb = odavanje sile membranskog dela
pri pe = 6,5 barC = sila povratne opruge dela za radnu
kočnicu
Dodatak 423 903 535 2 bez navrtke
Dodatak 423 903 532 2 sa navrtkom
Oznake priključaka11 = sistem radne kočnice12 = opru�no akumulacioni cilindar
nacrtan: 925 371 300 0Navoji cevnih priključaka:
M 16x1,5 - 12 dug
dozvoljen polo�aj ugradnje nacrtan zakrenuto
15
14
13
12
11
10
9
8
7
6
5
4
Hub in mm
10 30 50 7075
Kra
ft in
kN 0,4
0,3
0,2
0,1
Hub in mm
10 30 50 7075
Kra
ft in
kN
Typ 30
Typ 24
Typ 20
a
b
b
c
Hod u mm
Sila
u k
N
Tip 30
Tip 24
Tip 20
Hod u mm
Sila
u k
N
122
Tristop® cilindar Tip G
925 4 . .4.
2
Ugradbene mere:
Oznake priključaka11 = sistem radne kočnice12 = opru�no akumulacioni cilindar
*) s nabranim mehom **) polo�aj za monta�u +90° / -30° ***) polo�aj za monta�u +50° / -10°
Porud�beni broj Tip
Max
hod
u m
mm
embr
ansk
i cili
ndar
iop
ru�n
o ak
um. c
ilind
ar
Otk
očni
mom
ent u
Nm
Otk
očni
uređ
aj
Mom
ent r
azdv
ajan
ja u
Nm
Otk
lon
klip
njač
ena
sve
str
ane
Rad
na z
apre
min
a m
embr
ansk
og c
ilind
ra n
a2/
3 ho
da u
litr
ima
Rad
na z
apre
min
a op
ru�n
o ak
umul
.cili
ndra
u lit
rima
Rad
ni p
ritis
ak
Doz
volje
n m
ediju
m
Term
ičko
po
druč
je p
rimen
e
Te�i
na u
kg
925 454 001 0 *) 16/24 57
15 +20
25 +20
3°
0,54 1,25
max
. 8,5
bar
Vazd
uh
- 40��C
do
+ 80
° C
8,3
925 430 100 0 20/24 65
70
0,8 1,4 9,04
925 431 100 0 24/24 65 0,8 1,4 9,45
925 432 300 0 **) 30/24 65 1,13 1,4 9,2
925 432 200 0 ***) 30/30 65 1,13 1,8 10,1
123
Tristop® cilindarTip G
925 4 . . 4.a = odavanje sile opru�nog akumulatora pe = 4,9 ± 0,3 barb = odavanje sile membranskog cilindra pri pe = 6,5 barc = sila povratne opruge dela radne kočnice
Uputstvo za monta�u WABCO-prikoličnog-Tristop®-cilindra:Stanje: 19.01.1994
Prva ugradnjaTristop®-cilindar za priključna vozila: Tip �G�925 454 001 0 16/24 hod 57 mm925 430 100 0 20/24 hod 65 mm925 431 10 . 0 24/24 hod 65 mm925 432 300 0 30/24 hod 65 mm
1. Konzola za pričvr�čivanje 1.1 Predpostavlja se dozvola proizvođača osovine za ugradnju Tristop®-cilindra. Za pitanja odnosno metode testiranja stojimo na raspolaganju.
1.2 Za obezbeđenje trajne sile predzatezanja vijka obratiti pa�nju na sledeće tačke:
1.2.1 Potrebna je ravna povr�ina naleganja (max odstupanje 0,4mm) �irine min 146 mm i visine min 40 mm iznad i ispod steznih vijaka.
1.2.2 Povr�ina naleganja konzole pre monta�e mo�e biti samo grundirana ali ne i zavr�no lakirana.
1.2.3 Između konzola / cilindra i cilindar / navrtka potreban je direktni kontakt (ne primenjivati ojačanja, među ploče, podlo�ke elastične podlo�ke i druge uobičajene elemente za ojačanje).
Dijagram sile:
13
12
11
10
9
8
7
6
5
Hub in mm
10 30 5057
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
Kra
ft in
kN
a
Typ 16/24
b
c
Tip 16/24Tip 20/24 i 24/24
Tip 30/24 i 30/30
Hod u mm
Sila
u k
N
Hod u mm
Sila
u k
N
Hod u mm
Sila
u k
N
Tip 24/24
Tip 20/24
Tip 30/24
Tip 30/30
Tip 20/24
Tip 24/24 Tip 30/24
Tip 30/30
124
Tristop® cilindar Uputstvo za monta�u
925 . . .4.
2
dozvoljen polo�aj ugradnje
0 do + 30° 0 do -90°
otvor za izlaz kondenzata
210 -30 Nm
max. 30° max. 30°
1112
(0 do -60° kod Tristop®-cilindra sa mehom)
2. Polo�aj ugradnje
2.1 Ugradnja Tristop®-cilindra mora da se vr�i pri mogućem polo�aju klipnjače na gore do max 30° ili je klipnjača usmerena pak vertikalno na dole. Cilindri sa zaptivnim mehom smeju da se ugrade samo sa klipnjačom nagnutom na dole za max 60° .
2.2 Otvor za provetravanje / ispusni otvor mora biti okrenut na dole (max dopu�teno odstupanje ± 30°). Dodatni otvori za odtok mora da budu zatvoreni. Izuzetak TSL- cilindar.Otvor za otkočni vijak zatvoriti.
2.3 Vod za pra�njenje između dela radne kočnice i opru�no akumulacionog dela mora da se polo�i u gornjoj polovini cilindra.
2.4 Max dopu�tena sloboda klipnjače iznosi u svim pravcima 3°.
3. Pričvr�ćenje3.1 Za pričvr�čenje cilindra se
koriste navrtke M16 x 1,5, klase 8 - DIN EN 28673, ISO 8673 (u pakovanju, WABCO broj. 423 903 532 2).
3.2 Obe navrtke priviti rukom dok Tristop®-cilindar ne nalegne celom povr�inom.
3.3 Navrtke pritegnuti ca. 120 Nm (npr. sa pneumatskim pi�toljem.
3.4 Navrtku pritegnuti momentom 210 Nm (tolerancija -30 Nm). Kod samoosiguravajućih navrtki momenat pritezanja mora da bude odgovarajuće povečan.
4. Specifičnosti kodupravljajućih osovinaPri ugradnji Tristop®-cilindara na upravljačke osovine konsultovati proizvođača osovina u odnosu na situaciju ugradnje.
5. ZamenaPri zameni cilindra proveriti konzolu na o�tećenje i u konkretnom slučaju zameniti ga po preporukama proizvođača osovina.
6. Ugradnja večeg cilindra tip 30/30Tipovi 36/36 i 36/30 ne smeju se montirati sa vodoravnim rasporedom steznih vijaka. Tu je dopu�ten samo vertikalni raspored sa odstupanjem od ± 30°.
7. Uop�tenoWABCO Tristop®-cilindri isporučuju se sa nategnutom oprugom. Pre pu�tanja u rad vozila oprugu odpustiti. Kod �TSL� tipova vijak za otpu�tanje se vezuje bočno u za to predviđenom otvoru, a otvor na poklopcu zatvoriti kapom na telu uređaja.
8. DokumentacijaSva dosad objavjena dokumentacija o monta�i Tristop®-cilindara za priključna vozila postaje neva�eća izdanjem ovog uputstva za monta�u.
Dijagram sile: a = odavanje sile opru�nog akumulatora pe = 5,1 ± 0,3 barb = odavanje sile membranskog cilindra pri pe = 7,2 barc = sila povratne opruge dela radne kočnice
11
10
9
8
7
6
5
4
3
Hub in mm
10 30 5057
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
Kra
ft in
kN
Typ 14
a
Typ 14/24 und 16/24
8,5 bar
c
Typ 16
11
10
9
8
7
6
5
4
3
Hub in mm
10 30 5057
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
Kra
ft in
kN
Typ 14a
Typ 14/16 und 16/16
b
c
Typ 16
11
10
9
8
7
6
5
4
3
Hub in mm
10 30 5064
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
Kra
ft in
kN
Typ 20
a
Typ 18/24 und 20/24
c
Typ 18
b
Tip 14/16 i 16/16
Hod u mm
Sila
u k
N
Tip 14
Tip 16
Tip 14/24 i 16/24
Hod u mm
Sila
u k
N
Tip 14
Tip 16
Tip 18/24 i 20/24
Hod u mm
Sila
u k
N
Tip 18
Tip 20
128
Tristop®-cilindar za disk kočniceTip G
925 4 . .4.
2
Uputstvo za monta�u: 1. Ugradnja cilindra mora da bude vodoravna. Dopu�tena odstupanja: 10° kod klipnjače usmerene na gore i 30° kod klipnjače usmerene na dole.
2. Otvoren odu�ak / otvor za izlaz kondenzata mora biti okrenut na dole. Max dozvoljeno odstupanje je ± 30°.Donji plastični čep se mora obavezno izvaditi.
3. Kod Tristop®-cilindara spojni vod između dela za radnu kočnicu i opru�no akumulacionog dela mora da se postavi u području gornje polovine cilindra.
4. Pričvr�ćenjeZa pričvr�ćenje cilindra koriste se navrtke M 16x1,5, jačine 8 (WABCO-br. 810 304 031 4).Obe navrtke pritegnuti rukom dok cilindar ne nalegne celom povr�inom.
Obe navrtke priteći sa oko 120 Nm.Obe navrtke stegnuti moment ključem sa 210 Nm (tolerancija - 30 Nm).
5. Klipnjača mora da se podudari sa kočnom polugom.
6. Povr�ine prirubnice i zaptivne povr�ine cilindra i disk kočnice moraju da budu čiste i bez o�tećenja. Meh ne sme biti o�tećen i mora bezprekorno da doseda sa potpornim prstenom.
7. Kod Tristop®-cilindara se posle monta�e mora otkočni vijak dovesti u polo�aj za vo�nju (osigurati ga sa 25 +20 Nm).
13
12
11
10
9
8
7
6
5
Hub in mm
10 30 5057
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1K
raft
in k
N
a
Typ 24/24
8,5 bar
c
Tip 24/24
Hod u mm
Sila
u k
N
129
Drena�ni ventil 934 300 4.
2
Tehnički podaci: Porud�beni broj 934 300 001 0 934 300 002 0 934 300 003 0Radni pritisak max. 22 bar max. 20 bar
Varijanta A A BPriključni navoj G M 22x1,5 R 1/2� DIN 259 M 22x1,5
Dozvoljeni medijumi Vazduh, voda, mineralno ulje
Termičko područje primene - 40°C do + 80°COdgovara standardu B DIN 74 292 � C DIN 74 292
Materijal Mesing
Te�ina 0.05 kg 0.06 kg 0.05 kg
Ugradbene mere:
Namena: Ispu�tanje kondenzovane vode iz rezervoara za vazduh, kao i u slučaju potrebe pra�njenja pneumatskih vodova i rezervoara.
Način rada:Ventil (b) je zbog opruge (a) i pritiska iz rezervoara zatvoren. Povlačenjem ili pritiskivanjem osovinice (c) u bočnom pravcu otvara se pregibni ventil (b). Sabijen vazduh i kondenzovana voda mogu da se ispuste iz rezervoara. Po prestanku dejstva sile ventil (b) se zatvara.
Odr�avanje:Drena�ni ventil ne zahteva bili kakvo odr�avanje. Pri začepljenju ventil demontirati i očistiti.
Preporuka za ugradnju:Drena�ni ventil se preko podlo�ke A 22 x 27 DIN 7603 Al, porud�beni broj 811 401 079 4, pričvr�ćuje na dno rezervoara za vazduh (moment pritezanja = 45 Nm).Osovinica ima otvor za poteznu omču (izvedba 003 sa poteznim prstenom). Iz razloga prljanja zbog ispu�tanja kondenzata, ispod drena�nog ventila ne treba postavljati druge uređaje.
Varijanta A Varijanta B
130
Rezervoari za vazduhprema 87/404/EWG & EN 286
950 0004.
2
Namena:Akumulisanje vazduha iz kompresora pod pritiskom.
Izvedba:Rezervoar je u obliku cilindričnog metalnog komada sa zavarenim izbočenim dancima i navojnim nastavcima za priljučak cevnih vodova. Kori�ćenjem visokootpornih čelika pri istoj debljini materijala za sve veličine rezervoara za vazduh omogučava radne pritiske preko 10 bar kod rezervoara zapremine ispod 60 litara.
Nalepljena tablica tipa mora da sadr�i sledeće 2 informacije prema EN 286 : Br. i datum norme, naziv proizvođača, fabrički broj, izmene, datum proizvodnje, broj odobrenja, zapreminu u litrima, dozvoljen radni pritisak, min i max radnu temperaturu, CE-oznaku usagla�enosti sa 87/ 404/EG.Tablica tipa se prekriva nalepnicom sa WABCO-brojem za slučaj da se rezervoar za vazduh kod proizvođača vozila jo� jedanput lakira. Skidanjem nalepnice tablica tipa ostaje jasno vidljiva i čitljiva.
Odr�avanje:Kondezat u rezervoaru za vazduh bi trebao redovno da se ispu�ta. Preporučuje se kori�ćenje drena�nog ventila sa ručnim i
automatskim aktiviranjem. Redovno kontroli�ite vezu sa okvirom vozila i zategnutost stezne trake.
Uputstva za monta�u:Pričvr�ćenje rezervoara se vr�i steznim trakakma ili po mogučnosti konzolama na samom rezervoaru. Stezne trake postaviti tako da ne dodiruju zavarne �avove danaca i da rezervoar ne izla�u naponskim stanjima, koja o�tečuju radnu bezbednost. U slučaju potrebe postaviti izolacione trake između steznih traka i rezervoara.
Rezervoari se mogu ugraditi vodoravno ili vertikalno. Pri tome utvrditi da se nastavak za odvodnjavanje nalazi na najni�oj tački rezervoara. Odgovarajučim merama obezbediti, da se sakupljeni kondenzat prazni i/ili da se spreći sakupljanje kondenzata.
Tablica rezervoara mora u dopu�teno polo�aju ugradnje rezervoara da bude čitljiva. Nalepnica sa WABCO-bojem se mora skinuti, kako bi podaci sa tamlice bili vidljivi.
Na zidovima rezervoara pod pritiskom ne sme se sprovoditi termička obrada ili pak zavarivanje.
131
Rezervoari za vazduhprema 87/404/EWG & EN 286
950 000 4.
2
Porud�beni broj Sadr�aj(litar)
Du�ina L u mm
Prečnik D u mm
Radni pritisak max u bar
Te�ina u kg ± 10% Napomene
950 004 002 0 3,3 480 ± 5 101,6 ± 3 15 2,5 Bočno po jedan priklučak u sredini
Spojnička glavaza dvokru�ni kočni sistem ISO-norma 1728
952 2004.
2
Namena:Veza pneumatskih kočnih sistema motornog vozila odnosno tegljača sa kočnim sistemom priključnog vozila a prema evropskim propisima.Spojničke glave odgovaraju ISO-normi 1728.
Opis:Spojnička glava - varijanta A1, za napojni vod ima crveni poklopac i aksijalni osigurač od zamenjivosti. Varijanta A2 za kočni vod ima �uti poklopac i bočni osigurač od zamenjivosti.
Način rada:Pri spajanju se spojnička glava na spojnom crevu zakretanjem zahvata sa fiksnom spojničkom glavom na motornom vozilu pri istovremenom zahvatanju suprotnih vodjica, pa dolazi do međusobnog sprezanja.
Posle uklje�tenja na kraju zakretanja obezbeđena je čvrsta veza obe spojničke glave. Pri tome pritisnuti zaptivni prstenovi obezbeđuju neophodno zaptivanje.Zbog obezbeđenja od zamenjivanja mogu se međusobno sprezati samo odgovarajuče spojničke glave.
Odr�avanje:Specijalno odr�avanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno. Pri spajanju paziti na to da su zaptivne povr�ine, koje dolaze u međusobni dodir čiste. O�tećene zaptivne prstenove treba zameniti.
Namena:Otkočivanje kočnog sistema za pokretanje poluprikolice u otkačenom stanju. Osim postojećih duplih otkočnih ventila su na raspolaganju i nove verzije koje omogućavaju osiguranje čivijom u polo�aju za vo�nju i za stajanje.
Način rada:Radi priključivanja priključnog vozila na motornom vozilu potrebno je posvetiti pa�nju i činjenici da li je klip (a) stalno u parkirnom polo�aju. Ukoliko da, morate ga rukom gurnuti u polo�aj za vo�nju. Nakon priključivanja spojničkih glava sabijen vazduh prolazi priključkom 1-1 u prostor A. Ako je klip (c) jo� uvek u polo�aju oslobađanja, rezervni pritisak će ga pomeriti u polo�aj za vo�nju. Nakon toga napojni vazduh prolazi kroz priključak 21 do kočnog ventila prikolice i dalje do rezervoara za vazduh priključnog vozila.
Iz rezervoara za vazduh sabijen vazduh prolazi kroz priključak 1-2 u prostor B, otvara povratni ventil (b) i kroz prostor C i priključak 22 prolazi do priključnog dvosmernog ventila brzog oslobađanja kočnice i puni komore opru�no-akumulacionog dela cilindara Tristop®.
U odvojenom stanju je zato priključak 1-1, �to znači i prostor A, bez vazduha. Radi oslobađanja kočnog sistema treba klip (c) rukom ubaciti posredstvom kontrolnog elementa u granični polo�aj. Time se blokira prolaz od priključka 1 -1 do priključka 21, a otvara se put između prostora A i priključka 1-2 .
Pritisak rezervoara za vazduh poluprikolice na priključku 1 -2 prolazi kroz priključak 21 do kočnog ventila poluprikolice i prebacuje ga u polo�aj za vo�nju, prilikom čega se ispu�ta vazduh iz kočnih cilindara.
Prilikom pokretanja sistema parkirne kočnice klip (a) izlazi. Sabijen vazduh u prostoru C, �to znači i na priključku 22, ispu�ta se kroz izlaz 3. Priključeni ventil brzog ispu�tanja vazduha se prebacuje u drugi polo�aj i dolazi do ispu�anja vazduha iz komora opru�no-akumulacionih delova cilindara Tristop®.
Način rada za 963 001 vidi stranu 144.
Varijanta 963 006 003 0
Varijanta 963 001 051 0
Varijanta 963 006 001 0
138
Prikolični otkočni ventil963 001963 0064.
2
Princip rada za 963 006:Pri kačenju poluprikolice za motorno vozilo napojni vazduh struji preko priključka 11 u prostor B. Ako se klip (a) jo� nalazi u otkočnom polo�aju, onda ga napojni pritisak istiskuje u polo�aj za vo�nju. Napojni vazduh dospeva onda do priključka 2 ka prikoličnom kočnom ventilu i dalje ka rezervoaru za vazduh poluprikolice.
U otkačenom stanju je priključak 11 a time i prostor B bez vazduha. Za otkočenje kočnog sistema klip (a) se rukom preko dugmeta (b) potisne do graničnika. Prolaz od priključka 11 ka priključku 2 se otuda zatvara i uspostavlja se spoj između prostora A priključka 2.
Na priključku 12 napojni priključak iz rezervoara za vazduh poluprikolice struji preko priključka 2 ka prikoličnom kočnom ventilu i deluje
na njegovo prebacivanje u polo�aj za vo�nju, čime kočni cilindar ostaje bez vazduha.
Odr�avanje:Specijalno odr�avanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno.
Preporuka za ugradnju:Prikolični otkočni venti 963 006 001 0 kao i dvostruki otkočni ventil 963 001 051 0 smestiti na dobro pristupačno mesto u prednjem delu priključnog vozila. Ugradnju izvr�iti vertikalno sa dugmetom (dugmadima) okrenutim na dole, dozvoljeno je odstupanje ± 90°. Pričvr�čivanje se vr�i sa 2 vijka M8. Izvedba 963 001 012 0 i 013 0 se vezuje direktno na prikolični kočni ventil.
Tehnički podaci:
* sa sigurnosnom čivijom
Porud�beni broj963 001 . . .
963 001 051 0963 001 053 0
963 006 . . .
012 0 013 0 001 0 003 0066 0 * 005 0
Radni pritisak max. 8,5 bar max. 8,5 bar
Nazivni prečnik1-1 ��2 min. Ø 8 � min. Ø 81-2 ��2 min. Ø 6 � min. Ø 6
Navoji cevnih priključaka
M 16x1,5- 13 dug
M 22x1,5- 13 dug M 16x1,5 - 13 dug
Ugradbene mereu mm
L1 51 54,5 �L2 104,5 107 �
L3 36,7 39 �
Boja dugmeta crna crna/crvena crna crvena zelenaDozvoljen medijum Vazduh
Termičko područje primene - 40°C do + 80°C
Te�ina 0.13 kg 0.21 kg 0.73 kg 0.15 kg
Varijanta 963 006 003 0 ima crveno dugme za aktiviranje, u priključku 1-1 izduvni ventil i pogodan je kao i dvostruki otkočni ventil 963 001 050
0 za Tristop® cilindar. Varijanta ... 005 0 je kao i ... 003 ali pak sa zelenim dugmetom za podi�uću osovinu.
139
Ugradbene mere:
Prikolični otkočni ventil 963 001963 006 4.
2
L3
16,5
L2
26
44
22
L122
2
1-2
1-1
1-2
ø 39
8
ø 8,5
23
otkočni
polo�aj za
polo�aj za vo�nju
parkirni polo�aj
crvena
crna
polo�aj
vo�nju
nacrtan: 963 001 051 0
Oznake priključaka1-1 = Dovod energije1-2 = Dovod energije (rezervoar)21 = Odvod energije
(prikolični kočni ventil)22 = Odvod energije
(opru�no akumulacioni cilindar)
3 = pra�njenje
Navoji cevnih priključaka:M 16x1,5 - 12 dug
Tablica sa parkirnim i voznim simbolima: (isporučuje se uz ventil) Porud�beni broj: 899 200 694 4
Verzija 963 001 053 0 se isporučuje bez tablice.
nacrtan: 963 001 012 0
Oznake priključaka1-1 = Dovod energije1-2 = Dovod energije
(rezervoar)2 = Odvod energije
140
Prikolični otkočni ventil963 001963 0064.
Ugradbene mere:
nacrtan: 963 006 001 0
Oznake priključaka1-1 = Dovod energije1-2 = Dovod energije
(rezervoar)2 = Odvod energije
1
1-2
1-1
16,5
37
18,5
13,5
27
28
104,
5
41,7
5
ø 39
37,5 29 2040
ø 8
,5
Varijanta 003
141
Namena:Ograničenje hoda kod vozila sa uređajima za podizanje.
Način rada: Ventil blokade je povezan preko osovinice (c) sa okvirom vozila. Podizač (b) je sa osovinom povezan čeličnim u�etom.
Ako se pri podizanju �asije preko obrtnog razvodnog ventila rastojanje između �asije i osovine povećava preko određene mere, podizač (b ) se povlači na dole. Sledei ga ventil (a) i zatvara prolaz od priključka 1 ka priključku 2. Pri daljem izvlačenju podizača (b), priključak 2 se prazni.
Kod spu�tanja �asije podizač (b) se vrača u svoju polaznu poziciciju, a ventil (a) ima ponovo slobodan prolaz.
Odr�avanje:Specijalno odr�avanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno.
Preporuka za ugradnju:Zakonsko odr�avanje, koje proizilazi iz zakonski propisane kontrole nije potrebno.
Ventil blokade 964 001 4.
Tehnički podaci:
Porud�beni broj 964 001 002 0Radni pritisak max. 12 barNazivni prečnik 7 mm
Dozvoljen medijum Vazduh
Termičko područje primene - 40°C do + 80°CTe�ina 0.4 kg
�emu za vazdu�no ogibljenje vidi na strani 30 i 31
143
Prikolični kočni ventilsa pode�ivim predkočenjem
971 002Deo 1 4.
Namena:Regulacija dvokru�nog kočnog sistema za prikolice.
Način rada:1. Prikolični kočni ventilPreko spojničke glave �napajanje� sabijen vazduh iz motornog vozila preko priključka 1 prikoličnog kočnog ventila do prstena (c) ka priključku 1-2 i dalje do rezervoara vazduha prikolice.
Pri aktiviranju kočnog sistema motornog vozila vazduh pod pritiskom dospeva preko spojničke glave �kočnica� i priključka 4 na gornju stranu klipa (a). On se kreće nadole, zatvara izlaz (b) nasedanjem na ventil (f) i otvara ulaz (g). Vazduh pod pritiskom iz rezervoara prikolice (priključak 1-2 ) struji preko priključka 2 prema priključenim kočnim ventilima kao i preko kanala A u prostoru C, a na ventilu (k) se stvara sila.
Čim prevlada sila u prostoru C, otvara ventil (k) nasuprot dejstvu pritisne opruge (i). Sabijen vazduh struji preko kanala B u prostor D i
opterećuje klip (a) sa donje strane. Sabiranjem sila koje deluju u prostoru D i E prevladava se upravljački pritisak koji deluje na gornju stranu klipa (a) i pokreče ga navi�e.
U području delimičnog kočenja nailazeći ventil (f) zatvara ulaz(g) i postignuto je zatvoreno stanje. Pri punom kočenju klip (a) dr�i ulaz (g) otvoren za vreme celog procesa kočenja.
Promenom prednapona pritisne opruge (i) pomoću navojnog nastavka (h) mo�e prednjačenje pritiska priključka 2 u odnosu na priključak 4 da se podesi do max 1 bar.Posle prestanka kočenja motornog vozila i nastalog izduva priključka 4, klip (a) se zbog pritiska na priključku 2 kreće u svoj gornji krajnji polo�aj. Pri tome zatvara ulaz (g) a izlaz (b) otvara. Pritisak vazduha nastao na priključku 2 izlazi kroz ventil (f) i izduv 3 u atmosferu. Zbog pada pritiska u prostoru C, pritisak vazduha nastao u prostoru D dolazi preko otvora (j) ventila (k) ponovo u prostor C a odatle ka izduvu 3.
1 1-2
2
4
Pri odvajanju prikolice ili pucanju napojnog voda, prazni se priključak 1, a klip (d) se rasterećuje sa svoje gornje strane. Zbog sile pritisne opruge (e) i pritiska nastalog na priključku 1-2, klip (d) se kreće na gore a ventil (f) zatvara izlaz (b). Klip (d) se podi�e pri svom daljem kretanju na gore sa ventila (f) i izlaz (g) otvara. Napojni vazduh prikolice nastao na priključku 1-2 struji preko priključka 2 u punoj visini ka priključenim kočnim ventilima.
144
Prikolični kočni ventilsa pode�ivim predkočenjem
971 002Deo 14.
2. Prikolični otkočni ventilPri kori�ćenju prikoličnog kočnog ventila u spoju sa ARSK odnosno sa ručno pode�avajućim regulatorom sile kočenja bez otkočnog polo�aja, prikolični otkočni ventil 963 001 . . . 0 omogučava kretanje prikolice u odvojenom stanju. Zato se klip (i) potisne rukom preko dugmeta za aktiviranje (m) do graničnika. Prolaz od priključka 11 prikoličnog otkočnog ventila ka priključku 1 prikoličnog kočnog ventila je zbog toga blokiran i uspostavljen je spoj između priključka 1 prikoličnog kočnog ventila i 12. Pritisak napojnog vazduha iz rezervoara za vazduh prikolice nastao na priključku 12 struji u priključak 1 prikoličnog kočnog ventila i prouzrokuje njegovo prebacivanje u polo�aj za vo�nju zbog čega kočni cilindar prazni.
Ako pri ponovnom spajanju prikolice na motorno vozilo klip (I) nije mogao biti rukom izvučen do graničnika,
onda ga istiskuje napojni pritisak iz motornog vozila preko priključka 11. Potom se otkočni ventil nalazi ponovo u normalnom polo�aju u kojem se priključak 11 otkočnog ventila i priključak 1 prikoličnog kočnog ventila međusobno povezuju.
Odr�avanje:Specijalno odr�avanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno. Prilikom kantrola proveravati stanje prečistača na priključku 4 i 1, u slučaju potrebe zameniti ih.
Preporuka za ugradnju:Prikolični kočni ventil ugraditi vertikalno sa izduvom 3 okrenutim na donju stranu. Pričvr�čenje se vr�i sa dva vijka M 10.
Regulacija dvovodog prikoličnog kočnog sistema pri aktiviranju kočnog sistema vučnog vozila. Uključivanje automatskog kočenja poluprikolice pri delimičnom ili podpunom padu pritiska u napojnom vodu. Taj prikolični kočni ventil trebao bi specijalno da se primenjuje u dugačkim poluprikolicama sa vi�e osovina.
Način rada:
a) Radno kočenje
Sabijen vazduh iz motornog vozila preko spojničke glave �napajanje� dospeva preko priključka 1 prikoličnog kočnog ventila, prolazi pored o�ljebljenog prstena (b) ka priključku 1-2 i dalje ka rezervoaru vazduha poluprikolice. Istovremeno se kreće klip (c), optere�en vazduhom za napajanje, nasuprot sile pritisne opruge (d) na dole i povlači ventil (e). Izlaz (a) otvara i priključci 2 su povezani sa izduvom 3.
Aktiviranjem kočnog sistema motornog vozila, sabijen vazduh struji preko spojničke glave �kočnica� i priključka 4 na gornjoj strani klipa (k). On se kreče nani�e zatvara izlaz (a) nasedanjem na ventil (e) i otvara ulaz (f). Sabijen vazduh iz rezervoara poluprikolice (priključak 1-2) sada struji preko priključaka 2 ka priključenim kočnim cilindrima. Sabijen vazduh istovremeno struji kroz kanal B u prostor D a na ventilu (i) se stvara sila.
Čim nadvlada sila u prostoru D, ventil (i) otvara nasuprot sile opruge (h). Sabijen vazduh struji preko kanala C u prostor E i opterećuje klip (k) sa donje strane. Sabiranjem sila koje deluju u prostoru A i E nadvladava se upravljački pritisak na gornjoj strani klipa (k) i klip (k) se kreće navi�e.
U području delimičnog kočenja nailazeći ventil (a) zatvara ulaz (f) i postignuto je zavr�no stanje. Pri punom kočenju klip (k) dr�i otvoren ulaz (f) za vreme celokupnog procesa kočenja.
Promenom prednapona pritisne opruge (h) pomoću navojne čivije (g) mo�e da se podesi prednjačenje pritiska priključaka 2 prema priključku 4 do max 1 bar.
Pri otpu�tanju kočnog sistema motornog vozila i izduva u vezi s tim na priključku 4, klip (k) se pod pritiskom iz priključka 2 kreće u svoj gornji krajnj i polo�aj. Tu ostaje ulaz (f) zatvoren a izlaz (a) otvara. Pritisak nastao na priključcima 2 izlazi kroz srednji otvor ventila (e) i izduva 3 u atmosferu. Zbog pada pritiska u prostoru A dospeva sabijen vazduh nastao u prostoru E preko otvora (j) ventila (i) ponovo u prostor D a odatle isto tako ka izduvu 3.
1 1-2
2
4
151
b) Automatsko kočenjePri odvajanju prikolice ili pucanju napojnog voda, priključak 1 se prazni a klip (c) se s gornje strane rasterećuje od dejstva pritiska. Zbog sile pritisne opruge (d) i pojave pritiska vazduha iz rezervoara na priključku 1-2, klip (c) se kreće navi�e. Ventil (e) zatvara izlaz (a). Klip (c) se di�e pri svom daljem kretanju navi�e sa ventila (e) a izlaz (f) otvara. Pritisak iz rezervoara dospeva preko priključaka 2 ka kočnim cilindrima.
Pri pucanju kočnog voda aktivira se automatsko kočenje kao �to je prethodno opisano, po�to se smanjuje pritisak u napojnom vodu u vezi sa prikoličnim upravljačkim ventilom preko defektnog kočnog voda, čim koči vučno vozilo.
Odr�avanje:Specijalno odr�avanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno. Prilikom kantrola proveravati stanje prečistača na priključku 4 i 1, u slučaju potrebe zameniti ih.
Preporuka za ugradnju:Prikolični kočni ventil ugraditi vertikalno sa izduvom 3 okrenutim na donju stranu. Pričvr�čenje se vr�i sa dva vijka M 10.
Spoj od priključka 1-2 ka rezervoaru treba da bude po mogućnosi �to kraći, a da ima �to veći poprečni presek.Kod troosovinskih poluprikolica povezuju se 4 priključka 2 (M 16 x 1,5) okrenuta na dole, crevima direktno povezanim na kočne cilindre na prvoj i drugoj osovini. Peti priključak 2 (novoj M22 x 1,5) povezuje se najpre preko zajedničkog voda a potom razdvojenim vodovima sa cilindrima treće osovine.
Kod dvoosovinskih poluprikolica priključak 2 sa navojem M 22 x 1,5 zatvoriti začepnim vijkom.Kod jednoosovinskih poluprikolica moraju se dodatno druga dva priključka 2 zatvoriti začepnim vijkom dimenzija M 16 x 1,5.
Prikolični otkočni ventil ugraditi u napojni vod između spojničke glave i prikoličnog kočnog ventila. ALB- regulator (ARSK) ugraditi u kočni vod pre priključka 4 prikoličnog kočnog ventila.
Prikolični kočni ventilsa pode�ivim predkočenjem
971 002Deo 2 4.
2
Tehnički podaci:Porud�beni broj 971 002 152 0Radni pritisak max. 10 bar
Mrtva zapremina 0,205 litara
Dozvoljen medijum VazduhTermičko područje primene - 40°C do + 80°C
Te�ina 1.66 kg
152
Prikolični kočni ventilsa pode�ivim predkočenjem
971 002Deo 24.
2
Automatsko kočenje Radno kočenje
Reg
ulis
an p
ritis
ak p
2 u
bar
Reg
ulis
an p
ritis
ak p
2 u
bar
Prvi Punjenje
Područje pode�avanja
Ugradbene mere:
Ulazni pritisak p1 u bar Upravljački pritisak p4 u bar
Ventil za parkiranje i otkočivanje (PREV) 971 002Deo 3 4.
2
Namena:Ventil za parkiranje i otkočivanje u kočionim sistemima priključnih vozila generacije EBS D zamenjuje dosada ugrađivani kočioni ventil priključnog vozila i dvostruki ventil za otkočivanje. Pojednostavljuje kočioni sistem priključnog vozila kroz u�tedu jednog sastavnog dela i obavlja tipične funkcije kočionog ventila priključnog vozila, tj. napr. funkciju potiskivanja prekida kočionog voda ili opslu�ivanje rezervoara za vazduh na priključenom priključnom vozilu.
Način rada:Komprimovani vazduh iz motornog vozila dolazi preko glave spojke �Punjenje� preko priključka 1-1 ventila PREV do priključka 1-2 i dalje do rezervoara za vazduh priključenog vozila. Preko priključka 22 struji tlačni vazduh do priključenog dvosmernog ventila za brzo otkočivanje i popunjava komoru opru�nog dela cilindra Tristop®.
Prilikom startovanja kočionog sistema motornog vozila tlačni vazduh struji preko glave spojke �Kočnica� i priključka 4 kroz PREV i priključak 21 do modulatora priključnog vozila EBS.
Moguće je posredstvom crnog dugmeta (dugme za otkočivanje kočionog sistema) kočioni sistem posle automatskog zakočenja parkiranog vozila ručno otkočiti bez potrebe dovoda komprimovanog vazduha, ukoliko je u rezervoaru za vazduh dovoljan pritisak.
Crvenim dugmetom za upravljanje (upravljanje sistema kočnice za parkiranje) mo�e da se koči, odnosno da se otkočuje kočnica za parkiranje, uz pomoć odstranjivanja vazduha iz rezervoara opruga.
Priključeno vozilo (odstranjen vazduh iz dovodnog voda) Radna kočnica automatski koči priključeno vozilo (odstranjen vazduh iz dovodnog voda) i jednovremeno se premo�ćuje povratni ventil kola vazdu�nih opruga ugrađen u ventilu za parkiranje o otkočivanje. Prilikom pada pritiska vazduha, koji se dovodi do parkiranog priključnog vozila, automatski preuzimaju kočiono delovanje kola vazdu�nih opruga i obezbeđuju vozilo od pokretanja.
Sve regulacijske funkcije su prilikom prekida dovodnog voda aktivne.
154
Ventil za parkiranje i otkočivanje (PREV)971 002Deo 34.
2
Tehnički podaci:
Porud�beni broj 971 002 900 0Radni pritisak p1-1 8,5 bara
maks. dozvoljeni radni pritisak (kratkotrajni ) p1-1 10 bara
Ventil za parkiranje i otkočivanje (PREV) 971 002Deo 3 4.
2
Tablica 971 002 103 4 seisporuèuje nepovezano
otkočni polo�aj
polo�aj za vo�nju
polo�aj za vo�nju
parkirni polo�aj
Crna crvena
Ugradbene mere:
156
Rele ventil973 001973 0114.
2
Namena:Brzo punjenje i praznjenje pneumatskih uređaja kao i skraćenje vremena uključenja i trajanja praga kod kočnih sistema sa sabijenim vazduhom.
Način rada:Pri aktiviranju kočnog sistema sabijen vazduh struji preko priključka 4 u prostor A i pokreće klip (a) nani�e. Pri tome se izlaz (c) zatvara a ulaz (b) otvara. Napojni vazduh na priključku 1 struji sada u prostor B i preko priključaka 2 ka uključenim kočnim cilindrima.
Nastajući pritisak u prostoru B opterečuje donju stranu klipa (a). Čim je taj pritisak ne�to veći od
nastajućeg upravljačkog pritiska u prostoru A, klip (a) se kreće navi�e. Ulaz (b) zatvara i postignuto je zatvoreno stanje.
Ako dodje do delimičnog pada upravljačkog pritiska, klip (a) se ponovo kreće navi�e, pri tome otvara izlaz (c) i vi�ak pritiska na priključku 2 se ispu�ta preko izduva 3. Kod potpunog pada upravljačkog pritiska na priključku 4 pritisak u prostoru B pokreće klip (a) u svoj gornji krajnji polozaj i izlaz (c) otvara. Uključeni kočni cilindri se preko izduva 3 potpuno prazne.
Odr�avanje:Specijalno odr�avanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno.
Preporuka za ugradnju:Za pričvr�čivanje rele ventila sluze alternativno dva od četiri vijka M8 za vezivanje kuči�ta.Ugradnju izvr�iti tako da izduv 3 bude okrenut na dole. Za varijantu 973 011 000 0 dopu�teno je odstupanje ± 90°.
Namena:Kod trejlera EBS D-generacije, da bi se izbeglo sabiranje kočione sile u kombinovanim opru�no rezervoarsko�membranskim cilindrima (Tristop®-cilindrima) zu istovremeno kori�tenje pogonskog i utvrđenog kočionog uređaja, da bi se time delotvorno mehanički za�titili prenosni delovi od prenaprezanja. Brzo dovođenje i ostranjivanje vazduha iz opru�no rezervoarskih cilindara.
Način rada:U polo�aju za vo�nju se u prostor B trajno dovodi vazduh preko priključka 41 dvostrukog ventila za otkočivanje, ili PREV. Ovime s vazduhom pod pritiskom gonjeni klip (b) nalazi se u njegovoj donjoj mrtvoj tački i dr�i izlaz (f) zatvorenim, kao i otvara ulaz (e). Komprimovani vazduh, koji se dovodi na priključak 1 posle otvaranja povratnog ventila (d) struji preko priključka 21 opru�nog dela cilindra Tristop® i sistem kočnice za parkiranje je slobodan.
Pri kori�tenju kočionog sistema (kočenje) komprimovani vazduh struji preko pkriključka 42 u prostor A i pritiskuje klip (a). Radi delotvornih
protusila u prostorima B i C ne dolazi do promene polo�aja relejskih ventila.
Prilikom opslu�ivanja crvenog poteznog elementa za upravljanje na PREV ili na dvostrukom ventilu za otkočivanje će da dođe do odstranjivanja vazduha iz prostora B. Sada se olak�ani klip (b) pomera prema gore pod pritiskom vazduha, koji se dovodi u prostor C. Izlaz (f) se otvara i ulaz (e) zatvara telo ventila (c), koji prati pokretanje prerma gore. Dolazi do odstranjivanja vazduha iz cilindara opru�nog pojačivača preko izlaza (f) i preko izduva 3.
Ukoliko dođe dodatno da aktivacije pogonske kočnice uz odstranjeni vazduh iz opru�no rezervoarskih cilindara, struji komprimovani vazduh preko priključka 42 u prostor A i goni klip (a). Ovaj se, po�to je iz prostora C uklonjen vazduh, pokreće prema gore. Izduv (f) se zatvara a ulaz (e) se otvara. Komprimovani vazduh, koji nastaje na priključku 1, struji preko prostora C i priključka 21 u opru�ni rezervoar. Time se otpu�ta utvrđena kočnica i to samo toliko, za koliko poraste radni pritisak. Dakle ne dolazi do sabiranja obiju kočionih sila.
Sve dok bude pritisak, koji nastaje u prostoru C, vi�i od onoga u prostoru A, pomerat će se klip (b) prema gore. Ulaz (e) se zatvara i posti�e se polo�aj zatvorenosti.
Prilikom otpu�tanja radnog kočionog uređaja (uz dalje kori�tenje utvrđenog kočionog uređaja) odstranjuje se vazduh iz prostora A. Pritisak u prostoru C prevlada i pomera klip (b) prema gore. Izduv (f) se otvara i opru�ni rezervoari se povezuju s odstranjivanjem vazduha 3.
Namena:Brzo pra�njenje du�ih upravljačkih vodova ili kočnih vodova i kočnih cilindara.
Način rada:U stanju bez pritiska membrana (a) je lako zategnuta preko izduva 3 i sa spoljnom ivicom zatvara dovod od priključka 1 prema prostoru A. Sabijen vazduh, koji dolazi preko priključka 1 potiskuje spoljnu ivicu unazad i dospeva preko priključka 2 ka priključenim kočnim cilindrima.
Pri nestajanju pritiska na priključku 1, membrana (a) se zbog vi�eg pritiska u prostoru A izboči na gore. Priključeni kočni cilindri se sada prazne delimično ili potpuno preko
izduva 3 u zavisnosti od gubljenja pritiska na priključku 1.
Odr�avanje:Specijalno odr�avanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno.
Preporuka za ugradnju:Brzoispusni ventil ugrađuje se verikalno sa izduvom 3 okrenutim na dole. Za pričvr�ćivanje se koriste dva vijka M 8.
Tehnički podaci:
Porud�beni broj 973 500 000 0 973 500 051 0Radni pritisak max. 12 bar
Nazivni prečnik 14 mm
Dozvoljen medijum VazduhTermičko područje primene - 40°C do + 80°C
Navoji cevnih priključaka:11,12 u. 3 = M 22x1,5 - 13 dug
2 = M 16x1,5 - 13 dug
Oznake priključaka11, 12 = Dovod energije
2 = Odvod energije3 = Izduv
163
Proporcionalni ventilsa pravom karakteristikom
975 001 4.Namena:Redukovanje kočne sile prilagođavajuće osovine kod delimičnog kočenja kao i brzo pra�njenje kočnih cilindara.Kod prikolica, koje rade na brdovitom području i voze na du�im nagibima, pokazuje se uvek jače istro�enje kočnih obloga u prednjim točkovima, zbog ugradnje večih kočnih cilindara na prednjim točkovima zbog stop kočenja, pa pri delimičnom kočenju nastaje preterano kočenje na prednjoj osovini. Kori�ćenjem proporcionalnog ventila kočna sila se pak na prednjoj osovini kod delimičnih kočenja toliko smanjuje, da obe osovine ravnomerno koče, bez da se time ni na koji način ne utiče na,kočne sile kod punog kočenja.
Način rada:Klip (b) dr�i sila pritisne opruge (c) u njegovom gornjem krajnjem polo�aju. Membrana (a) zatvara prolaz od priključka 1 ka priključcima 2. Pri aktiviranju kočnog sistema struji sabijen vazduh preko priključka 1 sa gornje strane membrane (a) i tu se stvara jedna sila. Čim je ona veča od sile pritisne opruge (c) pode�ene vijkom (d), klip (b) se potiskuje na dole. Sabijen vazduh struji preko spoljne ivice membrane (a) i priključaka 2 ka priključenim kočnim cilindrima.
Nastali pritisak na priključcima 2 deluje na donju stranu membrane (a) i podupire silu pritisne opruge (c). Čim je ona veća od sile koja deluje na gornju stranu membrane (a), klip (b) se ponovo kreće u svoj gornji krajnji polo�aj. Postignuto je krajnje stanje.Pri daljem povećanju pritiska na priključku 1 sila pritisne opruge (c) se postepeno savladava i sabijen vazduh dospeva na kraju u kočne cilindre. Posle nestanka kočnog pritiska na priključku 1 pritisna opruga (c) potiskuje klip (b) u njegov gornji krajnji polo�aj. Pritisak u prostoru B izboči membranu (a) na gore, a kočni cilindri se preko otvora A i izduva 3 na odgovarajuči način prazne delimično ili potpuno, već prema padu pritiska.
Odr�avanje:Specijalno odr�avanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno.
Preporuka za ugradnju:Proporcionalni ventil smestiti po mogučnosti u sredinu između kočnih cilindara odgovarajuće osovine. Cilindar ugraditi vertikalno sa izduvom 3 na dole. Pričvr�ćene se vr�i sa dva vijka M8.
164
Proporcionalni ventilsa pravom karakteristikom
975 0014.
Porud�beni broj 975 001 000 0 975 001 001 0 975 001 002 0 975 001 500 0Radni pritisak max. 10 barPodručje pode�avanja 0,3 do 1,1 bar
Pode�en na 0,7 ± 0,1 bar 1 ± 0,1 bar 0,5 ± 0,1 bar 0,7 ± 0,1 bar
975 0024.Namena:Redukovanje kočne sile prilagođavajuće osovine kod delimičnog kočenja kao i brzo pra�njenje kočnih cilindara.
Način rada:Pri kočenju dolazi iz prikoličnog kočnog ventila regulisan pritisak vazduha kroz priključak 1 na gornju stranu klipa (b) i potiskuje isti toliko nadole, dok prateći dvostruki ventil (d) ne nasedne i tako zatvori izlaz (e). Klip (b) koji se i dalje kreće na dole otvara tada ulaz (c), tako da regulisan sabijen vazduh moze da struji u priključke 2 kočnog cilindra. Zbog sada nastajučeg kontra pritiska na donju stranu klipa (b), koja ima veću povr�inu od gornje strane, obrće se smer kretanja klipa (b). Ulaz (c) zatvara ako odnos regulisanih pritisaka odgovara odnosu povr�ina klipa (b) (1,75 : 1). Ta redukcija pritiska se preduzima do regulisanog pritiska od 2,8 bar.
Ako regulisan pritisak nadma�i tu vrednost, onda se pojačava sila koja deluje na gornju stranu klipa (c)
po�to klip (a) naseda na klip (b). Odnos redukcije pritiska postaje pri porastu pritiska sve manji i dosti�e na 5,6 bar vrednost 1 : 1.
Ako upravljački pritisak na priključku 1 opada onda se kroz veći pritisak kočnog cilindra klipovi (a i b) kao i dvostruki ventil (d) ponovo podi�u. Izlaz (e) se otvara, a preko izduva 3 se vr�i odgovarajuće delimično ili potpuno brzo pra�njenje kočnih cilindara.
Odr�avanje:Specijalno odr�avanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno.
Preporuka za ugradnju:Proporcionalni ventil smestiti po mogučnosti u sredinu između kočnih cilindara odgovarajuće osovine. Cilindar ugraditi vertikalno sa izduvom 3 na dole. Pričvr�ćenje se vr�i sa bočno postavljenom navojnom čivijom i navrtkom M8.