34 «Službeni glasnik» _________________ Broj 2 *********************************************************************** Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje Općine Bilje Godina XXII Bilje, 23.02.2016.g. Broj 2 AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE BILJE ________________________________________________________________________________________ Red. br._______________________________ __Str_. Red. br.___________________ _________ ___ Str. 1. 2. 3. 4. Zaključak povodom razmatranja Izvješća o stanju u prostoru Općine Bilje…………………………………… Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Bilje Odluka o pripremi dokumentacije i provedbi postupka javne nabave radova na izgradnji građevine: cesta u Livadskoj ulici u Lugu……………… Zaključak o potpisivanju sporazuma o sufinanciranju projekta Rekonstrukcija prometnih površina u centru Vardarca... 35 158 223 223 5. 6. 7. 8. 7. Zaključak o kapitalnoj pomoći za izgradnju kanalizacijske mreže u naselju Kopačevo i spojnog cjevovoda Kopačevo- Bilje……………………………………… Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom na području Općine Bilje u 2015.. Odluke o dopuni Odluke o nerazvrstanim cestama ………………………………… Odluke o savjetu mladih Općine Bilje …... AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA : Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom na području Općine Bilje u 2015. godini……………………………………... 228 229 232 232 237
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BILJE, na temelju članka 47. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), a u svezi s člankom 188. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine“ broj 153/13), te članka 34. Statuta Općine Bilje („Službeni glasnik“ Općine Bilje broj 5/13 i 3/14), na svojoj 22. sjednici održanoj 22. veljače 2016.godine, donijelo je
IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU OPĆINE BILJE
I. POLAZIŠTA
1. OSNOVA I CILJEVI IZRADE IZVJEŠĆA
Obveza izrade Izvješća o stanju u prostoru Općine Bilje definirana je člankom 47. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12). Izvješće o stanju u prostoru sadrži analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata te ocjenu stanja i prijedloge za unapređenje prostornog razvoja s planom aktivnosti i prijedlogom prostornih pokazatelja za naredno razdoblje. Izvješće o stanju u prostoru se objavljuje u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne samouprave. Izrada izvješća o stanju u prostoru započela je prema Pravilniku o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (Narodne novine 114/10, 141/10), a nastavljena prema
Pravilniku o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (Narodne novine broj 117/2012 od 24. listopada 2012. godine). Pri izradi Izvješća o stanju u prostoru Općine Bilje korišteni su podaci Ministarstava definiranih navedenim Pravilnikom, podaci Državnog zavoda za statistiku (Popis stanovništva 2001. godine), Podaci iz Prostornog plana uređenja Općine Bilje, podaci prikupljeni od strane Općine Bilje, te ostali podaci nadležnih tijela i osoba, kao i projekcije izrađene temeljem dostupnih podataka.
2. ZAKONODAVNO-INSTITUCIONALNI OKVIR
Sadržaj i obvezni prostorni pokazatelji izvješća o stanju u prostoru, te drugi zahtjevi u vezi s praćenjem stanja u području prostornoga uređenja definirani su PRAVILNIKOM O SADRŽAJU I OBVEZNIM PROSTORNIM POKAZATELJIMA IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU (Narodne novine broj 117/2012 od 24. listopada 2012. godine).
Izvješće za područje Općine Bilje se izrađuje u odnosu na županijski prostorni plan, druge strateške, razvojne, planske i programske dokumente i pokazatelje županijske razine koji su od utjecaja na
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
održiv razvoj u prostoru općine, prethodno Izvješće o stanju u prostoru i dokumente prostornoga uređenja općine.
Za izradu Izvješća koriste se podaci iz dokumenata prostornoga uređenja, službeno objavljeni i dostupni podaci nadležnih tijela i ustanova, te drugih pravnih osoba s javnim ovlastima određenih posebnim propisima, te podaci iz usvojenih i objavljenih pojedinih sektorskih strateških, razvojnih, planskih i provedbenih dokumenata, koji su od utjecaja na održiv razvoj u prostoru.
Izvješće se izrađuje u tekstualnom obliku, a pojedina tematska područja mogu se prema potrebi dodatno obrazložiti, argumentirati i prikazati tabličnim iskazom pokazatelja, te grafičkim i drugim prikazima.
Izvješće sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja, provedbe i trendova razvoja u prostoru, analizu provedbe dokumenata prostornoga uređenja i drugih dokumenata i prijedloge za unaprjeđenje razvoja s osnovnim preporukama za naredno razdoblje.
3. OSNOVNA PROSTORNA OBILJEŽJA JEDINICE LOKALNE
SAMOUPRAVE
3.1. Demografska obilježja
Na području Općine Bilje je prema podacima posljednjeg popisa stanovništva 2001. god. živjelo 5.480 stanovnika, što je, u odnosu na prostor Osječko-baranjske županije, činio udio od 1,6% stanovništva Županije. Ukupno stanovništvo Općine se u razdoblju od 1981.-2001. godine smanjivalo, a u razdoblju od 1991.-2001. zabilježilo smanjenje od 15,3%. Najveći utjecaj na takvo kretanje su imale ratne migracije (prisilno iseljavanje) u razdoblju 1991.-1998. godine kada je područje bilo privremeno okupirano. Prema prvim rezultatima popisa stanovništva 2011. godine Općina Bilje je imala 5.657 stanovnika, što je povećanje za 3,2% u odnosu na 2001. godinu.
Tablica 1 KRETANJE UKUPNOG BROJA STANOVNIKA PO POPISIMA
PODRUČJE
BROJ STANOVNIKA PO POPISNIM
GODINAMA
INDEKSI
1981. 1991. 2001. 2011.(*
1991/
1981.
2001/
1991.
2011/
2001.
Osječko-baranjska
županija
356.286 367.193 330.506 304.899 103,0 90,0 92,3
Općina Bilje 6.966 6.455 5.480 5.657 92,7 85,0 103,2
Udio Općine, % 1,9 1,7 1,6 1,8 - - -
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
(* Državni zavod za statistiku, Prvi rezultati popisa stanovništva 2011.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
6 Tikveš3) 120 73 29 10 60,8 39,7 34,5
7 Vardarac 811 782 660 625 96,4 84,4 94,7
8 Zlatna Greda4) 200 46 12 6 23,0 26,0 50,0
UKUPNO OPĆINA: 6.966 6.455 5.480 5.657 92,7 85,0 103,2
Izvor podataka: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine
(* Državni zavod za statistiku, Prvi rezultati popisa stanovništva 2011.
Napomena: 1) Stanovništvo Kozjaka se prvi put iskazuje od 1900. godine i do 1991. godine u sastavu naselja Lug, a kao samostalno prvi put u popisu 1991. godine.
2) Stanovništvo Podunavlja se prvi put iskazuje 1880. godine, a do 1991. godine su bili dio Bilja, odnosno Vardarca, tek 1991. godine se iskazuje samostalno.
3) Tikveš se prvi put iskazuje 1910. godine i sve do 1991. godine u sastavu naselja Lug, a 1991. godine se iskazuje samostalno.
4) Stanovništvo je prisutno od 1948. godine u sastavu Kneževih Vinograda, a od 1991. se iskazuje kao samostalno.
U svim naseljima Općine se u promatranom razdoblju stanovništvo smanjilo, a najviše u Kozjaku, Podunavlju, Tikvešu i Zlatnoj Gredi koja su zapravo naseobine koje su bile vezane uz ekonomije i farme PIK-a "Belje". Naselje Podunavlje je demografski odumrlo, budući su u 2001. godini u njemu živjela 2 stanovnika, a 2011. godine je u naselju popisan samo 1 stanovnik. Stanovništvo se najmanje smanjilo u općinskom središtu Bilje. Povratak stanovništva je započeo 1998. godine, a do 2001. godine se vratilo 2.770 stanovnika ili oko 76% prognanika. Prema prvim rezultatima popisa stanovništva 2011. godine u naselju Bilje se stanovništvo povećalo za ukupno 403 stanovnika u odnosu na 2001. godine, a što je povećanje za 12,5%. Prema pokazateljima dobne strukture, stanovništvo Općine je 2001. godine imalo obilježja starosti (indeks starosti 82,6), dok je prosječna starost iznosila 38,8 godina.
Tablica 4 OBILJEŽJA DOBNE STRUKTURE STANOVNIŠTVA 2001. GOD.
RED.
BROJ
NASELJE
Udio mladih
0-19 god.
%
Koeficijent
starosti
%
Indeks
starosti
Dobni tip
1 Bilje 25,5 34,1 133,6 duboka starost
2 Kopačevo 22,7 24,0 105,8 starost
3 Kozjak 26,9 24,7 92,0 starost
4 Lug 19,7 28,6 145,2 izrazito duboka starost
5 Podunavlje 0 100,0 - izrazito duboka starost
6 Tikveš 24,1 24,1 100,0 duboka starost
7 Vardarac 25,0 19,7 78,8 starost
8 Zlatna Greda 8,3 41,7 500,0 izrazito duboka starost
Izvor podataka: Popis stanovništva 2001. godine
Iz pokazatelja dobne strukture je vidljivo da u svim naseljima osim u Kozjaku i Vardarcu ima više starog nego mladog stanovništva. Demografski problematična naselja su Zlatna Greda, Lug i općinsko
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
središte Bilje. Vjerojatno je to posljedica i toga što se mlađe prognano stanovništvo nije vratilo i ostalo trajno zbrinuto izvan područja Općine, a vjerojatno najviše u Osijeku.
Tablica 5 STAROSNO-SPOLNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA 2001. GOD.
OPĆINA
BILJE
Ukupno
stanovništvo
Dobne skupine
0-14 15-64 65 +
Sveukupno 5.480 946 3.750 784
Muško 2.678 472 1.909 297
Žensko 2.802 474 1.841 487
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. god.
Prema podacima starosno-spolne strukture stanovništva Općine Bilje, prema popisu 2001. godine, u Općini je nešto veći udio ženskog stanovništva (51,13%) u ukupnom stanovništvu. Prema dobnim skupinama, odnos muškog i ženskog stanovništva je različit. U dobnoj skupini od 0-14 god., podjednak je udio muškog i ženskog stanovništva. U ukupnom stanovništvu u skupini od 15-64 god., neznatno je veći udio muškog stanovništva (50,90%), dok je u dobnoj skupini od 65 + god., veći udio ženske populacije (62,11%).
GRAF 2 - STAROSNO-SPOLNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA 2001. GOD.
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. god.
Prema podacima o obrazovnoj strukturi stanovništva, u ukupnom stanovništvu Općine, sa završenim osnovnim obrazovanjem je 39,7% stanovništva (preko 15 godina starosti), nešto više za žensko stanovništvo 46,9%, te 32,4% za muško stanovništvo. Srednje obrazovanje u prosjeku ima 43,2% stanovništva (52,9% muško, 33,7% žensko). U ukupnoj obrazovnoj strukturi stanovništva najmanji je udio više stručne spreme i to na razini Općine 2,4% (2,3% muško, 2,5% žensko stanovništvo). U strukturi visokog obrazovanja, kojem smo dodali i završeni magisterij i doktorat, prosjek na nivou Općine iznosi 4,3% (4,6% muško i 3,9% žensko stanovništvo).
Tablica 7 MIGRACIJSKA OBILJEŽJA STANOVNIŠTVA 2001. GOD.
OPĆINA
BILJE
Ukupan broj
stanovnika
Od rođenja u istom
naselju
Doseljeno
Broj % Broj %
Sveukupno 5.480 2.436 44,5 3.042 55,5
Muško 2.678 1.314 53,9 1.362 44,8
Žensko 2.802 1.122 46,1 1.680 55,2
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. god.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
GRAF 3 - MIGRACIJSKA OBILJEŽJA STANOVNIŠTVA 2001. GOD.
Prema podacima o migracijskim obilježjima stanovništva, na području Općine Bilje 2001. godine, bilo je 44,5% stanovništva koje od rođenja živi u istom naselju, dok je udio doseljenog stanovništva 55,5% ukupnog stanovništva, što ukazuje na velike migracije stanovništva koje su se velikim dijelom dogodile zbog ratnih aktivnosti na području Republike Hrvatske, ali i susjednih područja (BiH). U strukturi stanovništva koje od rođenja živi u istom naselju, veći je udio muškog stanovništva (53,9%), dok je u strukturi doseljenog stanovništva veći udio ženskog stanovništva (55,2%).
Tablica 8 AKTIVNO STANOVNIŠTVO 2001. GOD.
OPĆINA
BILJE
Ukupno
stanovništvo
Aktivno stanovništvo
Uzdržavano
%
aktivnog u
ukupnom
Ukupno
Obavlja
zanimanje
Sveukupno 5.480 2.271 1.770 1.996 41,3
Žensko 2.678 885 626 1.315 31,6
Muško 2.802 1.386 1.144 681 49,5
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. god.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
GRAF 4 - AKTIVNO STANOVNIŠTVO 2001. GOD.
U strukturi aktivnog stanovništva na području Općine, udio aktivnog stanovništva je 41,3%, s većim udjelom muškog stanovništva (49,5%) od ženskog (31,6%). Od ukupno aktivnog stanovništva, udio stanovništva koje obavlja zanimanje je 77,9%, dok je udio uzdržavanog stanovništva 36,4% ukupnog stanovništva, od čega je 65,9% uzdržavanog stanovništva žensko.
Tablica 9 KRETANJE KUĆANSTAVA PO NASELJIMA 1981.-2001. GOD.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Prema podacima o broju kućanstava na području Općine uočava se opadanje ukupnog broja kućanstava do 2001. godine kao i opadanje prosječne veličine kućanstva (sa 3,2 člana, na 2,8 člana). Međutim, prema Prvim rezultatima popisa stanovništva 2011. godine, zabilježen je porast broja kućanstava (2.022 kućanstva), te zadržavanje prosječne veličine kućanstva na 2,8 članova.
GRAF 5 - KRETANJE KUĆANSTAVA PO NASELJIMA 1981.-2011. GOD.
U kretanju broja i veličine kućanstva prema naseljima i popisnim godinama, uočava se opadanje broja kućanstava od 1991. do 2001. godine (10,4%), ali i pad prosječne veličine kućanstva, sa 3,0 članova (1991. god.) na 2,8 članova (2001. god.). U razdoblju od 2001. do 2011. godine broj kućanstava se povećava za 4,3% dok mu prosječna veličina ostaje ista (2,8 članova). Prema veličini kućanstva (2011. god.) prednjači općinsko središte Bilje s prosječnom veličinom 3,0 člana, a od ukupnog broja naselja, Kopačevo još bilježi povećanje broja kućanstava, dok još tri naselja imaju jednak broj kućanstava kao i 2001. godine (Podunavlje, Vardarac, Zlatna Greda).
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Tablica 10 POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO 2001. GOD.
OPĆINA
BILJE
Ukupno
poljoprivredno
stanovništvo
Aktivno
poljoprivredno
stanovništvo
Uzdržavano
poljoprivredno
stanovništvo
% poljoprivrednog
stanovništva u
ukupnom
Svega 509 289 220 9,3
Muško 257 214 43 9,1
Žensko 252 75 177 9,4
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. god.
GRAF 6 - POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO 2001. GOD.
Udio ukupnog poljoprivrednog stanovništva u ukupnom stanovništvu Općine Bilje je 9,3%, veći je kod ženskog stanovništva (9,4%), a manji kod muškog (9,1%). Od ukupnog broja poljoprivrednog stanovništva nešto je veći udio aktivnog (56,8%) od uzdržavanog (43,2%) poljoprivrednog stanovništva. U strukturi aktivnog i uzdržavanog poljoprivrednog stanovništva prema spolu, u aktivnom poljoprivrednom stanovništvu je znatno veći udio muškog stanovništva (74,0%), dok je kod uzdržavanog poljoprivrednog stanovništva znatno veći udio ženskog stanovništva (80,4%).
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Stanovništvo je jedan o najznačajnijih čimbenika društveno-gospodarskog razvoja. Na području Općine Bilje stanovništvo je bilo izloženo brojnim promjenama. Demografski potencijal je počeo slabiti već sedamdesetih godina, što se očitovalo u smanjenju broja stanovnika i starenju populacije. Ratne i poratne devedesete godine dodatno su poremetile demografsku sliku Općine zbog veoma izraženih migracijskih procesa u negativnom smislu. Unatoč tomu sačuvao se minimalni pozitivni prirodni priraštaj, te uz očekivanje da će se cjelokupno stanovništvo vratiti, može se ocijeniti da će demografski potencijal biti očuvan. Posebice ako se razvije poduzetništvo i turizam, stanovništvo ne bi trebalo biti ograničavajući činitelj razvoja, čemu u prilog ide i povećanje broja stanovnika između dva zadnja popisa stanovništva 2001. i 2011. godine. Kao pokazatelj ekonomskog rasta i razvijenosti određenog područja, koristi se indeks razvijenosti prema kojemu se jedinice lokalne samouprave razvrstavaju u skupine (Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne, područne i regionalne samouprave prema stupnju razvijenosti NN 89/10), a na temelju članka 24. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09). Prema navedenim propisima Osječko-baranjska županija pripada I skupini, s vrijednosti indeksa razvijenosti manjoj od 75% prosjeka za Republiku Hrvatsku. Općina Bilje ima indeks razvijenosti 78,08%, te pripada u III skupinu, gdje se vrijednosti indeksa kreću između 75% i 100%, prosjeka za Republiku Hrvatsku. Vrijednost indeksa razvijenosti sadržan je u tablici Ocjenjivanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti (MRRŠVG).
Tablica 11 OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE PREMA
RAZVIJENOSTI-IZVOD ZA OPĆINU BILJE
OSNOVNI POKAZATELJI
Vrijednosti
pokazatelja za
Općinu Bilje
Vrijednosti
pokazatelja u
odnosu na
nacionalni prosjek
Prosječni dohodak per capita 2006.-2008. 22.123 78,1
Prosječni izvorni prihodi per capita 2006.-2008. 1.227 34,1
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
60-64 16 13 3
65-69 3 2 1
70-75 2 2 0
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. god.
Prema podacima o zaposlenima prema starosti i spolu u ukupnom aktivnom stanovništvu 50,4% zaposlenih je muško, a 27,5% žensko stanovništvo. U ukupnom broju zaposlenog stanovništva 64,6% je muškog stanovništva, a 35,4% ženskog stanovništva.
GRAF 8 -ZAPOSLENI PREMA STAROSTI I SPOLU-2001. GOD.
Tablica 14 ZAPOSLENI PREMA PRETEŽITOJ AKTIVNOSTI PO DJELATNOSLTIMA 2001. GOD.
DJELATNOSTI
BROJ ZAPOSLENIH
Broj %
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 188 12,74
Ribarstvo 14 0,95
Rudarstvo i vađenje 1 0,07
Prerađivačka industrija 244 16,53
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 23 1,56
Građevinarstvo 142 9,62
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala 182 12,33
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Hoteli i restorani 48 3,25
Prijevoz, skladištenje i veze 82 5,56
Financijsko posredovanje 13 0,88
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 33 2,24
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 173 11,72
Obrazovanje 100 6,78
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 71 4,81
Ostale druge socijalne i osobne uslužne djelatnosti 44 2,98
Privatna kućanstva sa zaposlenim osobama 1 0,07
Izvanteritorijalni org. I tijela - -
Na radu u inozemstvu 105 7,11
Nepoznata djelatnost 12 0,81
UKUPNO: 1.476 100,00
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. god.
GRAF 9- ZAPOSLENI PREMA PRETEŽITOJ AKTIVNOSTI PO DJELATNOSLTIMA 2001. GOD.
Prema podacima o zaposlenim osobama u pojedinim djelatnostima, najveći udio zaposlenih ima prerađivačka industrija (16,53%), zatim slijede zaposleni u poljoprivredi 12,74% i trgovini 12,33%, te
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
zaposleni u javnoj upravi i obrani (11,72%). Također je i značajan broj zaposlenih u građevinarstvu (9,62%), kao i na radu u inozemstvu (7,11%). Značajni su još udjeli zaposlenih u obrazovanju (6,78%), te prijevozu (5,56%), dok su zaposleni u ostalim djelatnostima znatno manjeg udjela. Nasuprot zaposlenom stanovništvu, na području Općine 2001. godine bilo je ukupno 501 nezaposlenih stanovnika, što čini udio 11,46% u ukupnom stanovništvu Općine iznad 15 godina starosti.
Tablica 15 AKTIVNO STANOVNIŠTVO PREMA PRETEŽITOJ AKTIVNOSTI PO ZANIMANJU I SPOLU
OPĆINA
BILJE
Ukupno
aktivno
Ukupno
zaposleni
NEZAPOSLENI
Broj
Udio (%) u
aktivnom
Sveukupno 2.271 1.770 501 22,06
Muško 1.386 1.144 242 17,46
Žensko 885 626 259 29,27
Izvor podataka: DSZ-Popis stanovništva 2001. god.
Udio nezaposlenih u ukupno aktivnom stanovništvu iznosio je 22,06%, a od toga je udio nezaposlenog stanovništva muškog spola 17,46%, a ženskog 29,27% u aktivnom stanovništvu. U ukupnom broju nezaposlenih 48,3% je muškog nezaposlenog stanovništva, te 51,70% ženskog stanovništva. U okviru radne snage i zaposlenog broja stanovništva javlja se i određeni broj radnih migranata koji dnevno ili tjedno putuje radi obavljanja svog zanimanja. Na području Općine Bilje 2001. godine bilo je ukupno 1.474 dnevnih migranata, što čini 64,91% ukupnog aktivnog stanovništva. Od ukupnog broja dnevnih migranata, ukupan broj aktivnih dnevnih migranata, koji obavljaju zanimanje 2001. godine iznosio je 1.071, odnosno 60,51% zaposlenih.
Tablica 16 DNEVNI MIGRANTI 2001. GOD.
UKUPNO DNEVNI MIGRANTI
Ukupno aktivno dnevni migranti koji obavljaju
zanimanje
Broj
% u aktivnom
stanovništvu
Broj
% u ukupnom broju
zaposlenih
1.474 64,91 1.071 60,51
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. god.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
3.3. Životni standard–stanovanje
Podaci o životnom standardu na području Općine Bilje analizirani su prema podacima Državnog zavoda za statistiku – Popisu stanovništva 2001. i prijevremenim rezultatima 2011. godine (Sukladno
Pravilnikom o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru). Prijevremeni podaci popisa stanovništva 2011. godine obuhvaćaju samo dio popisanih , i za ovo Izvješće potrebnih podataka, a nedostajajući podatci korišteni su iz Popisa stanovništva 2001. godine. Određeni podaci u Popisu stanovništva 2001. godine iskazani su samo na općinskoj razini (ne za svako naselje), a na poslan upit Državnom zavodu za statistiku nisu dobiveni detaljniji podaci, te su pravilnikom definirani obvezni prostorni pokazatelji izrađeni kao projekcija prema dostupnim podacima. 2011. godine na području Općine živjelo je 5652 stanovnika, najviše (3627) u općinskom središtu Bilju u kojem je i najviše kućanstava (1214) od ukupnih 2022 kućanstava na području Općine.
Na području Općine 2 011. godine ukupan broj stanova iznosio je 2408, odnosno 426,04 stana na 1 000 stanovnika. Od ukupno 2408 stanova 2 011. godine, 2357 stanova su stanovi za stalno stanovanje. Od ukupno 2105 stanova 2 001. godine, 2065 stanova su stanovi za stalno stanovanje, 42 stana koriste se povremeno, u 1 stanu obavlja se djelatnost. Od ukupno 2105 stanova 2 001. godine 1729 stanova su stalno nastanjeni stanovi. U tablici koja slijedi vidljivi su predmetni podaci iskazani po naseljima i ukupno za područje općine.
Tablica 17 STAMBENI FOND–BROJ STANOVA (SVE VRSTE) NA 1000 STANOVNIKA
REDNI
BROJ
NASELJA
BROJ
STANOVNIKA
NASELJA
-prvi rezultati
Popisa 2011
BROJ
STANOVA (SVE VRSTE)
- prvi rezultati Popisa 2011
BROJ
STANOVA
(SVE VRSTE)
NA 1000
STANOVNIKA
1 Bilje 3.627 1.376 379,38
2 Kopačevo 558 300 537,63
3 Kozjak 58 35 603,45
4 Lug 767 362 471,97
5 Podunavlje 1 1 1000,00
6 Tikveš 10 16 1600,00
7 Vardarac 625 304 486,40
8 Zlatna Greda 6 14 2333,33
UKUPNO OPĆINA: 5.652 2408 426,04
Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2011. -prvi rezultati Popisa 2011), ZPO
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Na području Općine Bilje 2001. godine ukupno je bilo 5396 soba u nastanjenim stanovima, odnosno 954,71 soba na 1000 stanovnika. Prosječni broj stanovnika prema broju stanova prema prijevremenim rezultatima 2011. godine iznosi 2,35 za područje Općine, a prostorni razmještaj stanova (broj stanova / broj stanovnika) 0,43. U tablici koja slijedi vidljivi su predmetni podaci iskazani po naseljima i ukupno za područje Općine.
Tablica 20 STAMBENI FOND-PROSJEČAN BROJ SOBA NA 1000 STANOVNIKA
REDNI
BROJ
NASELJA BROJ STANOVNIKA
NASELJA
-prvi rezultati Popisa 2011
BROJ SOBA - ZBROJ SOBA IZ
TABLICE POPISA ST. 2001.
ISKAZAN SAMO ZA
NASTANJENE STANOVE
BROJ SOBA
NA 1000
STANOVNIKA
NAPOMENA
PROJEKCIJA PO NASELJIMA
ODNOSNO NA KUĆANSTVA
(POPIS STAN 2001. ISKAZUJE NA
NIVOU OPĆINE/ GRADA)
1 Bilje 3.627 2944 811,77
2 Kopačevo 558 615 1102,18
3 Kozjak 58 111 1919,23
4 Lug 767 996 1298,92
5 Podunavlje 1 3 2782,88
6 Tikveš 10 33 3339,45
7 Vardarac 625 676 1081,98
8 Zlatna Greda 6 17 2782,88
UKUPNO OPĆINA: 5652 5396 954,71
Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2001, prvi rezultati Popisa 2011), ZPO
Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2011. - prvi rezultati), ZPO
Na području Općine Bilje 2001. godine je ukupno 142 829 m2 stambene površine, odnosno 25,27 m2 po stanovniku Općine. U tablici koja slijedi vidljivi su predmetni podaci iskazani po naseljima i ukupno za područje Općine.
Tablica 23 STAMBENI FOND–PROSJEČNA STAMBENA POVRŠINA
REDNI
BROJ
NASELJA
BROJ
STANOVNIKA
NASELJA
- prvi rezultati Popisa 2011
STAMBENA POVRŠINA m2
PROSJEČNA
STAMBENA
POVRŠINA
(POVRŠINA
STANOVA / BR.
STANOVNIKA)
m2 NA
PO
ME
NA
PROJEKCIJA PO NASELJIMA
ODNOSNO NA KUĆANSTVA
(POPIS STAN 2001. ISKAZUJE NA
NIVOU OPĆINE / GRADA)
1 Bilje 3.627 77933,51 21,49
2 Kopačevo 558 16279,12 29,17
3 Kozjak 58 2946,45 50,80
4 Lug 767 26370,70 34,38
5 Podunavlje 1 73,66 73,66
6 Tikveš 10 883,93 88,39
7 Vardarac 625 17899,66 28,64
8 Zlatna Greda 6 441,97 73,66
UKUPNO OPĆINA: 5652 142829 25,27
Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2001, prvi rezultati Popisa 2011), ZPO
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Kartogram 6 - GUSTOĆA IZGRAĐENIH STANOVA NA PODRUČJU (br.stan/km2)
Prema popisu stanovništva 2001. godine na području Općine Bilje nalazio se 41 stan korišten za odmor, te 1 stan koji se koristi u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi. Popisom stanovništva 2011. godine (prijevremeni rezultati), od ukupno 2408 popisanih stanova, njih 2357 su stanovi za stalno stanovanje.
Tablica 25 STAMBENI FOND–PROSTORNI RAZMJEŠTAJ STANOVA ZA ODMOR
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Izvor podataka: DZS ( prvi rezultati Popisa 2011), ZPO
Kartogram 7 - PROSTORNI RAZMJEŠTAJ STANOVA ZA ODMOR
4. JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE U OKVIRU PROSTORNOGA
UREĐENJA ŽUPANIJE
Površina Osječko-baranjske županije iznosi 4.149 km2 što čini 7,3% kopnenog državnog teritorija Republike Hrvatske. Teritorijalno-političkim ustrojstvom, uređenim Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, područje Osječko-baranjske županije organizirano je u 42 jedinice lokalne samouprave: 7 gradova i 35 općina, među kojima je i Općina Bilje. Općina Bilje prema teritorijalnom ustrojstvu lokalne samouprave pripada Osječko-baranjskoj županiji, njenom sjeveroistočnom dijelu. Općina Bilje pripada pograničnim područjima Republike Hrvatske (graniči s Republikom Srbijom). Budući da je općina dio Osječko-baranjske županije, dio je i međunarodnog razvojnog projekta Osječko-baranjske županije iz programa IPA SEE (Southeastern Europe), koji se bazira na sustavu geoinformacijskog sustava (GIS) prostorno-planskih podataka. Projektom će se unaprijediti dostupnost informacija te pristup javnosti tom sustavu.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
II. ANALIZA I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA PROSTORNOG
RAZVOJA
1. PROSTORNA STRUKTURA KORIŠTENJA I NAMJENE POVRŠINA
JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
Prostor općine Bilje obuhvaća površinu od 260,15 (*)km2 i pripada sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske.( * Za površine Općine Bilje postoje različiti podaci: podatak iz PPO-BŽ, prema kojem je površina 343,52 km2; Državna geodetska uprava; Područni ured za katastar, Ispostava Beli Manastir raspolaže s podatkom od 27.012,84 ha. Prema podacima iz Prostornog plana uređenja Općine Bilje ( PPUOB ) koji je izrađen na topografskoj podlozi MJ 1:25.000 dobivenoj od Državne geodetske uprave i računalnim očitanjem površine sa spomenute podloge ustanovljena je površina Općine Bilje od 26.015,14 ha, tako da se u PPUOB iskazi prostornih pokazatelja baziraju na ukupnoj površini općine od 26.015,14 ha.) Općina Bilje ima najveću površinu od svih jedinica lokalne samouprave u Osječko-baranjskoj županiji i ona iznosi 270,13 km2 što čini 6,5% ukupne površine Županije. Prostor općine Bilje dio je šire prirodno-geografske cjeline Baranje, smještene na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske. U okviru prostora Baranje, općina Bilje zauzima njezin jugoistočni dio, dok joj istočna granica prelazi i na lijevu obalu Dunava. To je prostor koji pripada širem nizinskom prostoru prirodno-geografske i makromorfološke cjeline Panonske nizine, čiji je dio i na prostoru istočne Hrvatske. Administrativno Općina Bilje pripada prostoru Osječko-baranjske županije, gdje zauzima sjeveroistočni dio Županije. U odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave Županije, općina Bilje ima najveću površinu među njima. Područje Općine Bilje je u okruženju susjednih općina: Kneževi Vinogradi na sjeveru, Čeminac na sjeverozapadu, Darda na zapadu, grada Osijeka na jugozapadu i jugu, te na jugoistoku općine Erdut. Istočna granica Općine prelazi na lijevu obalu Dunava i dio je državne kopnene granice prema Srbiji i Crnoj Gori. Sjeverno od općine Bilje, unutar površine općine Kneževi Vinogradi, nalazi se naselje Zlatna Greda površine 0,32 km², koje eksteritorijalno pripada općini Bilje.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Kartogram 9 - POLOŽAJ OPĆINE U ŽUPANIJI (IZVOD IZ PPUO Bilje)
Struktura korištenja površina i zemljišta na području Općine Bilje analizirana je Prostornim planom uređenja Općine Bilje: 1. Građevinska područja ukupno 779,58 ha ( 3,00% površine Općine) 2. Izgrađene strukture van građevinskog područja 211,92 ha ( 0,81 % površine Općine) 3. Površine isključivo osnovne namjene
- poljoprivredne površine 6.105,94 ha ( 23,47% površine Općine) - šume 15.698,35 ha ( 60,34% površine Općine)
4. Ostale poljoprivredne površine 513,33 ha ( 1,97 % površine Općine) 5. Vodne površine 2.604,23 ha ( 10,01 % površine Općine) 6. Ostale površine 92,62 ha ( 0,36 % površine Općine ) Prema podacima popisa poljoprivrede 2003. godine, na području općine Bilje korišteno poljoprivredno zemljište kućanstava s poljoprivrednom proizvodnjom obuhvaća 1.613,18ha, a ostalo zemljište 217,87ha. U nastavku je priložen izvod iz tablice popisa poljoprivrede 2003. godine.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Izvod iz tablice popisa poljoprivrede 2003. godine.
KUĆANSTVA S POLJOPRIVREDNOM PROIZVODNJOM
2. POVRŠINA KORIŠTENOGA POLJOPRIVREDNOG I OSTALOG ZEMLJIŠTA PO
KATEGORIJAMA (1. lipnja 2003.)
Sk
up
in
e p
oljo
privre
dn
ih
k
uć
an
sta
va
p
re
ma
uk
up
no
ra
sp
olo
živo
m ze
mljištu
Korišteno poljoprivredno zemljište, ha
uku
pn
o (2
+3
+4
+5
+6
+8
+1
0)
oran
ice
i vrto
vi
po
vrtn
jac
i (n
a o
ku
ćn
ic
i,
ko
rišten
i za
vlastite
po
treb
e)
liva
de
pa
šn
jac
i
vo
ćn
jac
i
vin
og
ra
di
ra
sa
dn
ic
i i k
ošarač
ka
vrba
i d
r.
Osta
lo
ze
mljište
,
ha
uku
pn
o
od
to
ga
: p
lan
ta
žn
i
uku
pn
o
od
to
ga
: p
lan
ta
žn
i
uku
pn
o
od
to
ga
: n
eob
rađe
no
po
ljop
rivred
no
ze
mljište
od
to
ga
: šum
sko
ze
mljište
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Osječko-baranjska županija
95.9
86,7
2
90.0
47,8
6
747,4
8
2.0
32,8
4
827,7
3
1.7
99,1
4
462,9
5
506,1
5
285,0
8
25,5
2
8.0
44,2
8
2.3
76,6
4
1.7
06,4
7
Bilje
1.6
13,1
8
1.5
50,5
5
16,7
7
9,2
5
12,1
9
22,7
0
5,4
6
1,2
9
0,5
7
0,4
3
217,8
7
55,1
9
66,1
Izvor podataka: DZS
2. SUSTAV NASELJA
2.1. Struktura naselja
2.1.1. Razmještaj i tipologija naselja
U Općini Bilje nalazi se osam samostalnih naselja: Bilje, Kopačevo, Kozjak, Lug, Podunavlje, Tikveš, Vardarac i Zlatna Greda. Sjedište Općine je u naselju Bilje. Prostor Općine Bilje podijeljen je u širem smislu na dvije različite prostorne krajobrazne cjeline, a to su: rijeka Dunav sa sklopom aluvijalnih šuma i ritskim oblicima i nizinski poljodjelski prostor nižih melioriranih područja Baranje.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Naselja Bilje, Lug, Vardarac i Zlatna Greda su smještena u nizinsko poljodjelskom prostoru nižih melioriranih područja Baranje. U istočnom dijelu Općine uz poplavno područje Kopačkog rita nalaze se naselja Kopačevo, Podunavlje, Tikveš i Kozjak. Naselja Bilje, Kopačevo, Lug i Vardarac su tipična baranjska naselja koja karakteriziraju građevine obiteljskog stanovanja s gospodarskim građevinama po dubini uskih, dugih građevnih čestica. Naselja Kozjak, Tikveš i Zlatna Greda u stambenom dijelu karakteriziraju prizemne poluugrađene građevine na pravokutnim građevnim česticama. Znatan dio ovih naselja zauzimaju gospodarske građevine, što proizlazi iz njihovog porijekla kao naseobina uz ekonomije i farme ''Belja''. U naselju Podunavlje su uglavnom gospodarske građevine.
Tablica 26 STRUKTURA NASELJA–RAZMJEŠTAJ I TIPOLOGIJA NASELJA – BROJ I UDIO BROJA
STANOVNIKA PREMA TIPU NASELJA
Naselja prema funkciji Broj naselja %
RURALNA NASELJA 4 50,00
ZASEOCI DO 200 STANOVNIKA 4 50,00
UKUPNO: 8 100,00
Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2011. – prijevremeni rezultati)
Kartogram 10 - STRUKTURA NASELJA–RAZMJEŠTAJ I TIPOLOGIJA NASELJA – BROJ I UDIO
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
GRAF 10 - STRUKTURA NASELJA–RAZMJEŠTAJ I TIPOLOGIJA NASELJA–BROJ I UDIO BROJA
STANOVNIKA PREMA TIPU NASELJA
Tablica 27 STRUKTURA NASELJA–RAZMJEŠTAJ I TIPOLOGIJA NASELJA–UDIO BROJA
STANOVNIKA U POJEDINOM TIPU NASELJA U UKUPNOM BROJU STANOVNIKA
Naselja prema funkciji
BROJ STANOVNIKA
- prvi rezultati
Popisa 2011
%
RURALNA NASELJA 5572 98,58
ZASEOCI DO 200 STANOVNIKA 80 1,42
UKUPNO: 5.652 100,00
Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2011. – prijevremeni rezultati)
GUSTOĆA NASELJENOSTI
Gustoća naseljenosti odnos je broja stanovnika pojedinog naselja i površine statističkih granica predmetnog naselja. Gustoća naseljenosti za područje Općine Bilje iznosi 21,73 stanovnika / km2, a najveća je u naselju Bilje – 206,56 stanovnika / km2. Najmanja gustoća naseljenosti je u naselju Kopačevo (3,90 stanovnika / km2), te naselju Podunavlje (6,99stanovnika / km2).
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
2.1.2. Gustoća naseljenosti GP
Gustoća naseljenosti građevinskih područja za područje Općine Bilje iskazana je sukladno podacima iz PPUO Bilje, te Popisu stanovnika, prvi rezultati Popisa 2011 i iznosi 9,39 stanovnika / ha.
Gustoća naseljenosti građevinskog područja za Bilje iznosi 14,22 stanovnika / ha, što je i najveća gustoća naseljenosti građevinskog područja na području Općine. Gustoća naseljenosti građevinskih područja prikazana je u tablici koja slijedi.
Tablica 29 STRUKTURA NASELJA–GUSTOĆA NASELJENOSTI GP
NASELJE
BROJ
STANOVNIKA
- prvi rezultati
Popisa 2011
POVRŠINA
GRAĐEVINSKIH
PODRUČJA
(ha)
GUSTOĆA NASELJENOSTI
GP (broj stanovnika / ha)
Bilje 3.627 255,11 14,22
Kopačevo 558 85,51 6,53
Kozjak 58 17,53 3,31
Lug 767 111,41 6,88
Podunavlje 1 8,86 0,11
Tikveš 10 8,61 1,16
Vardarac 625 84,13 7,43
Zlatna Greda 6 30,66 0,2
UKUPNO: 5.652 601,82 9,39
Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2011. – prijevremeni rezultati), PPUO
GUSTOĆA NASELJENOSTI IZGRAĐENOG DIJELA GP
Gustoća naseljenosti izgrađenog dijela za područje Općine Bilje iznosi 13,33 stanovnika / hektar, a najveća je u naselju Bilje - 20,38 stanovnika / ha. Gustoća naseljenosti izgrađenog dijela prikazana je u tablici koja slijedi.
Tablica 30 STRUKTURA NASELJA–GUSTOĆA NASELJENOSTI IZGRAĐENOG DIJELA GP
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Tikveš 10 8,61 1,16
Vardarac 625 59,39 10,52
Zlatna Greda 6 17,99 0,33
UKUPNO: 5.652 424,07 13,33
Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2011. – prijevremeni rezultati), PPUO
RURALNA GUSTOĆA STANOVNIŠTVA
Sukladno PPUO Bilje, na području Općine Bilje poljoprivredne površine su zastupljene sa 8.083 ha (29,9%) što je u odnosu na prosjek Županije (64,12%) manje za 34,13% iz čega je vidljivo da Općina Bilje u strukturi raspolaže sa nešto više nego dvostruko manje poljoprivrednih površina od Županijskog prosjeka. Obradive poljoprivredne površine zauzimaju 6.261,93 ha što je udjel od 23,2% u ukupnim površinama Općine i udjel od 77,5% u poljoprivrednim površinama Općine. Na županijskoj razini, udjel obradivih površina u ukupnim poljoprivrednim površinama je oko 91,0% pa je očito da Općina Bilje u strukturi poljoprivrednih površina ima manje obradivih površina od prosjeka Županije. Ruralna gustoća stanovništva pokazatelj je raspodjele stanovništva općine i svakog pojedinog naselja poljoprivrednim resursima - obradivom zemljištu na području općine. Ruralna gustoća stanovništva za područje općine iznosi 91,92 stanovnika / km2, a izrazito je velika na području naselja Bilje (790,20 stanovnika/km2).
Tablica 31 STRUKTURA NASELJA–RURALNA GUSTOĆA STANOVNIŠTVA
NASELJE
BROJ
STANOVNIKA
NASELJA
- prvi rezultati
Popisa 2011
POVRŠINA
OBRADIVOG
ZEMLJIŠTA
(km2)
RURALNA GUSTOĆA
STANOVNIŠTVA
(broj stanovnika / km2)
Bilje 3.627 4,59 790,20
Kopačevo 558 3,86 144,56
Kozjak 58 0,14 414,29
Lug 767 36,22 21,18
Podunavlje 1 0,04 25,00
Tikveš 10 0 -
Vardarac 625 16,64 37,56
Zlatna Greda 6 0 -
UKUPNO: 5.652 61,49 91,92
Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2011. – prijevremeni rezultati), PPUO
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Kartogram 12 - STRUKTURA NASELJA–RURALNA GUSTOĆA STANOVNIŠTVA
2.2. Sustav središnjih naselja prema veličini i funkciji na lokalnoj razini
Sustav središnjih naselja prema veličini i funkciji definiran je Prostornim planom Osječko – baranjske županije, u skladu s usmjerenjima i ciljevima razvoja naselja iz Strategije prostornog razvoja Hrvatske. Mrežom središnjih naselja PPOBŽ uspostavio je policentrični sustav. Jačanjem mreže lokalnih središta te orijentacijom naselja na razvoj gospodarskih djelatnosti, turizma, športa i rekreacije (koji se temelji na korištenju prirodnih resursa) te dobra prometna povezanost naselja osnovni su uvjeti za revitalizaciju ruralnih područja.
2.2.1. Broj i udio naselja prema funkciji
Na području Općine Bilje nalazi se 8 naselja, od kojih je, prema kategorizaciji utvrđenoj u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske (u kojoj su naselja kategorizirana u 4 osnovne kategorije) u Općini Bilje nalazi se 1 prijelazno-jače urbanizirano naselje (Bilje), a ostala naselja su kategorizirana kao seoska. Prostornim planom Osječko – baranjske županije, naselje Bilje utvrđeno je kao veće lokalno (inicijalno razvojno) središte, naselje Lug kao lokalno (inicijalna razvojna) središte, a naselja Kopačevo, Kozjak, Podunavlje, Tikveš, Vardarac i Zlatna Greda pripadaju ostalim naseljima.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Tablica 32 SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA–BROJ I UDIO NASELJA PREMA FUNKCIJI
Naselja prema funkciji Broj naselja %
VEĆE LOKALNO (INICIJALNO
RAZVOJNO) SREDIŠTE
1 12,5
LOKALNO (INICIJALNO
RAZVOJNO) SREDIŠTE
1 12,5
OSTALA NASELJA 6 75,00
UKUPNO: 8 100,00
Izvor podataka: PPOBŽ
Kartogram 13 - SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA–BROJ I UDIO NASELJA PREMA FUNKCIJI
2.2.2. Broj i udio naselja prema veličini
Pretežita veličina naselja na području Općine su naselja u kategoriji 0-100 stanovnika (naselja Kozjak, Podunavlje, Tikveš i Zlatna Greda), a ostala naselja su jednoliko veličinski raspoređena u sljedeće kategorije: - naselja 500-1000 stanovnika - naselja Kopačevo, Lug i Vardarac,
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Tablica 33 SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA–BROJ I UDIO NASELJA PREMA VELIČINI
Naselja prema veličini Broj naselja %
0-100 STANOVNIKA 4 50,00
100-500 STANOVNIKA 0 0,00
500-1000 STANOVNIKA 3 37,50
1000-2000 STANOVNIKA 0 0,00
2000-7000 STANOVNIKA 1 12,50
UKUPNO: 8 100,00
Izvor podataka: DZS (Popis stanovništva 2011. – prijevremeni rezultati)
Kartogram 14 - SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA – BROJ I UDIO NASELJA PREMA VELIČINI
2.3. Struktura površina postojećih naselja i površina za razvoj naselja (GP)
Građevinska područja naselja utvrđena su Prostornim planom uređenja Općine Bilje (''Službeni glasnik'' Općine Bilje, broj 8/05). Građevinska područja utvrđena su za 8 naselja općine.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Ukupna površina građevinskih područja naselja iznosi 601,82 ha, od čega je 70,46 % izgrađeno područje, a 29,54 % su neizgrađene površine – površine za planirani razvoj naselja (izgrađene i neizgrađene površine utvrđene su sukladno ZPUIG, odnosno neizrađene površine do 5000 m2 uključene su u izgrađeni dio naselja).
Tablica 34 STRUKTURA POVRŠINA POSTOJEĆIH NASELJA I POVRŠINA ZA RAZVOJ NASELJA -
POVRŠINA GP PREMA TIPU NASELJA, POVRŠINA I UDIO IZGRAĐENOG PODRUČJA I PLANIRANOG
DIJELA GP
NA
SE
LJ
E
TIP
N
AS
EL
JA
BR
OJ
S
TA
N. 2
01
1.
PO
VR
ŠIN
A G
RA
Đ.
PO
DR
UČ
JA
(h
a)
PO
VR
ŠIN
A IZ
GR
AĐ
.
PO
DR
UČ
JA
(h
a)
PO
VR
ŠIN
A
PL
AN
IR
AN
OG
D
IJ
EL
A
GP
(h
a)
UD
IO
IZ
GR
AĐ
EN
OG
PO
DR
UČ
JA
U
UK
UP
NO
M G
P (%
)
UD
IO
P
LA
NIR
AN
OG
G
P
U U
KU
PN
OM
G
P (%
)
Bilje RURALNO NASELJE 3.627 255,11 178,01 77,1 69,78 30,22
Kopačevo RURALNO NASELJE 558 85,51 57,27 28,24 66,97 33,03
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
GRAF 11 - STRUKTURA POVRŠINA POSTOJEĆIH NASELJA I POVRŠINA ZA RAZVOJ NASELJA -
POVRŠINA GP PREMA TIPU NASELJA ,POVRŠINA I UDIO IZGRAĐENOG PODRUČJA I
PLANIRANOG DIJELA GP
Prostornim planom uređenja Općine Bilje za plansko razdoblje – 2015. godine - planira se 6409 stanovnika, što je povećanje za 929 stanovnika u odnosu na 2001. godinu. Ukupna planirana površina građevinskog područja naselja po stanovniku (planirani broj stanovnika) za područje općine iznosi 0,03 ha (300 m2), a površina izgrađenog područja naselja po stanovniku (planirani broj stanovnika) za područje općine iznosi 0,11 ha (1100 m2).
Tablica 35 STRUKTURA POVRŠINA POSTOJEĆIH NASELJA I POVRŠINA ZA RAZVOJ NASELJA -
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Podunavlje 2 26 8,86 1,9 6,96 4,43 0,95 0,27
Tikveš 29 45 8,61 8,61 0 0,30 0,30 0,00
Vardarac 660 782 84,13 59,39 24,74 0,13 0,09 0,03
Izvor podataka: PPUO Bilje Osim Prostornog plana uređenja Općine Bilje, unutar građevinskih područja naselja donesen je i Urbanistički plan uređenja naselja Bilje koji obuhvaća površinu od 328,66 ha, a najzastupljenija planirana namjena obuhvaća mješovitu namjenu zastupljenu s 169,64 ha, odnosno 51,62 % obuhvata plana.
Tablica 36 Iskaz površina – izvod iz Urbanističkog plana uređenja naselja Bilje
NAMJENA
OZNAKA NA
KART.
PRIKAZU
BR. 1.
Površina
(ha)
Površina
(%)
STAMBENA NAMJENA
POVREMENO STANOVANJE
REZERVAT POVREMENOG STANOVANJA
P
PP
43,23
35,31
7,92
13,15
MJEŠOVITA NAMJENA
PRETEŽITO STAMBENA
PRETEŽITO POSLOVNA
M1
M2
169,64
138,11
31,53
51,62
DRUŠTVENA I JAVNA NAMJENA D 5,21 1,59
GOSPODARSKA NAMJENA
PROIZVODNO-POSLOVNA
POSLOVNA NAMJENA
TRŽNICA NA MALO
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA
I1
K1
K2
T1
44,70
15,57
15,70
0,03
13,40
13,60
ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA R 10,97 3,34
ZELENE POVRŠINE Z 6,16 1,87
POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA IS 0,15 0,05
VODE V 1,02 0,31
GROBLJE
+ 3,02 0,92
PROMETNE I OSTALE POVRŠINE 44,56 13,56
UKUPNO 328,66 100,00
Izvor podataka: Urbanistički plan uređenja naselja Bilje
Na području Općine Bilje na snazi je i DPU Središta Bilja koji je u bio postupku stavljanja van snage, te Prostorni plan područja posebnih obilježja Park prirode «Kopački rit».
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
3. GOSPODARSKE DJELATNOSTI
3.1. Poljoprivreda i šumarstvo
Na upite o površinama poljoprivrednog i šumskog zemljišta DZS, MP i DUZS nisu dostavili cjelovite podatke definirane Pravilnikom o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (''Narodne novine'' 114/10, 141/10), ili su iskazali svoju nenadležnost za izdavanje traženih podataka.
S obzirom na navedeno, za poljoprivredno i šumsko zemljište su u narednim tablicama iskazani podaci iz Prostornog plana uređenja Općine Bilje.
Poljoprivredno zemljište na prostoru Bilje obuhvaća površinu od 6.105,94ha, odnosno 23,47 % prostora općine.
Najveći udio u poljoprivrednom zemljištu pripada vrijednom obradivom tlu (5.246,45ha).
Tablica 37 POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO–POVRŠINA POLJOPRIVREDNOG I OSTALOG
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
GRAF 13 - POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO –UDIO POVRŠINA ŠUMA PO NAMJENI
(GOSPODARSKE ŠUME, ZAŠTITNE ŠUME, ŠUME POSEBNE NAMJENE)
3.2. Istraživanje i vađenje mineralnih sirovina
Na području Općine Bilje nema registriranih eksploatacijskih ili istražnih polja mineralnih sirovina. Eventualno otvaranje nekog polja moguće je ali samo na površinama na kojima je to omogućeno zakonima ili važećim prostornim planovima koji se odnose na prostor Općine. U prostornim planovima se korito rijeke Drave vodi kao eksploatacijsko polje jer se vadio pijesak u sklopu održavanja plovnog profila rijeke. Trenutno ova vrsta posla nije moguća.
3.3. Proizvodnja
Sukladno podacima Obrtničke komore Osječko–baranjske županije, Udruženja obrtnika Baranje, zatraženim za potrebe izrade ovoga izvješća o stanju u prostoru, na području općine Bilje nalaze se sljedeća proizvodna postrojenja (prema pretežitoj djelatnosti – NKD 2007): 1.11-UZGOJ ŽITARICA (OSIM RIŽE), MAHUNARKI I ULJANOG SJEMENA: 1. ADNOVAS, obrt za proizvodnju, usluge, promidžbu i trgovinu, vl. Dani Varga, Bilje, Blatna ulica 18 2. ŠUMI, poljoprivredni obrt, vl. Deže Tibor, Lug, Šandora Petefija 116 3. DE LUX, poljoprivredni obrt, vl. Božana Marić, Bilje, Dunavska 9 4. KARAKAŠ, poljoprivredni obrt, vl. Atila Karakaš, Vardarac, L. Košuta 64 1.24-UZGOJ JEZGRIČAVOG I KOŠTUNIČAVOG VOĆA: 1. NA ORLOVOM PUTU, poljoprivreda i usluge, vl. Irena Nikičić, Kopačevo, Biljska šuma 1
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
16.13-PROIZVODNJA GRAĐEVINSKE STOLARIJE-VRATA, PROZORA, STUBIŠTA I SL.: 1. VIF STOLARIJA, vl. Ivica Funarić, Bilje, K. Zvonimira 40 16.29-PROIZVODNJA OSTLAIH PROIZVODA OD DRVA, PROIZVODA OD PLUTA, SLAME I PLETARSKIH
MATERIJALA: 1. ARTELA, kreativna radionica, vl. Elvira Lončar Tumir, Bilje, Kralja Zvonimira 54 11.27-PROIZVODNJA OSVJEŽAVAJUĆIH NAPITAKA: 1. SODARA MARTA, proizvodnja sode vode, vl. Aron Keteš, Kopačevo, Š. Peterija 78A
3.4. Trgovina, obrt i skladišta
Na području Općine Bilje, sukladno podacima Gospodarske komore, Županijske komore Osijek od 27. kolovoza 2012. godine, nalaze se 134 aktivne tvrtke (pravni subjekti obveznici poreza na dobit). Podaci o osnovnim djelatnostima vidljivi su u poglavlju V. ULAZNI PODATCI, u predmetnom dopisu. Ostalim podacima Gospodarska komora, Županijska komora Osijek ne raspolaže. Popis aktivnih tvrtki na području općine Bilje prilaže se u nastavku:
Tvrtka Ulica Kućni broj Mjesto
1 2 3
1. IZOLIRKA-IZOLIRKA-TRGOVINA d.o.o.. Kralja Tomislava 94 Bilje
Ukupni gospodarski potencijal na području Općine Bilje bilježi značajne pomake u turizmu, osobito seoskom turizmu, odnosno agroturizmu ili etnoturizmu. Osobitosti područja Općine Bilje svakako pridonosi Kopački rit koji je zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode. Park prirode "Kopački rit" poplavno je područje Dunava i Drave pokriveno vrbovim, topolovim i hrastovim šumama, te prošarano gredama, barama, plitkim jezerima i močvarama.
Kopački rit je prirodni močvarni rezervat što je nastao na utoku rijeke Drave u Dunav s poplavnim
područjem od oko 17.000 ha. Godine 1967. proglašen je zaštićenim područjem, a 1976. rezervatom.
Razlog tomu je činjenica da u njemu živi oko 40 vrsta slatkovodnih riba (šaran, štuka, som, smuđ,
deverika, linjak, kesega, babuška) i što je to jedno od najvećih prirodnih mrijestilišta u srednjoj Europi.
Ovdje živi oko 267 vrsta ptica močvarica među kojima su posebno vrijedne: orao štekavac, crna roda,
bijela čaplja, čigra, gak-kukavac, razne vrste divljih pataka, divlje guske, bijeli labud.
Nepregledni trščaci, močvare i bare idealno su stanište nadaleko poznatog baranjskog jelena, srne,
divlje svinje, divlje mačke. Od sitne divljači treba spomenuti: zeca, lisicu, jazavca, fazane i kune
zlatice. Prema podacima Turističke zajednice Općine Bilje, od 13.07.2012. godine, na području općine bilje u 2011. godini zabilježeno je 6402 noćenja, odnosno 2494 turistička dolaska. U razdoblju siječanj – lipanj 2012. godine zabilježeno je 3747 noćenja, odnosno 1073 turistička dolaska. Na području općine Bilje ne postoje osnovni smještajni kapaciteti (hoteli), a privatni smještaj zastupljen je s 195 postelja u 26 objekata u naselju Bilje (sobe za iznajmljivanje, seoska domaćinstva, apartmani), 12 postelja u privatnom smještaju u naselju Kopačevo, te 8 postelja u privatnom smještaju u naselju Vardarac. U naselju Kopačevo nalazi se i 19 kamp jedinica.
4. OPREMLJENOST PROSTORA INFRASTRUKTUROM
4.1. Opremljenost društvenom infrastrukturom (mreže i organiziranost)
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Na području Općine Bilje djeluje jedan vrtić - Dječji vrtić "Grlica'' u Bilju s ispostavama u Kopačevu, Vardarcu i Lugu. Predškolskim odgojem na području općine obuhvaćeno je 144 djece u 5 grupa, od kojih je 94 djece u naselju Bilje.
Djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama.definirano je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelatnost osnovnog obrazovanja u osnovnoj školi obuhvaća opće obrazovanje te druge oblike obrazovanja djece i mladih. Djelatnost obrazovanja odraslih osoba ostvaruje se u skladu s odredbama ovog Zakona i posebnog zakona. Na području Općine Bilje djeluju matične osnovne škole u Bilju i Lugu, sa svoje dvije područne škole u Kopačevu i Vardarcu. Ukupno osnovnim obrazovanjem u općini Bilje obuhvaćen je 481 učenik. Optimalni kapacitet škola je znatno veći od trenutne iskorištenosti.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Problemi u školama su uglavnom vezani uz infrastrukturu zgrade i održavanje nastave tjelesne kulture s obzirom da osnovna škola u Lugu nema športsku dvoranu, a samo osnovna škola u Bilju raspolaže otvorenim športskim terenima.
Tablica 43 MREŽA OSNOVNIH ŠKOLA–izvod iz PPUO
RED.
BROJ
Ma
tičn
a šk
ola
(I-V
III
ra
z.)
Na
ziv i sje
dište
Po
dru
čn
a ško
la
(I-IV
ra
z.)
Na
ziv i sje
dište
PARCELA
Građ
evina
m²
Bro
j uč
ion
ic
a
Bro
j uč
en
ika
Bro
j ra
zred
.
od
je
la
Športska
igrališta
Bro
j d
je
la
tn
ika
Pro
ble
mi
k.č
.br.
Po
vršin
a
m²
1
O.Š.
Bilje
Bilje
- 917/1 16726 2202,88 12 371 17
Nogomet,
rukomet,
košarka
43
2
O.Š. Lug
Lug - 982 33898 1020 6 77 6
Ostali
športovi
(800 m²)
18
Nedostatak
dvorane
Izvor podataka: PPUO
Tablica 44 MREŽA PODRUČNIH OSNOVNIH ŠKOLA-izvod iz PPUO
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
GRAF 14 - OPREMLJENOST DRUŠTVENOM INFRASTRUKTUROM– BROJ I UDIO OBRAZOVNIH
USTANOVA PREMA VRSTI
4.1.2. Kultura, umjetnost i sport
- Kultura, umjetnost
U Bilju djeluje Dom kulture smješten u središtu naselja. U sklopu Doma kulture organiziraju se brojni skupovi i kulturni događaji. U Općini djeluje i Dom kulture Kopačevo, u okviru kojeg djeluje Mađarsko kulturno društvo Arny Janoš koji se nalazi u Ulici Kišferenca 1., u Kopačevu. U sklopu Doma kulture improviziraju se sadržaji kinodvorane, galerije i društvenih prostorija. Domovi kulture također postoje u nasljima Vardarac i Lug. Knjižnički fondovi su locirani u okviru Osnovne škole Bilje s fondom od 5.500 knjiga, te u okviru Doma kulture Kopačevo 2.800 knjiga, a koristi ih približno 700 korisnika godišnje. Ostalih ustanova s kulturnim sadržajima na području Općine nema.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
- Sport
Građevine i sportski tereni na području Općine Bilje obuhvaćaju nogometna igrališta u naseljima Bilje, Kopačevo, Lug i Vardarac, rukometna igrališta u naseljima Bilje i Lug, te košarkaško igralište u naselju Bilje.
Tablica 47 OPREMLJENOST DRUŠTVENOM INFRASTRUKTUROM–BROJ I UDIO USTANOVA ZA
KULTURU, UMJETNOST I SPORT
Vrsta ustanove
za kulturu, umjetnost i
sport
NASELJE Broj
Udio ustanove
za kulturu,
umjetnost i sport
(%)
DOM KULTURE
BILJE 1 36,36
KOPAČEVO 1
VARDARAC 1
LUG 1
IGRALIŠTA
BILJE 3 63,64
KOPAČEVO 1
LUG 2
VARDARAC 1
UKUPNO 11 100,00
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iskazanim grupno za područje Općine Bilje, na području Općine nalazi se ukupno 19 ustanova za kulturu, umjetnost i sport, koje, osim navedenih u gornjoj tablici, obuhvaćaju i ostale djelatnosti prema NKD-U (90.01, 90.03, 90.04, 91.01, 91.02,91.03, 93.11, 93.12, 93.13, 93.21, 93.29).
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
GRAF 15 - OPREMLJENOST DRUŠTVENOM INFRASTRUKTUROM– BROJ I UDIO USTANOVA ZA
KULTURU, UMJETNOST I SPORT
4.1.3. Zdravstvena zaštita
Na području Općine Bilje ne postoje kapaciteti stacionarnih postelja. Osječko-baranjska županija raspolagala je u 2008. godini s ukupno 1.325 postelja (1.160 u KB Osijek, 155 u općoj bolnici Našice i 10 u vanbolničkom rodilištu u Đakovu). Na jednog liječnika dolazilo je 3,6 postelja. Ukupno je tijekom 2008. godine bilo 50.966 ispisanih bolesnika s ukupno 413.236 dana bolničkog liječenja. Prosječna dužina liječenja bila je 8,11 dana za razliku od prosjeka za Republiku Hrvatsku koji je iznosio 9,60 dana. Broj postelja na 1000 stanovnika u županiji iznosio je 2008. godini 4,01 što je manje od onog na razini Hrvatske (5,47). Prosječna godišnja zauzetost postelja iznosila je 312 (na razini Hrvatske 304) dana,tako da je iskorištenost bila 85,45% ( u Hrvatskoj 83,21%).
(IZVOR HZZJ - STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI U 2008. GODINI)
Prema podacima Ministarstva zdravlja pribavljenim za potrebe izrade ovoga Izvješća, odnosno podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) koji posteljne kapacitete sa zdravstvenim ustanovama ugovara sukladno odredbama Mreže javne zdravstvene službe (''Narodne novine'' broj 98/09., 14/10., 81/10., 64/11., 103/11., 110/11., 141/11., 61/12.) na području Osječko-baranjske županije ugovoreno je ukupno 1.310 postelja od toga 1 160 s Kliničkim bolničkim centrom Osijek i 150 s Općom županijskom bolnicom Našice.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Općina Bilje ima gravitirajućih 5 393 osiguranih osoba Zavoda. Izvanbolničke zdravstvene ustanove na području navedene županije su koje su ugovorne ustanove Zavoda: Dom zdravlja Osijek, Dom zdravlja Beli Manastir, Dom zdravlja Donji Miholjac, Dom zdravlja Đakovo, Dom zdravlja Našice, Dom zdravlja Valpovo, Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije, Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije i Ljekarna Osijek. Sukladno podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na području Osječko-baranjske županije ima 24 privatne poliklinike i trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti (sjedišta i podružnice) te 61 jedinica privatne prakse u privatnom vlasništvu (ordinacija doktora medicine, dentalne medicine, dentalni laboratorij, privatna praksa fizioterapeuta) koje nisu ugovorene ustanove Zavoda. Zdravstvena zaštita u Općini Bilje provodi se u dvije ambulante (u Bilju i Lugu) doma zdravlja u Belom Manastiru.
Na području Općine Bilje u samom naselju Bilje djeluje ljekarna djeluje podružnica Zdravstvene ustanove ljekarne Beli Manastir. Objekt se nalazi u ulici, Š. Petefi 35A na površini od 150 m2, a objekt je namijenjen naseljima Bilje, Lug, Kopačevo, Vardarac.
Na području općine bilje nalaze se 3 ustanove zdravstvene zaštite u naseljima Bilje i Lug.
Tablica 48 POSTOJEĆE ZDRAVSTVENE USTANOVE
RED.
BROJ
Vrsta
ustanove
Naselje i
adresa
Gravitacijsko
područje
Površina
parcele
(m²)
Ukupna neto
površina svih
etaža
građevine
(m²)
Broj
djelatnika
Broj
liječnika
1. Ambulanta Bilje, Š.
Petefi 35
Bilje, Kopačevo,
Vardarac
3268 300 9 4
2. Ambulanta Lug, Š. Petefi
114a
Lug 639 34 3 1
3. Ljekarna Bilje, Š.
Petefi 35A
Bilje, Lug,
Kopačevo,
Vardarac
150 150 3 -
Izvor podataka: Navedene ambulante (ožujak 2002.)
Zdravstvena zaštita stanovnika u Općini Bilje provodi se u dvije ambulante i to jedna u Bilju, a druga u Lugu. Na području Općine u samom naselju Bilja djeluje podružnica Zdravstvene ustanove ljekarne Beli Manastir, kao i veterinarska ambulanta, odnosno Veterinarska stanica Beli Manastir.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
GRAF 16- OPREMLJENOST DRUŠTVENOM INFRASTRUKTUROM–ZDRAVSTVENA ZAŠTITA - BROJ
I UDIO USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU
4.1.4. Energetski i vodnogospodarski sustav
Energetska infrastruktura A/ Opskrba električnom energijom Na području Općine Bilje nalaze se vodovi sustava za prijenos električne energije i vodovi sustava za distribuciju električne energije. Od elektroenergetskih objekata sustava prijenosa, područjem Općine Bilje prolazi visokonaponski vod 110 kV Osijek 2-Beli Manastir, koji povezuje trafostanice TS 110/35/10 kV Osijek 2 i TS 110/35/10 kV Beli Manastir. Duljina ovog voda na području Općine je približno 6,4 km. Postojeća distribucijska mreža na području Općine sadrži građevine na svim distribucijskim naponskim razinama, dakle 35 kV, 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu. Na 35 kV naponskoj razini elektroenergetska mreža sadrži jednu trafostanicu (TS) 35/10(20) kV lociranu u sjeverozapadnom dijelu naselja Bilje. Ova TS spojena je s okruženjem s tri (četiri) 35 kV dalekovoda i to:
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
- DV 35 kV od TS 35/10(20) kV Osijek do TS 35/10(20) kV Bilje, - DV 35 kV od TS 35/10(20) kV Bilje do TS 35/10(20) kV Kneževi Vinogradi, - KB 2x 35 kV od TS 35/10(20) kV Osijek-Centar do TS 35/10(20) kV Bilje. Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađeni su nadzemni dalekovodi do svih TS 10/0,4 kV u naseljima. Pokazatelji o izgrađenoj distribucijskoj elektroenergetskoj mreži prikazani su u sljedećoj tablici:
Tablica 50 DISTRIBUCIJSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
Naponska razina
(kV)
Vrsta
objekta
Jedinica mjere Iznos
35
TS kom 1
DV km 3,93
KB km 3,81
Energetski
trafo 35/10(20)
MVA 8
kom 2
10
TS kom 35
DV km 40
KB km 8,175
Energetski
trafo 10(20)/0,4
MVA 7,9
kom 35
Izvor podataka: PPUO Bilje
Tablica 51 UDIO I DULJINA ELEKTROOPSKRBNIH VODOVA PREMA VRSTI
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
B/ Opskrba plinom Na području Općine Bilje izgrađeni su vodovi magistralnog i distribucijskog plinoopskrbnog sustava. Od magistralnih vodova, područjem Općine se pruža trasa magistralnog plinovoda Belišće-Osijek DN 400 mm. Na području Općine nalazi se približno 6,8 km ovog voda. U distribucijskom dijelu (srednjetlačni vodovi tlaka 1-4 bar) plinovodna mreža je ukupne dužine 47 km, a obuhvaća naselja Bilje, Kopačevo i Vardarac. Na plinovodnu mrežu je priključeno 315 kućanstava i 8 poduzetnika, što čini 18% od ukupnog broja kućanstava za ova tri naselja. Ukupna godišnja potrošnja plina u ova tri naselja za proteklu godinu je iznosila 471.200 m³, odnosno 105 m³ godišnje po stanovniku.
Tablica 52 DULJINA I UDIO PLINOVODA PREMA VRSTI
Vrsta plinovoda
Duljina
(km)
Udio
(%)
magistralni 6,8 12,6
distribucijski 47,0 87,4
UKUPNO: 53,8 100,0
Izvor podataka: HEP-Plin d.o.o., PPUO Bilje
Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda A/ Opskrba pitkom i tehnološkom vodom Vodoopskrba stanovnika na prostoru Općine Bilje riješena je iz javnog vodoopskrbnog sustava koji pokriva naselja Bilje, Vardarac, Lug i Kopačevo. Vodocrpilište ovog sustava se nalazi na lokaciji Bilje-Konkološ i za isto je utvrđena zaštita. Na tom vodocrpilištu nalazi se četiri zdenca dubine 63-66 m, izdašnosti 20 l/s i dva vodospremnika: jedan uz crpilište zapremine 250 m³ i jedan visinski zapr3emine 500 m³. Ukupna količina isporučene vode svim kategorijama potrošača u toku godine bila je 118.000 m³ od kojih je industrija potrošila 12.000 m³ (10%), a domaćinstva 106.000 m³ (90%). Ukupna duljina vodovodne mreže iznosi oko 32 km od kojih je oko 1.600 m (5%) vodova profila 200 mm i većih. Vodom je obuhvaćeno oko 3.350 stanovnika (61% ukupnog broja stanovnika Općine) i 30 većih ili manjih poduzeća. Ukupno je 1.165 priključaka i to sa sljedećom raspodjelom: - individualna kućanstva 1.121 priključaka - višestambene zgrade (zajednički vodomjer) 14 priključaka - industrija 30 priključaka - ostali 0 priključaka
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Tablica 53 OPSKRBA PITKOM VODOM
Duljina javne vodopskrbne mreže (km) 32,0
Potrošnja pitke vode (l/stan.) 35.200
Izvor podataka: PPUO Bilje
B/ Odvodnja otpadnih voda U proteklom četverogodišnjem razdoblju započeta je izgradnja sustava odvodnje s područja Općine Bilje. Riječ je koncepcijski o podsustavu odvodnje Bilje, Kopačevo, Lug, Vardarac koji je dio sustava odvodnje Osijeka. Pročišćavanje prikupljene otpadne vode je na uređaju Grada Osijeka. Podatke o izvedenim dionicama nismo dobili, pa je u sljedećoj tablici prikazana ukupna duljina mreže za naselja Bilje prema planiranoj koncepciji.
Tablica 54 ODVODNJA OTPADNIH VODA
Naselje Duljina mreže (km)
Bilje
Gravitacijski kanali 16,7
Tlačni cjevovodi 0,3
Izvor podataka: Novelacija studije odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Osječko-baranjske
županije
4.1.5. Prometna infrastruktura
Cestovna infrastruktura Na području Općine Bilje nema niti jedne trase državne ceste. Izgradnjom trase zapadne obilaznice Osijeka, trasa državne ceste D7 koja je do tada prolazila kroz Općinu, izmještena je na zapad cca 3,0 km od zapadne granice Općine. Glavnu mrežu cestovnih prometnica na području Općine čine županijske ceste: Ž4042, Ž4055, Ž4056 i Ž4257, na koju se vežu i dvije trase lokalnih cesta: L44032 i L44035. Na sustav javnih cesta veže se mreža nerazvrstanih cesta koju čine ceste u građevinskim područjima te poljski i šumski putovi. Trase javnih cesta na području Općine Bilje su sljedeće: Županijske ceste: - 4042 D212 (K.Vinogradi(-Grabovac-Lug-Vardarac-Bilje (Ž4257) 11,0 km - 4055 T.L. ''Tikveški dvorac''-Ž4056 (Kozjak) 8,30 km - 4056 Lug(Ž4042)-Kozjak-Podunavlje-Kopačevo-Ž4041(Bilje) 16,80 km - 4845 Švajcarnica(D7)-Darda-Bilje-Osijek(D2)-čv.Trpimirova 5,90 km
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Lokalne ceste: - 44032 Darda(L4257)-Ž4042(Lug-Vardarac) 4.71 km - 44035 Ž4055(dvorac)-Tikveš 3,70 km Duljine, udio i gustoća mreže javnih cesta na području Općine Bilje prikazane su u sljedećim tablicama:
Tablica 55 DULJINA CESTA PREMA SKUPINAMA RAZVRSTANIH CESTA
Kategorija javne ceste
Duljina cesta
/km/
Županijske ceste 42,0
Lokalne ceste 8,4
Izvor podataka : Uprava za ceste Osječko-baranjske županije
Tablica 56 UDIO POJEDINIH VRSTA CESTE
Kategorija javne ceste
Udio pojedinih vrsta cesta u ukupnoj dužini
na području Općine
/%/
Županijske ceste 83
Lokalne ceste 17
Izvor podataka : Uprava za ceste Osječko-baranjske županije
Tablica 57 CESTOVNA GUSTOĆA
Kategorija javne ceste
Cestovna gustoća (duljina cesta/površina
teritorije u općini/gradu)
/km/km²/
Županijske ceste 0,155
Lokalne ceste 0,031
Izvor podataka: Uprava za ceste Osječko-baranjske županije
Ukupna duljina javnih cesta na području Općine je 50,4 km, od toga je 42,0 km županijskih cesta, a 8,4 km lokalnih cesta. Udio županijskih cesta u mreži javnih cesta na području Općine je 83%, a udio lokalnih cesta 17%. Kako Općina Bilje ima najveću površinu od jedinica lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije, to je utjecalo i na gustoću mreže javnih cesta, koja je za županijske ceste 0,155, a za lokalne ceste 0,031.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Željeznički promet Na području Općine imamo jednu trasu željezničke pruge i to uz dio zapadne granice Općine Bilje, gdje je sama trasa željezničke pruge granica između općina Bilje i Darda. To je željeznička pruga od značaja za međunarodni promet M301 (Beli Manastir-Osijek), koja je dio Vc paneuropskog prometnog koridora. Duljina i udio gustoća željezničke pruge na području Općine prikazana je u sljedećim tablicama:
Tablica 58 DULJINA PRUGE PREMA VRSTI
Vrsta pruga
Duljina pruge
/km/
Željeznička pruga od značaja za međunarodni promet
(M301)
3,7
Izvor podataka : Hrvatske željeznice
Tablica 59 UDIO POJEDINIH VRSTA ŽELJEZNIČKIH PRUGA
Vrsta pruga
Udio pojedinih vrsta
željezničke pruge
/%/
Željeznička pruga od značaja za međunarodni promet
(M301)
100
Izvor podataka : Hrvatske željeznice
Tablica 60 GUSTOĆA ŽELJEZNIČKIH PRUGA
Vrsta pruga
Gustoća željezničke
pruge
(duljina/veličina
područja)
/km/km²/
Željeznička pruga od značaja za međunarodni promet
(M301)
0,011
Izvor podataka: Hrvatske željeznice
Duljina pruge na području Općine je svega 3,1 km, što u odnosu prema velikom području Općine utječe na gustoću od svega 0,011.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Kartogram 21 - PROMETNI SUSTAV-CESTOVNI I ŽELJEZNIČKI PROMET
Riječni promet Prostor Općine Bilje graniči s dvije rijeke, Dunavom i Dravom, u okviru kojih je uređena mreža plovnih putova. Na području Općine, sukladno Pravilniku o razvrstavanju i otvaranju vodnih putova na unutarnjim vodama (NN, br. 77/11) imamo sljedeće vodne putove: - međunarodni vodni put rijekom Dunav u kategoriji VIc klase vodnog puta, - međunarodni vodni put rijekom Dravom u kategoriji IV klase vodnog puta, - neklasificirani državni vodni putovi-Područje Parka prirode Kopački rit (plovidba na jezeru
Sakadaš, Kopačkom jezeru, kanalu Čanakut, Novom kanalu i Vemeljskom dunavcu u dijelovima i za plovila sukladno Pravilniku o unutarnjem redu Parka prirode ''Kopački rit'' i prostorno-planskom dokumentacijom.
Na području Parka prirode ''Kopački rit'' postoji neotvoreno i nerazvrstano putničko pristanište. Za otvaranje i razvrstavanje navedenog pristaništa potrebno je udovoljiti uvjetima propisanim u Uredbi o pristaništima unutarnjih voda (NN, br. 134/08). To je ujedno i jedino pristanište na području Općine Bilje.
Za potrebe izrade ovog Izvješća poslan je upit Ministarstvu gospodarstva temeljem upute iz Pravilnika o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima Izvješća o stanju u prostoru (NN, br. 114/10, 141/10).
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
U odgovoru na upit Ministarstvo gospodarstva je navelo da nije nadležno za dostavu podataka o elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi na području Općine Bilje vezano za prethodno navedeni Pravilnik. Nakon toga dopisi su upućeni HAKOM-u i Hrvatskom Telekomu, na što je HAKOM odgovorio da ne raspolaže jedinstvenom bazom podataka temeljem koje bi dao tražene podatke, te za prikupljanje istih uputio na operatere elektroničkih komunikacija. Hrvatski Telekom je odgovorio da više nije pravna osoba s javnim ovlastima, kao niti jedini operater, pa predlaže da se za tražene podatke obratimo HAKOM-u. Zbog prethodno navedenog, poglavlje o elektroničkim komunikacijama izrađeno je temeljem podataka iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije. Razvoj i korištenje elektroničkih komunikacija od značaja je za Republiku Hrvatsku (NN, br. 73/08), pa su temeljem toga uvjeti izgradnje i održanja sustava elektroničkih komunikacija definirani Prostornim planom Osječko-baranjske županije. Na prostoru Općine Bilje nalaze se dvije postojeće lokacije samostojećeg antenskog stupa (bazna postaja), te radio prijenosno središte koje se nalazi na području Parka prirode ''Kopački rit''. Na prostoru Općine prostornim planom je moguće graditi samostojeće antenske stupove na pet lokacija koje su definirane površinom ucrtanog kruga. Na području Općine nalazi se i pet postojećih mjesnih centrala (Bilje, Kopačevo, Vardarac, Lug i Kozjak), te dvije planirane (Podunavlje i Tikveš).
Tablica 62 BROJ BAZNIH STANICA NA 100 STANOVNIKA
Općina Bilje
Broj baznih stanica na 100 stanovnika*
broj/100 stanovnika
Bazne stanice
0,035
Izvor podataka : Prostorni plan Osječko-baranjske županije
* broj stanovnika prema prijevremenim rezultatima popisa 2011. godine
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Kartogram 23 -ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE
5. ZAŠTITA I KORIŠTENJE DIJELOVA PROSTORA OD POSEBNOG
ZNAČAJA
5.1. Zaštita prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti
5.1.1. Zaštićena područja
Na području Općine Bilje nalaze se slijedeća područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode:
Posebni zoološki rezervat Uže područje Kopačkog rita (1969.g.)
Park prirode Kopački rit (1967.g.)
Regionalni park Mura-Drava – (2011.g.)
Spomenik prirode Travnjačka površina na biljskom groblju (2001.g.)
Spomenik parkovne arhitekture - Park oko dvorca princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta (1975.g.) Bilje
Park prirode "Kopački rit" Na području Općine, u istočnom dijelu prema Dunavu proteže se Park prirode "Kopački rit" koji je zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode. Park prirode "Kopački rit" poplavno je područje Dunava i Drave pokriveno vrbovim, topolovim i hrastovim šumama, te prošarano gredama, barama, plitkim jezerima i močvarama. Hrvatski Sabor je, zbog izuzetno bogatog i raznovrsnog biljnog i životinjskog
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
svijeta Kopačkoga rita, 1967. godine donio Zakon o proglašenju poplavnog područja Kopački rit Upravljanim prirodnim rezervatom. Godine 1976. prema Zakonu o zaštiti prirode uže područje Upravljanog prirodnog rezervata dobiva status Specijalnog zoološkog rezervata, a šire područje status Parka prirode. Prema važećem Zakonu o zaštiti prirode Specijalni zoološki rezervat preimenovan je u Posebni zoološki rezervat "Kopački rit" (Reg. br. 416; 417). «Zakonom o prostornom uređenju» (NN, br. 30/94., 68/98., 35/99., 61/00., 32/02. i 100/04.) utvrđeno je da je za parkove prirode obvezatno donošenje Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO). Nositelj izrade Prostornog plana Parka prirode «Kopački rit» (u daljnjem tekstu : Prostorni plan) je Zavod za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, a stručni izrađivač Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije, koji je Prostorni plan izradio u suradnji sa Zavodom za prostorno planiranje, d.d.
Posebni zoološki rezervat Uže područje Kopačkog rita (1969.g.) i Park prirode Kopački rit (1967.g.) Na području Općine, u istočnom dijelu prema Dunavu proteže se Park prirode "Kopački rit" koji je zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode. Park prirode "Kopački rit" poplavno je područje Dunava i Drave pokriveno vrbovim, topolovim i hrastovim šumama, te prošarano gredama, barama, plitkim jezerima i močvarama. Hrvatski Sabor je, zbog izuzetno bogatog i raznovrsnog biljnog i životinjskog svijeta Kopačkoga rita, 1967. godine donio Zakon o proglašenju poplavnog područja Kopački rit Upravljanim prirodnim rezervatom. Godine 1976. prema Zakonu o zaštiti prirode uže područje Upravljanog prirodnog rezervata dobiva status Specijalnog zoološkog rezervata, a šire područje status Parka prirode. Prema važećem Zakonu o zaštiti prirode Specijalni zoološki rezervat preimenovan je u Posebni zoološki rezervat "Kopački rit" (Reg. br. 416; 417).
Regionalni park Mura-Drava – (2011.g.) Regionalni park Mura-Drava dio je jednog od najvažnijih Europskih riječnih ekosustava: poplavnog područja rijeka Drave, Mure i Dunava, a time je i dio najvećeg jedinstvenog riječnog prekograničnog UNESCO rezervata biosfere u Europi koji se proteže kroz nekoliko država.Unutar granica Republike Hrvatske nalazi se središnji dio ovog riječnog sustava koji predstavlja jednu od najznačajnijih europskih zapadno istočnih okosnica zaštite prirode. Sukladno Uredbi o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava njegova ukupna površina unutar svih pet županija koje obuhvaća iznosi 87.680,52 ha, a dio Regionalnog parka Mura – Drava na području Osječko – Baranjske županije obuhvaća 26 102,49 ha, odnosno 29,84% zaštićenog područja. Svrha zaštite ekosustava Regionalnog parka Mura-Drava je očuvanje prirodnih tipova staništa ugroženih na državnoj i europskoj razini, svih svojti koje na njima obitavaju, očuvanje izuzetnih krajobraznih vrijednosti, geološke baštine te kulturno-tradicijske baštine.
Posebice su značajna vlažna staništa koja spadaju medu najugroženija u Europi, a zaštićena su i na nacionalnoj razini: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, te sprudovi i strme odronjene obale, zatim izuzetno bogatstvo ornitofaune i ihtiofaune te druge brojne ugrožene i rijetke vrste na nacionalnom i europskom nivou kao i vrijedni specifični krajobrazni sklop koji gradira od prirodnog prostora uz same rijeke prema kulturnom antropogenom krajobrazu u rubnim dijelovima parka s dugim razvučenim naseljima.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Područje regionalnog parka Mura – Drava uvršteno je u područje ekološke mreže sa sustavom značajnih područja s ciljevima očuvanja i smjernicama za mjere zaštite u svrhu održavanja ili uspostavljanja povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti. Nadalje, šire područje Drave vrednovano je i kao područje važno za ptice i od međunarodnog je značaja, zbog velikog broja ugroženih i zaštićenih vrsta ptica. Područje rijeke Mure i Drave zavređuje posebnu zaštitu i radi očuvanja geološke baštine i visoke krajobrazne vrijednosti.
Spomenik prirode Travnjačka površina na biljskom groblju (2001.g.) U središnjem dijelu biljskog groblja evidentiran je jedini izvadak stepske vegetacije u Hrvatskoj. Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije od 12.12.2001. godine travnjačke površine na biljskom groblju su zaštićene u kategoriji Spomenika prirode.
Spomenik parkovne arhitekture Park uz dvorac E. Savojskog u Bilju U središtu naselja Bilje nalaze se Zakonom zaštićene parkovne površine u kategoriji Spomenika parkovne arhitekture. To je Park uz dvorac E. Savojskog u Bilju (Reg.br. 708.). Temeljem zahtjeva Općine Bilje Ministarstvo okoliša i prirode dostavilo je u tabličnim prikazima podatke o o zaštićenim područjima. Tablica 63 ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI –ZAŠTIĆENA PODRUČJA
ZAŠTIĆENA PODRUČJA
Kategorija Naziv
Površina
ukupno
Površina u
općini Bilje
Park prirode Kopački rit 17799 ha 11444,09 ha
Posebni rezervat Kopački rit 6074,23 ha 6074,23 ha
Regionalni park Mura-Drava 87680,52 ha 2684,49 ha
Spomenik prirode Biljsko groblje-travnjak 0,63 ha 0,63 ha
Spomenik parkovne
arhitekture
Bilje-park oko dvorca
8,84 ha
8,84 ha
UKUPNO: 20212,28 ha
Izvor podataka: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
5.1.2. Ekološki značajna područja
Temeljem zahtjeva Općine Bilje, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode dostavilo je u tabličnim prikazima podatke o područjima Ekološke mreže RH.
Područja ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena su na područja važna za divlje svojte i stanišne tipove (potencijalna „SAC“ područja – Special Areas of Conservation) te međunarodno važna područja za ptice (potencijalna „SPA“ područja – Special Protection Areas). Unutar ekološke mreže njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim koridorima. Ekološki koridor je ekološka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omogućuju kretanje
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog. Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove koja su uz šifru područja označena s #, kao i sva međunarodno važna područja za ptice, predstavljaju potencijalna područja NATURA 2000. Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon o zaštiti prirode propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se može odobriti samo u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa i uz Zakonom utvrđene kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlaštenicima prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti.
Ekološka mreža na području Općine Bilje obuhvaća:
HR5000013 Šire područje Drave -područje za ostale vrste i staništa
HR2000394 Kopački rit -područje za ostale vrste i staništa
HR2000398 Ribnjaci Podunavlje -područje za ostale vrste i staništa
HR2000728 Biljsko groblje -područje za ostale vrste i staništa
HR2000729 Kopački rit-livade -područje za ostale vrste i staništa
HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje -međunarodno važno područje za ptice
Tablica 64 ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI–BROJ I POVRŠINA EKOLOŠKI ZNAČAJNIH
PODRUČJA (NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA)
NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA
kod naziv
HR5000013 Šire područje Drave područje za ostale vrste i staništa
HR2000394 Kopački rit područje za ostale vrste i staništa
HR2000398 Ribnjaci Podunavlje područje za ostale vrste i staništa
HR2000728 Biljsko groblje područje za ostale vrste i staništa
HR2000729 Kopački rit-livade područje za ostale vrste i staništa
HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje međunarodno važno područje za ptice
UKUPNO: 22903,55 ha 87,73%
Izvor podataka: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
5.1.3. Posebno zaštićena područja
Temeljem zahtjeva Općine Bilje, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode dostavilo je u tabličnim prikazima podatke o područjima europske ekološke mreže NATUR 2000.
Tablica 65 ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI–BROJ I POVRŠINA POSEBNO ZAŠTIĆENIH
PODRUČJA (NATURA 2000)
NATURA 2000 PRIJEDLOG
kod Naziv
HR2000372 Dunav-Vukovar područje za ostale vrste i staništa
HR2000394 Kopački rit područje za ostale vrste i staništa
HR2001308 Donji tok Drave područje za ostale vrste i staništa
HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita područje za ostale vrste i staništa
HR2000728 Biljsko groblje područje za ostale vrste i staništa
HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje međunarodno važno područje za ptice
UKUPNO: 22040,84 ha 84,43%
Izvor podataka: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
5.2. Zaštita prirodnog, kulturnog i urbanog krajobraza
Zaštita prirodnog, kulturnog i urbanog karajobraza analizirana je Prostornim planom uređenja Općine Bilje i Prostornim planom Osječko – baranjske županije.
Prostornim planom uređenja Općine Bilje utvrđene su 3 prostorne cjelovitosti krajobraza: 1. Područje Kopačkog rita 2. Nizinski poljodjelski prostor nižih melioriranih područja Baranje 3. Nizinski poljodjelski prostor viših područja Baranje
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Kartogram 25 KRAJOBRAZNE CJELINE I PODRUČJA OPĆINE (IZVOD IZ PPUO BILJE)
1. Područje Kopačkog rita To je poplavno područje dvaju rijeka Dunava i Drave prije njenog ušća, relikt nekadašnjih prostornih prirodnih močvara. Voda i periodičnost poplava vezano za vodostaje Dunava i Drave, daje osnovno obilježje ovom prostoru (kako na pridolazak biljnog i životinjskog svijeta, tako i krajobraznu sliku). Ovaj močvarno aluvijalni biotop stanište je raznolikih biljnih i životinjskih zajednica ritsko močvarnog krajolika. Ovo je posljednje mrjestilište ihtiofaune dunavsko-dravske regije, jedinstveno gnjezdilište različitih močvarnih ptica i obitavalište mnogih vrsta srednjoeuropske faune, i poznato stanište lovne divljači divlje svinje (Sus crofa) i posebice jelena (Cervus elaphus). Ovdje se izmjenjuju vodene površine jezera, stari rukavci s ritskim oblicima vegetacije i sklopovima šuma. Različitost se očituje i među oblicima plošne prirode (livade, vodene površine), kao i prostorne prirode (šuma, grupe niskog ili visokog raslinstva, pojedinačno drveće). Njihova izmjena daje krajobrazu visoku plastičnost. Posebnu osobitost krajobraznom obilježju daje izjednačena, glatka, svjetlucava površina vode, te kontrasni zeleni volumeni šume i ritskog raslinstva s druge strane, a posebice ruba obale rijeke i linije dodira vode i kopna.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Značajke krajobraza su u uzajamnom isticanju malih i velikih dimenzija u neprekinutoj kontinualnoj podlozi vidnog polja i izmjeni vizura i vizualnih prodora u dubinu prostora, te promjenama kroz godišnja doba. 2. Nizinski poljodjelski prostor nižih melioriranih područja Baranje To je kultivirani prostor krupnih geometriziranih poljodjelskih površina s mrežom puteva i melioriranih kanala, a u njih su upleteni rukavci, živice, jarci i mrtvice s pojasom raslinstva u isprekidanim više-manje prirodnim oblicima, čija izmjena daje visoku plastičnost krajobrazu. Meliorativni zahvati izmijenili su nekad prirodni krajobraz rita, bara, lapaša, fokova, močvarnih livada, a raznovrsni prirodni oblici močvarnog i šumskog raslinstva unutar poljodjelske osnove oslikavaju biotičku snagu ovog prostora. Različitost se očituje kako među oblicima prostorne prirode (grupa niskog ili visokog raslinstva i pojedinačnog drveća), tako i njihovih odnosa s geometriziranom osnovom plošne poljodjelske strukture. Značajke su u kontinualnoj podlozi vidnog polja, te izmjeni otvorene široke vizure i vizura na bliske elemente. 3. Nizinski poljodjelski prostor viših područja Baranje To je nizinski prostor plošne strukture geometriziranih oraničnih površina s mrežom puteva i kanala, a ovoj plošnoj prirodi oblika suprotstavljaju se samo rijetke grupe ili fragmenti niskog ili visokog raslinstva, pojedinačnog drveća i šuma. Uz rub koji dijeli ovaj viši prostor i niži meliorirani s kanalima i upletenim tršćacima i šumskim oblicima vegetacije, smjestila su se naselja Bilje, Vardarac i Lug, a povezuje ih cesta koja vodi ovom rubnom crtom. Obilježje ove cjelovitosti je otvorenost širokih vizura. Cilj u zaštiti krajobraznih vrijednosti, definiran Prostornim planom uređenja općine Bilje je očuvanje sastavnih komponenti krajobraza:
- očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i šuma, - sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište, - osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja, - identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s posebnom pažnjom na oblikovanje mješovitih
struktura, - zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene površine. Prirodne krajolike treba očuvati u što većoj mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske vrijednosti sanirati odgovarajućim mjerama osmišljenim na temelju preporuka iz krajobraznih osnova pojedinih županija (pažljivi i vrijednostima krajolika ograničeni agromelioracijski zahvati, usmjeravanje korisnika trasa infrastrukturnih sustava u zajedničke koridore, sprječavanje bespravne izgradnje i nekontroliranog odlaganja otpada, sanacija površinskih rudokopa biološkom rekultivacijom usporedno
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
s iskorištavanjem i drugo). Dakle, prirodne krajolike treba sačuvati, osigurati prirodnu raznolikost i zaštititi biološki potencijal, naročito onaj koji je osobenost područja. Ni jedna djelatnost ne smije trajno poremetiti režime krajolika, a tamo gdje je oštećen treba izvršiti sanaciju. Treba podizati razinu svijesti o vrednovanju prirodnog prostora kao izuzetno vrijednom bogatstvu, ali i ograničenom resursu.
Nadalje, treba provjeriti koncept daljnjega krajobraznog, rurističkog i arhitektonskog oblikovanja, ponovo otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u najvećoj mogućoj mjeri poštivati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i vrijedna iskustva u korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora.
Prilikom usklađenja interesa korištenja prostora treba uzeti u obzir pojačan interes za ulaganja u određenim prostorima (prostor uz prometne koridore, zaštićene cjeline) te utvrditi stvarnu vrijednost i visoke standarde uređenja zemljišta koji će osigurati svrhovito korištenje i kvalitetno uređenje prostora.
5.3. Zaštita i očuvanje kulturne baštine
Prema podacima Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Osijeku, dostavljenih za potrebe izrade Izvješća o stanju u prostoru Općine Bilje, na području općine zaštićeno je 10 kulturnih dobara , preventivno zaštićeno također 1 kulturno dobro, a 6 kulturnih dobara je trenutno u postupku revizije. - Lista zaštićenih kulturnih dobara, upisanih u Registar kulturnih dobara: 1. Bilje, Arheološko nalazište ''Rimska cesta'', pod brojem Z-3638 2. Bilje, Crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, pod brojem Z-1623 3. Bilje, Dvorac Eugena Savojskog, pod brojem Z-1622 4. Bilje, Pustara Zlatna Greda, pod brojem Z-5377 5. Kopačevo, Crkva reformiranih, pod brojem Z-1650 6. Lug, Arheološko nalazište ''Lug'', pod brojem Z-4828 7. Lug, Arheološko nalazište ''Silađ-Okrajak'', pod brojem Z-4829 8. Lug, Crkva reformiranih, pod brojem Z-1653 9. Vardarac, Arheološko nalazište ''Kenderfeld'', pod brojem Z-4830 10. Arheološko nalazište ''Selefeldek'', pod brojem Z-3814 - Lista preventivno zaštićenih kulturnih dobara, upisanih u Registar kulturnih dobara: 1. Bilje, Orgulje u Crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, pod brojem P-3740 Zaštićena kulturna dobra na kojima još nije izvršen proces revizije te za njih postoje stara rješenja: 1. Bilje, Inventar crkve Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, pod brojem R-13 2. Kopačevo, Arheološko nalazište ''Čorda i dr.'', pod brojem ROS-0672 3. Kopačevo, Arheološko nalazište ''Mali Sakadaš'', pod brojem ROS-0678 4. Kopačevo, 11 posuda i 2 narukvice koje datiraju iz srednje-brončanog doba, R-141 5. Lug, Arheološko nalazište, ''Utrina-Četvelđ'', pod brojem ROS-0726 6. Vardarac, Trščara, Ulica Šandora Petefija 18, pod brojem ROS-0336-1972.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Kulturnom dobru u Vardarcu, pod nazivom Reformirana kršćanska crkva sa župnim stanom i školom istekla je preventivna zaštita i pokrenut je postupak za donošenje rješenja o trajnoj zaštiti.
Tablica 66 ZAŠTITA I OČUVANJE KULTURNE BAŠTINE–BROJ I UDIO ZAŠTIĆENIH NEPOKRETNIH
KULTURNIH DOBARA
RE
DN
I
B
RO
J
ZAŠTIĆENA NEPOKRETNA KULTURNA
DOBRA
Broj zaštićenih
nepokretnih
kulturnih
dobara
Udio
zaštićenih
nepokretnih
kulturnih
dobara
1
Zaštićena kulturna dobra, upisana u Registar
kulturnih dobara
10 55,56
2
Preventivno zaštićena kulturna dobra, upisana u
Registar kulturnih dobara:
1 5,56
3
Zaštićena kulturna dobra na kojima još nije izvršen
proces revizije te za njih postoje stara rješenja
6 33,33
4
Kulturna dobra za koja je istekla preventivna zaštita
i pokrenut postupak za donošenje rješenja o trajnoj
zaštiti.
1 5,56
UKUPNO OPĆINA: 18 100,00
Izvor podataka: MK, Konzervatorski odjel u Osijeku
5.4. Područja s posebnim razvojnim problemima (područja posebne državne
skrbi, otoci i brdsko-planinska područja i potpomognuta područja)
Cjelokupno područje Općine Bilje pripada prvoj skupini područja od posebne državne skrbi, sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi (N.N. 26/03, pročišćeni tekst).
Područja posebne državne skrbi određuju se u tri skupine, i to prva i druga skupina prema okolnostima nastalim na temelju stanja okupiranosti i posljedica agresije na Republiku Hrvatsku, a treća skupina prema četiri kriterija: kriteriju ekonomske razvijenosti, kriteriju strukturnih poteškoća, demografskom kriteriju i posebnom kriteriju.
Tablica 67 PODRUČJA S POSEBNIM RAZVOJNIM PROBLEMIMA–BROJ STANOVNIKA I NASELJA U
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
7 Vardarac 625
8 Zlatna Greda 6
UKUPNO OPĆINA: 5652
Izvor podataka: DZS, Zakon o područjima posebne državne skrbi
Kartogram 26 - PODRUČJA S POSEBNIM RAZVOJNIM PROBLEMIMA – BROJ STANOVNIKA I
NASELJA U PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI
S obzirom da cjelokupno područje Općine Bilje pripada prvoj skupini područja od posebne državne skrbi, sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi (N.N. 26/03, pročišćeni tekst), Općina pripada i potpomognutom području u smislu prava na poticajne mjere za naseljavanje i razvitak područja posebne državne skrbi.
Tablica 68 PODRUČJA S POSEBNIM RAZVOJNIM PROBLEMIMA – BROJ STANOVNIKA I NASELJA
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
5.6. Područja za potrebe obrane
Na području Općine Bilje ne nalaze se područja za potrebe obrane.
5.7. Područja potencijalnih prirodnih i drugih nesreća
Prostornim planom Županije, gradovi i jedan dio naselja na njenom području svrstavaju se u ugrožene gradove i naselja (od 1. do 4. stupnja ugroženosti), ovisno o ugroženosti od ratnih opasnosti i opasnosti u miru od kontaminacije zraka uslijed havarija na postrojenjima tvornica za proizvodnju opasnih tvari.
Naselje Bilje pripada gradovima i naseljima 4. stupnja ugroženosti ili manje ugroženim gradovima i naseljima .
6. OBVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI
6.1. Opći pokazatelji razvojnih kretanja
6.1.1. Demografska struktura
A. Razmještaj i struktura stanovništva
Tablica 71 BROJ STANOVNIKA
REDNI
BROJ
NASELJE
BROJ STANOVNIKA PO POPISNIM GODINAMA
1981. 1991. 2001. 2011.(*
1 Bilje 3.656 3.571 3.224 3.627
2 Kopačevo 807 805 608 558
3 Kozjak1) 270 140 93 58
4 Lug 1.076 1.036 852 767
5 Podunavlje2) 26 2 2 1
6 Tikveš3) 120 73 29 10
7 Vardarac 811 782 660 625
8 Zlatna Greda4) 200 46 12 6
UKUPNO OPĆINA: 6.966 6.455 5.480 5.657
Izvor podataka: DZS - Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine
(* Državni zavod za statistiku, Prvi rezultati popisa stanovništva 2011.
Napomena: 1) Stanovništvo Kozjaka se prvi put iskazuje od 1900. godine i do 1991. godine u sastavu naselja Lug, a kao
samostalno prvi put u popisu 1991. godine.
2) Stanovništvo Podunavlja se prvi put iskazuje 1880. godine, a do 1991. godine su bili dio Bilja, odnosno Vardarca, tek 1991. godine se iskazuje samostalno.
3) Tikveš se prvi put iskazuje 1910. godine i sve do 1991. godine u sastavu naselja Lug, a 1991. godine se iskazuje samostalno.
4) Stanovništvo je prisutno od 1948. godine u sastavu Kneževih Vinograda, a od 1991. se iskazuje kao samostalno.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Tablica 72 INDEKS KRETANJA BROJA STANOVNIKA
REDNI
BROJ
NASELJE
INDEKSI
1991/1981. 2001/1991. 2011/2001.
1 Bilje 97,6 90,2 112,5
2 Kopačevo 99,7 75,5 91,8
3 Kozjak1) 51,8 66,4 62,4
4 Lug 96,3 82,2 90,0
5 Podunavlje2) 7,7 100,0 50,0
6 Tikveš3) 60,8 39,7 34,5
7 Vardarac 96,4 84,4 94,7
8 Zlatna Greda4) 23,0 26,0 50,0
UKUPNO OPĆINA: 92,7 85,0 103,2
Izvor podataka: DZS - Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine
(* Državni zavod za statistiku, Prvi rezultati popisa stanovništva 2011.
Napomena: 1) Stanovništvo Kozjaka se prvi put iskazuje od 1900. godine i do 1991. godine u sastavu naselja Lug, a kao samostalno prvi put u popisu 1991. godine.
2) Stanovništvo Podunavlja se prvi put iskazuje 1880. godine, a do 1991. godine su bili dio Bilja, odnosno Vardarca, tek 1991. godine se iskazuje samostalno.
3) Tikveš se prvi put iskazuje 1910. godine i sve do 1991. godine u sastavu naselja Lug, a 1991. godine se iskazuje samostalno.
4) Stanovništvo je prisutno od 1948. godine u sastavu Kneževih Vinograda, a od 1991. se iskazuje kao samostalno.
Tablica 73 PRIRODNI PRIRAST STANOVNIŠTVA
GODINA
PRIRODNI PRIRAST STANOVNIŠTVA
OPĆINE BILJE
2000. 4
2001. -2
2002. -6
2003. -28
2004. -25
2005. -22
2006. -14
2007. 4
2008 -29
2009. -2
2010. -9
2011. -30
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku-Priopćenja 7.1.1.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
B. Opskrba plinom
Tablica 101 DULJINA I UDIO PLINOVODA PREMA VRSTI
Vrsta plinovoda
Duljina
(km)
Udio
(%)
magistralni 6,8 12,6
distribucijski 47,0 87,4
UKUPNO: 53,8 100,0
Izvor podataka: HEP-Plin d.o.o., PPUO Bilje
6.3.3. Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda
A. Opskrba pitkom i tehnološkom vodom
Tablica 102 OPSKRBA PITKOM VODOM
Duljina javne vodoopskrbne mreže (km) 32,0
Potrošnja pitke vode (l/stan.) 35.200
Izvor podataka: PPUO Bilje
B. Pročišćavanje otpadnih voda Sustav pročišćavanja otpadnih voda područja Općine dio je zajedničkog sustava odvodnje grada Osijeka te na području Općine nema uređaja za pročišćavanje.
6.3.4. Gospodarenje otpadom
Odlagališta otpada Na području Općine nema odlagališta otpada.
Tablica 103 GOSPODARENJE OTPADOM
Odlagališta otpada Broj i ha
1. Odlagalište komunalnog otpada nema
2. Neuređena odlagališta
- podaci PPUO
- podaci Upravnog odjela
12
1
Izvor podataka: PPUO Bilje, Osječko-baranjska županija, Odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
C. Površine površinskih voda
Tablica 109 POVRŠINE POVRŠINSKIH VODA PREMA VRSTI
Vrsta voda
Površina
(ha)
Udio površine
površinskih voda u
odnosu na površinu
Općine
(%)
Dužina vodotoka
(km)
Vodotok 1041,30 4,0 35,31
Ribnjak 654,13 2,51 -
Rekreacijsko područje 54,02 0,21 -
Kanali i ostale vodne
površine
1006,18
3,87
-
UKUPNO: 2755,63 10,59 35,31
Izvor podataka: PPUO
D. Mineralne sirovine
Tablica 110 POVRŠINA EKSPLOATACIJSKIH POLJA PO VRSTAMA SIROVINE
EKSPLOATACIJSKO POLJE
VRSTA MINERALNE
SIROVINE
POVRŠINA
(ha)
1. Rijeka Drava pijesak 211,92
Izvor podataka: PPUO
Napomena: Eksploatacijsko polje pijeska u koritu rijeke Drave nije evidentirano eksploatacijsko polje prema Zakonu o rudarstvu ali se zbog vađenja pijeska u svrhu održavanja plovnog profila rijeke Drave tako vodi u prostorno-planskoj dokumentaciji. Trenutno su aktivnosti vađenja pijeska iz korita Drave u cijelosti prekinute.
6.4.2. Zaštićene prirodne vrijednosti
Zaštićena područja prirode
Tablica 111 BROJ I POVRŠINA ZAŠTIĆENIH OBJEKATA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI PREMA VRSTI
ZAŠTIĆENA PODRUČJA
Kategorija Naziv
Površina
ukupno (ha)
Površina u općini
Bilje (ha)
1. Park prirode Kopački rit 17799 11444,09
2. Posebni rezervat Kopački rit 6074,23 6074,23
3. Regionalni park Mura-Drava 87680,52 2684,49
4. Spomenik prirode Biljsko groblje-travnjak 0,63 0,63
5. Spomenik
parkovne arhitekture
Bilje-park oko dvorca
8,84
8,84
UKUPNO: 111563,2 20212,28
Izvor podataka: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Izvor podataka: Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Beli
Manastir.
6.4.7. Inspekcijski nadzor
Sukladno podacima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za inspekcijske poslove, Sektor urbanističke inspekcije od 13.2.2013., u protekle 4 godine Urbanistička inspekcija nije donosila rješenja propisana čl. 292. Zakona o prostornom uređenju i gradnji za područje općine Bilje.
Tablica 127 NADZOR GRAĐEVINSKE INSPEKCIJE
VRSTA RJEŠENJA BROJ RJEŠENJA 2009-2012
RJEŠENJE O UKLANJANJU GRAĐEVINE 10
RJEŠENJE O PREKIDU POSTUPKA 1
RJEŠENJE O OBUSTAVI GRAĐENJA 1
UKUPNO: 12
Izvor podataka: MGIPU
III. ANALIZA IZRADE I PROVEDBE DOKUMENATA PROSTORNOGA UREĐENJA
1. IZRADA DOKUMENATA PROSTORNOGA UREĐENJA
Prioritete aktivnosti u provođenju dokumenata prostornog uređenija u pogledu ostvarivanja uvjeta za daljnji prostorni razvoj je izrada prvenstvenog provedenih dokumenta prostornoga uređenja, te donošenje Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Bilje, što je preduvjet infrastrukturnoga opremanja neizrađenih ili neuređenih dijelova građevinskih područja. Prostorni plan uređenja Općine Bilje donesen je 2005. godine ("Službeni glasnik'' Općine Bilje, br. 8/05), a trenutno su u izradi Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Bilje. Izmjene i dopune izrađuju se sukladno Odluci o izmjeni i dopuni Prostornog plana uređenja Općine Bilje ("Službeni glasnik Općine Bilje br. 2/10., 3/10. ,17/10. , 3/14, 5/14 i 1/15).
2. PROVEDBA DOKUMENATA PROSTORNOGA UREĐENJA
Na području Općine Bilje na snazi su sljedeći prostorni planovi:
1. Prostorni plan područja posebnih obilježja „Kopački rit“ 2. Prostorni plan uređenja Općine Bilje 3. Urbanistički plan uređenja naselja Bilje
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
2.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja
Prostorni plan područja posebnih obilježja „Kopački rit“ jednim se svojim dijelom (17.362,14ha) nalazi se na području Općine Bilje.
Tablica 128 PPPPO „KOPAČKI RIT“
POVRŠINA PPPPO „Kopački rit“ UNUTAR
OPĆINE BILJE
(ha)
BROJ IZMJENA I DOPUNA PPPPO
„Kopački rit“
17.362,14 0
Osim navedenog plana, na području općine planirana je planirana izrada Prostornog planova područja posebnih obilježja regionalnog parka Mura –Drava.
2.2. Prostorni plan uređenja općine
Prostorni plan uređenja Općine Bilje donesen je 2005. godine ("Službeni glasnik'' Općine Bilje, br. 8/05), a trenutno su u izradi Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Bilje.
Prostorni plan uređenja Općine Bilje izrađen je sukladno Zakonu o prostornom uređenju (''Narodne novine'' 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04) i Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (''Narodne novine'' 106/98, 39/04, 45/04).
Trenutno su u tijeku Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Bilje. Izmjene i dopune izrađuju se sukladno Odluci o izmjeni i dopuni Prostornog plana uređenja općine Bilje ("Službeni glasnik Općine Bilje br. 2/10., 3/10. ,17/10. , 3/14, 5/14 i 1/15).
Tablica 129 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE
BROJ DONESENIH
PPUO-A
BROJ DONESENIH IZMJENA I
DOPUNA PPUO-A
BROJ IZMJENA I DOPUNA
PPUO-A U IZRADI
1 0 1
2.3. Struktura izdvojenih površina za razvoj izvan naselja (IGPn)
Na području općine Bilje, Prostornim planom uređenja općine utvrđeno je građevinsko područje povremenog stanovanja, odnosno izdvojeni dio građevinskog područja naselja "Vinogradi" Za naselje povremenog stanovanja ''Vinogradi'' definirana je granica građevinskog područja koja obuhvaća površinu od 35,56 ha. Neizgrađeni dio naselja je definiran kao rezervni prostor za naselje povremenog stanovanja.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Na području općine Bilje , Prostornim planom uređenja općine utvrđena su izdvojena građevinska područja izvan naselja za sljedeće namjene:
1. Građevinsko područje Turističko-rekreacijske zone 2. Građevinska područja Ugostiteljsko-turističkih zona 3. Građevinsko područje Gospodarske zone 4. Građevinsko područje luke Osijek 5. Građevinsko područje farme 6. Građevinsko područje Dvorca 7. Građevinsko područje groblja Vardarac
Građevinsko područje Turističko-rekreacijske zone - "Stara Cinota" Ovo građevinsko područje obuhvaća površinu od 59,99 ha. Izgrađeni dio građevinskog
područja je 2,27 ha (3,78%).
Građevinska područja Ugostiteljsko-turističkih zona Prijemni punkt ''Mali Sakadaš'' Ovo građevinsko područje obuhvaća površinu od 5,48 ha. Izgrađeni dio građevinskog područja je 2,70 ha (49,27%).
"Gospodarstvo Bekina" Ovo građevinsko područje obuhvaća površinu od 8,86 ha. Izgrađeni dio građevinskog područja je 1,11 ha (12,53%).
"Gospodarstvo Stipić"
Ovo građevinsko područje obuhvaća površinu od 3,10 ha. Ovo građevinsko područje nema izgrađenog dijela. ''Gospodarstvo Huhn'' Ovo građevinsko područje obuhvaća površinu od 1,95 ha. Izgrađeni dio građevinskog područja je 0,21 ha (10,77%).
"Eko-etno selo Bilje" Ovo građevinsko područje obuhvaća površinu od 7,51 ha. Izgrađeni dio građevinskog područja je 1,04 ha (13,85%).
Građevinsko područje Gospodarske zone
"Sjever"
Ovo građevinsko područje obuhvaća površinu od 17,39 ha. Ovo građevinsko područje nema izgrađenog dijela.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Građevinsko područje luke Osijek 10,49 7,40
Građevinsko područje farme 9,59 6,76
Građevinsko područje Dvorca 14,75 10,40
Građevinsko područje groblja Vardarac 2,68 1,89
UKUPNO: 141,79 100,00
GRAF 18 STRUKTURA IZDVOJENIH POVRŠINA ZA RAZVOJ IZVAN NASELJA–UDIO POVRŠINE
IGPin PREMA NAMJENI
2.4. Urbanistički plan uređenja (UPU)
Obveza izrade Urbanističkih planova uređenja definirana je Prostornim planom uređenja općine Bilje. Točkom (297) Odredbi za provođenje PPUO utvrđena je obveza izrade sljedećih Urbanističkih planova uređenja: 1. Urbanistički plan uređenja naselja Bilje, 2. Urbanistički plan uređenja naselja, Kopačevo, 3. Urbanistički plan uređenja naselja Lug, 4. Urbanistički plan uređenja naselja Vardarac, 5. Urbanistički plan uređenja turističko-rekreacijske zone "Stara Cinota".
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Od navedenih planova donesen je Urbanistički plan uređenja naselja Bilje koji obuhvaća i gospodarsku zonu "Sjever", ugostiteljsko-turističku zonu "Eko-etno selo Bilje" i povremeno stanovanje "Vinogradi“.
Tablica 133 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE – BROJ I POVRŠINA DONESENIH UPU-A
NASELJE
NAZIV DONESENIH
UPU-A
BROJ DONESENIH
UPU-A
POVRŠINA OBUHVATA
DONESENIH UPU-A
(ha)
BILJE UPU NASELJA BILJE 1 328,66
UKUPNO: 1 328,66
Trenutno je na snazi jedino Urbanistički plan uređenja naselja Bilje za koji nisu donesene izmjene i dopune.
Tablica 134 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE – BROJ I POVRŠINA DONESENIH IID UPU-A
NASELJE
NAZIV DONESENIH
IID UPU-A
BROJ DONESENIH
IID UPU-A
POVRŠINA OBUHVATA
DONESENIH IID UPU-A
(ha)
- - 0 0
UKUPNO: 0 0
Trenutno nije u izradi Urbanistički plan uređenja.
Tablica 135 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE – BROJ I POVRŠINA UPU-A U IZRADI
NASELJE
NAZIV
UPU-A U IZRADI
BROJ
UPU-A U IZRADI
POVRŠINA OBUHVATA
UPU-A U IZRADI
(ha)
- - 0 -
UKUPNO: 0 -
3. PROVEDBA DRUGIH RAZVOJNIH I PROGRAMSKIH DOKUMENATA
3.1. Praćenje stanja u prostoru
Za područje općine Bilje izrađena su sljedeća Izvješća o stanju u prostoru i Programi mjera za unapređenje stanja u prostoru:
1. Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru, objavljeno u „Službenom glasniku“ Općine Bilje br. 1/97
2. Odluka o primjeni Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (od 04.02.1997.g.) („Službeni glasnik“ Općine Bilje br. 1/97) objavljena u „Službenom glasniku“ Općine Bilje br. 4/99
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
3. Odluka o primjeni Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, objavljena u „Službenom glasniku“ Općine Bilje br. 1/01
4. Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenja stanja u prostoru (za razdoblje od 2004-te do 2008.-e godine), objavljeno u „Službenom glasniku“ Općine Bilje br. 6/04
5. Izmjene i dopune Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru („Službeni glasnik“ Općine Bilje br. 6/04), objavljene u „Službenom glasniku“ Općine Bilje br. 08/06
Izvješće o stanju u prostoru za područje Općine Bilje (2009. – 2012.), objavljeno u „Službenom glasniku“ Općine Bilje br. 7/08.
Tablica 136 IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU – BROJ DONESENIH IZVJEŠĆA O STANJU U
PROSTORU PREMA PROPISANIM RAZDOBLJIMA
IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU
ČETVEROGODIŠNJE
RAZDOBLJE
DVOGODIŠNJE
RAZDOBLJE
ČETVEROGODIŠNJE
RAZDOBLJE
RAZDOBLJE ZA KOJE JE
NAPRAVLJENO IZVJEŠĆE O STANJU U
PROSTORU
2009-2012 2004-2008. 1997-2001.
BROJ DONESENIH IZVJEŠĆA O
STANJU U PROSTORU PREMA
PROPISANIM RAZDOBLJIMA
1 1 1
UKUPNO: 1 1 1
Izvor podataka: Općina Bilje
3.2. Provedba dokumenata prostornog uređenja lokalne razine
Sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom. Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju zakona i propisa donesenih na temelju njega, a u skladu s dokumentom prostornog uređenja i posebnim propisima. Izdavanje lokacijske dozvole bilo je, do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i gradnji, u nadležnosti Ureda državne uprave u Županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstva i imovinsko-pravne poslove. Stupanjem na snagu Zakona o prostornom uređenju i gradnji, lokacijske dozvole izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, odnosno upravna tijela županija. Za prostor općine Bilje nadležan je Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Beli Manastir. Prema dostavljenim podacima, za razdoblje od 30.08..2008. godine do 30.08.2012. godine izdani su sljedeći akti:
Izvor podataka: Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Beli
Manastir
4. PROVEDBA ZAKLJUČAKA, SMJERNICA I PREPORUKA IZ
PRETHODNOG IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU JEDINICE
LOKALNE SAMOUPRAVE
Zadnjim Izvješćem o stanju u prostoru za područje Općine Bilje (2009. – 2012.), objavljenom u „Službenom glasniku“ Općine Bilje br. 7/08, u poglavlju 2.4. Obveza izrade planova, navedena je obveza izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Bilje i izrada 5 Urbanističkih planova uređenja:
1. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Bilje Nakon usvajanja Izmjena i dopuna Prostornog plana Osječko-baranjske županije, po potrebi treba izraditi izmjene i dopune PPUOB, kako bi bio u skladu s planom višeg reda i sa važećom zakonskom regulativom.
2. Urbanistički plan uređenja naselja Bilje Obveza izrade definirana Prostornim planom uređenja Općine Bilje.
3. Urbanistički plan uređenja naselja Kopačevo Obveza izrade definirana Prostornim planom uređenja Općine Bilje. Prijedlogom Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Osječko-baranjske županije predviđena obveza izrade, kao planska mjera zaštite za naselje u neposrednoj blizini Parka prirode „Kopački rit“.
4. Urbanistički plan uređenja naselja Lug Obveza izrade definirana Prostornim planom uređenja Općine Bilje. Prijedlogom Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Osječko-baranjske županije predviđena obveza izrade, kao planska mjera zaštite za naselje u neposrednoj blizini Parka prirode „Kopački rit“.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Obveza izrade definirana Prostornim planom uređenja Općine Bilje. Prijedlogom Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Osječko-baranjske županije predviđena obveza izrade, kao planska mjera zaštite za naselje u neposrednoj blizini Parka prirode „Kopački rit“.
6. Urbanistički plan uređenja turističko-rekreacijske zone „ Stara Cinota“ (Stara Drava) Obveza izrade definirana Prostornim planom uređenja Općine Bilje. Prijedlogom Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Osječko-baranjske županije predviđena obveza izrade, kao planska mjera zaštite za turističko-rekreacijsko područje.
Za izradu navedenih izmjena i dopuna i novih Urbanističkih planova uređena nije definiran planski vremenski rok, a do trenutka izrade ovoga Izvješća, Općina Bilje donijela je Urbanistički plan uređenja naselja Bilje, a Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Bilje je u proceduri donošenja. Zadnjim Izvješćem o stanju u prostoru za područje Općine Bilje (2009. – 2012.), u poglavlju 4.3. Unapređenje uređenja naselja komunalne infrastrukture, utvrđeni su ciljevi uređenja naselja:
- razviti i urbanizirati općinsko središte kako bi postalo nositelj razvoja područja općine, - osigurati prostorne uvjete u svim naseljima za razvoj djelatnosti, - poboljšati unutarnju organizaciju naselja.
Prostorni razvoj Općine Bilje sukladan je utvrđenim ciljevima iz prethodnog Izvješća.
Prometna infrastruktura U proteklom razdoblju od izrade posljednjeg izvješća o stanju u prostoru izvršeni su sljedeći radovi na prometnim površinama u nadležnosti Općine:
Tablica 138 REALIZIRANE PROMETNE POVRŠINE
Naselje
Naziv ulice/ceste ili
dionice
Vrsta radova
- izgradnja
- rekonstrukcija
- asfaltiranje
Duljina
(m)
Širina
(m)
Cijena
radova
(kn)
Bilje Vukovarska ulica rekonstrukcija 854 5,5 2.100.000,00
Bilje Savska ulica izgradnja 195 5,5 400.000,00
Bilje
Cesta u poduzetničkoj
zoni s oborinskom
odvodnjom
izgradnja 900 6,0 4.400.000,00
Kopačevo Ritska ulica projektirano 430 5,5 923.000,00
Kopačevo
Rekonstrukcija raskrižja
ŽC 4056 u Ul. K. Ferenca
Raskrižje Ribarske ul., Ul.
K. Ferenca i P. Šandora
projektirano 1900 5,5
Bilje Školska ulica projektirano 428 5,5 2.370.000,00
Bilje
Nova ulica između Š.
Petefija i k. Zvonimira
projektirano 580 5,5
Bilje I. Mažuranića projektirano 475 5,5 2.400.000,00
Bilje Biljske satnije ZNG i J.J. projektirano 450 5,5 2.500.000,00
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Strossmayera
Vardarac Ružina ulica rekonstrukcija 1050
Krak 1 i 2:
5,5
Krak 3: 3,5
2.500.000,00
Bilje Trg bana Jelačića u projektiranju 209 6,0
Bilje Raskrižje Ž4125 i Ž4042-
kružni tok i Crkvena ulica
rekonstrukcija sa
komunalnom
infrastrukturom
672 6,0-7,0 3.586.000.00
udio Općine
Vardarac Prometne površine u
centru Vardavar
projektirano 300 5,5 1.806.000,00
udio Općine
Lug Livadska ulica projektirano 180 5,5 485.000,00
Bilje Ulica M. Gupca u projektiranju 270 5,4/4,0 918.000,00
Najviše radova izvršeno je na području naselja Bilje i to: izgrađeno je 1095,0 m cesta, rekonstruirano 854,0 m, a projektirano 2.412,0 m cesta i rekonstruirano je raskrižje u centru (kružni tok) i rekonstrukcija prometnice u duljini od 672 m. Na području Kopačeva projektirano je 2330,0 m cesta i rekonstrukcija raskrižja ŽC4056 i Ulice K. Ferenca. Na području naselja Vardarac rekonstruirano je 1050,0 m cesta, a projektirano 300,0 m prometnih površina. Na području naselja Lug projektirano je 180,0 m cesta. Na području svih naselja vršilo se redovno održavanje nerazvrstanih cesta, a pješačke staze su održavane prema potrebi. Plinoopskrba U proteklom 4-godišnjem razdoblju na području Općine Bilje izgrađena je plinovodna mreža ukupne dužine 47 km kojom su obuhvaćena naselja Bilje, Kopačevo i Vardarac. Elektroopskrba Podaci o izvršenim radovima u proteklom razdoblju na polju elektroopskrbe nisu dostavljeni. Vodoopskrba U razdoblju od protekle 4 godine ulaganja u sustav vodoopskrbe na području Općine Bilje iznosila su 3.921.281,45 kn.
Tablica 139 ULAGANJA HRVATSKIH VODA U SUSTAV VODOOPSKRBE OPĆINE BILJE
Godina Vodoopskrba
Ulaganje
u kn
2011. Radovi na unapređenju sustava proizvodnje pitke vode na crpilištu-nadzorno upravljački sustav.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
2010.
Izrada projekta rekonstrukcije dijela magistralnog cjevovoda u naselju Bilje. Izrada projekta promjene namjene glavnog opskrbnog cjevovoda Lug-dvorac Tikveš-Kozjak. Radovi na zamjeni dijela nisko-energetskog razvoda na crpilištu Bilje.
619.455,12
2009.
Izrada geodetskih podloga za zone sanitarne zaštite crpilišta Bilje. Izgradnja glavnog opskrbnog cjevovoda od crpilišta Bilje do naselja Vardarac dužine I=2,200 n, Polaganje optičkog kabela i izgradnja mjerno-regulacijske stanice u cilju upravljanja i kontrole vodoopskrbnim sustavom Bilje-privođenje na NUS. Izvedba dvije istraživačko-piezometarske bušotine na području Bilja-Južna Baranja pojedinačne dubine bušenja do 60 m.
1.298.183,73
2008. Sanacija dijela glavnog opskrbnog cjevovoda od crpilišta Bilje do naselja Darda.
1.559.678,60
SVEUKUPNO 2008.-2011. 3.921.281,45
Izvod podataka: Hrvatske vode, VGO Osijek
Odvodnja Ulaganja u sustav odvodnje u protekle 4 godine iznosila su 7.347.165,00 kn. Ulaganja u sustav odvodnje preko programa Svjetske banke iznose 11.611.853,00 kn.
Tablica 140 ULAGANJA HRVATSKIH VODA U SUSTAV ODVODNJE NA PODRUČJU OPĆINE BILJE
Godina Vodoopskrba
Ulaganje
u kn
2011. Izgradnja kanalizacijskog kolektora Bilje-Darda sa Crpnim stanicama ''Mece'' i ''Bilje 2'') Izvođač: Vodogradnja d.d. Osijek). Stručni nadzor izgradnje
1.093.165,00
2010. Izgradnja kanalizacijskog kolektora Bilje-Darda sa Crpnim stanicama ''Mece'' i ''Belje 2'' (Izvođač: Vodogradnja d.d. Osijek. Stručni nadzor izgradnje
755.000,00
2009. Izgradnja kanalizacijskog kolektora Bilje-Darda sa Crpnim stanicama ''Mece'' i ''Belje 2'' (Izvođač: Vodogradnja d.d. Osijek. Stručni nadzor izgradnje
2.109.000,00
2008. Izgradnja kanalizacijskog kolektora Bilje-Darda sa Crpnim stanicama ''Mece'' i ''Belje 2'' (Izvođač: Vodogradnja d.d. Osijek. Stručni nadzor izgradnje
3.390.000,00
SVEUKUPNO 2008-2011 7.347.165,00
Ulaganja Hrvatskih voda u sustav odvodnje na području Općine Bilje preko programa svjetske
banke u 2011. godini za projektiranje i izgradnju kanalizacijskog sustava Bilje (Izvođač: Swietelsky B.m-b-H, Zagreb) iznose 9.789.351,00 kn.
IV. PREPORUKE ZA UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU S
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
1. POTREBE, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA DALJNJEG ODRŽIVOG
RAZVOJA U PROSTORU JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE OBZIROM
NA OKOLNOSTI, SEKTORSKA OPTEREĆENJA I IZAZOVE
Na području Općine, u istočnom dijelu prema Dunavu proteže se Park prirode «Kopački rit» koji je zaštićen temeljem čl. 19. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 54/76.). Park prirode «Kopački rit» poplavno je područje Dunava i Drave pokriveno vrbovim, topolovim i hrastovim šumama, te prošarano gredama, barama, plitkim jezerima i močvarama.
Na području Općine nalazi se i Regionalni park Mura-Drava dio je jednog od najvažnijih Europskih riječnih ekosustava: poplavnog područja rijeka Drave, Mure i Dunava, a time je i dio najvećeg jedinstvenog riječnog prekograničnog UNESCO rezervata biosfere u Europi koji se proteže kroz nekoliko država.Unutar granica Republike Hrvatske nalazi se središnji dio ovog riječnog sustava koji predstavlja jednu od najznačajnijih europskih zapadno istočnih okosnica zaštite prirode. U središnjem dijelu biljskog groblja evidentiran je i jedini izvadak stepske vegetacije u Hrvatskoj. Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije od 12.12.2001. godine travnjačke površine na biljskom groblju su zaštićene u kategoriji Spomenika prirode. U središtu naselja Bilje nalaze se Zakonom zaštićene parkovne površine u kategoriji Spomenika parkovne arhitekture. To je Park uz dvorac E. Savojskog u Bilju (Reg.br. 708.). Isto tako, područje općine obuhvaća i područje Ekološke mreže RH:
Tablica 141 NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA
NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA
kod naziv
HR5000013 Šire područje Drave područje za ostale vrste i staništa
HR2000394 Kopački rit područje za ostale vrste i staništa
HR2000398 Ribnjaci Podunavlje područje za ostale vrste i staništa
HR2000728 Biljsko groblje područje za ostale vrste i staništa
HR2000729 Kopački rit-livade područje za ostale vrste i staništa
HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje međunarodno važno područje za ptice
UKUPNO: 22903,55 ha 87,73%
Tablica 142 NATURA 2000 PRIJEDLOG
NATURA 2000 PRIJEDLOG
kod naziv
HR2000372 Dunav-Vukovar područje za ostale vrste i staništa
HR2000394 Kopački rit područje za ostale vrste i staništa
HR2001308 Donji tok Drave područje za ostale vrste i staništa
HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita područje za ostale vrste i staništa
HR2000728 Biljsko groblje područje za ostale vrste i staništa
HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje međunarodno važno područje za ptice
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Zaštita navedenih dijelova prirode provodi se temeljem posebnih propisa. Navedena područja potencijal su turističkog razvoja općine, osobito u pogledu eko turizma kojime se podupire zaštita prirode i okoliša. Eko turizam podrazumijeva i konzumaciju domaćih, autohtonih proizvoda, po mogućnosti iz ekološkog, odnosno organskog uzgoja, kao i upoznavanje s običajima i kulturom stanovništva.
2. OCJENA POTREBE IZRADE NOVIH I/ILI IZMJENE I DOPUNE
POSTOJEĆIH DOKUMENATA PROSTORNOGA UREĐENJA NA RAZINI
JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
2.1. Donošenje izmjena i dopuna PPUO Bilje
Prostorni plan uređenja Općine Bilje donesen je 2008. godine ("Službeni glasnik'' Općine Bilje, br. 8/08), a trenutno su u izradi Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Bilje. Izmjene i dopune izrađuju se sukladno Odluci o drugoj izmjeni i dopuni Prostornog plana uređenja Općine Bilje ("Službeni glasnik“ Općine Bilje br. 2/10., 3/10. ,17/10. , 3/14, 5/14 i 1/15) te se planira donošenje unutar planskog razdoblja ovoga Izvješća.
2.2. Izrada Urbanističkih planova uređenja
Od Urbanističkih planova uređenja, čija je obveza utvrđena točkom (297) Odredbi za provođenje PPUO, potrebno je izraditi sljedeće planove: 1. Urbanistički plan uređenja naselja Kopačevo, 2. Urbanistički plan uređenja naselja Lug, 3. Urbanistički plan uređenja naselja Vardarac, 4. Urbanistički plan uređenja turističko-rekreacijske zone "Stara Cinota".
Tablica 143 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE – BROJ I POVRŠINA UPU-A PLANIRANIH ZA
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Obveza izrade urbanističkih planova uređenja definirana je točkom (297) Odredbi za provođenje PPUO Bilje, a svakako će biti mijenjana Izmjenama i dopunama PPUO Bilje. Sukladno članku 78., stavku 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji , Odlukom o izradi provedbenog dokumenta prostornog uređenja može se odrediti uži ili širi obuhvat tog dokumenta od obuhvata određenog dokumentom prostornog uređenja šireg područja te se može odrediti obuhvat provedbenog dokumenta prostornog uređenja i za područje za koje obuhvat nije određen dokumentom prostornog uređenja.
3. PRIJEDLOG AKTIVNOSTI ZA UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U
PROSTORU
Bilje pripada III. skupini jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske, sukladno Odluci O RAZVRSTAVANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI od 15. srpnja 2010.
Osnovni temelj prostornog razvoja Općine je izrada prostorno – planske dokumentacije, kao podloga uređenja građevinskih područja naselja i površina izvan naselja. Trenutno je za područje općine u tijeku Izrada Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Bilje. Obveza izrade Urbanističkih planova uređenja definirana je Prostornim planom uređenja općine Bilje. Točkom (297) Odredbi za provođenje PPUO utvrđena je obveza izrade sljedećih Urbanističkih planova uređenja: 1. Urbanistički plan uređenja naselja Bilje, 2. Urbanistički plan uređenja naselja, Kopačevo, 3. Urbanistički plan uređenja naselja Lug, 4. Urbanistički plan uređenja naselja Vardarac, 5. Urbanistički plan uređenja turističko-rekreacijske zone "Stara Cinota".
Od navedenih planova donesen je Urbanistički plan uređenja naselja Bilje koji obuhvaća i gospodarsku zonu "Sjever", ugostiteljsko-turističku zonu "Eko-etno selo Bilje" i povremeno stanovanje "Vinogradi“.
Tablica 144 PROVEDBENI PLANOVI–BROJ DONESENIH PROVEDBENIH PLANOVA ZA NASELJA I
PROSTORNE CJELINE TIJEKOM 2 ČETVEROGODIŠNJA RAZDOBLJA
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Od preostalih područja općine, čije se privođenje planiranoj namjeni temelji na izradi prostorno planske dokumentacije, površinom se izdvaja UPU naselja Lug- koji obuhvaća 111,41 ha
građevinskog područja. Ostali urbanistički planovi uređenja površine obuhvata su od 85-91 ha, a izrađuju se za naselja ili turističko-rekreacijsku zonu.
Tablica 146 PROVEDBENI PLANOVI PLANIRANI ZA IZRADU
NASELJE
Naziv
UPU-a planiranog za izradu
Površina obuhvata
UPU-a planiranih za
izradu (ha)
KOPAČEVO UPU naselja Kopačevo 85,55
LUG UPU naselja Lug 111,41
VARDARAC UPU naselja Vardarac 85,14
BILJE
UPU turističko-rekreacijske zone "Stara
Cinota" 90,09
UKUPNO: 372,19
Osnovni uvjet za razvoj naselja na području općine je ostvariti planirani gospodarski razvoj koji će omogućiti povećanje životnog standarda, odnosno podići kvalitetu života stanovnika. Planirani gospodarski razvoj utjecati će i na poboljšanje razine komunalne opremljenosti. Postojeće poljoprivredne površine treba koristiti što ekonomičnije, sukladno modernim tržišnim kretanjima. Šumske površine koliko je moguće zadržati u postojećim površinama. Zaštita prirode, krajobraza i graditeljske baštine valorizirati će se prema smjernicama nadležnih tijela i osoba. Zaštita okoliša provoditi će se prema planskim dokumentima. Prometna infrastruktura Na mreži javnih cesta planirane su rekonstrukcije u cilju poboljšanja uvjeta prometovanja i otklanjanja ''uskih grla'' na mreži. U planu je uređenje lokalne ceste L44032 koja Općinu Bilje povezuje s Općinom Darda, a uz koju su planirani značajni gospodarski sadržaji važni za budući razvoj Općine. Nerazvrstane ceste planiraju se uređivati sukladno potrebama razvoja građevinskih područja i gospodarstva na području Općine. U planu su i veći zahvati na uređenju i izgradnji pješačkih staza, kao i planiranih parkirališta u užem centru naselja Bilje, i to nakon izvedenih radova na planiranoj izgradnji ili rekonstrukciji infrastrukturnih vodova (vodovod, kanalizacija i sl.) u uličnim koridorima. U navedenom 4-godišnjem razdoblju na području Općine Bilje planira se uređenje i izgradnja sljedećih prometnih površina u nadležnosti Općine.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Tablica 147 PLAN UREĐENJA I IZGRADNJE PROMETNIH POVRŠINA
Naselje
Naziv ulice/ceste ili
dionice
Vrsta radova
- izgradnja
- rekonstrukcija
- asfaltiranje
Duljina
(m)
Širina
(m)
Cijena
radova
(kn)
Bilje Školska ulica rekonstrukcija 428 5,5 2.370.000,00
Kopačevo Ritska ulica rekonstrukcija 430 5,5 923.000,00
Kopačevo
Rekonstrukcija ŽC 4056 u Ul. K. Ferenca Raskrižje Ribarske ul., Ul. K. Ferenca i P. Šandora
rekonstrukcija 1900 5,5
Bilje Nova ulica između Š. Petefija i k. Zvonimira
izgradnja 580 5,5
Bilje I. Mažuranića rekonstrukcija 475 5,5 2.400.000,00
Bilje Biljske satnije ZNG i J.J. Strossmayera
rekonstrukcija 450 5,5 2.500.000,00
Bilje Trg bana Jelačića rekonstrukcija 209 6,0
Vardarac Prometne površine u centru Vardarca
rekonstrukcija, zajedno sa Upravom za ceste OBŽ
300 5,5 1.806.000,00
Prevladavaju planirani radovi u rekonstrukciji i izgradnji cesta u ulicama u naselju Bilje i Kopačevo. U proteklom razdoblju za planirane radove izrađena je projektna dokumentacija koja se sada planira i realizirati. Ukupno je za realizaciju rekonstrukcije planirano 6612,0 m cesta u naseljima Bilje, Vardarac i Kopačevo, a za izgradnju 1030,0 m ceste u naselju Bilje i Lug. Plinoopskrba U magistralnom transportu plina za naredno razdoblje nije predviđena nikakva izgradnja na području Općine.
Lug Livadska ulica izgradnja 180 5,5 485.000,00
Bilje Ulica M. Gupca rekonstrukcija 270 5,4/4,0 918.000,00
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
U distribucijskom dijelu za naredno se razdoblje planira produženje izgrađene distribucijske mreže u pravcu naselja Lug te dalje sjevernije prema naselju Gabrovac i prema području koje se nalazi unutar parka prirode ''Kopački rit''. Opskrba električnom energijom U sustavu prijenosa nije planirana nikakva izgradnja za naredno plansko razdoblje. U distribucijskom dijelu podatke nismo zaprimili. Opskrba pitkom vodom Za naredno razdoblje planirani su radovi na unapređenju sustava proizvodnje pitke vode na crpilištu-nadzorno upravljački sustav u vrijednosti od cca 400.000 kn. Odvodnja otpadnih voda U narednom planskom razdoblju planirana su ulaganja prema navedenoj tablici:
Tablica 148 PLAN ULAGANJA U NAREDNOM RAZDOBLJU
PLAN ULAGANJA U NAREDNOM RAZDOBLJU
1 Dovršetak izgradnje kanalizacijskog kolektora Bilje-Darda sa Crpnim stanicama ''Mece'' i ''Belje 2'' (Izvođač: Vodogradnja d.d. Osijek). Stručni nadzor izgradnje
2.581.647,63
2 Izgradnja preostalog dijela gravitacijskih i tlačnih cjevovoda naselja Bilje
2.000.000,00
Izvor podataka: Hrvatske vode, VGO Osijek, Općina Bilje Završena je izgradnja odvodnog sustava (kanalska mreža) naselja Bilje (realizirana u 2 faze), vrijednosti radova od cca 18.000.000 kn + PDV.
KLASA: 350-04/04-01/1
URBROJ: 2100/02-01-16-117
Bilje,22.02.2016.g.
Predsjednik Općinskog vijeća:
Igor Ružička, dipl.iur.
**************************
3 Dovršetak izgradnje preostalog dijela gravitacijskih i tlačnih cjevovoda naselja Bilje
4.709.000,00
4 Izgradnja odvodnog sustava naselja Kopačevo i spojni cjevovod Bilje - Kopačevo
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
V. IZVORI PODATAKA
1. Općina Bilje 2. Turistička zajednica Općine Bilje 3. Dječji vrtić Grlica Bilje 4. Hrvatske ceste d.o.o., Sektor za održavanje Ispostava Osijek 5. Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Osječko-baranjske županije,
Beli manastir 6. HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o., Prijenosno područje Osijek 7. Osnovna škola Bilje 8. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku 9. Uprava za ceste Osječko-baranjske županije 10. Ministarstvo gospodarstva 11. Ministarstvo gospodarstva 12. HEP-Plin d.o.o., Osijek 13. Baranjska čistoća d.o.o. 14. Hrvatske vode, VGO za Dunav i donju Dravu 15. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Uprava za pomorske i unutarnje plovidbe,
brodarstva, luka i pomorskog dobra 16. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 17. Državni zavod za statistiku 18. Ministarstvo zdravlja 19. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, PU za zaštitu i spašavanje Osijek 20. Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Osječko-baranjske županije,
Osijek 21. Agencija za civilno zrakoplovstvo 22. Osnovna škola Lug 23. Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Osijek 24. Obrtnička komora Osječko-baranjske županije, Udruženje obrtnika Baranje 25. HAKOM 26. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 27. Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Osječko-baranjske županije,
Beli manastir 28. B net d.o.o. 29. Državni zavod za statistiku 30. Hrvatski telekom d.d. 31. Ministarstvo zdravlja 32. Općina Bilje 33. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 34. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 35. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, 36. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Uprava za inspekcijske poslove, Sektor
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
2. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINA BILJE, na 22. sjednici održanoj 22. veljače 2016.g., na temelju
čl. 100. stavak 6. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), Odluke o izradi Izmjena i dopune Prostornog plana uređenja Općine Bilje (''Službeni glasnik'' Općine Bilje, br. 2/10, 3/10, 17/10, 3/14, 5/14 i 1/15-ispr.) i članka 34. Statuta Općine Bilje (''Službeni glasnik'' Općine Bilje, br. 5/13 i 3/14), donosi sljedeću
ODLUKU
O DONOŠENJU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE BILJE
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom donose se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Bilje (''Službeni glasnik'' Općine Bilje, broj 8/2005.).
Članak 2.
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Bilje (u daljnjem tekstu : Plan) sastoje se od dvije knjige-elaborata pod nazivom: ''Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Bilje, broj Plana: 28/2011. godine. Plan iz stavka 1. ovoga članka izradio je Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5A.
Članak 3.
Plan sadržava Knjigu 1. - Tekstualni i grafički dio i Knjigu 2.- Obvezni prilozi:
0. OPĆI DIO
1. Naslovna stranica
2. Potpisni list
3. Sadržaj
4. Izvadak iz sudskog registra
5. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva
6. Rješenje kojim se daje suglasnost za obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja
7. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu
8. Rješenje o imenovanju odgovornog voditelja Nacrta prijedloga Plana
9. Mišljenja i suglasnosti propisana zakonima i propisima
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
7. 3.B PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE
Sanacija područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite
1:25.000
8. 4.A GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Bilje, IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA GOSPODARSKA ZONE ''Sjever'' TE IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKIH NAMJENA ''Stara Cinota'', ''Gospodarstvo Bekina-Gusak'', ''Gospodarstvo Huhn'', ''Eko-etno selo'', ''Baranjske noći''
1: 5.000
9. 4.B GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Kopačevo I IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE Prijemni punkt ''Mali Sakadaš''
1: 5.000
10. 4.C GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Kozjak 1: 5.000
11. 4.D GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Lug 1: 5.000
12. 4.E GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Podunavlje 1: 5.000
13. 4.F GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Tikveš 1: 5.000
14. 4.G GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Vardarac, IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJA IZVAN NASELJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE ''Gospodarstvo Stipić'' TE IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA Groblja naselja Vardarac
1: 5.000
15. 4.H GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Zlatna Greda 1: 5.000
16. 4.I GRAĐEVINSKO PODRUČJE S UVJETIMA KORIŠTENJA ODREĐENIMA TEMELJEM PPPP ''KOPAČKI RIT''- ''Farma Eblin''
1: 5.000
17. 4.J GRAĐEVINSKO PODRUČJE S UVJETIMA KORIŠTENJA ODREĐENIMA TEMELJEM PPPP ''KOPAČKI RIT''- ''Dvorac Tikveš''
1: 5.000
18. 4.K IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE ''Luka Osijek''
1: 5.000
19. 4.L IZDVOJENI DIO GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA VARDARAC ''CRPNA STANICA PODUNAVLJE''
1: 5.000
20. 4.M IZDVOJENI DIO GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA VARDARAC ''CRPNA STANICA TIKVEŠ''
1: 5.000
21. 4.N IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE ''GOLF IGRALIŠTE''
1: 5.000
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 4. U članku 4., točka 1., riječi: ''stalnog stanovanja'' se brišu. U točki 2., riječi: ''stalnog stanovanja'' se brišu. U točki 2., alineji ''a)'' podalineje 1-8 se mijenjaju i glase: ''- Izdvojena građevinska područja izvan naselja Gospodarske namjene: ''Sjever'' Bilje i ''Luka
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
- Izdvojena građevinska područja izvan naselja Ugostiteljsko-turističke namjene: ''Stara Cinota'' Bilje, prijemni punkt ''Mali Sakadaš'', ''Gospodarstvo Bekina-Gusak'', ''Gospodarstvo Stipić'', ''Gospodarstvo Huhn'', ''Eko-tehno selo'' Bilje i ''Baranjske noći''.
- Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja Golf igralište. - Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja Groblja Vardarac. - Građevinska područja s uvjetima korištenja određenima temeljem PPPP ''Kopački rit'': ''Farma
Eblin'' i ''Dvorac Tikveš''. U točki 2., alineji ''c)'' riječi: '', golf igralište'' se brišu. U točki 2., alineja ''j)'' se briše. Dosadašnja alineja ''k'' postaje alineja ''j''
Članak 5. U članku 5., alineja 3. se mijenja i glasi: ''- osobito vrijedno, vrijedno i ostalo obradivo tlo detaljnije se određuje na temelju podataka
nadležnog tijela,'' U alineji 4., riječi: ''i bonitetnoj klasi.'' se zamjenjuju riječima: ''nadležnog tijela.'' U alineji 5., riječi: ''tijela Državne uprave nadležnog za katastarske poslove,'' se zamjenjuju riječima: ''nadležnog tijela,'' Alineja 10. se briše.
Članak 6. U članku 6., alineji 2., podalineja 1. se mijenja i glasi: ''• za planiranu trasu županijske ceste 100,0 m,'' U alineji, 2., podalineja 2. i 3. se brišu. U alineji, 2., podalineji 4., broj: ''100,0'' se zamjenjuje brojem: ''1000,0'' U alineji, 2., podalineji 5., broj: ''100,0'' se zamjenjuje brojem: ''500,0'' U alineji, 2., iza podalineje 5. dodaju se nove podalineje 6., 7. i 8. koje glase: ''• za glavni i magistralni vodoopskrbni cjevovod 300,0 m, • za ostali glavni vodoopskrbni cjevovod 100,0 m, • za ostali glavni kolektor odvodnog sustava 300,0 m.'' U stavku 3., iza riječi: ''br. 4.G.'' preostali dio rečenice se briše i zamjenjuje sa: ''GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Vardarac, IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE, ''Gospodarstvo Stipić'', IZDVOJENO GRAĐEVINSKO
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
PODRUČJE IZVAN NASELJA SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE ''Ribnjak'' TE IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA Groblja naselja Vardarac; 4.B GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Kopačevo i IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE Prijemni punkt ''Mali Sakadaš'' TE 4.C GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Kozjak.''
Članak 7. U članku 8., alineja 5. se mijenja i glasi: ''- zone zaštite izvorišta-crpilišta,''
Članak 8. U članku 9., alineja 5. se mijenja i glasi: ''- zone zaštite izvorišta-crpilišta ''Bilje-Konkološ'' Odlukom o zaštiti izvorišta ''Bilje-Konkološ'','' U alinejI 7., na kraju, točka se zamjenjuje zarezom i dodaju sljedeće riječi: '', ili podataka drugog nadležnog tijela.''
Članak 9. Članak 12., se mijenja i glasi: ''U zonama zaštite izvorišta i crpilišta uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno Odluci o zaštiti izvorišta-crpilišta ''Bilje-Konkološ.'' ''
Članak 10. U članku 15., alineji a), iza podalineje 3., dodaje se nova podalineja 4. koja glasi: ''- Elektroničke komunikacije • Elektroničke komunikacije i povezana oprema'' U alineji b), podalineja 1. se briše. U alineji b), podalineja 2. se mijenja i glasi: ''• postojeći magistralni visokotlačni plinovod Belišće-Osijek DN 400/50.''
Članak 11. U članku 16., alineji a), podalineja 4. mijenja i glasi: ''- Građevine elektroničkih komunikacija
• Mjesne telefonske centrale.'' U alineji, b), podalineja 2. mijenja se i glasi:
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
''- Obnovljivi izvori energije Od važnosti za Županiju su građevine za proizvodnju električne energije koje kao pogon koriste
alternativne, odnosno obnovljive izvore energije, bez obzira na instaliranu snagu.'' U alineji, c), podalineji 1., u podtočki 1., riječi. ''sa crpilištem ''Mece'' '' se zamjenjuju riječima: ''s izvorištem-crpilištem ''Bilje-Konkološ'','' U alineji c), podalineja 1., u podtočki 2., riječ: ''spojni'' se zamjenjuje riječima: ''glavni opskrbni''.
Članak 12. U članku 20., riječi: ''stalnog stanovanja'' se brišu.
Članak 13. U članku 21., riječi: ''U građevinskom području naselja povremenog stanovanja mogu se graditi građevine povremenog stanovanja,'' se zamjenjuju sa: ''U dijelu građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja mogu se graditi građevine za odmor,''.
Članak 14. Iza članka 21., dodaje se novi članak 21.a. koja glasi:
''Članak 21a. U izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja Vardarac crpna stanica ''Tikveš'' i Podunavlje'' mogu se graditi građevine u službi provođenja mjera od poplave, s nužnim pratećim prostorom za boravak ljudi: zgrada-stan strojara, uredski prostor i sl.''.
Članak 15. U članku 23., riječ: ''van'' se zamjenjuje riječju: ''izvan''.
Članak 16. U članku 24., u stavku 1., riječi: ''javne površine'' se zamjenjuju riječima: ''površine javne namjene''. U stavku 3. riječi: ''Javnom površinom'' se zamjenjuju riječima: ''Površinom javne namjene''. U stavku 3. riječi: ''javna površina'' se zamjenjuju riječima: ''površina javne namjene''.
Članak 17. U članku 25., riječi: ''javne površine'' na dva mjesta se zamjenjuju riječima: ''površine javne namjene''.
Članak 18. U članku 27., riječ: ''javno-'' se briše.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Članak 19. U članku 28., riječi: ''javnu površinu'' se zamjenjuju riječima: ''površinu javne namjene''.
Članak 20. U članku 29., riječi: ''javne površine'' se zamjenjuju riječima: ''površine javne namjene''.
Članak 21. Iza članka 35., dodaje se novi članak 35.a. koji glasi:
''Članak 35.a. Iznimno u slučaju rekonstrukcije postojeće zgrade, udaljenosti propisane u odredbama članka 33.-35.,mogu biti i manje, ali ne manje od postojećih udaljenosti.''
Članak 22. U članku 39., riječi: ''javnu površinu'' se zamjenjuju riječima: ''površinu javne namjene''.
Članak 23. U članku 40., riječi: ''javnu površinu'' i ''javne površine'' se zamjenjuju riječima: ''površinu javne namjene'' i ''površine javne namjene''.
Članak 24. U članku 41., alineji a), riječi: ''javne površine'' i ''javnu površinu'' se zamjenjuju riječima: ''površine javne namjene'' i ''površinu javne namjene''. U alineji, b) riječi: ''javne površine'' se zamjenjuju riječima: ''površine javne namjene''.
Članak 25. U članku 43., stavka 2. se mijenja i glasi: ''Visina građevine mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu od gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.''
Članak 26. Članak 44., se mijenja i glasi: ''Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svog volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.''
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Članak 27. Članak 45., se mijenja i glasi: ''Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.''
Članak 28. Članak 46., se mijenja i glasi: ''Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.''
Članak 29. Članak 47., se briše.
Članak 30. U članku 53., iza riječi: ''mijenjati'' postojeći tekst briše se i zamjenjuje s rečenicom: ''prostornim planovima užih područja i propisati viši prostorni standardi.''
Članak 31. U članku 55., u stavku 1., iza riječi: ''ograde'' , umjesto zareza stavlja se točka, a preostali dio rečenice briše.
U stavku 3., riječi: ''planovima užih područja se zamjenjuju riječima: ''posebnim propisima''.
Članak 32. U članku 57., iza riječi: ''3,0 m,'' se briše i zamjenjuje sa rečenicom: ''a planovima užih područja može se propisati viši prostorni standard, odnosno širi kolni pristup.''
Članak 33. U članku 60., stavak 2. mijenja se i glasi: ''Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja je sljedeća: - pristup s prometne površine (u prvoj fazi izvedeni barem zemljani radovi za kolnik), - priključak na sustav odvodnje otpadnih voda (izvedeni barem zemljani radovi) ili vlastitu sabirnu
jamu za otpadne vode, - propisani broj parkirališnih mjesta prema člancima 209. i 211. ove Odluke.'' Stavak 3., se briše.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Članak 34. Iza članka 64., dodaje se novi članak 64.a koji glasi:
''Članak 64.a Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) za obiteljske stambene građevine je 2,0.''
Članak 35. U članku 68., u stavku 1. i 2. broj: ''4'' se zamjenjuju brojem: ''3''.
Članak 36. Iza članka 71., dodaje se novi članak 71.a koji glasi:
''Članak 71.a Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) za više stambene građevine je 6,0.''
Članak 37. Podnaslov iza članka 74., mijenja se i glasi: ''2.3.3.3. Građevine za odmor''.
Članak 38. U članku 75., riječi: ''građevinom povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''građevinom za odmor''.
Članak 39. U članku 76., riječi. ''u građevinskom području povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''u dijelu građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja'', a riječi: ''povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''za odmor''.
Članak 40. Iza članka 76., dodaje se novi članak 76.a koji glasi:
''Članak 76.a Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) građevina za odmor je 0,6.''
Članak 41. U članku 77., riječi: ''za povremeno stanovanje'' i ''građevine povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''građevine za odmor'' i ''građevina za odmor''.
Članak 42. U članku 78., riječi: ''za povremeno stanovanje'' i ''za povremeno stanovanje'' se zamjenjuju riječima ''građevina za odmor'' i ''za odmor''.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Članak 43.
U članku 79., riječi: ''građevine povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''građevine za odmor''.
Članak 44. U članku 80., riječi: ''građevine povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''građevine za odmor''.
Članak 45. U članku 81., riječi: ''građevine povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''građevine za odmor''.
Članak 46. U članku 82., riječi: ''građevine povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''građevine za odmor''.
Članak 47. U članku 83., riječi: ''građevnom području povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''dijelu građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja''.
Članak 48. U članku 84., riječi: povremenog stanovanja'' se zamjenjuje riječima: ''građevine za odmor'', a riječi: ''građevinskog područja povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''dijela građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja''.
Članak 49. U članku 86., riječi: ''građevinskog područja povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''dijela građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja.''
Članak 50. Iza članka 91., dodaje se novi članak 91.a koji glasi:
''Članak 91.a Najveći koeficijent iskorištenosti (kis) za građevne čestice javne i društvene namjene je 6,0.''
Članak 51. U članku 96., stavku 1., u tablici riječi. ''NASELJA STALNOG STANOVANJA'' se zamjenjuju riječju: ''NASELJA'', a riječi: ''NASELJA POVREMENOG STANOVANJA'' se zamjenjuju riječima: ''DIO GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA S POSEBNIM UVJETIMA KORIŠTENJA'', te riječi: ''GOSPODARSKA ZONA'' se zamjenjuju riječima: ''IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE GOSPODARSKE NAMJENE IZVAN NASELJA'' i zatim dodaje ''
U postojećoj tablici riječi: ''TURISTIČKO-REKREACIJSKA ZONA'' se zamjenjuje riječima: ''IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE IZVAN NASELJA'' U stavku 2. riječi: ''građevine povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''građevine za odmor''.
Članak 52. U članku 100., u priloženoj tablici, u koloni pod nazivom: ''UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE ČESTICE I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA'' iza alineje 12. dodaje se nova alineja 13. koja glasi: ''- najveći koeficijent iskorištenosti 2,4,''
Članak 53. U članku 102., u stavku 3., riječi: ''Bruto izgrađena površina'' i ''bruto izgrađene površine'' se zamjenjuju riječima: ''Građevinska (bruto) površina'' i ''građevinske (bruto) površine''.
Članak 54. U članku 103., u stavku 1., riječi. ''građevinskom području naselja povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''dijelu građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja''. U stavku 2., riječi. ''naselju povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''dijelu građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja''.
Članak 55. U članku 104., riječi: ''stalnog stanovanja'' se brišu.
Članak 56. U članku 105., riječi: ''građevinskom području naselja povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''dijelu građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja''.
Članak 57. Iza članka 108., dodaje se novi članak 108.a koji glasi:
''Članak 108.a Najveći koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je 1,8.''
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Članak 58. U članku 113., riječi. ''stalnog stanovanja'' se brišu.
Članak 59. Iza članka 117., dodaje se novi članak 117.a koji glasi:
''Članak 117.a Iznimno u slučaju zahvata na postojećim poljoprivrednim gospodarstvima sa svrhom usklađivanja istih s važećim propisima i bez povećanja kapaciteta, moguće je odstupiti od uvjeta propisanih u člancima 107.-117. ove Odluke, ako postojeće stanje izgrađenosti, smještaj poljoprivrednog gospodarstva u prostoru i/ili postojeća veličina građevne čestice ne omogućavaju poštivanje tih uvjeta, što je potrebno potvrditi projektnom dokumentacijom.''
Članak 60. U članku 121., u priloženoj tablici, horizontalni odjeljak pod nazivom: ''Ugostiteljsko-turistička zona'' se zamjenjuje sa: '' --- --- --- --- --- --- --- --- --- --- --- --- --- ---
Članak 61. U članku 127., riječi. ''bruto izgrađena površina'' i ''bruto izgrađene površine'' se zamjenjuju riječima: ''građevinska (bruto) površina'' i ''građevinske (bruto) površine.''
Članak 62. U članku 130., riječi: '', tržnice za malo i reciklažna dvorišta.'' se zamjenjuju riječima: ''i tržnice na malo.''
Članak 63. Članak 133., se briše.
Članak 64. U podnaslovu, iza članka 133., riječi: ''javnim površinama'' se zamjenjuje riječima: ''površine javne namjene''.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Članak 65. U članku 134., stavku 1., riječi: ''javnim površinama'' se zamjenjuju riječima: ''površinama javne namjene'', a riječi: ''kontejneri za otpad (eko-otoci)'' se zamjenjuju riječima: ''reciklažni otoci''.
Članak 66. U članku 135., stavku 1., riječi: ''javnim površinama'' se zamjenjuju riječima: ''površinama javne namjene''.
Članak 67. U članku 137., stavku 2., riječi. ''bruto izgrađenoj površini'' se zamjenjuju riječima: ''građevinskoj (bruto) površini''.
Članak 68. Podnaslov iza članka 142., se mijenja i glasi: ''2.4. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA''
Članak 69. Članak 143., se mijenja i glasi: ''Izvan naselja se dozvoljava gradnja na sljedećim područjima: - izdvojena građevinska područja izvan naselja: gospodarske namjene, sportsko-
rekreacijske namjene, ugostiteljsko-turističke namjene i groblja Vardarac, - građevinsko područje golf igrališta, - područje Općine izvan građevinskih područja.
Članak 70. Podnaslov iza članka 143., se mijenja i glasi: ''Uvjeti gradnje u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja''.
Članak 71. Podnaslov iznad 144., se mijenja i glasi: ''Izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske namjene''.
Članak 72. U članku 144., stavku 1. i 2., riječi: ''zoni'' se zamjenjuje sa: ''izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja''.
Članak 73. U članku 145., stavku 1., riječi: ''zoni gospodarske djelatnosti'' se zamjenjuju sa: ''izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja gospodarske namjene''.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
U stavku 2., riječi. ''zoni'' se zamjenjuje sa ''izdvojenom građevinskom području izvan naselja''. Iza stavka 3., dodaje se novi stavak 4., koji glasi: ''Najveći koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice za gradnju gospodarskih građevina u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja gospodarske namjene je 2,4.''
Članak 74. Podnaslov iza članka 145., se briše
Članak 75. U članku 146., stavku 1., riječi: ''građevinskom području'' se zamjenjuju sa: ''izdvojenom građevinskom području izvan naselja gospodarske namjene''.
Članak 76. Podnaslov iza članka 146., se mijenja i glasi: ''Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene''.
Članak 77. U članku 147., stavku 1., riječi: ''ugostiteljsko-turističkoj zoni i turističko-rekreacijskoj zoni'' se zamjenjuju sa: ''izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene''. U stavku 3., riječi: ''ugostiteljsko-turističkoj i turističko-rekreacijskoj zoni'' se zamjenjuju sa: ''izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene''. Stavak 4. se mijenja i glasi: ''U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene nije dozvoljena gradnja građevina za odmor.''
Članak 78. U članku 148., stavku 1. i 2., riječi: ''ugostiteljsko-turističkoj i turističko-rekreacijskoj zoni'' se zamjenjuju sa: ''izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene''. Iza stavka 3., dodaje se novi stavak 4. koji glasi: ''Najveći koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice za gradnju građevina u navedenim građevinskim područjima je 2,0.''
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Članak 79. Iza članka 148., podnaslov se mijenja i glasi: ''Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja Groblja Vardarac''.
Članak 80. U članku 149., stavku 1., riječ: ''van'' se zamjenjuje sa riječju: ''izvan''.
Članak 81. Iza članka 149., dodaje se podnaslov: ''Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja golf igralište'' te novi članak 149.a koji glasi:
''Članak 149.a Uvjeti uređenja i gradnje unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja golf igralište definirani su posebnim propisom.''
Članak 82. U podnaslovu iza članka 149., riječ: ''van'' se zamjenjuje riječju: ''izvan''
Članak 83. Članak 150., se mijenja i glasi: ''Izvan građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine: a) Na poljoprivrednom zemljište - građevine infrastrukture, - građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, - gospodarski kompleksi i građevine u funkciji poljoprivrede. b) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu osnovne namjene - građevine infrastrukture - građevine za gospodarenje šumom. c) Na vodama i unutar vodnog dobra - vodne građevine, - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd., - građevine za vađenje pijeska, - građevine za rekreaciju.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Članak 84. U članku 151., stavku 1., riječi: ''javne površine'' se zamjenjuju riječima: ''površine javne namjene''. U stavku 2., riječi: ''javnom površinom'' se zamjenjuju riječima: ''površinom javne namjene''.
Članak 85. U članku 152., stavku 1., riječ: ''van'' se zamjenjuje riječju: ''izvan''.
Članak 86. U podnaslovu iza članka 152., riječ: ''van'' se zamjenjuje riječju: ''izvan''
Članak 87. U članku 153., stavcima 1. i 4., riječi: ''Van'' i ''van'' se zamjenjuju riječima: ''Izvan'' i ''izvan''.
Članak 88. U članku 154., riječi: ''stalnog stanovanja'' se brišu.
Članak 89. U članku 155., riječi: ''Bruto izgrađena površina'' se zamjenjuju riječima: ''Građevinska (bruto) površina'', a riječ: ''van'' se zamjenjuje riječju: ''izvan''.
Članak 90. U članku 156., riječ: ''van'' se zamjenjuje riječju: ''izvan''.
Članak 91. U podnaslovu iza članka 156., riječ: ''van'' se zamjenjuje riječju: ''izvan''.
Članak 92. U članku 157., alineje 1.-4. se mijenjaju i glase: ''- gospodarski kompleksi i građevine u funkciji poljoprivrede, - sadržaje i građevine ugostiteljsko-turističke namjene, - površini i građevine za iskorištavanje mineralnih sirovina, - postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne
odnosno obnovljive izvore energije.''
Članak 93. Iza članka 157., dodaju se šest novih članaka 157.a-157.f., koji glase:
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Sadržaji iz članka 157., moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih građevina te da ne ugrožavaju vrijednosti prirodne i graditeljske baštine, okoliša i krajobraza.
Članak 157.b Gospodarski kompleksi i građevine u funkciji poljoprivrede mogu se planirati i graditi kao gospodarski kompleksi i građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje.
Članak 157.c Gospodarski kompleksi i građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje su:
- zgrade za uzgoj i skladištenje biljnih proizvoda, - zgrade za sklanjanje vozila i oruđa za biljnu proizvodnju te njihovo održavanje, - ostale pomoćne zgrade potrebne za obavljanje poljoprivredne proizvodnje, - zgrade za uzgoj životinja i - ribnjaci.
Članak 157.d
U gradnji gospodarskih kompleksa i građevina u funkciji poljoprivrede, kada se one grade izvan građevinskog područja, zaštita prostora osigurava se određivanjem položaja i standarda gospodarske građevine, očuvanjem veličine i cjelovitosti poljoprivrednih posjeda, okrupnjavanjem manjih posjeda i sprječavanjem neprimjerenog oblikovanja gradnje.
Članak 94. U članku 158., stavku 1., riječi: ''Poljoprivredne građevine'' se zamjenjuju sa: ''Gospodarski kompleksi i građevine u funkciji poljoprivrede''. U stavku 2., riječi: ''Poljoprivredne građevine'', se zamjenjuju riječima: ''Građevine iz stavka 1. ovog članka''.
Članak 95. Članak 159., se mijenja i glasi: ''Izgradnja gospodarskih kompleksa i građevina za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje, osim zgrada za uzgoj životinja i ribnjaka, dozvoljava se samo na velikim posjedima. Minimalna veličina posjeda na kojem je moguća izgradnja građevina iz stavka 1. ovog članka, utvrđuje se ovisno o vrsti i intenzitetu proizvodnje:
- građevine za intenzivnu ratarsku proizvodnju na posjedu minimalne veličine 15 ha,
- građevine u funkciji uzgoja voća na posjedu minimalne veličine 5 ha,
- građevine u funkciji uzgoja povrća na posjedu minimalne veličine 3 ha,
- građevine u funkciji vinogradarstva na posjedu minimalne veličine 1 ha,
- građevine u funkciji uzgoja cvijeća na posjedu minimalne veličine 0,5 ha.''
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Članak 96. Članak 160., se mijenja i glasi: ''Minimalne udaljenosti gospodarskih građevina za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje od ruba zemljišnog pojasa razvrstane ceste izražene u metrima iznose:
Državne Županijske Lokalne
100 50 30
Udaljenost gospodarskih građevina od ruba nerazvrstane ceste iznosi 15 m. Udaljenosti propisane ovim člankom ne odnose se na zahvate na postojećim gospodarskim kompleksima i građevinama. Prilikom takvih zahvata ne mogu se smanjivati zatečene udaljenosti.''
Članak 97. Članak 162., se mijenja i glasi: ''Minimalne udaljenosti građevina za intenzivni uzgoj životinja od ruba zemljišnog pojasa razvrstane ceste izražene u metrima iznose:
Broj uvjetnih grla
Minimalne udaljenosti od ruba zemljišnog pojasa razvrstane ceste
Državne Županijske Lokalne
51 - 100 100 50 30
101 - 400 150 100 30
više od 400 200 150 30
Udaljenost gospodarskih građevina za uzgoj životinja od ruba nerazvrstane ceste iznosi 15 m. Propisane udaljenosti odnose se isključivo na građevine s potencijalnim izvorom zagađenja pojedinačne ili građevine unutar kompleksa. Propisane udaljenosti ne odnose se na zahvate na postojećim građevinama ili kompleksima čak niti kada oni podrazumijevaju povećanje kapaciteta. Prilikom takvih zahvata ne mogu se smanjivati zatečene udaljenosti.''
Članak 98. Članak 163., se mijenja i glasi: ''Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi na zaštićenim područjima prirode i na području vodozaštitnih zona ukoliko to nije dozvoljeno posebnim propisom odnosno odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta, a treba ih izbjegavati na području vrijednih dijelova prirode.''
Za životinje koje nisu navedene u prethodnom stavku koeficijent se određuje prema izdanom službenom stručnom mišljenju Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu. U slučaju da se način preračunavanja regulira posebnim propisom, primjenjivat će se poseban propis.''
Članak 100. Članak 166., se mijenja i glasi: ''U sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj životinja dozvoljava se gradnja gospodarskih građevina za primarnu doradu ili preradu u funkciji osnovne proizvodnje. Minimalni kapacitet osnovne proizvodnje uz koji se može odobriti izgradnja primarne dorade ili prerade (klaonica, hladnjača i sl.) iznosi 100 uvjetnih grla. Za izgradnju mješaonice stočne hrane kao minimalni kapacitet osnovne proizvodnje iznosi 51 uvjetno grlo. Maksimalni kapacitet građevine primarne dorade i prerade mora biti jednak ili manji od maksimalnog kapaciteta osnovne proizvodnje.''
Članak 101. Iza članka 166., dodaje se novi članak 166.a, koji glasi:
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Članak 166.a U sklopu gospodarskog kompleksa ili uz građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje moguća je gradnja obiteljske stambene građevine istovremeno s izgradnjom gospodarskog dijela ili nakon izgradnje gospodarskog dijela čime se formira obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. U sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva moguća je gradnja građevina za pružanje ugostiteljskih usluga čija građevinska (bruto) površina može iznositi maksimalno 20% građevinske (bruto) površine gospodarskih građevina. U sklopu gospodarskog kompleksa ili uz građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje moguća je gradnja postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne odnosno obnovljive izvore.''
Članak 102. Članak 167., se mijenja i glasi: ''Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture. Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskih područja moguća je samo na zemljištu katastarskih kultura: močvara, trstik, neplodno tlo te u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka, napuštenim gliništima te na ostalom poljoprivrednom tlu označenom na kartografskom prikazu broj 1. kao ostalo obradivo i ostalo poljoprivredno tlo. Iznimno, izgradnja ribnjaka moguća je i na vrijednom obradivom tlu ako se radi o izgradnji u sklopu gospodarskog kompleksa. Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi je 3 ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Ova površina mora se koristiti isključivo za potrebe uzgoja ribe. Ribnjaci koji se grade u sklopu gospodarskog kompleksa za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje mogu biti i manje površine. Udaljenosti ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog zemljišta, ali ne manja od 5 m.
Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe na način da se njihova građevinska (bruto) površina dimenzionira sa 12 m² građevine na 1 ha vodne površine ribnjaka.
Dozvoljena etažnost tih građevina je prizemlje i potkrovlje.
Izgradnja podruma se ne dozvoljava.
U građevine za potrebe uzgoja ribe moraju se smjestiti sve namjene potrebne za funkcioniranje ribnjaka. Ove građevine moraju biti minimalno udaljene 3 m od svih međa katastarske čestice i minimalno 5 m od ruba ribnjaka.''
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Članak 104.
U članku 170., dodaju se stavci 1. i 2., koji glase: ''Građevinska (bruto) površina građevine u funkciji seoskog turizma može iznositi do 200 m² pod uvjetom da je površina zemljišta pod zatvorenim gospodarskim građevinama do 1000 m².
Ukoliko je površina zemljišta pod zatvorenim gospodarskim građevinama veća od 1000 m2, građevinska (bruto) površina zgrade ugostiteljsko-turističke namjene može iznositi do 20% površine pod zatvorenim gospodarskim građevinama.'' Dosadašnji stavak 1., postaje stavak 3.
Članak 105. U članku 171., stavak 3. se briše.
Članak 106. Podnaslov iznad članka 178., i članak 178., se brišu.
Članak 107. Članak 183., se briše.
Članak 108. U članku 186., riječi: ''stalnog stanovanja'' se brišu.
Članak 109. U članku 187., riječi: ''građevinskom području naselja povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''u dijelu građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja''.
Članak 110. Članak 188., se mijenja i glasi: ''U ovome Planu utvrđena su Izdvojena građevinska područja izvan naselja: - gospodarske namjene: ''Sjever'' Bilje i ''Luka Osijek'', - športsko-rekreacijske namjene: ''Sjeverozapad I.'' i ''Sjeverozapad II.'' Lug, te ''Ribnjak''
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Članak 111.
U članku 189., riječi: ''van granica građevinskih područja naselja stalnog i povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''izvan granica građevinskih područja naselja'', a riječ: ''telekomunikacijama'' se zamjenjuje riječima: ''elektroničkim komunikacijama''.
Članak 112. U članku 195., riječi: ''javne površine'' se zamjenjuju riječima: ''površine javne namjene''.
Članak 113. U članku 205., stavku 1., riječi: ''područja povremenog stanovanja.'' Se zamjenjuju riječima: ''dio građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja.''. U stavku 2., iza riječi: ''građevinsko područje'' dodaju se riječi: ''i neizgrađeno ali uređeno građevinsko područja''.
Članak 114. U članku 206., riječi: ''naselja povremenog stanovanja'' se zamjenjuju riječima: ''dijela građevinskog područja naselja s posebnim uvjetima korištenja''.
Članak 115. Članak 209., se mijenja i glasi: ''U svim naseljima Općine parkirališna mjesta se dimenzioniraju prema sljedećim normativima:
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM)
Namjena Tip građevine Normativ
Stanovanje Višestambene zgrade 1,20 PM/1 stan
Obiteljske stambene zgrade 1,0 PM/1 stan
Javna i društvena namjena
Uprava 15 PM/1.000 m²
Domovi za stare i druge socijalne ustanove 5 PM/1.000 m²
Ambulante, poliklinike i sl 15 PM/1.000 m²
Predškolske ustanove i osnovne škole 10 PM/1.000 m²
Sport i rekreacija
Dvorane za javne skupove 10 PM/1.000 m²
Objekti bez gledališta 5 PM/1.000 m²
Objekti s gledalištem prema posebnom propisu
Gospodarstvo
Proizvodne građevine 10 PM/1.000 m²
Uredi i kancelarije 15 PM/1.000 m²
Banke, agencije, poslovnice 20 PM/1.000 m²
Trgovine, tržnice, trgovački centri 30 PM/1.000 m²
Veleprodaja 15 PM/1.000 m²
Skladišta 5 PM/1.000 m²
Restoran, kavana, slastičarnica i sl. 30 PM/1.000 m²
Caffe barovi, disco klubovi i sl. 20 PM/1.000 m²
Smještajni kapaciteti (hotel, motel, pansion i sl.) prema posebnom propisu
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Ostalo Svi ostali sadržaji koji nisu navedeni u tablici 10 PM/1.000 m²
Članak 116. Članak 210., se mijenja i glasi: ''Za zgrade mješovite namjene potreban broj PM izračunava se prema normativu za svaku pojedinačnu namjenu. Kod rekonstrukcije postojećih građevina obvezno je osigurati razliku potrebnog broja parkirališnih mjesta, koja proizlazi iz povećanja površine ili promjene namjene građevine.''
Članak 117. Članak 211., se mijenja i glasi: ''Kada se u užoj zoni centra naselja Bilje u radijusu R=300,0 m od središta kružnog toka u centru Bilja može pokazati namjenski višestruko korištenje površina za promet u mirovanju normativi iz članka 209., ove Odluke mogu se smanjiti za 15%.''
Članak 118. Članak 212., se mijenja i glasi: ''Prostornim planom užeg područja može se potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta odrediti i kao veći broj od onog utvrđenog člankom 209. ove Odluke, a umanjenje površina za promet u mirovanju u središnjoj zoni naselja Bilje iz članka 211. ove Odluke mogu se utvrditi u manjem postotku od onog utvrđenim tom odredbom.''
Članak 119. Članak 213., se mijenja i glasi: ''Potrebe za površinama prometa u mirovanju zadovoljavaju se:
- primarno na građevnoj čestici pripadajuće građevine prema posebnim propisima, - na javnim parkiralištima ili u javnim garažama koje su u odnosu na građevinu čije potrebe
zadovoljavaju udaljene maksimalno do 100,0 m, - iznimno, potreban broj parkirališta može se osigurati na već izgrađenim javnim
parkiralištima ili garažama sukladno kriterijima propisanim posebnom Odlukom Općine Bilje.''
Članak 120. Članak 214., se mijenja i glasi: ''Javna parkirališta i javne garaže mogu se graditi veličine primjerene kapacitetu okolne cestovne mreže, ili cestovna mreža mora biti rekonstruirana prema kapacitetu građevine za promet u mirovanju.''
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Članak 121. Članak 215., se mijenja i glasi: ''Javna parkirališna mjesta na otvorenom ili u garaži ne mogu biti manja od 2,5x5,0 m za okomito i koso parkiranje, odnosno 2,5x6,0 m za uzdužno parkiranje. Parkirališta u garažama odvojena pregradama moraju imati između pregrada najmanje dimenzije 2,90x5,00 m.''
Članak 122. U članku 217., iza stavka 2. dodaje se novi stavak koji glasi: ''Osim trasa biciklističkih staza prikazanih na kartografskom prikazu br. 1. mogu se graditi i druge trase biciklističkih staza prema programima i projektima izgradnje biciklističkih staza na području Županije ili Općine.''
Članak 123. U članku 218., riječi: ''magistralne pomoćne željezničke pruge MP13'' sa zamjenjuju riječima: ''željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M301''.
Članak 124. U članku 220., stavak 1., se mijenja i glasi: ''Plovni put na rijeci Dravi planira se do 22 rkm u konačnici urediti u IV međunarodnu klasu.''
Članak 125. Podnaslov iznad članka 224., se zamjenjuje sa: ''5.1.5. Elektroničke komunikacije''.
Članak 126. Članak 224., se mijenja i glasi:
''Razvoj elektroničke komunikacijske mreže obuhvaća građenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme neophodne za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga.
Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema može se graditi unutar i izvan građevinskih područja.
Pri izgradnji elektroničkih komunikacijskih vodova izvan građevinskih područja potrebno je koristiti postojeće infrastrukturne koridore radi objedinjavanja istih u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprječavanja neopravdanog zauzimanja novih površina.
Pri izgradnji elektroničkih komunikacijskih vodova unutar građevinskih područja iste u pravilu graditi unutar na temelju posebnih propisa.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
U okviru površina javne namjene moguće je postavljanje svjetlovodnih razdjelnih kabineta (ormara) za na stup ili s postoljem, za smještaj pasivne opreme.''
Članak 127. Članak 225., se mijenja i glasi:
''Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema prema načinu postavljanja dijeli se na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvati) i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu sa samostojećim antenskim stupovima.
Samostojeći antenski stupovi za postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme po konstrukciji izvode se kao štapni visine do 30m ili kao rešetkasti antenski stupovi.''
Članak 128. Članak 226., se mijenja i glasi: ''Raspored elektroničke komunikacijske infrastrukture prikazan je na kartografskom prikazu broj 1.A na sljedeći način:
- postojeći antenski stupovi (bazna stanica), simbolom na lokaciji, - područjem za smještaj rešetkastog antenskog stupa.
Unutar područja za smještaj rešetkastog antenskog stupa uvjetuje se gradnja samo jednog novog rešetkastog antenskog stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, a prema projektu koji je potvrđen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Iznimno od prethodnog stavka ovog članka i u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene, nije dozvoljena izgradnja rešetkastih antenskih stupova već samo štapnih stupova visine do 30 m.
Ukoliko je unutar područja za smještaj rešetkastog antenskog stupa već izgrađen rešetkasti antenski stup/stupovi, tada je moguća izgradnja još samo jednog dodatnog zajedničkog rešetkastog antenskog stupa za ostale operatore/operatora.''
Članak 129. Članak 227., se mijenja i glasi:
''Pristupni put za samostojeći antenski stup koji se gradi izvan granica građevinskog područja ne smije se asfaltirati.
U postupku izdavanja provedbenih akata za izgradnju samostojećeg antenskog stupa obavezno je pribaviti posebne uvjete zaštite prirode i zaštite kulturnih dobara, bez obzira na lokaciju.
Nije dozvoljeno postavljanje samostojećih antenskih stupova unutar zaštitnog pojasa postojećih kao niti unutar koridora planiranih državnih cesta, željeznica i trasa dalekovoda naponskog nivoa 110 KV i više.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Dopušteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture (antenski prihvat) i povezane opreme na postojećim građevinama u suglasju s ishođenim posebnim uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima po posebnim propisima.''
Članak 130. Članak 228., se mijenja i glasi: ''Preko dijela područja Općine Bilje prolaze koridori RR veze. U zonama koridora RR veze nije dozvoljena izgradnja građevina tolike visine da prekinu navedene koridore.''
Članak 131. Članak 229., se mijenja i glasi: ''U cilju zaštite i očuvanja prostora te sprječavanju nepotrebnog zauzimanja novih prostora obvezno je već pri planiranju usklađivanje s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog korištenja prostora i dijela građevina.''
Članak 132. U članku 230., stavka 1. se mijenja i glasi: ''Planirani plinovodi na području Općine su vodovi distribucijskog plinoopskrbnog sustava.''
Članak 133. U članku 231., stavka 2., se briše.
Članak 134. U članku 232., stavka 1., se briše.
Članak 135. U članku 234., stavku 1., riječi: ''javnim površinama'' se zamjenjuju riječima: ''površinama javne namjene''.
Članak 136. U članku 245., riječi: ''javne površine'' se zamjenjuju riječima: ''površine javne namjene''.
Članak 137. Iza članka 245., dodaju se dva nova članka 245.a-245.b. koji glase:
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
''Članak 245.a Na prostoru Općine Bilje se omogućava gradnja postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne odnosno obnovljive izvore energije (sunčeva energija, toplina okoliša, toplina zemlje, biomasa koja ne uključuje ogrjevno drvo, prirodna snaga vodotoka bez hidroloških zahvata i sl. u svemu prema posebnom propisu). Ukoliko se iskaže interes za takvu gradnju, potrebno je provesti odgovarajuće postupke propisane posebnim propisom, zadovoljiti kriterije zaštite prostora i okoliša te ekonomske isplativosti.
U sklopu gospodarskog kompleksa ili uz građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje moguća je gradnja postrojenja za proizvodnu električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne odnosno obnovljive izvore.
Kada se građevine iz stavka 1. ovog članka grade kao građevine osnovne namjene na zasebnoj građevnoj čestici mogu se graditi unutar granica građevinskih područja gospodarske namjene ili izvan granica građevinskih područja pod uvjetom da građevna čestica bude udaljena minimalno 100,0 m od granica građevinskog područja naselja, kao i minimalno 100,0 m od ruba zemljišnog pojasa državne ili županijske ceste, odnosno željeznice, ili planskog koridora ceste, odnosno željeznice.
Sunčane elektrane nije moguće planirati na područjima zaštićenim i predloženim za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, te krajobraznim vrijednostima prepoznatih planom; također ne treba ih planirati na područjima ugroženih i rijetkih stanišnih tipova te područjima ekološke mreže ukoliko su ciljevi očuvanja ugroženi i rijetki tipove staništa odnosno staništa neophodna za opstanak ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta.
Članak 245.b
Unutar građevinskih područja omogućava se gradnja postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurse koriste obnovljive izvore energije. Građevine iz prvog stavka mogu se graditi i na građevinama i/ili građevnim česticama u funkciji tih građevina prema uvjetima gradnje za osnovnu namjenu.
Unutar granica građevinskih područja naselja postrojenja za proizvodnju električne energije i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste energiju sunca mogu se graditi na građevnim česticama neovisno o namjeni, osim na površinama javne namjene.
Postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste ostale obnovljive izvore energije, unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi:
- u gospodarskim zonama pod uvjetom da udaljenost postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije od regulacijske linije iznosi minimalno 5,0 m, a od dvorišnih međa iznosi minimalno 1,0 m, a minimalna površina ozelenjenih površina građevne čestice iznosi 20% površine građevne čestice.
- na građevnoj čestici obiteljske stambene građevine pod uvjetom:
da ima izgrađenu ili se planira gradnja građevine za smještaj životinja ako
postrojenje kao jedan od resursa koristi organski otpad iz te građevine, udaljenost građevine postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije od
regulacijske linije je minimalno 30,0 m, a od dvorišnih međa minimalno 1,0 m.''
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Članak 138.
U članku 248., stavka 2., se mijenja i glasi: ''Vodonosnike i izvorište vode treba zaštititi od mogućih zagađivanja sukladno mjerama za zaštitu zona sanitarne zaštite utvrđenim na temelju posebnog propisa, odnosno sukladno Odluci o zaštiti izvorišta-crpilišta ''Bilje-Konkološ''.
Članak 139. Odredbe članka 249.-250., se brišu.
Članak 140. Članak 270., se mijenja te sada glasi: ''Na području Općine Bilje, sukladno posebnom zakonu, zaštićene su sljedeći dijelovi prirode:
- Posebni rezervat zoološki Kopački rit rezervat (1967.g., 1969.g., 1971.g., 1973.g.) - Park prirode Kopački rit (1967.g., 1999.g.) - Regionalni park Mura-Drava (2011.g.) - Spomenik prirode botanički Biljsko groblje-travnjak (2001.g.) - Spomenik parkovne arhitekture Bilje-park oko dvorca (1975.g.)
Zaštićeni dijelovi prirode naznačeni su na Kartografskom prikazu br. 3.A. ''Područja posebnih uvjeta korištenja'', a detaljni se utvrđuju sukladno članku 10. ove Odluke.
Članak 141. Iza članka 271., dodaju se pet novih članaka 271.a-271.e, sa podnaslovima kako slijedi: ''6.1.1. Strogo zaštićene i ugrožene vrste
Članak 271.a
Strogo zaštićenim vrstama se, sukladno članku 151. stavku 1. Zakona o zaštiti prirode (Narodne
novine br. 80/13), proglašavaju zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni
endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se
uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika
Hrvatska stranka. Do donošenja novog pravilnika o strogo zaštićenim vrstama njima se, temeljem
članka 247. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13), smatraju vrste koje su
Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 99/09)
definirane kao strogo zaštićene.
Prema članku 153. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) zabranjeno je branje, rezanje,
sječa, iskopavanje, sakupljanje ili uništavanje strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi, te
njihovo držanje, prijevoz, prodaja i razmjena. Sve razvojne oblike strogo zaštićenih životinja
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
poduzmu zaštitne mjere (NT – niskorizične i LC – najmanje zabrinjavajuće), kao i vrste koje se radi
nedostatka podataka ne mogu svrstati u neku od navedenih kategorija DD – nedovoljno poznate).
Ugrožene i strogo zaštićene vrste na području Općine Bilje
Prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga ugroženih vrsta Hrvatske te postojećih znanstvenih i
stručnih studija, na ovom području stalno ili povremeno živi niz ugroženih i strogo zaštićenih vrsta.
Osim niže navedenih, ostale važne vrste iskazane su u smislu ciljnih vrsta područja ekološke mreže
RH (ekološke mreže Europske unije Natura 2000).
Flora
Na području Općine Bilje temeljem recentnih opažanja utvrđena su nalazišta sljedećih ugroženih
biljnih vrsta koje su prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske određene kao najugroženije
(regionalno izumrle ili pred izumiranjem – u kategorijama RE, CR, EN i VU):
Tablica 1. Ugrožene i strogo zaštićene biljne vrste na području Općine Bilje (EN – ugrožena, VU – rizična)
Znanstveno/hrvatsko ime vrste Kategorija
ugroženosti Nalazište
(i/ili u blizini naselja)
Carex nigra (L.) Reichard Crnkasti šaš
EN PP Kopački rit, uz cestu prema Tikvešu,
kanal uz rub šume
Carex vesicaria L. Mjehurasti šaš
VU PP Kopački rit, Posebni zoološki
rezervat; između nasipa i lijeve obale Drave; predjel Mali Bajar
Orchis purpurea Huds. Grimizni kaćun
VU PP Kopački rit; okolica tikveškog
dvorca, šumski predjel Dud; nasad američkog oraha
Carex nigra (L.) Reichard Crnkasti šaš Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena vrsta Uzroci ugroženosti: Odvodnjavanje i navodnjavanje (umjetne akumulacije), poljoprivreda, gubitak staništa, razvitak naselja i gradnja prateće infrastrukture. Stanište: Raste pretežito na cretnim podvirnim tlima kisele reakcije u vegetaciji niskih i prijelaznih cretova (razred Scheuchzerio-Caricetea nigrae), u zajednicama Rhynchosporetum albae, Drosero-Caricetum stellulatae, sastojinama vrste Carex nigra (L.) Reichard, a rjeđe i na močvarnim travnjacima. Carex vesicaria L. Mjehurasti šaš Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva vrsta Uzroci ugroženosti: Gubitak staništa isušivanjem. Stanište: Mjehurasti šaš uspijeva na obalama stajaćih i sporotekućih voda, na poplavnim livadama i u poplavnim šumama, te u plitkoj vodi i na povremeno plavljenim i bazama bogatim tresetnim i
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
muljevitim tlima. Svojstvena je vrsta zajedinice Caricetum vesicariae, a raste i u asocijaciji Caricetum gracilis. Orchis purpurea Huds. Bakreni kaćun Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva vrsta Uzroci ugroženosti: Promjene staništa različitih uzroka. Jedna je od najčešćih orhideja u Hrvatskoj. Vrsta može biti procjenjena i kao LR, tj. nisko rizična. Pripisana kategorija ima preventivno zaštitno značenje. Stanište: Raste u bukovim i mješanim listopadnim šumama, rjeđe u crnogoričnim, na šumskim rubovima i čistinama, u šikarama te na suhim travnjacima gorskog i pretplaninskog područja (600 – 1500 mnv) isključivo na bazičnom tlu.
Mjere zaštite:
Onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta ugroženih biljnih vrsta. Na
detaljno utvrđenim lokacijama (i u neposrednoj blizini) nalazišta (gore istaknutih ugroženih vrsta flore i
biljnih vrsta koje su ciljne vrste područja ekološke mreže RH) nije prihvatljivo planirati građevinska
područja, definirati namjenu površina za proizvodne, poslovne i turističke djelatnosti koje
podrazumijevaju gradnju objekata i prateće infrastrukture, planirati elektrane (uključujući i one na
obnovljive izvore energije), melioracije zemljišta, golf igrališta, antenske stupove, te prometnu i
komunalnu infrastrukturu.
Sisavci
Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske, područje Općine Bilje je stvarno ili potencijalno
područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i/ili strogo zaštićenih vrsta sisavaca. Uz tablicu s
popisom strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem
– u kategorijama CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci.
Tablica 2. Vrste sisavaca procijenjene ugroženosti na području Općine Bilje (EN – ugrožena, VU – rizična, NT – potencijalno
ugrožena, DD – vjerojatno ugrožena; SZ – strogo zaštićena vrsta; PSZV - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne
novine br. 144/13))
Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Regionalna kategorija
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Muscardinus avellanarius puh orašar NT SZ
Myotis bechsteinii* velikouhi šišmiš VU SZ Myotis dasycneme* močvarni šišmiš DD SZ Myotis emarginatus riđi šišmiš NT SZ Myotis myotis veliki šišmiš NT SZ Neomys anomalus močvarna rovka NT
Plecotus austriacus sivi dugoušan EN SZ
Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak NT SZ
Sciurus vulgaris vjeverica NT
* potencijalno područje rasprostranjenosti
Od navedenih sisavaca, ističu se vrste navedene na Dodatku II Direktive o staništima (Direktiva Vijeća
92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206,
22.7.1992.)) odnosno vrste za koje je potrebno odrediti tzv. Posebna područja zaštite (SAC – Special
Area of Conservation).
Od ugroženih vrsta izdvajamo sljedeće najugroženije vrste: sivi dugoušan (Plecotus austriacus) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena vrsta Ekologija: Nizinska i podgorska područja, često uz naselja. Porodiljske kolonije u krovištima zgrada i crkvenim tornjevima. Nalažen je i u nizinskim poplavnim šumama (Spitzenberger, usmena informacija). Lovi na otvorenom. Na zimovanju je dosad nađen u špiljama, gdje se najčešće zavlači duboko u uske pukotine. Razlozi ugroženosti: Iako nemamo puno podataka iz prijašnjih razdoblja, očita je tendencija smanjenja populacije. Razlozi takvu stanju mogli bi biti povezani s primjenom pesticida, kao i sve češćeg premazivanja drvenih dijelova krovišta insekticidima velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii) Kategorija ugroženosti: VU - osjetljiva vrsta Ekologija: Šumska vrsta, dolazi samo u prirodnim većinom listopadnim šumama sa starijim stablima, te u starim voćnjacima i parkovima. Lovi na čistinama i rubovima šuma, često sakuplja plijen koji čine uglavnom noćni leptiri i dvokrilci te razni beskrilni člankonošci s grančica i listova, ali i na tlu. Ljeti se zadržava u dupljama drveća, a zimuje u različitim podzemnim prirodnim ili umjetnim staništima, vjerojatno najviše u pukotinama. Razlozi ugroženosti: Prekomjerna sječa starijih stabala s dupljama i prerana sječa starijih sastojina te upotreba pesticida u šumarstvu. Mjere zaštite:
U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u špiljama, šumama te
skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. Obnova zgrada i
crkava u kojima je evidentirana kolonija šišmiša trebala bi se obavljati u razdoblju kad u tim objektima
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Aquila pomarina orao kliktaš EN gp Ardea purpurea čaplja danguba EN gp
Ardeola ralloides žuta čaplja EN gp
Aythya ferina NSZ glavata patka LC gp
Aythya nyroca patka njorka NT gp Botaurus stellaris bukavac EN gp Casmerodius albus* (Egretta albus)
velika bijela čaplja EN gp
Chlidonias hybridus bjelobrada čigra NT gp Ciconia ciconia bijela roda LC gp Ciconia nigra crna roda VU gp Circus aeruginosus eja močvarica EN gp Circus cyaneus eja strnjarica LC pp, LC zp Columba oenas golub dupljaš VU gp
Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić LC gp Dendrocopos syriacus sirijski djetlić LC gp Dryocopus martius crna žuna LC gp Egretta garzetta mala bijela čaplja VU gp Emberiza schoeniclus močvarna strnadica LC gp
Erithacus svecicus (Luscinia svecicus)
modrovoljka EN gp
Falco cherrug stepski sokol CR gp Falco columbarius mali sokol VU zp, DD pp Ficedula albicollis bjelovrata muharica LC gp Fulica atra NSZ liska LC zp
Galerida cristata NSZ kukmasta ševa LC gp
Haliaeetus albicilla štekavac VU gp Hippolais icterina žuti voljić NT gp
Hirundo rustica lastavica LC gp
Ixobrychus minutus čapljica voljak LC gp Lanius minor NSZ sivi svračak LC gp Larus ridibundus NSZ riječni galeb NT gp
Locustella luscinioides veliki crvčić LC gp
Lymnocryptes minimus** mala šljuka VU zp, DD pp
Milvus migrans crna lunja EN gp Milvus milvus *** crvena lunja RE gp Numenius tenuirostris** tankokljuni pozviždač CR pp
Nycticorax nycticorax gak NT gp
Pernis apivorus škanjac osaš NT gp Phalacrocorax carbo NSZ veliki vranac NT gp
Phalacrocorax pygmaeus* mali vranac CR gp
Philomachus pugnax pršljivac LC pp
Picus canus siva žuna LC gp Platalea leucorodia žličarka EN gp Pluvialis apricaria*** troprsti zlatar CR zp Podiceps cristatus ćubasti gnjurac LC gp
*zimovalica,**vjerojatno područje rasprostranjenja za vrijeme selidbe, ***preletnica
Od ugrožene i strogo zaštićene ornitofaune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom području valja
istaknuti sljedeće vrste:
patka žličarka (Anas clypeata) Kategorija ugroženosti: RE – regionalno izumrla gnijezdeća populacija; LC – najmanje zabrinjavajuća preletinička populacija Ekologija: Gnijezdi se na plitkim, slatkovodnim močvarama s muljevitim obalama, na plitkim jezerima obraslim bujnim raslinjem, ali i s dovoljno otvorene vode, na prostranim poplavnim livadama i sl. Zimi se zadržavaju i u priobalju, u bočatim plitkim zaljevima i na muljevitim plićinama. Izbor staništa je ograničen zbog specijalizirane ishrane filtriranjem hrane. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih staništa, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. crvena lunja (Milvus milvus) Kategorija ugroženosti: RE – regionalno izumrla gnijezdeća populacija Ekologija: Prebivaju po otvorenim i mješovitim područjima, gnijezde se po rubovima šuma i šumarcima, love
na poljodjelskim područjima, pašnjacima ili vrištinama u nizinskim i brdovitim predjelima. Zimi borave i na
poljodjelskim površinama bez drveća, neobrađenim poljima, močvarama. Razlozi ugroženosti (izumiranja): Lov i krivolov, uređivanje šuma, intenziviranje poljodjelstva. orao klokotaš (Aquila clanga) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena zimujuća populacija Ekologija: Gnijezde se u vlažnim, uglavnom nizinskim šumama u blizini močvara i prostranih vodenih površina. Za selidbe i zimi također borave u blizini močvara te nad otvorenim područjima. Gnijezde se samotni parovi. Gnijezda grade na visokim stablima. Razlozi ugroženosti: Nestajanjem močvarnih područja zbog regulacija rijeka i melioracija te intenziviranjem poljodjelstva smanjuje se površina i kvaliteta staništa orala klokotaša. stepski sokol (Falco cherrug) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Prebivaju u otvorenim predjelima s raštrkanim drvećem i niskim raslinjem: ravnice, stepe, visoravni, polupustinje, goli obronci i brda. Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva. tankokljuni pozviždač (Numenius tenuirostris) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena preletinička populacija Ekologija: Stanište tankokljunoga pozviždača je nedovoljno poznato. Posljednji podaci o gniježđenju odnose se na tresetište prekriveno šaševima, preslicama te malim brezama i vrbama. Za selidbe i
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
zimovanja živi na raznolikim staništima: slane močvare, stepski travnjaci, ribnjaci, solane, bočate lagune i sl. Biologija gniježđenja nije poznata. Hrane se beskralješnjacima, osobito kukcima, mekušcima, račićima i kolutićavcima. Razlozi ugroženosti: U Hrvatskoj je ugrožen uništavanjem plitkih muljevitih i pjeskovitih morskih obala, kao i smanjivanjem površine i kvalitete močvarnih područja u cjelini. Turizmom i rekreativnim aktivnostima na preostalim staništima ptice se uznemiravaju, što onemogućuje nesmetano hranjenje. Krivolovom se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Obitavaju uz slatke i bočate vode (jezera, ribnjake, riječne rukavce, riječna ušća) obrasle prostranim tršćacima. Izvan sezone gniježđenja često se zadržavaju u priobalju. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, lov i krivolov. troprsti zlatar (Pluvialis apricaria) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena zimujuća populacija Ekologija: Gnijezde se pretežito u vrištinama i na tresetištima, a ptice iz podvrste altifons u tundri. Za selidbe i na zimovanju obitavaju na vlažnim niskim travnjacima i otvorenim poljodjelskim površinama, na vlažnim staništima s prostranim muljevitim ili pjeskovitim površinama, uz obale mora, u zoni plime i oseke. Razlozi ugroženosti: Pad brojnosti njegovih gnijezdećih populacija je vrlo vjerojatno zbog gubitka staništa u području gniježđenja. Troprstog zlatara u Hrvatskoj ugrožava uništavanje staništa na kojima obitavaju tijekom selidbe i zimovanja: plitkih muljevitih i pjeskovitih morskih obala, šaranskih ribnjaka te močvarnih područja u cjelini. patka kreketaljka (Anas strepera) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija; EN – ugrožena zimujuća populacija Ekologija: Gnijezdi se na prostranim, plitkim, otvorenim slatkim ili bočatim vodama s bujnim obalnim i podvodnim raslinjem: visoko produktivnim jezerima, šaranskim ribnjacima, zaraslim šljunčarama. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. orao kliktaš (Aquila pomarina) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se u šumama nizinskih ili brdovitih područja. Izbjegavaju guste i prostrane šume, a rado naseljavaju rascjepkane šume i šumarke okružene vlažnim ili poplavnim livadama ili drugim otvorenim staništima koja su im potrebna kao lovišta. Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva, uređivanje šuma. čaplja danguba (Ardea purpurea) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezdi se na plitkim slatkovodnim močvarama s prostranim tršćacima, na jezerima, ribnjacima i sporotekućim rijekama obala obraslih gustom trskom ili rogozom. Pojedinačni parovi i male kolonije gnijezde se i na malim močvarama uz rijeke i riječne rukavce Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. žuta čaplja (Ardeola ralloides) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Obitavaju na plitkim močvarama, manjim barama, kanalima, riječnim ušćima, ribnjacima i drugim vodama obala obraslih gustom trskom ili rogozom, često s grmljem i niskim drvećem.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. bukavac (Botaurus stellaris) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Obitava u nizinskim močvarnim područjima s gustom i visokom močvarnom vegetacijom, posebno u prostranim tršćacima: prostrane bare i močvare, obale sporotekućih rijeka obrasle gustim močvarnim raslinjem, jezera, ušća i šaranski ribnjaci. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja s prostranim tršćacima i rogozicima, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. velika bijela čaplja (Casmerodius albus) (Egretta albus) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se na većim kopnenim ili priobalnim močvarama, ušćima rijeka i jezerima obala obraslih bujnim raslinjem. Za gniježđenje trebaju prostrane tršćake ili rogozike, rjeđe se gnijezde i na grmlju ili niskom drveću. Druževne su tijekom cijele godine. Gnijezde se u kolonijama, često mješovitim, sa žličarkama, ibisima i drugim čapljama. Gnijezda su ili raspršena ili u malim skupinama. Razlozi ugroženosti: Nestajanjem močvarnih područja i ostalih vlažnih staništa zbog regulacija rijeka i melioracija te propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom velike bijele čaplje gube svoja staništa. Paljenjem tršćaka smanjuje se kvaliteta preostalih staništa i onemogućuje gniježđenje. Onečišćenjem voda također se smanjuje kvaliteta staništa, ali i povećava opasnost od trovanja ptica zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu. Krivolovom se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. eja močvarica (Circus aeruginosus) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezdi se po otvorenim staništima uz slatke i bočate vode: močvare s prostranim tršćacima, bare, jezera i rijeke obala obraslih bujnim močvarnim raslinjem. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, odumiranje tradicionalnog stočarstva, intenziviranje poljodjelstva, lov i krivolov. modrovoljka (Erithacus svecicus) (Luscinia svecicus) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Obitavaju na mješovitim, prijelaznim staništima između šuma i otvorenih područja, uglavnom po vlažnim staništima s bujnim raslinjem poput šumovite tundre ispresijecane manjim močvarama, po poplavnim ravnicama i obalama rijeka i jezera obraslim niskim gustim drvenastim raslinjem, čak i po vlažnim planinskim livadama s grmljem. Naša podvrsta preferira šikare uz vodu, pogotovo one s tršćacima. Gnijezdo grade na tlu u gustom raslinju, u busenju, ispod grmlja ili u rupama u odronima. Gnijezdo gradi ženka, mužjak joj ponekad pomaže. Pretežito se hrane beskralježnjacima, najviše kukcima. U jesen uzimaju i nešto sjemenki i plodova. Hranu skupljaju po tlu i niskom raslinju, ponekad kukce love i u letu. Razlozi ugroženosti. Nestajanje močvarnih područja, uređivanje rijeka, intenziviranje poljodjelstva. crna lunja (Milvus migrans) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija Gnijezde se u cijeloj panonskoj Hrvatskoj, ali je najbrojnija u dolinama Drave, Save i Kupe. Ekologija: Gnijezde se po rubovima šuma uz močvare, šaranske ribnjake, rijeke i jezera u nizinskim predjelima, u istočnoj Slavoniji i uz poljodjelske površine. Love redovito po otvorenim područjima.
žličarka (Platalea leucordia) Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se na prostranim plitkim močvarama, ušćima rijeka i poplavnim nizinama. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. crnogrli gnjurac (Podiceps nigricollis) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se na plitkim, visokoproduktivnim najčešće prostranim vodama, obraslim bujnom podvodnom i obalnom vegetacijom: bare, močvare, rubni dijelovi rijeka i jezera. Hrane se pretežito vodenim kukcima i njihovim ličinkama, račićima, mekušcima, žabama i punoglavcima i sitnim ribama. Plijen love uglavnom roneći. Češće od ostalih gnjuraca skupljaju hranu s površine vode i bilja, a love i kukce koji lete nisko nad vodom. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov, osobito u priobalju. siva štijoka (Porzana parva) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija Ekologija: Slatkovodna vlažna staništa: visoko produktivna poplavna područja, rubovi većih jezera ili rijeka, poplavne šume. Gnijezde se i na ribnjacima i rižinim poljima, ali izbjegavaju mjesta izložena uznemirivanju. Potrebno im je visoko, gusto raslinje (rogozici, tršćaci, visoki šaševi i sl.) koje može rasti i iz prilično duboke vode - važno je da postoji obilje poleglih stabljika koje tvore mostove ili plutajuće nakupine po kojima mogu trčati. Stoga su posebno pogodni stariji rogozici i tršćaci koji se više godina ne kose ili pale. Gnijezdo grade mužjaci u gustom raslinju uz vodu ili na samoj vodi u busenima ili na platformama od trulećeg bilja, uvijek na mjestima do kojih se može doprijeti samo plivanjem. Pretežito se hrane sitnim beskralješnjacima (kukcima i njihovim ličinkama, paucima, vodenim puževima, kolutićavcima i sl.) i sjemenkama vodenog bilja. Hranu skupljaju hodajući po poleglim stabljikama ili plutajućoj vegetaciji, plivajući, a ponekad i roneći. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja s obilnom obalnom vegetacijom (trska, rogoz, šaš itd.), propadanje šaranskih ribnjaka, paljenje tršćaka. divlja guska (Anser anser) Kategorija ugroženosti: VU - osjetljiva gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se na otvorenim močvarama, uz jezera, bare, rijeke i druge kopnene vode. Uz vodena staništa za gniježđenje nužni su i obližnji travnjaci za hranjenje. Razlozi ugroženosti: Ugrožavaju ju lov i krivolov, nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, intenziviranje poljodjelstva.
crna roda (Ciconia nigra) Kategorija ugroženosti: VU – rizična gnijezdeća populacija Ekologija: Obitava u starim, mirnim šumama s potocima, lokvama, barama, kanalima, vlažnim livadama i sl. Rado se hrane i po obalama rijeka i većim močvarnim površinama ukoliko ih ima u blizini gnjezdilišta. Za selidbe se zadržavaju i po otvorenim vlažnim područjima. Za selidbe su samotne ili u malim jatima, na zimovalištima samotne ili u parovima. Za hranjenja su obično samotne, ali se na bogatim hranilištima okupljaju u rahle skupine. Monogamne su, parovi su najvjerojatnije dugotrajni, ali
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
veza traje najčešće samo za gnijezdeće sezone i obnavlja se svakog proljeća. Pretežito se hrane ribama, vodozemcima, kukcima i njihovim ličinkama, a u manjoj mjeri i sitnim sisavcima, zmijama, gušterima, račićima i ptićima ptica pjevica. Razlozi ugroženosti: Uređivanje šuma, mijenjanje vodnog režima šuma, nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka. golub dupljaš (Columba oenas) Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva gnijezdeća populacija Ekologija: Nastanjuju otvorene šume s mnogo proplanaka i prosjeka, rubove šuma uz poljoprivredne površine i stare prostrane parkove s listopadnim drvećem bogatim dupljama. Izvan gnijezdeće sezone obično su druževni. Gnijezdo grade u dupljama (osobito u starim dupljama crnih žuna), u pukotinama stijena, a povremeno i u rupama u tlu ili u napuštenim gnijezdima drugih ptica. Gnijezdo grade, na jajima leže i o ptićima se brinu oba partnera. Pretežito se hrane biljnom hranom (sjemenkama, lišćem, pupovima, cvjetovima i sl.), a povremeno i beskralješnjacima. Hranu pretežito sakupljaju na tlu, rjeđe na drveću ili grmlju. Na tlu se često hrane u jatima, a na drveću obično samotno. Razlozi ugroženosti: Razlozi za tako drastičan pad populacije nisu sasvim jasni, pogotovo jer u najvećem dijelu europskog areala ove vrste uopće nema pada populacije. Najvjerojatnije su glavni razlozi uređivanje šuma, lov i krivolov te intenziviranje poljodjelstva, možda i stalni porast brojnosti goluba grivnjaša. mala bijela čaplja (Egretta garzetta) Kategorija ugroženosti: VU – rizična gnijezdeća populacija Ekologija: Obitava po plitkim močvarama, manjim barama, kanalima, sporo tekućim rijekama, ribnjacima, riječnim ušćima i drugim plitkim slatkim vodama Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. mali sokol (Falco columbarius) Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva zimujuća populacija, DD – nedovoljno poznata preletnička populacija Ekologija: Gnijezdi se po otvorenim predjelima s niskim, gustim raslinjem na visoravnima, brdima ili u nizinama. Izbjegavaju guste šume, otvorena područja s mnogo raštrkanog drveća, gola i strma planinska područja. Za zimovanja je najbrojniji na prostranim poljodjelskim površinama. Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva. štekavac (Haliaeetus albicilla) Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva gnijezdeća populacija Ekologija: Gnijezde se uz slatke i slane vode: u velikim močvarnim područjima, uz velike rijeke, jezera i šaranske ribnjake. Izbjegavaju područja siromašna vodom, otvorene predjele bez drveća i velike guste šume. Razlozi ugroženosti: Ugrožen je lovom i krivolovom, nestankom močvarnih staništa i propadanjem šaranskih ribnjaka, onečišćenjem voda. mala šljuka (Lymnocryptes minimus) Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva zimujuća populacija, DD – nedovoljno poznata preletnička populacija Ekologija: Gnijezde se po vodom natopljenim cretovima, vlažnim livadama te močvarama u tundri i tajgi. Za selidbe i zimovanja borave po muljevitim rubovima lokvi, obalama potoka, rijeka i jezera, močvarama, cretovima, poplavnim površinama, taložnicama, vlažnim livadama, močvarnim
slanušama i sl. Gnijezdo grade na tlu, u niskom raslinju, u niskom grmlju, često na malo izdignutim
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
grebenima (brazdama) ili humcima okruženim vodom. Gnijezdo vjerojatno grade oba partnera. Pretežito se hrane kukcima i njihovim ličinkama, mekušcima, kolutićavcima i biljkama (uglavnom sjemenkama). Hranu skupljaju kljunom s površine tla ili ga zabadaju u meko tlo. Aktivne su najviše noću i u sumrak. Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, nestajanje močvarnih područja, uništavanje nuskih muljevitih i pjeskovitih morskih obala i pripadajućih im slanuša.
bregunica (Riparia riparia) Kategorija ugroženosti: VU –osjetljiva gnijezdeća populacija Ekologija: Uglavnom obitavaju u nizinskim područjima uz veće rijeke. Gnijezde se u strmim odronjenim obalama rijeka i jezera, ali i u neobraslim zemljanim odronima ili svježim iskopima podalje od vode. Prikladnost mjesta za gniježđenje ovisi o njegovoj sklonosti eroziji – za gniježđenje preferiraju svježe odrone u kojima mogu iskopati svježe rupe za gniježđenje. Razlozi ugroženosti: Uređivanjem prirodnih tokova rijeka, kanaliziranjem njihovih tokova, izgradnjom obaloutvrda te potapanjem dijelova rijeka radi izgradnje brana uništavaju se gnjezdilišta bregunice. Onečišćenjem voda i intenziviranjem poljodjelstva smanjuje se kvaliteta staništa te povećava opasnost od trovanja zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu. Mjere zaštite:
U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vodena i vlažna staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom
vodno-gospodarskih zahvata, koji se upravo radi zaštite ovih ptica ne preporučuju (regulacije
vodotoka, vađenje šljunka), kao ni prenamjena ovakvih staništa u poljoprivredna zemljišta
(melioracijski zahvati).
U slučaju planiranja izvođenja zahvata koji mogu imati značajan utjecaj na ciljne vrste i staništa te na
cjelovitost područja Ekološke mreže RH, za njih je potrebno provoditi ocjenu prihvatljivosti za ekološku
mrežu, sukladno članku 24. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13).
U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom
gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih suhih stabala radi ptica
dupljašica (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko-gospodarskih osnova i/ili programa
gospodarenja šumama).
U cilju eliminiranja stradavanja ptica na elektroenergetskim objektima, a posebice ptica koje imaju
veliki raspon krila te su stoga u većoj opasnosti od strujnog udara na tim objektima potrebno je
tehničko rješenje izvesti na način da se ptice zaštite od strujnog udara.
Republika Hrvatska je stranka Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa od 2000.
godine (Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa - Bernska
konvencija), Narodne novine - Međunarodni ugovori, br. 6/00) i Konvencije o zaštiti migratornih vrsta
divljih životinja od 2000. godine (Zakon o potvrđivanju konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih
životinja (Bonnska konvencija), Narodne novine - Međunarodni ugovori, br. 6/00).
Pri utvrđivanju prikladnog tehničkog rješenja izvedbe elektroenergetskih objekata potrebno je u cilju
zaštite ptica od stradavanja uzrokovanog strujnim udarom slijediti Preporuku stalnog odbora Bernske
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Kategorija
ugroženosti Zaštita po
PSZV
Dodatak II Direktive o staništima
Dolichophis caspius (Coluber caspius)* žuta poljarica EN SZ
Emys orbicularis barska kornjača NT SZ
Vipera berus riđovka NT
* potencijalno područje rasprostranjenosti
žuta poljarica (Dolichopis caspius) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena vrsta Ekologija: Termofilna vrsta na isstoku Hrvatske.Naseljava topla staništa na lesnim strmcima nastalim meandriranjem Dunava. U ostatku areala naseljava i šumovita područja (makija), stepe pa čak i polupustinje. Otočne populacije naseljavaju otvorene suhe travnjake, vinograde te područja obrasla rijetkom makijom. Razlozi ugroženosti: U istočnom dijelu Hrvatske trenutno je najveći uzrok nestanak pogodnih suhih staništa koja su pod sve većim antropogenim pritiskom. Staništa su fragmentirana i komunikacija među populacijama je ponekad vrlo otežana, zbog čega jedinke često moraju prijeći dugi put, čime su izloženije i stradavanju. Mjere zaštite:
Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i vodena, travnjačka staništa.
Ribe
Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske područje Općine Bilje je područje rasprostranjenja većeg broja
ugroženih vrsta riba.
Tablica 6. Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste riba na području Općine Bilje (CR – kritično ugrožena
vrsta, EN - ugrožena, VU - rizična, NT – potencijalno ugrožena, LC – najmanje zabrinjavajuća, DD - vjerojatno ugrožena; SZ -
strogo zaštićena vrsta; PSZV - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13); ED - endem dunavskog
slijeva)
Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Kategorija
ugroženosti Zaštita
po PSZV Endem
Dodaci Direktive o staništima
Acipenser ruthenus* kečiga VU V
Alburnus sarmaticus (= Chalcalburnus chalcoides)
velika pliska VU SZ II
Alosa immaculata (= Alosa pontica)
crnomorska haringa DD SZ II, V
Aspius aspius* bolen VU II, V
Ballerus sapa (= Abramis sapa)
crnooka deverika NT
Carassius carassius karas VU SZ**
Cyprinus carpio* (zavičajne populacije)
šaran EN
Eudontomyzon vladykovi dunavska paklara NT SZ ED II
* vrsta zaštićena lovostajem i određivanjem najmanje veličine sukladno Naredbi o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (Narodne novine br. 82/05, 139/06) ** strogo zaštićene su samo na području Parka prirode Lonjsko polje, Parka prirode Kopački rit i Regionalnog parka Mura Drava
Od ugrožene i strogo zaštićene riblje faune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom području valja
istaknuti sljedeće vrste:
prugasti balavac (Gymnocephalus schraetser) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena populacija. Ekologija: Prugasti balavac je potamodromna, reofilna vrsta. Živi u manjim jatima u zoni mrene, deverike, ali i u riječnim ušćima Uzroci ugroženosti: Onečišćenje i regulacije vodotoka te bilo kakvo smanjenje kakvoće staništa. Dodatno ga ugrožava unos alohtonih i širenje agresivnijih vrsta u vodotocima. šaran (Cyprinus carpio) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena populacija. Ekologija: Divlja forma šarana jedna je od najugroženijih u Europi. Kod nas je autohtona vrsta. Uzroci ugroženosti: Ugrožena je miješanjem s kultiviranim formama, regulacijom vodotoka i nestankom prirodnih mrijestilišta. koljuška (Gasterosteus aculeatus) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena populacija. Ekologija: Živi na velikom broju različitih staništa, poput obalnih dijelova mora, ušća rijeka, bočatih voda i jezera. Postoje tri ekološki različite forme (ekotipa) od kojih se jedna čitava života zadržava u
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
morima, druga u slatkim vodama, dok je treća migratorna i odlazi na mrijest iz mora u slatke vode (anadromna). U slatkim vodama najčešće naseljavaju gusto obrasle vodotoke s dobrim protokom, ili stajaće vode u kojima je dno pješčano ili muljevito. Uzroci ugroženosti: Globalno nije ugrožena vrsta, međutim u Hrvatskoj ima prilično točkastu rasprostranjenost, a na nekim je područjima pod većim pritiskom. Slabo podnosi smanjenje koncentracije kisika u vodi, pa svako onečišćenje vodotoka ugrožava njezine razmjerno male populacije. Uz onečišćenje ugrožava je ograničen broj lokaliteta na kojima dolazi i nestanak prirodnih bočatih staništa. Na nekim je lokalitetima već nestala (ušće Mirne, Dragonje itd.). mladica (Hucho hucho) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena populacija. Ekologija: Mladica je bentopelagička, litofilna vrsta koja najčešće živi u zoni lipljena i mrene. Nastanjuje dublje dijelove rijeka, s brzim protokom i nižom temperaturom (od 6°C do 18°C). Česta je u dubljim prokopima uz obalna područja ili ispod mostova, a rijetka u jezerima. Mlade jedinke žive u manjim tekućicama i u gornjim dijelovima rijeka, a s odrastanjem sele nizvodno. Uzroci ugroženosti: Pretjerani izlov, regulacija i pregradnja gornjih i srednjih tokova rijeka, onečišćenje vodotoka. crnka (Umbra krameri) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena populacija. Ekologija: Bentopelagička je vrsta, koja naseljava močvarna i poplavna staništa. Preferira stajaće vode, gusto zarasle vodenim biljem, kojima su dna prekrivena debelim slojem organskoga mulja. Ako se nađe u nepovoljnim životnim uvjetima, ukopava se u supstrat (mulj). Uzroci ugroženosti: Fragmentacija i nestajanje močvarnih staništa. Regulacijom rijeka nestaju prirodni ciklusi plavljenja, nužni za opstanak i širenje crnke. Poseban problem su i alohtone vrste (sunčanica, američki somić i babuška) koje preuzimaju dominaciju u stajaćim vodama i istiskuju autohtonu faunu. kečiga (Acipenser ruthenus) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Kečiga je pridnena vrsta koja boravi u slatkim i bočatim vodama umjerenoga područja. Naseljava pridnene dijelove rijeka i jezera, a u mora rijetko zalazi Uzroci ugroženosti: Nerazuman ribolov u Dunavu, zasnovan na ulovu mlađih dobnih kategorija koje nisu spolno zrele ili su takvima tek postale. Promjene u prirodnim staništima izazvane čovjekovim djelovanjem, poput onečišćenja, vađenja pijeska i regulacije vodotoka. velika pliska (Alburnus sarmaticus) (= Chalcalburnus chalcoides) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Velika pliska je bentopelagička riba koja živi u slatkoj i bočatoj vodi i zadržava se u jatima. Živi u rijekama i jezerima, a najviše voli mjesta gdje ima dovoljno otopljenog kisika, gdje je voda hladnija, a dno kamenito Uzroci ugroženosti: Onečišćenje voda i regulacije vodotoka. bolen (Aspius aspius) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Bentopelagička vrsta koja nastanjuje tekuće vode, akumulacije i rukavce rijeka. Uglavnom živi solitarno (pojedinačno) i obično u čišćim, tekućim dijelovima vodotoka. Jedan je od najvećih dnevnih predatora u našim vodama, a na glasu po proždrljivosti
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Uzroci ugroženosti: Smanjenje populacija vrsta kojima se hrani, mehaničko onečišćenje rijeka, regulacije vodotoka i unos alohtonih vrsta, nekontrolirani ribolov karas (Carassius carassius) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Karas nastanjuje stajaće vode, poput bara, močvara, jezera, sporotekućih rijeka i privremenih vodenih površina, bogatih vodenom vegetacijom. Voli vode s malom prozirnošću i dubinom gdje temperatura ljeti nije hladnija od 19°C Uzroci ugroženosti: Nakon unošenja babuške u otvorene vode, počele su se postupno smanjivati njegove populacije, posebno u stajaćim, močvarnim i poplavnim staništima. Jedan od razloga smanjenja brojnosti svakako je i nestanak vodene vegetacije zbog onečišćenja voda. Svako isušivanje jezera, bara i močvara te nestajanje poplavnih staništa pridonosi daljnjem smanjenju brojnosti vrste. balonijev balavac (Gymnocephalus baloni) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Živi u srednjem i donjem toku većih rijeka, u zoni deverike i blizu ušća. Jedinke se najčešće zadržavaju samostalno i skrivaju tijekom dana, a aktivnost počinju u sumrak. Uzroci ugroženosti: Regulacije vodotoka, izgradnja brana i usporavanje brzine rijeka, kao i bilo koji oblik onečišćenja. jez (Leuciscus idus) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Jez je bentopelagička vrsta koja naseljava nizinske rijeke i jezera te je jedna od karakterističnih i čestih vrsta u zoni deverike. Rado zalazi u poplavnu zonu radi prehrane i razmnožavanja. Uzroci ugroženosti: Regulacije i onečišćenje vodotoka te nestanak prikladnih, prirodnih mrijesnih područja, smanjenje i nestajanje poplavnih i močvarnih područja manjić (Lota lota) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: To je pridnena vrsta kojoj odgovara hladnija (4 – 18ºC) i čišća tekuća voda. Nastanjuje velike rijeke i duboka jezera, gdje bira kamenita i pjeskovita dna Uzroci ugroženosti: Regulacija vodotoka, onečišćenje, prekomjeran izlov i unos alohtonih vrsta. piškur (Misgurnus fossilis) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Čikov živi u stajaćim ili sporotekućim vodama u donjim dijelovima rijeka. Obično naseljava staništa prekrivena muljevitim dnom. Najčešći životni prostor su mu mrtvaje, ribnjaci, kanali za natapanje i preplavljeni močvarni tereni većih rijeka i njihovih pritoka. Uzroci ugroženosti: Nestanak sporotekućih i stajaćih voda i prikladnih staništa, organsko i anorgansko onečišćenje preostalih staništa tog tipa, regulacija i pregradnja vodotoka. nosara (Vimba vimba) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Nosara obično naseljava srednje i donje tokove rijeka te jezera. Voli sporija tekuća i stajaća vodena staništa, a veoma često zalazi i u poplavnu zonu. Uzroci ugroženosti: Regulacije i pregradnje vodotoka koje sprječavaju uzvodne reproduktivne migracije, svako smanjenje poplavnih područja. Mjestimično je ugrožava i pretjerani izlov.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
mali vretenac (Zingel streber) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Živi u zoni mrene, deverike i balavca. Pridnena je riba i zadržava se u srednje dubokim, čistim, brzim vodama gdje ima puno kisika, a dno je pješčano ili šljunkovito. Uzroci ugroženosti: onečišćenje i regulacije vodotoka , dominantne šaranske vrste s kojima je u izravnoj kompeticiji za stanište i prehrambene resurse. veliki vretenac (Zingel zingel) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Veliki vretenac zadržava se u srednje dubokim do plitkim vodotocima, s pješčanim i šljunkovitim dnom. Živi u zoni mrene, deverike i balavca Uzroci ugroženosti: Onečišćenje vode, regulacija i pregrađivanje vodotoka Mjere zaštite:
U cilju zaštite riba potrebno je o njima voditi brigu prilikom regulacija vodotoka i vodno-gospodarskih
radova, a s obzirom na izvjestan utjecaj ovih zahvata na ribe kao ciljne vrste pojedinih područja
ekološke mreže RH, uz obavezu provođenja postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu ukoliko
područje Općine Bilje obuhvaća ekološki značajna područja uvrštena u ekološku mrežu RH.
Nužno je onemogućiti i spriječiti onečišćenja vodotoka kako u nadzemnim tako i u podzemnim
dijelovima. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, zabranjeno je
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Narančasti poštar (Colias myrmidone) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena populacija. Ekologija: Javlja se na termofilnim mozaičnim otvorenim staništima s travnatim predjelima uz voćnjake, šumarke i rubove šuma. Ženke za polaganje jaja traže tople i osunčane predjele, a jaja polažu dvadesetak centimetara iznad tla na vršnim djelovima mladih necvjetajućih izbojaka. Mlade gusjenice hrane se vršnim listovima biljke hraniteljice koja je uvijek jedna od vrsta iz roda Chamaecytisus. Prezimljuje u stadiju mlade gusjenice, nakon čega se kukulji i to obično na biljci hraniteljici. Gusjenica je zelena s bijelim lateralnim linijama. Imago se javlja u dvije ili tri generacije godišnje, u prvoj od kraja svibnja do kraja lipnja, u drugoj od početka srpnja do kolovoza i trećoj od kraja kolovoza do rujna. Razlozi ugroženosti: Glavni razlog je neprimjereno gospodarenje staništem i to prije svega travnjacima što uzrokuje opadanje kvalitete staništa, nestajanje i zarastanje osunčanih, kserotermnih livada. Neprimjereno gospodarenje livadama s uobičajena dva otkosa u sezoni leta interferira s pojavljivanjem gusjenica leptira te se time smrtnost izuzetno povećava. Bijela riđa (Nymphalis vaualbum) Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena populacija. Ekologija: Tipična staništa su čistine unutar nizinskih, često poplavnih šuma, s biljkama hraniteljicama iz rodova vrba Salix ssp., topola Populus ssp. i brijesta Ulmus ssp. Razlozi ugroženosti: Ugrožena vrsta zbog devastacije šuma, nepravilnog gospodarenja šumom, djelatnostima koje utječu na razinu podzemnih voda, kao drenaža, povećane izgradnje. Frejerova preljevnica (Apatura metis) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija. Ekologija: Tipična staništa su vlažni biotopi uz riječne tokove s biljkom hraniteljicom bijelom vrbom Salix alba s čije gornje strane listova polaže jajašca. Prezimljuje kao mlada gusjenica. Vrsta se javlja u dvije generacije, prva od svibnja do lipnja, a druga od srpnja do kolovoza. Razlozi ugroženosti: Ugrožena građevinskim zahvatima prilikom regulacije riječnih tokova, kao i melioracijama koji uzrokuju nestanak prirodnih staništa na vlažnim tipovima biotopa. Mjere zaštite:
Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene staništa uz vodotoke i
isušivanje vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uključuju
uništavanje starih stabala i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja te sakupljačke aktivnosti
kolekcionara.
Potrebno je ograničavati inteziviranje poljoprivrede i izgradnje na područjima važnim za očuvanje
leptira, ograničiti uporabu pesticida na poljopivrednim zemljištima u blizini nalazišta gore navedenih
vrsta, te održivim gospodarenjem u šumama i na poljoprivrednim površinama očuvati biljke
hraniteljice.
U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima voditi brigu
prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodno-gospodarskim zahvatima.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Vretenca Na području Općine Bilje temeljem recentnih opažanja utvrđena su nalazišta sljedećih strogo zaštićenih i ugroženih vrsta vretenaca koje su prema Crvenoj knjizi vretenaca Hrvatske određene kao najugroženije (s iznimno visokim, vrlo visokim i visokim rizikom od izumiranja u Hrvatskoj – u kategorijama CR, EN i VU): Tablica 8. Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste vretenaca na području Općine Bilje (EN – ugrožena, VU – osjetljiva)
Znanstveno/hrvatsko ime vrste Kategorija
ugroženosti Nalazište
(i/ili u blizini naselja)
Epitheca bimaculata Proljetna narančica
EN
Hemianax ephippiger Grof skitnica
VU
Lestes virens Mala zelendjevica
VU
*Leucorrhinia pectoralis Veliki tresetar
EN
Sympetrum flaveolum Jantarni strijelac
VU
*Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21 svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992.): Dodatak II (životinjske i biljne vrste od interesa zajednice čije očuvanje zahtjeva određivanje posebnih područja očuvanja) i Dodatak IV (životinjske i biljne vrste od značaja za zajednicu i kojima je potrebna stroga zaštita).
Proljetna narančica (Epitheca bimaculata) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena vrsta Ekologija: Ličinke ove vrste možemo naći u malim, ali dubokim stajaćim vodama, lokvama, jezerima, ribnjacima, starim šljunčarama i rukavcima rijeka. Nalaze se na vodenim biljkama uz dno te im razvoj traje dvije do tri godine. Odrasle jedinke često odlaze daleko od vode te su dobri letači. Ženke polažu oko 2000 jajašaca među vodenu vegetaciju. Razlozi ugroženosti: Neprimjereno upravljanje staništima (pražnjenje ribnjaka, naseljavanje biljojednih riba, hidrotehnički zahvati). Veliki tresetar (Leucorrhinia pectoralis) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena vrsta Ekologija: Ovu vrstu možemo naći nad tresetištima, u blago kiselim jezercima, starim rukavcima i ribnjacima mezotrofnog do eutrofnog karaktera, bogatih vodenom i močvarnom vegetacijom. Ženke polažu jajašca dodirujući vrškom zatka vodenu površinu. Broj jedinki najveći je u lipnju, a sezona leta završava u rujnu. Razlozi ugroženosti: Isušivanje močvara i ostali hidrotehnički zahvati. Prirodna sukcesija staništa i klimatske promjene. Unošenje biljojednih riba u stanište. Grof skitnica (Hemianax ephippiger)
Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva vrsta Ekologija: Razmnožava se u malim, plitkim, toplim i često privremenim vodenim staništima koja mogu biti i blago bočata. To je pokretljiva i seobama sklona vrsta koja se pojavljuje na različitim mjestima, ali
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
izbjegava šumovita područja. Tijekom seobe može preći tisuće kilometara. Ličinke brzo rastu i razvijaju se. Njihove izlijetavanje traje tokom cijele godine. Razlozi ugroženosti: Klimatske promjene, posebice sezonska raspodjela padalina. Biologija vrste. Mala zelendjevica (Lestes virens) Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva vrsta Ekologija: Malu zelendjevicu možemo pronaći na grmlju ili visokim travama uz rubove lokava i jezera u kojima se razmnožava. Ženka polaže jajašca obično krajem ljeta i to često u žive ili suhe stabljike roda Juncus ili Oenanthe koje su iznad razine vode. Mala zelendjevicu u odraslom obliku možemo vidjeti već od travnja pa sve do listopada. Razlozi ugroženosti: Nestajanje lokava i smanjivanje močvarnih područja što onemogućuje dovoljno razvijenu mrežu staništa s lokaltetima u stupnju sukcesije povoljnom za razvoj vrste. Jantarni strijelac (Sympetrum flaveolum) Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva vrsta Ekologija: Ova vrsta razmnožava se u malim, plitkim stajaćim vodama koje se brzo zagrijavaju i obiluju vegetacijom (npr. povremeno poplavljene livade zamočvarenih dolina). Ličinke možemo naći ili na dnu ili na vegetaciji, a odrasle jedinke se skupljaju na sunčanim livadama. Razlozi ugroženosti: Nedovoljno poznati.
Mjere zaštite:
Potrebno je spriječiti antropogeni utjecaj na pogodnim (potencijalnim) i poznatim staništima vretenaca,
zaštititi lokalitete na kojima su prisutne vrste te staništa na kojima se one razmnožavaju, smanjiti
onečišćenje vodenih staništa agrokemikalijama, održavati povoljan vodni režim i kakvoću vode,
spriječiti prenamjenu močvarnih staništa u poljoprivredne i druge svrhe te očuvati veće ujezerene
vodene površine, spriječiti unos biljojednih vrsta riba i prekomjerno iskorištavanje vode te na prirodi
prihvatljiv način upravljati hidrotehničkim zahvatima u poplavnim područjima velikih rijeka.
Strane (alohtone) vrste
Strane (alohtone) vrste predstavljaju velik problem i drugi su razlog smanjenja biološke raznolikosti na
globalnom nivou, odmah nakon direktnog uništavanja staništa. Prema članku 68. Zakona o zaštiti
prirode (Narodne novine br. 80/13) zabranjeno je uvođenje stranih vrsta u prirodu, osim u slučajevima
kad ne predstavljaju opasnost za bioraznolikost, zdravlje ljudi i ako ne ugrožavaju obavljanje
gospodarske djelatnosti.
6.1.2. Ekološki značajna područja
Članak 271.b
Prema članku 53. stavku 1. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) ekološki značajna
područja obuhvaćaju: područja koja su biološki iznimno raznovrsna ili dobro očuvana, a koja su
međunarodno značajna po mjerilima međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka;
područja koja bitno pridonose očuvanju bioraznolikosti; područja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova,
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Točkasti lokaliteti kopnenih staništa
Tip staništa - NKS NKS kod
Zajednica vodenih leća i parožinaste paprati A3216
Zajednica močvarne rebratice A3336
Močvara krutog šaša A4121
Močvara nježnog šaša A4123
Močvara mjehurastog šaša A4126
Zajednica trstastog blješca A4128
Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (Anonymus, www.dzzp.hr, Državni zavod za zaštitu prirode,
2009.) ugrožena i rijetka staništa prisutna na ovom području opisana su na sljedeći način:
A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica – Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica suhe uslijed umjetnog ili prirodnog kolebanja vodnog lica. Uključuje obale s mekim i mobilnim sedimentima (sprudovi) te kamenite i stjenovite obale. Često važna staništa za ishranu nekih migratornih vrsta ptica. A.3.2.1.6. Zajednica vodenih leća i parožinaste paprati (As. Lemno-Azolletum filiculoidis Br.-Bl. 1952) – Pripada svezi Lemnion minoris de Bolós et Masclans 1955. U florističkom sastavu dominiraju Azolla filiculoides i Spirodela polyrrhiza, dok je znatno rjeđa Lemna gibba. Dosad je poznata jedino iz Kopačkog rita. A.3.3.3.6. Zajednica močvarne rebratice (As. Hottonietum palustris R. Tx. 1937) – Ova se zajednica razvija u plitkim vodenim bazenima, a često i antropogeno izgrađenim odvodnim kanalima. U florističkom sastavu ističu se Hottonia palustris, Callitriche palustris, Potamogeton nitens, Elodea canadensis. A.4.1.2.1. Močvara krutog šaša (As. Caricetum elatae W. Koch 1926) – Pripada svezi Magnocaricion elatae W. Koch 1926. To je u Hrvatskoj vrlo rasprostranjena zajednica močvarnih šaševa, razvijena kako na primarnim (prirodnim), tako i na sekundarnim (antropogenim) staništima. U florističkom sastavu dominira Carex elata, a pridružuju se Galium palustre, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Phragmites australis. A.4.1.2.3. Močvara nježnog šaša (As. Caricetum gracilis Almquist 1924) – Pripada svezi Magnocaricion elatae W. Koch 1926. Ta je zajednica u Hrvatskoj rasprostranjena u nizinskim dijelovima uz velike rijeke i njihove pritoke na prirodnim staništima, ali i na antropogenim, kao što su npr. depresije uz željezničke nasipe i sl. U florističkom sastavu dominira Carex gracilis, a pridružuju se Galium palustre, Iris pseudacorus, Phragmites australis, Equisetum fluviatile. Pobliže je analizirana u Baranji (Kopačko jezero, Aljmaš). A.4.1. Zajednice tršćaka, rogozika, visokih šiljeva i visokih šaševa (Razred PHRAGMITI-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941) – Zajednice rubova jezera, rijeka, potoka, eutrofnih bara i močvara, ali i plitkih poplavnih površina ili površina s visokom razinom donje (podzemne) vode u kojima prevladavaju močvarne, visoke jednosupnice i dvosupnice, uglavnom helofiti. A.4.1.2.6. Močvara mjehurastog šaša (As. Caricetum vesicariae Chouard 1924) – Pripada svezi Magnocaricion elatae W. Koch 1926. Razmjerno česta zajednica močvarnog-mjehurastog šaša, koja uglavnom svagdje zauzima malene površine u sklopu nizinskog vegetacijskog pojasa. Razvija se i u prirodnim i u antropogenim depresijama i plitkim rubovima dubljih vodenih bazena. U
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
florističkom sastavu dominira Carex vesicaria, često mu se pridružuju Carex rostrata (as. "Caricetum rostrato-vesicariae"), Carex gracilis, Scutellaria galericulata, Equisetum fluviatile. A.4.1.2.8. Zajednica trstastog blješca (As. Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931) – Pripada svezi Magnocaricion elatae W. Koch 1926. Ta je močvarna zajednica uvrštena u vegetaciju visokih šaševa, iako je izgrađuje trava Typhoides arundinacea (= Phalaris a.). Razvija se na pjeskovitoj ili muljevitoj podlozi, a vezana je na površine koje su uslijed uzdizanja terena taloženjem finog materijala samo povremeno plavljene. U florističkom sastavu još se ističu Rorippa amphibia, Sium erectum, Mentha aquatica, Polygonum hydropiper. Proučavana je uz obale potoka Lomnice u Turopolju i odvodnog kanala "Sava-Odra". C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926) – Pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne livade Srednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa. D.1.1. Vrbici na sprudovima (Razred SALICETEA PURPUREAE M. Moor 1958, red SALICETALIA PURPUREAE M. Moor 1958) – Skup staništa i na njih vezanih biljnih zajednica listopadnih šikara koji se formira u gornjim i srednjim tokovima rijeka koje u Srednjoj Europi teku iz alpskog prostora. E.1.1. Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soó 1930) E.1.2. Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931) E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena (Sveze Alno-Ulmion Br.-Bl. et R. Tx. 1943 i Alnion glutinosae Malcuit 1929) – Poplavne šume srednjoeuropskih i sjevernopirinejskih vodenih tokova nižih položaja, na tlima koja su periodično plavljena tijekom godišnjeg visokog vodostaja rijeka, ali su inače dobro ocijeđena i prozračna u vrijeme niskog vodostaja. E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938) – Pripadaju redu ALNETALIA GLUTINOSAE Tx. 1937. Mješovite poplavne šume panonskog i submediteranskog dijela jugoistočne Europe s dominacijom vrsta Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Ulmus carpinifolia, Ulmus laevis, Alnus glutinosa, Acer campestre, Carpinus betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su razmjerno kratko vrijeme. E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993) – Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog) područja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume čine visinski prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma.
Staništa ugroženih i endemičnih vrsta Ugrožene vrste (regionalno izumrle, kritično ugrožene, ugrožene i rizične vrste) na području Općine Bilje obitavaju na staništima istaknutim u opisima ugroženih vrsta navedenim u poglavlju 2.1. STROGO ZAŠTIĆENE I UGROŽENE VRSTE, podpoglavlju Ugrožene i strogo zaštićene vrste na području Općine Bilje. Na području Općine Bilje nema hrvatskih endemičnih vrsta odnosno endemičnih vrsta za Republiku Hrvatsku.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
igrališta predstavlja i utrošak velike količine vode za potrebe navodnjavanja zelenih površina golf
igrališta.
Formiranje golf igrališta iziskuje značajne tehničko-građevinske zahvate u prirodni prostor, pri čemu
korištenje mehanizacije direktno utječe na vegetaciju i tlo, ponajprije uklanjanjem i/ili oštećivanjem
biljnog pokrova i mijenjanjem morfoloških karakteristika terena, a svakako treba istaknuti i stalnu
opasnost od incidenta odnosno zagađenja okoliša uslijed havarije radnih strojeva i/ili manipulacije
uljima, mazivima, pogonskim gorivom i drugim štetnim tvarima.
Sa stanovišta potrebe za vodom ali i drugih potencijalnih utjecaja (gnojiva, pesticidi, nestanak staništa
za biljke i životinje i dr.) trebaju se sagledavati i kumulativni utjecaji s drugim zahvatima na širem
području (npr. intenzivna poljoprivreda i sl.).
Članak 142.
U članku 272., stavku 1. briše se alineja 1.
Članak 143. U članku 274., stavku 1., alineji a) u odjeljku pod naslovom ''Graditeljski sklop'', dodaje se alineja 2., koja glasi: ''- Zlatna greda, pustara Zlatna greda, kraj Bilja.'' U odjeljku pod naslovom: ''Civilna građevina'' dodaje se novi stavak 2., koji glasi: ''- Vardarac, tršćara u Ulici Š-Petefija 18.'' U odjeljku, pod naslovom: ''Arheološki lokalitet'' alineje 1.-8. mijenjaju se i glase: ''- Bilje, ''Rimska cesta'', antičko arheološko nalazište, - Kopačevo, ''Mali Sakadaš'', prapovijesno i antičko arheološko nalazište, - Kopačevo, ''Čarda i dr.'', antičko arheološko nalazište, - Lug, ''Lug'', prapovijesno, antičko i srednjevjekovno arheološko nalazište, - Lug, ''Silađ-okrajak'', prapovijesno i antičko arheološko nalazište, - Lug, ''Utrina-Četelvelđ'', prapovijesno arheološko nalazište, - Vardarac, ''Kenderfeld'', prapovijesno i antičko arheološko nalazište, - Vardarac, ''Selefeldek'', prapovijesno i antičko arheološko nalazište.''
Članak 144. Naslov iznad članka 279., se mijenja i glasi: ''7. GOSPODARENJE OTPADOM''.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Članak 145. Članak 279., se mijenja i glasi: ''Planom gospodarenja otpadom Osječko-baranjske županije se na području Općine Bilje planira izgradnja reciklažnih otoka, reciklažnog dvorišta, reciklažnog dvorišta građevinskog otpada, postavljanje rashladnog kontejnera za otpad životinjskog porijekla.''
Članak 146. Članak 280., se mijenja i glasi: ''Reciklažni otoci se opremaju u skladu s planom gospodarenja otpadom. Reciklažni otoci se mogu graditi/postavljati unutar površina javne namjene ili na zasebnoj građevnoj čestici. Reciklažni otoci smješteni unutar uličnog profila ne smiju biti smješteni unutar polja preglednosti raskrižja.''
Članak 147. Članak 281., se mijenja i glasi: ''Mini reciklažno dvorište i reciklažno dvorište građevnog otpada smještaju se unutar građevinskih područja naselja gospodarske namjene i/ili izdvojenih građevinskih područja izvan naselja gospodarske namjene na zasebnoj građevnoj čestici, ograđena i opremljena potrebnim infrastrukturnim priključcima. Širina kolnika u uličnom profilu građevne čestice na kojoj se grade građevine iz prvog stavka mora udovoljiti prometu kamiona, odnosno omogućiti dvosmjerni promet i biti minimalne širine 5,0 m. Pristup do građevne čestice mora biti širine minimalno 3,5 m. Na građevnoj čestici nužno je osigurati potrebni manevarski prostor u svrhu postavljanja, pražnjenja i održavanja kontejnera za otpad. Minimalna širina građevne čestice je 6,0 m, a minimalna površina 500 m². Za gradnju građevina iz prvog stavka primjenjuju se uvjeti gradnje građevina PPUT djelatnosti. Na građevnoj čestici se mora osigurati kontrolirano prikupljanje oborinske vode te zbrinjavanje iste na lokalno prihvatljiv način.''
Članak 148. Članak 282., se mijenja i glasi: ''Rashladni kontejner za otpad životinjskog porijekla postavlja se unutar mini reciklažnog dvorišta ili na neku drugu odgovarajuću lokaciju, osim na površine javne namjene. U slučaju smještaja rashladnog kontejnera izvan reciklažnih dvorišta na ostalim površinama, nužno je osigurati mogućnost priključka na infrastrukturne sustave, te manipulativne površine za pristup vozila za postavljanje i pražnjenje rashladnih kontejnera. Unutar građevne čestice rashladni kontejner mora biti odmaknut od regulacijske linije minimalno 5,0 m, a od dvorišnih međa minimalno 3,0 m.''
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Članak 149. Članak 283., se mijenja i glasi: ''Unutar građevinskih područja naselja dozvoljena je gradnja građevina u sustavu gospodarenja otpadom prema uvjetima iz ovog Plana, osim građevina za trajno odlaganje otpada bilo koje vrste, kao i građevine za skladištenje otpada na vrijeme preko 6 mjeseci, prema posebnom propisu.''
Članak 150. Članak 284., se mijenja i glasi: ''Na lokacijama neuređenih (divljih) odlagališta planirana je sanaciju kojom se zemljište privodi namjeni prije onečišćenja ili namjeni utvrđenoj odredbama ove Odluke.''
Članak 151. Članak 289., se briše.
Članak 152. U članku 290., alineji c), podalineja 2. se briše.
Članak 153. Iza članka 300., dodaju se novi naslovi i tri nova članka 300a.-300.c koji glase: ''B) SMJERNICE ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA UŽIH PODRUČJA ČIJA SE IZRADA I
DONOŠENJE ODREĐUJU OVIM PLANOM
1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA''
Članak 300.a Sukladno Zakonu i potrebama prostornog uređenja Općine Bilje, PPUO Bilje utvrđuje se obveza izrade sljedećih prostornih planova: a) Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO):
Park prirode ''KOPAČKI RIT'' (izrađen) Granica obuhvata Plana je prikazana na kartografskom prikazu br. 3.B.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Granica obuhvata Plana je prikazana na kartografskom prikazu br. 3.B i 4.A. 2. Ugostiteljsko-turističke namjene ''STARA CINOTA'', Bilje. Granica obuhvata Plana je
prikazana na kartografskim prikazima br. 3.B i 4.A. 3. Golf igrališta. Granica obuhvata Plana prikazana na kartografskim prikazima 3.B i
4.N. 4. ''JUG'', Kopačevo. Granica obuhvata Plana je prikazana na kartografskim prikazima
br. 3.B i 4.B. 5. ''SJEVER'', Vardarac. Granica obuhvata Plana je prikazana na kartografskim
prikazima br. 3.B i 4.G. 6. Sportsko-rekreacijske namjene ''JUGOZAPAD'', Vardarac. Granica obuhvata Plana je
prikazana na kartografskim prikazima br. 3.B i 4.G.
Članak 300.b Način korištenja zemljišta i uvjeti gradnje za Park prirode ''Kopački rit'' i naselje Bilje se utvrđuju prema važećem PPPPO i UPU naselja Bilje.
Članak 300.c Za UPU-a iz članka 300.a, i 300.b, točke 2. i 6., propisuju se sljedeće smjernice: - u obuhvatu tih planova mogu se graditi: ugostiteljsko-turističke građevine, sportsko-
rekreacijske građevine, građevine mješovite namjene i građevine u njihovoj funkciji te pomoćne, prometne i infrastrukturne građevine.
- za navedene građevine su važeći uvjeti iz odredbi članka 96.-103., 118.-139., 197.-207., 224.-269. ove Odluke.
Za UPU-a iz članka 300.a i 300.b, točke 4. i 5. propisuju se sljedeće smjernice: - u obuhvatu tih planova mogu se graditi stambene građevine, građevine javnih i
društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti (poslovne i ugostiteljsko-turističke), sportsko-rekreacijske građevine, građevine mješovite namjene te pomoćne, prometne i infrastrukturne građevine.
- za navedene građevine su važeći uvjeti iz odredbi članka 24-74., 85.-103., 124.-129., 134.-142., 197-207., 224.-269., ove Odluke.
Članak 154. Naslov iznad članka 301., mijenja se i glasi: ''10.1. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA''
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Članak 157.
Naslov iznad članka 307., i naslov iza članka 309., te odredbe članka 307-310. se brišu. III. ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak 158.
Do sada važeći kartografski prikazi u cijelosti se stavljaju izvan snage, sukladno Odredbama ove Odluke.
Članak 159. Odredbe ove Odluke ne primjenjuju se na sve postupke za zahvate u prostoru na česticama koje su u obuhvatu ovog Plana, a koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog Plana. Isti postupci dovršit će se po odredbama Plana koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva.
Članak 160. Plan izrađen je u (6) šest primjeraka koji se imaju smatrati izvornikom od čega se 1 (jedan) nalazi u pismohrani Izrađivača Plana.
Uvid u Plan može se izvršiti na adresi Općina Bilje, K. Zvonimira 1b, Jedinstveni upravni odjel te na službenoj stranici Općine Bilje ( www.bilje.hr) .
Članak 161. Sukladno članku 113. stavak 3., Zakona o prostornom uređenju (‘’Narodne novine’’ broj 153/13), izvršiti će se objava pročišćenog teksta Odredbi za provedbu Prostornog plana i grafičkog dijela Prostornog plana, najkasnije u roku od 30. dana od stupanja na snagu ove Odluke.
Članak 162. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana po objavljivanju u "Službenom glasniku'' Općine Bilje.
KLASA: 350-04/16-01/1 UR. BROJ: 2100/02-01-16-1 Bilje,22.02.2016.g.
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA: Igor Ružička,mag.iur.v.r. **********************************************
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Ovlašćuje se načelnik da sukladno članku 7.
Sporazuma izvrši plaćanja, po podnesenim
zahtjevima Uprave za ceste Osječko-baranjske
županije, za uplatu dijela koji pripada Općini
Bilje.
IV.
Prijedlog Sporazuma prilaže se ovom
Zaključku i čini njegov sastavni dio.
V.
Ova Zaključak objavit će se „Službenom
glasniku“ Općine Bilje i stupa na snagu danom
objave.
Klasa: 340-03/15-01/1
Urbroj:2100/02-01-16-4
Bilje, 22. veljače 2016.g.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BILJE
PREDSJEDNIK
Igor Ružička, dipl. iur.v.r.
**************************************
OPĆINA BILJE, sa sjedištem u Bilju, na adresi Kralja Zvonimira 1b, OIB: 23962939458 (MB:2554933), koju zastupa načelnik, Željko Cickaj, iur. (u nastavku: Općina) i UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE sa sjedištem u Osijeku, na adresi Vijenac Ivana Meštrovića 14 e, OIB: 41141753016 (MB: -01281127), koju zastupa ravnatelj, Tihomir Glavaš, dipl. ing građ. (u nastavku: Uprava) sklopili su dana _______________2016. godine slijedeći
SPORAZUM O SUFINANCIRANJU PROJEKTA
REKONSTRUKCIJA PROMETNIH POVRŠINA
U CENTRU VARADRCA
Predmet Sporazuma
Članak 1. (1) Ovim Sporazumom se utvrđuju zajednički interesi na provođenju rekonstrukcije građevine infrastrukturne namjene, prometnog sustava cestovnog prometa - Projekta rekonstrukcije prometnih površina u centru Vardarca, kroz suinvestiranje Projekta, način osiguranja sredstava za njegovo provođenje, te način provođenja postupka javne nabave, kao i drugi odnosi između strana u Sporazumu. (2) Rekonstrukcije prometnih površina u centru Vardarca provodit će se u naselju Vardarac, na području Općine Bilje u 2016. godini u opsegu prema tehničkoj dokumentaciji - Glavnom građevinskom projektu REKONSTRUKCIJA PROMETNIH POVRŠINA U CENTRU VARDARCA, zajedničke oznake projekta: REN-9-16/2015, broj projekta: 9/2015, iz svibnja 2015.g. izrađen od strane Rencon-a d.o.o. iz Osijeka, I. Mažuranića 8, po glavnom projektantu Petru Marijanoviću, mag.ing.aedif., sukladno građevinskoj dozvoli Klasa: UP/I-361-03/15-01/30, Urbroj: 2158/1-01-13-01/03-15-7 od 29.09.2015. godine i osiguranim sredstvima. Glavni projekt broj: 9/2015 sastoji se od dvije Mape: MAPE I. – Građevinski projekt županijske ceste, autobusnih ugibališta i parkirališta uz županijsku cestu, i MAPE II. – Građevinski projekt lokalne i servisne ceste, parkirališta, pješačkih staza i oborinske odvodnje. Ciljevi
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
Članak 2. (1) Glavni ciljevi ovoga Sporazuma su:
- uspostava poslovne suradnje na unapređenju prometne sigurnosti i funkcionalnosti županijske i nerazvrstanih cesta u naselju Vardarac, kroz provođenje rekonstrukcije iz prethodnog članka, predmet koje su rekonstrukcija prometnih površina u Ulici Šandora Petefija i Ulici Košut Lajoša u centru Vardarca. Prometne površine koje su predmet rekonstrukcije u nadležnosti su dvaju investitora, i to: Uprave za ceste Osječko-baranjske županije (županijska cesta Ž-4042, autobusna ugibališta, parkirališna mjesta uz županijsku cestu) i predmet su MAPE I. te Općine Bilje (lokalna cesta u Ulici Košut Lajoša, servisna cesta, pješačke staze, parkirališta i oborinska odvodnja) i predmet su MAPE II.
- raspodjela prava i obveza na rekonstrukciji infrastrukture iz prethodnog stavka i to na način da su Općina i Uprava suinvestitori i nositelji investitorskih prava ukupnih radova rekonstrukcije sukladno izdanoj građevinskoj dozvoli i Glavnom projektu iz čl. 1. ovog Sporazuma, tako da će Uprava izvršavati investitorska prava, a Općina će osigurati sufinanciranje radova iz MAPE II., odnosno onih koji se odnose ili su u svezi sa rekonstrukcijom infrastrukture u nadležnosti Općine, s tim da će se nakon dovršetka, obnovljena infrastruktura nastaviti koristiti u postojećem režimu korištenja i upravljanja, odnosno županijskim cestama izgrađenim po ovom Sporazumu upravljat će Uprava, a nerazvrstanim cestama i javnim površinama Općina.
- realizacijom rekonstrukcije i puštanja
u uporabu županijske ceste Ž-4042 i nerazvrstane ceste u Ulici Košut Lajoša i servisne ceste, pješačkih staza, parkirališta, autobusnih ugibališta te oborinske odvodnje sa svrhom osiguranja stanovništvu usluge bolje, brže i sigurnije prometne povezanosti sa ostalom putnom mrežom naselja Vardarac i šire te sigurniji i brži protok ljudi i roba središtem Vardarca.
Utvrđenja
Članak 3.
(1) Strane iz ovog Sporazuma suglasno utvrđuju:
- da je Općina Bilje jedinica lokalne samouprave koja je, sukladno važećim zakonskim propisima, vlasnik nerazvrstanih cesta i da je nadležna za upravljanje i održavanje javnim površinama kao komunalnom infrastrukturom na području općine Bilje,
- da je Uprava za ceste Osječko-
baranjske županije pravna osoba koju je osnovala Osječko-baranjska županija za obavljanje djelatnosti kojima se osigurava upravljanje županijskim i lokalnim cestama na području Osječko-baranjske županije (u daljnjem tekstu: Županija).
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
(1) Sporazumne strane suglasno utvrđuju da su nositelji investitorskih prava Projekta - Uprava i Općina kao suinvestitori. (2) ) Sporazumne strane suglasno utvrđuju da će vođenje Projekta i izvršenje investitorskih ovlasti po ovom Sporazumu izvršiti Uprava. (3 Sporazumne strane će surađivati na načelu solidarnosti te udruživanja sredstava za ulaganja u Projekt iz članka 1. ovog Sporazuma. Financiranje
Članak 5. (1) Sredstva (sa uključenim PDV-om) potrebna za izvođenje radova, vršenje stručnog nadzora i ostalih stručnih poslova na rekonstrukciji prometnih površina u centru Vardarca osiguravaju se kako slijedi:
- Uprava osigurava za financiranje troškova radova iz MAPE I. ( županijska cesta Ž- 4042, autobusna ugibališta, parkirališna mjesta uz županijsku cestu ) iznos od:
1.260.000,00 kuna
(slovima: milijundvjestošezdesettisućakuna)
- Općina osigurava za financiranje troškova radova iz MAPE II. ( nerazvrstana (lokalna) cesta u Ulici Košut Lajoša, servisna cesta, pješačke staze, parkirališta i oborinska odvodnja) iznos od:
1.800.000,00 kuna
(slovima: milijunosamstotisućakuna)
(2) Točan iznos sufinanciranja svake sporazumne strane utvrdit će se posebnim ugovorom, nakon provedenog postupka javne nabave, razmjerno izvršenju ugovora za nabavu proisteklih iz ovog Sporazuma. (3) Na dan sklapanja ovog Sporazuma Općina upravlja te će i nadalje nastaviti upravljati nerazvrstanim cestama i javnim površinama, a Uprava, županijskim i lokalnim cestama na području zahvaćenom Projektom. Provođenje postupka javne nabave radova
Članak 6.
(1) Sporazumne strane su suglasne da Uprava kao Naručitelj, u suradnji s Općinom, provede postupke javne nabave radova/roba/usluga za potrebe provođenja Projekta iz članka 1. ovog Sporazuma. (2) Radna skupina ovlaštenih predstavnika Naručitelja za pripremu i provođenje postupka javne nabave radova osnovat će se u slijedećem sastavu:
- 2 predstavnika Uprave,
- 1 predstavnik Općine. Način plaćanja
Članak 7.
(1) Sporazumne strane su suglasne da će se plaćanje izvršiti samo za izvršene radove i usluge iz članka 1, stavka 2. ovog Sporazuma i to samo ako su uredno
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
dostavljeni računi, odnosno privremene i okončana situacija. (2) Uredno dostavljeni računi, odnosno privremene i okončana situacija su oni uz koje su priložene specifikacija izvršenih radova, usluga i ugrađene opreme, te koji su ovjereni od strane nadzornog inženjera i ovlaštene osobe Uprave za ceste. Ovjerom se potvrđuju izvedeni radovi i usluge, odnosno isporuka opreme.
(3) Svi računi/situacije u svezi radova, roba i usluga na realizaciji Projekta iz članka 1. ovog Sporazuma ispostavljat će se Upravi koja će podnijeti zahtjev Općini za plaćanje dijela računa/situacije, sve sukladno posebnom ugovoru. Poslovanje te odnosi do dovršenja rekonstrukcije i puštanja u uporabu
Članak 8.
(1) Potpisom ovog Sporazuma Općina izričito ovlašćuje Upravu kao naručitelja, na sklapanje ugovora, ishođenje odobrenja, dozvola i drugih pravnih akata te na preuzimanje obveza po istima u svezi s ostvarenjem Projekta iz članka 1. ovog Sporazuma. Tehnički pregled i uporaba
Članak 9.
(1) Općina Bilje, potpisom ovog Sporazuma izričito ovlašćuje Upravu kao naručitelja, da ishodi sve potrebite dozvole, suglasnosti, odobrenja i sl. za dovršetak rekonstrukcije i uporabu predmetnih objekata.
(2) Uprava, Općina, stručni nadzor i izvođač radova će nakon završenih radova zapisnički izvršiti primopredaju rekonstruiranih objekata na način da će Općina Bilje preuzeti na upravljanje, korištenje i održavanje nerazvrstane ceste i javne površine, a Uprava će preuzeti na upravljanje, korištenje i održavanje županijsku cestu iz Projekta. Povrede Sporazuma
Članak 10.
(1) Sporazumne strane se obvezuju donijeti sve potrebne odluke na način da se utanačenja provedu u cijelosti kako je određeno ovim Sporazumom i u skladu sa važećim zakonskim propisima. (2) Sporazumna strana koja povrijedi bilo koju obvezu iz ovog Sporazuma dužna je naknaditi svu time prouzročenu štetu, drugoj sporazumnoj strani. (3) Sporazumne strane se obvezuju da će eventualne sporove koji mogu proizaći iz ovog Sporazuma sporazumno riješiti. (4) Nakon provedenog postupka dogovaranja, u slučaju nemogućnosti postizanja sporazumnog rješenja, za sve sporove iz ovog Sporazuma, ugovara se nadležnost stvarno nadležnog suda u Osijeku.
Završna utanačenja
Članak 11.
(1) Kasnije izmjene i dopune ovog Sporazuma valjane su samo ako su sklopljene pisanim putem, neovisno o tome radi li se o bitnim ili sporednim pitanjima. Usmene pogodbe o bilo kojem pitanju nemaju učinka.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
(2) Na odnose između sporazumnih strana u svemu ostalom što nije regulirano odredbama ovog Sporazuma primjenjivat će se odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima.
(3) Ovaj Sporazum je sastavljen je u 4 izvorna primjerka, od kojih svaka strana zadržava po 2 primjerka. (4) Ovaj Sporazum stupa na snagu danom potpisa od strane ovlaštenih predstavnika obje strane. U znak prihvata, ovlašteni predstavnici strana u Sporazumu, isti niže potpisuju. Uprava za ceste Osječko-baranjske županije RAVNATELJ
___________________________________ Tihomir Glavaš, dipl.ing.građ. Općina Bilje NAČELNIK
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
- te se priječi unos i širenje karantenskih bolesti kao što su kuga i hemoragijske groznice.
Na području Općine najčešći glodavci
od interesa za smanjivanje njihovog broja na
biološki minimum radi zaštite zdravlja
pučanstva jesu:
- smeđi štakor (Rattus norvegicus)
- crni štakor (Rattus rattus)
- kućni miš (Mus musculus)
Mjere deratizacije uključuju praćenje
uvjeta za razvitak glodavaca, bilježenje pojave
štakora, izlaganje meka zatrovanih
antikoagulantnim rodenticima, trajno praćenje
stupnja infestacije, te trajno poduzimanje svih
ostalih mjera koje dovode do smanjenja broja
glodavaca.
Deratizacija se provodi sustavno i
preventivno na cijelom području Općine Bilje,
dva puta godišnje: u proljeće i u jesen.
Zatrovani mamci moraju se izlagati po
pravilima struke na siguran način na skrovita i
zaštićena mjesta na način da su dostupni
štakorima, a zaštićeni od neciljanih vrsta. Meke
se moraju izlagati što bliže ili u aktivne rupe
štakora, uz putove kretanja ili uz mjesta njihova
zadržavanja.
U slučajevima visokog stupnja
infestacije, neovisno o tipu objekata, treba
udvostručiti predviđenu količinu zatrovanih
mamaca.
• stambeni objekti i okućnice:
- meke s antikoagulantom II. generacije 1 meka
(20-50g) na 20m2 tlocrtne površine (cca 500g
po objektu na 10 mjesta)
• objekti za proizvodnju, preradu,
skladištenje ili prodaju namirnica
U navedenim objektima zatrovane meke
moraju se u zatvorenom prostoru izlagati u
označenim kutijama, u skladu s preporukama
proizvođača. Pripadajući okoliš objekata
obrađuje se na isti način kao okućnice i
gospodarski objekti, izlaganjem meka na
skrovita mjesta pristupačna štakorima, što bliže
njihovim rupama ili putovima kretanja.
- meke s antikoagulantom II. generacije u
objektu: 1 meka (20-50g) na 20m2 tlocrtne
površine (cca 500g po objektu na 10 mjesta),
oko objekta: 1 meka (20-50g) na 10m2 tlocrtne
površine (cca 1000g po objektu na 20 mjesta)
• objekti javne namjene (bolnice, škole, vrtići
i ostalo)
U ovim objektima moraju se u
zatvorenom prostoru izlagati u označenim
kutijama, u skladu s preporukama proizvođača.
Pripadajući okoliš objekata obrađuje se na isti
način kao okućnice i gospodarski objekti,
izlaganjem meka na skrovita mjesta pristupačna
štakorima, što bliže njihovim rupama ili
putovima kretanja, a zaštićeni od neciljanih
vrsta.
- meke s antikoagulantom II. generacije u
objektu: 1 meka (20-50g) na 20m2 tlocrtne
površine (cca 500g po objektu na 10 mjesta),
oko objekta: 1 meka (20-50g) na 10m2 tlocrtne
površine (cca 1000g po objektu na 20 mjesta)
• otvorene javne površine
Deratizacija otvorenih javnih površina provodi se izlaganjem meka samo u aktivne rupe ili na zaštićena mjesta na način da su meke nedostupne neovlaštenim osobama, djeci i neciljanoj vrsti.
• kanalizacija Kod izlaganja meka u sustav kanalizacije poželjno je osigurati prisutnost djelatnika lokalne i komunalne službe. Deratizacija kanalizacije provodi se izlaganjem vodootpornih formulacija meka vezanih žicom u revizijska okna ili u suhe dijelove kanalizacije. Poklopac svakog revizijskog okna u koji je postavljena meka mora se obilježiti bojom.
Izdaje: Općina Bilje. Za izdavača : Željko Cickaj, iur. načelnik Općine Bilje
Grafička priprema i tekst: Jedinstveni upravni odjel Općine Bilje
- meke s antikoagulantom II. generacije, 1 meka (100-200g) na 200 metara dužnih kanalizacije, ili svako 2 ili 3 u revizijsko okno, ili 1000 g meke na 500 dužnih metara kanalizacije raspoređenih na 10 mjesta.
• deponije krutog i organskog otpada (organizirane i divlje)
U provođenju deratizacije deponije posebno divljih, mora biti prisutan nadležni sanitarni inspektor ili komunalni redar. Ukoliko se radi o deponijima većih površina, zatrovane mamce treba izlagati u prstenu širine 5-10 m oko deponije, a meke se izlažu svakih 5-10 metara. - meke s antikoagulantom II. generacije 1 meka (20-50g) na 10m2 tlocrtne površine (cca 500g na 100 m2 na 10 mjesta) - antikoagulantna prašiva I. i II. generacije. Ukoliko su deponije ograđene i pod nadzorom, u deratizaciji se mogu koristiti i antikoagulantna prašila za prosipanje aktivnih rupa i putova kretanja štakora.