-
SP, br. 1., 39.-70. Zagreb, 2009.
39
UDK: 355.432.1(497.5-3 Slavonija)1995(093.2) Izvorni znanstveni
lanak
Primljeno: 18. 12. 2007.Prihvaeno: 4. 5. 2009
Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike Srpske
Krajine
IVAN BRIGOVIHrvatski memorijalno-dokumentacijski centar
Domovinskog rata, Zagreb, Re-publika Hrvatska
U radu autor, uglavnom na temelju izvorne arhivske grae
pobunjenih Srba iz Hrvat-ske, prikazuje dogaaje na okupiranom
podruju zapadne Slavonije od sklapanja spo-razuma, kojim je 2.
prosinca 1994. dogovoreno otvaranje autoceste Zagreb-Lipovac, do
oslobaanja i uspostave legitimne hrvatske vlasti poetkom svibnja
1995. godine. Osim sukoba i dogaaja koji su mu prethodili i
uzrokovali ga, u tekstu se prikazuju prilike meu pobunjenim Srbima
prije, tijekom i nakon borbi, kao i njihovi odnosi sa Save-znom
Republikom Jugoslavijom i Republikom Srpskom. Analizom njihovih
meusob-nih odnosa prikazano je stanje na dijelu okupiranog podruja
Republike Hrvatske, te uzroci srpskog sloma i tekoga vojnog
poraza.
Kljune rijei: zapadna Slavonija, pobunjeni Srbi, operacija
Bljesak
Uvod
Srpska pobuna u sjevernoj Dalmaciji tijekom 1990. godine nije se
proirila na zapadnu Slavoniju, iako je povremeno bilo poveanja
napetosti i pogoranja sigurnosnog stanja. Do zaotravanja situacije
dolazi 1. oujka 1991. kada su u Pakracu policajci srpske
nacionalnosti i lokalni srpski ekstremisti razoruali policajce
Hrvate i preuzeli nadzor nad policijskom postajom i gradom s
na-mjerom da nasilno provedu odluke srpskih vijenika Skuptine opine
Pakrac od 22. veljae 1991. o pristupanju opine Pakrac Srpskoj
Autonomnoj Oblasti (SAO) Krajini i ulasku tamonje policijske
postaje u sastav Sekretarijata unu-tranjih poslova (SUP-a) Krajine.
Pobuna je uguena intervencijom jedinica za posebne namjene MUP-a
Republike Hrvatske (RH) 2. oujka 1991., kada dola-zi i do prvoga
oruanog sukoba izmeu hrvatskih redarstvenika i pobunjenih Srba.
Sukob je zaustavila JNA postavljanjem tampon-zone izmeu hrvatskih
policajaca i srpskih pobunjenika, koji time dobivaju status
ravnopravnih stra-na u sukobu. Predsjednik Predsjednitva SFRJ
Borisav Jovi i vojni vrh eljeli su dogaaje u Pakracu iskoristiti za
uvoenje izvanrednog stanja, ali u tome nisu uspjeli. Lokalne
napetosti postupno se pretvaraju u dobro osmiljenu i organiziranu
srpsku pobunu, koja se iri na cjelokupni prostor zapadne Slavo-
-
40
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.- 70. (2009)
nije. Donijevi, 12. kolovoza 1991., odluku o osnutku SAO Zapadne
Slavonije, posebne autonomne jedinice, pobunjeni zapadnoslavonski
Srbi pokazali su svoje prave namjere, koje potvruju 16. kolovoza
1991. napadom na hrvatske snage na podruju Okuana.1 Poevi na
podruju Okuana, sukobi su se brzo proirili i zahvatili cjelokupno
podruje zapadne Slavonije. Pobunjeni su Srbi, uz potporu 5. korpusa
JNA, ije je sjedite bilo u Banjoj Luci, krenuli u opi napad s
ciljem presijecanja RH na liniji
Novska-Lipik-Pakrac-Daruvar-Viro-vitica. Potpomognuti tehnikom JNA
i srpskim rezervistima iz Srbije i BiH, pobunjeni Srbi su zauzeli
znaajan dio zapadne Slavonije, ali su, unato po-etnim uspjesima,
zaustavljeni u estokim sukobima za Novsku, Lipik, Pakrac, Grubino
Polje, Daruvar i Novu Gradiku. Hrvatske snage uporno su branile
teritorij, a zatim su se poele pripremati za napadna djelovanja, u
kojima je, krajem 1991., osloboeno oko 2.275 km teritorija zapadne
Slavonije.2 Pritom je, 6. prosinca 1991., osloboen i Lipik, kao
prvi grad u RH koji je u Domo-vinskom ratu osloboen nakon to su ga
JNA i srpske paravojne postrojbe okupirale. Stupanjem na snagu
Sarajevskog primirja, 3. sijenja 1992., sukobi su zaustavljeni, ime
je oko 600 km teritorija zapadne Slavonije ostalo pod srpskom
okupacijom, pod kojom e biti sve do poetka svibnja 1995.
godine.
Na okupiranom podruju zapadne Slavonije ivjelo je u vrlo tekim
uvjeti-ma izmeu 23.000 i 29.000 stanovnika, o emu svjedoi i podatak
da, do 1994. godine, veliki broj sela oko Pakraca nije imao struje,
izgraenu infrastrukturu, kao ni druge osnovne uvjete za ivot.3
Tekoj gospodarskoj situaciji na tom po-druju, kao i na cjelokupnom
prostoru RH koji se nalazio pod srpskom okupa-cijom, pridonijeli su
i veliki izdaci pobunjenih Srba za vojsku i obranu. Iako su ulagali
znatna sredstva u vojsku, smatrajui da e orujem moi ouvati svoju
paradravu, poloaj pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji, zbog
nepovoljnoga geografsko-stratekog poloaja, okruenosti slobodnim
dijelovima RH i po-stojanja samo jedne kopnene veze, mosta preko
rijeke Save kraj Stare Gradi-ke, s podrujem Bosne i Hercegovine pod
srpskom kontrolom, bio je krajnje nepovoljan. I strani strunjaci u
diplomatskim i vojnim krugovima vidjeli su okupirano podruje
zapadne Slavonije sastavnim dijelom Republike Srpske Krajine (RSK)
samo u sluaju mirnog raspleta krize na podruju bive SFRJ ili, to je
smatrano puno teim, a kasnije e se zbog meusobnih nesuglasica i
su-
1 O ratnim dogaajima na podruju zapadne Slavonije tijekom 1991.
godine opirnije vidje-ti u: Ivica DEBI-Ante DELI, Otkos, Bjelovar,
1999., Davor MARIJAN, Graniari (Prilog za ratni put 108. brigade
Zbora narodne garde Republike Hrvatske), Slavonski Brod, 2006.,
Franjo SAMARDI, Novogradike ratne godine 1990.-1991., Nova Gradika,
1994., Rudi STIPI, Napokon smo krenuli, Zagreb, 1996.
2 Opirnije vidjeti u: Ivica DEBI-Ante DELI, Otkos, Bjelovar,
1999., Rudi STIPI, Napo-kon smo krenuli, Zagreb, 1996. i Poeci
suvremene hrvatske drave (kronologija procesa osamosta-ljenja
Republike Hrvatske: od Memoranduma SANU 1986. do proglaenja
neovisnosti 8. listopada 1991.), Zagreb, 2007., 126.-147.
3 Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata
(dalje: HMDCDR), Izvorna civilna, vojna i policijska dokumentacija
tzv. RSK (dalje: Dokumentacija tzv. RSK), ku-tija (dalje: kut.)
291., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z
Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj:
1-43/95, Knin, 11. VII. 1995.
-
41
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.-70 (2009)
koba, pokazati i nemoguim, pravovremenim upuivanjem pojaanja iz
svih srpskih zemalja.4 S druge strane, za RH je okupirano podruje
zapadne Slavo-nije imalo veliki prometno-strateki znaaj pa su
predstavnici hrvatskih vlasti, ne odriui se pritom legitimnog prava
na vojno oslobaanje, pokuavali nai politiko rjeenje i sklopiti
sporazum s pobunjenim Srbima.
Situacija na okupiranom podruju zapadne Slavonije nakon
otvaranja autoceste
Srpska oblast Zapadna Slavonija, prema svojem statutu, koji je
proglaen 18. travnja 1992. u Okuanima, inila je teritorijalnu
jedinicu u RSK te je imala svoja tijela uprave: Narodnu skuptinu,
Oblasno vijee i oblasna tijela uprave.5 Sastojala se od opine
Okuani, nove opine od srpskog povijesnog i etnikog prostora Novske
i Nove Gradike, i opine Pakrac, iji se dio teritorija nalazio pod
hrvatskom vlau.6 Postojale su i srpske opine Grubino Polje, Daruvar
i Podravska Slatina, koje su se u potpunosti nalazile pod hrvatskom
vlau. Za-dau obrane okupiranog teritorija zapadne Slavonije imao je
Zonski tab Teri-torijalne obrane (TO) Zapadna Slavonija, odnosno
kasnije 18. korpus Srpske vojske Krajine (SVK), formiran nakon
organizacijsko-formacijskih promjena u vojsci pobunjenih Srba
tijekom listopada i studenog 1992. godine.7
Nakon mnogobrojnih pokuaja i neuspjelih pregovora hrvatske
vlasti uspjele su, uz posredovanje meunarodne zajednice, 2.
prosinca 1994. sklopiti sporazum s pobunjenim Srbima kojim je,
izmeu ostalog, dogovoreno i otva-ranje autoceste okupiranim
podrujem zapadne Slavonije. S tim u vezi, Vlada pobunjenih Srba na
27. sjednici, odranoj 16. prosinca 1994., donosi odluku o
formiranju taba za sprovoenje Sporazuma o otvaranju Autoputa, koji
je, imajui sjedite u Okuanima, trebao rijeiti sve probleme radi to
breg puta-
4 Isto.5 Slubeni glasnik RSK (Knin), br. 14, 25. avgust 1992.,
862.-874.6 Isto. Slubeni glasnik RSK (Knin), br. 3, 23. mart 1992.,
25.-27. Opine u Srpskoj oblasti Za-
padna Slavonija imale su, kao i na cjelokupnom teritoriju RSK,
Skuptinu opine i Izvrni savjet opine, podreene Oblasnom vijeu te
oblasti. Oblasno vijee Srpske oblasti Zapadna Slavonija bilo je
podreeno Vladi RSK u Kninu.
7 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18.
korpusa, DT broj 01/2-4, 15. III. 1993., Preformiranje TO i PJM u
SV RSK, Milislav SEKULI, Knin je pao u Beogradu, Bad Vilbel, 2001.,
35.-38. Tijekom listopada i studenog 1992. donosi se odluka o
reorganizaciji Te-ritorijalne obrane (TO) RSK, koja je preimenovana
u Srpsku vojsku RSK, kasnije Srpsku vojsku Krajine (SVK). U skladu
s tim zonski tabovi TO (ZnTO) preimenovani su u korpuse SVK, pa je
tako Zonski tab TO Zapadna Slavonija sa sjeditem u Okuanima
preformiran i preimeno-van u Komandu 18. korpusa. Preformirane su i
podinjene jedinice (51. i 98. odred TO u 51. i 98. pjeadijsku
brigadu, 59. i 63. odred TO u 59. i 63. odred, 91. PoB TO u 91.
PoB), formiran je bataljun za intervenciju, rasformirana je 85.
brigada Posebnih jedinica milicije Okuani te opinski tabovi TO
Okuani, Pakrac, Daruvar i Podravska Slatina, iji pripadnici ulaze u
sastav 18. korpusa SVK. U sastavu korpusa jo su bile 54. pjeadijska
brigada, formirana 23. sijenja 1993. godine, 18. MAP, MPOAD, LAD
PVO i Taktika grupa 1.
-
42
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.- 70. (2009)
nja ceste u promet, uz utvrivanje reima putovanja istom.8 Kao
meunarodna prometnica, autocesta je putena u promet 21. prosinca
1994. godine. U poet-ku je bila otvorena za promet od 6 do 18 sati,
a cjelodnevna upotreba trebala je zapoeti od 6. sijenja 1995.
godine.9
Otvaranjem ceste dolazi do postupne normalizacije odnosa izmeu
RH i pobunjenih Srba na podruju zapadne Slavonije, koji, pritisnuti
tekim uvjeti-ma ivota i opom nestaicom na okupiranom podruju, ali i
eljom da vide lanove svojih obitelji, poinju masovno dolaziti na
slobodni hrvatski teritorij. Osim nabavke potrebnih stvari,
mnogobrojni su Srbi od hrvatskih vlasti zatraili i domovnice, koje
su bez problema dobivali.10 Mnogi se, vidjevi u tome priliku za
veliku zaradu, ukljuuju i u krijumarenje gorivom, koje su
nabavljali na slo-bodnom teritoriju RH. Kako bi sprijeila verc, u
koji su bili ukljueni i visoki vojni dunosnici, Vlada RSK 21.
sijenja 1995. donosi uredbu kojom odreuje tko i pod kojim uvjetima
moe izai na autocestu, zaduivi pritom pripadnike SUP-a Okuani za
njezinu kontrolu. No kako su i oni, uz potporu ili aktivno
su-djelovanje najviih predstavnika vlasti pobunjenih Srba, a neki
srpski zapovjed-nici dre i uz hrvatski poticaj, sudjelovali u
krijumarenju na vie od 13 ilegalnih izlaza na autocestu,
krijumarenje se jednostavno nije moglo zaustaviti. Zbog
sudjelovanja pripadnika SUP-a Okuani u vercu, komanda 18. korpusa
SVK povjerila je nadzor nad autocestom pripadnicima 54. pjeadijske
brigade, ija je zona odgovornosti, otvaranjem ceste, presjeena
popola.11 Time je naruen srpski sustav obrane, a prema srpskim
dokumentima stanje je dodatno oteavalo curenje sigurnosnih
informacija hrvatskim vlastima koje su se za dobivanje va-nih
obavjetajnih podataka koristile i tekim uvjetima ivota pobunjenih
Srba.12 Sve je to negativno utjecalo na raspoloenje i moral
pobunjenih Srba, a uzroke
8 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, tab za
otvaranje autoputa, Infor-macija o reimu putovanja Autoputem
Zagreb-Lipovac, br. 01-21-1/95, Okuani, 4. I. 1995. U tab ulaze
predstavnici Ministarstva obrane na elu s ministrom, pukovnikom
Radom Tanjgom, predstavnici MUP-a na elu s vriteljem dunosti
ministra Nebojom Pavkoviem i predstavnici Ministarstva za saobraaj
i veze na elu sa ministrom, dipl. ing. Milanom Paenom.
9 Isto. HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, Dravna
komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o
uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII.
1995.
10 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., general-ppuk.
Milan eleketi, Pad Zapad-ne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995. , Borbe
za Z Slavoniju, maj 1995., Rad G SVK.
11 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. SVK Milan
Jeki, Izvetaj o padu Za-padne Slavonije, Knin, 9. VI. 1995., ppuk.
Stevo Babac, Pismena izjava (Komisiji G SVK), Nova Topola, 10. VI.
1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z
Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj:
1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu,
98-104. Dok Milislav Sekuli, koji kao najveeg vercera gorivom u
za-padnoj Slavoniji spominje Zorana Mievia i njegovu grupu, navodi
kako se vercalo uz preutnu suglasnost komandanta Glavnog taba SVK
(generala eleketia, op. a.), pukovnik Milan Jeki izravno navodi
generala Milana eleketia, komandanta 18. korpusa SVK, pukovnika
Lazu Babi-a, te rezervnog potpukovnika Borivoja Pavlovia-Paju kao
gazde ratnih profitera i vercera.
12 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. Lazo Babi,
Odgovor na pitanja, Knin, 7. VI. 1995., ppuk. Stevo Babac, Pismena
izjava (Komisiji G SVK), Nova Topola, 10. VI. 1995., Naelnik
ininjerije 18. K, major Predrag Luki, Izvjetaj o situaciji oko b/d
vezanih za pad Zapad-ne Slavonije, 10. VI. 1995., kap. I. klase
Tihomir Zori, Izvetaj u vezi pada Z Slavonije, s. Troelji, 14. VI.
1995., kap. I. klase Mladen etki, Pismena izjava (komisiji G SVK),
16. VI. 1995.
-
43
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.-70 (2009)
toga mnogi njihovi dunosnici vidjeli su upravo u otvaranju
autoceste, to je za njih, ponajprije zbog sigurnosnih razloga, bila
kobna pogreka. Najglasniji meu njima bio je komandant Glavnog taba
SVK, general Milan eleketi, smatrajui to fatalnim za sudbinu
zapadne Slavonije.13
Porast napetosti i pripreme za sukob
Prema srpskim dokumentima, do porasta napetosti na podruju
zapadne Slavonije dolazi 24. travnja 1995., kada je, odlukom
predsjednika pobunjenih Srba Milana Martia, u 6 sati ujutro
autocesta zatvorena na 24 sata. Iako su hrvatske vlasti najavile
kako e, ako cesta ne bude otvorena ujutro 25. trav-nja 1995.,
hrvatska policija osigurati promet, tijekom njezina zatvaranja nije
bilo nikakvih napetosti, a cjelokupnu situaciju pratili su
pripadnici UNCRO-a i snimateljska ekipa novinara sa podruja
Republike Hrvatske. Sljedeeg dana u 6 sati ujutro autocesta je
ponovno otvorena, pa se situacija smiruje. Zatvaranjem ceste na 24
sata pobunjeni su Srbi eljeli istaknuti svoje neza-dovoljstvo
ponaanjem pripadnika UNCRO-a, koji su kontrolirajui promet, tijekom
travnja 1995. zaustavili dosta kamiona s robom i cisterni s gorivom
namijenjenih srpskoj strani.14
Kako bi dodatno podignuli moral stanovnitvu i vojsci, u zapadnoj
su Sla-voniji od 25. do 27. travnja 1995. boravili Milan Marti i
general eleketi koji su u svojim govorima naglaavali spremnost da
brane to podruje, pa ak i vrate dio okupiranog teritorija.
Zanimljivo, za taj je njihov posjet Glavni tab saznao iz novina i
preko televizije, to nam dovoljno govori o njihovim meusobnim
odnosima. Podizanju morala narodu zapadne Slavonije eljela je
pridonijeti i Skuptina RSK, koja je tih dana zasjedala u
Okuanima.15
Do potpunog zaotravanja situacije na podruju zapadne Slavonije
dolazi 28. travnja 1995., kada je na benzinskoj postaji kraj motela
Slaven, na terito-
13 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Stanje u Srpskoj
vojsci Krajine posle agre-sije na teritoriju Zapadne Slavonije
(Informacija), Knin, 11. V. 1995., puk. Lazo Babi, Odgovor na
pitanja, Knin, 7. VI. 1995., ppuk. Stevo Babac, Pismena izjava
(Komisiji G SVK), Nova To-pola, 10. VI. 1995., kap. I. klase Mladen
etki, Pismena izjava (komisiji G SVK), 16. VI. 1995., general-ppuk.
Milan eleketi, Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995.
14 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 98. PBR,
Organ bezbednosti, Slubena zabiljeka, str. pov. br.: 25/95., Raji,
25. IV. 1995., RSK, Dravna komisija za utvr-ivanje uzroka i naina
pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije,
broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., Nikica BARI, Srpska pobuna u
Hrvatskoj 1990.-1995., Zagreb, 2005., 490.-491. Rezolucijom 981
Vijea sigurnosti UN-a od 31. oujka 1995. naziv UNPRO-FOR (United
Nations Protection Forces, Zatitne snage Ujedinjenih naroda)
promijenjen je u UNCRO (United Nations Confidence Restoration
Operation in Croatia, Operacija UN-a za po-vratak povjerenja u
Hrvatskoj), to pobunjeni Srbi, nezadovoljni novim nazivom u kojem
se spominje Hrvatska (Croatia), nisu prihvatili, te su u svojoj
dokumentaciji i dalje koristili naziv UNPROFOR.
15 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, Dravna
komisija za utvrivanje uzro-ka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o
uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95,Knin, 11. VII.
1995., Borbe za Zapadnu Slavoniju, maj 1995., Rad G SVK.
-
44
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.- 70. (2009)
riju pod hrvatskom vlau, ubijen Tihomir Blagojevi. Njega je, jer
mu je ubio brata, ubio jedan Hrvat iz njegova sela Smrtia kraj Nove
Gradike. Nakon toga su pobunjeni Srbi, predvoeni bratom ubijenog
Blagojevia, na dijelu autoce-ste koji je bio pod srpskim nadzorom,
poeli pucati na automobile koji su tuda prolazili, ubivi pritom
nekoliko hrvatskih civila, te zarobivi njih petero koje su, radi
njihove bezbednosti, zadrali tijekom noi. Strahujui da bi hrvatske
vlasti to mogle iskoristiti kao povod za napad, pobunjeni su Srbi
zarobljene civile brzo oslobodili, pokazujui pritom veliku
susretljivost.16 Cesta je nakon toga zatvorena, a sukob veih
razmjera izbjegnut je posredovanjem UNCRO-a, koji je zahtijevao
ponovno otvaranje autoceste ujutro 29. travnja 1995. to se, zbog
protivljenja komandanta 18. korpusa SVK, pukovnika Laze Babia, i
se-kretara SUP-a Okuani Dragana Veselinovia, koji su vjerojatno
slijedili upute iz Knina, nije dogodilo.17 Pobunjeni Srbi ipak su
pristali na otvaranje autoceste u 6 sati ujutro 1. svibnja 1995.
godine. I kada je, poto je policija u Okuanima dobila usmeno
nareenje od rukovodstva MUP-a da ukloni barikade i pripre-mi cestu
za otvaranje, izgledalo da e se situacija smiriti, pukovnik Lazo
Babi, govorei kako ima drukiju naredbu, oko 20 sati 30. travnja
1995. obavjetava sekretara SUP-a Okuani i javnost kako cesta ipak
nee biti otvorena.18
O toj su odluci, koja je izravno posluila RH kao povod za
pokretanje ope-racije Bljesak, njenoj opravdanosti, o tome tko je
bio za, a tko protiv nje, po-bunjeni Srbi puno raspravljali nakon
pretrpljenog poraza. Prema srpskim do-kumentima, odluku o
neotvaranju autoceste donosi Milan Marti u dogovoru s generalom
eleketiem, te uz potporu Glavnog taba koji je, zbog prisutnosti
jakih snaga HV-a, smatrao da e otvaranjem ceste iste doi u jo
povoljniji operativno-taktiki poloaj. Pritom pukovnik SVK Branko
Zebi istie da je njihovu odluku proveo komandant 18. korpusa SVK,
pukovnik Lazo Babi, kojega i general Duan Lonar, podravi njegovu
odluku, istie kao odgovor-nu osobu koja je, zbog napete situacije,
donijela odluku o sprjeavanju prome-ta autocestom. Takve tvrdnje
pukovnik Lazo Babi otro negira te istie kako do hrvatske agresije
ne bi ni dolo da je otvorena autocesta, za to se i sam zalagao,
optuujui pritom Glavni tab da je jedini mogao narediti otvaranje
ceste, ali to nije uinio.19 Za otvaranje autoceste, podravajui
ujedno i pre-
16 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18.
korpusa, Spisak lica za raz-menu, int. br. 1-69, 29. IV. 1995.
Zarobljeni su Adam (Nikole) Grgi (roen 1941., iz Zagreba), Ana
(Antuna) Grgi (roena 1939., iz Zagreba), Boidar (Nikole) Pavlica
(roen 1938., iz Sla-vonskog Broda), Vinko (Marijana) Lackovi (roen
1961., iz Slavonskog Broda) i Ivan pehar (roen 1952., iz Staroga
Petrovog Sela).
17 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, MUP, Resor
dravne bezbednosti, Izvetaj Resora dravne bezbednosti o saznanjima
vezanim za uzroke pada Zapadne Slavonije, broj: 08/2-0-1235/95,
Knin, 9. VI. 1995.
18 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, Dravna
komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Zapadne Slavonije, broj:
5-41/95, Knin, 4. VII. 1995.
19 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. Branko Zebi,
Izvetaj, Troelji, 27. V. 1995., RSK, G SVK, Utvrivanje uzroka i
naina pada Z Slavonije, pov. br. 3-393, 6. VII. 1995., RSK, Dravna
komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o
uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII.
1995.
-
45
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.-70 (2009)
govore s hrvatskim vlastima, zalagali su se ministar obrane,
pukovnik Rade Tanjga i premijer Borislav Mikeli, koji i optuuje
ratoborne Srbe (Martia i eleketia) za zatvaranje ceste, ime je RH
dan povod za napad.20
elei smiriti napetosti, pripadnici UNCRO-a zalagali su se za
otvaranje autoceste, upozoravajui pobunjene Srbe na posljedice do
kojih moe doi u sluaju njezinoga neotvaranja. Odran je i niz
sastanaka predstavnika UN-CRO-a s komandom 18. korpusa SVK i
sekretarom SUP-a Okuani kako bi se pronalo rjeenje, ali bez
uspjeha. Uvidjevi da od otvaranja ceste nee biti nita, zapovjednik
sektora Zapad, argentinski general Carlos Matalon, upo-zorio je 30.
travnja 1995. pukovnika Lazu Babia rijeima: Da li ste svjesni
pukovnie to inite to ne dozvoljavate otvaranje auto-puta i da li
ete moi snositi svu odgovornost za posljedice? Na kraju, zbog
takvog razvoja situacije i mogunosti izbijanja sukoba, general
Matalon nareuje izvlaenje ljudstva s nadzornih punktova na sigurno
u kampove, to je i uinjeno od 1 do 3 sata ujutro 1. svibnja 1995.
godine.21
Neuspjeh pregovora i neotvaranje autoceste nisu ostavljali
hrvatskim vla-stima drugu mogunost, nego da vojnom akcijom oslobode
okupirano po-druje zapadne Slavonije. Vojni i civilni dunosnici RSK
znali su za hrvatske namjere, jer su s vie strana dobili
informacije o skoranjem napadu, tako da su znali i vrijeme njegova
poetka. No, te su podatke, koje i nisu shvatili ozbiljno, dobili
prekasno. Definitivnu potvrdu o napadu pobunjeni Srbi dobili su oko
ponoi 30. travnja/1. svibnja 1995., kada je Resor dravne
bezbednosti MUP-a RSK dostavio Glavnom tabu SVK informaciju o
pregovorima hrvatskih pred-stavnika s komandom nepalskog bataljuna
UNCRO-a u selu Dragaliu i hr-vatskom napadu koji e zapoeti u 6 sati
ujutro. Poruku je primio potpukovnik Gvozdenovi, deurna osoba u
tabu, koji je smatrao da zapadnoj Slavoniji ne prijeti opasnost i
nije pokazao zabrinutost.22
Iako su srpski vojni komandanti naglaavali spremnost, istiui
kako je, zbog napetosti oko autoceste, ve 28./29. travnja 1995.
nareena mobilizaci-ja (pitanje je u kojem je opsegu uope
provedena), pobunjeni Srbi doeka-
20 Isto. HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291.,
Magnetofonski snimak sa tree sjedni-ce prvog redovnog zasjedanja
Skuptine RSK, odrane 18. 05. 1995. godine u Borovu Selu, 72-82 i
124-127, M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 100. Govorei o
vojno-politikoj situaciji na-kon poraza u zapadnoj Slavoniji,
pukovnik Tanjga otvoreno priznaje kako pobunjeni Srbi ne-maju snage
vojnikim ili iskljuivo vojnikim nainom, vojnikim mehanizmima da
sauvaju RSK. Sekuli smatra kako su Mikeli i Tanjga, znajui da e doi
do hrvatskog napada, takvim stajalitima samo skidali odgovornost sa
sebe.
21 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, Dravna
komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o
uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII.
1995.
22 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18.
korpusa, Obavetajni odsek, Izvetaj (G SVK), str. pov. br. 7-234,
22. IV. 1995., RSK, MUP, Resor dravne bezbednosti, Izvjetaj Resora
dravne bezbednosti o saznanjima vezanim za uzroke pada Zapadne
Slavonije, broj: 08/2-0-1235/95, Knin, 9. VI. 1995., Izvjetaj
pukovnika Milana Jekia, 12. VI. 1995., RSK, Dravna komisija za
utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i
nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995.
-
46
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.- 70. (2009)
li su hrvatski napad optereeni mnogobrojnim problemima.23
Analizirajui podatke koji govore o pripremama i spremnosti srpskih
jedinica u zapadnoj Slavoniji neposredno prije poetka hrvatske
operacije Bljesak, primjeuje-mo dva razliita pristupa i naina
njihova prikaza. Dok pojedini komandanti 18. korpusa SVK, elei tako
umanjiti svoju odgovornost za teki poraz, istiu svoj dobar rad na
pripremi obrane, esti obilazak i kontrolu jedinica, izvjetaji veine
vojnih i civilnih dunosnika pobunjenih Srba govore suprotno, pa je
openiti dojam da su pobunjeni Srbi u velikoj mjeri nepripremljeni
doekali hrvatski napad, emu pridonosi i slab rad njihovih
obavjetajnih slubi.24 U dokumentima se istie slaba obuenost i
uvjebanost srpskih vojnika, koji su dodatno bili optereeni
podjelama i sukobima u politikom vrhu RSK, nedo-statak zapovjednog
kadra, te nepostojanje usuglaenosti meu jedinicama i suradnje s
obzirom na pravac, mjesto, vrijeme i cilj.25 Problem je
predstav-ljala i starosna struktura vojnika, nedostatak odjee i
obue, kanjenje plaa te najvjerojatnije slaba, iako se u nekim
izvjetajima tvrdi suprotno, popunje-nost jedinica materijalnim
sredstvima i gorivom, to posebno naglaava Milan Marti.26 Ti
problemi doveli su do pada morala u srpskih vojnika, utjeui i na
njihove obrambene mogunosti. U dokumentima pobunjenih Srba istie se
i problem borbene tehnike, ponajprije protuoklopnih sredstava, koja
je, prema odredbama Zagrebakog sporazuma o primirju iz oujka 1994.,
bila zatvorena u skladitima UNCRO-a u Kuli u Staroj Gradici i
Gavrinici, odakle je veina srpskih jedinica izvlai tek poslije
poetka hrvatskog napada.27 Iako naelnik
23 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, MUP, Izvjetaj
(Dravnoj komisiji za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije),
br. 08/1-1-4436/1-95, Knin, 28. V. 1995., puk. Lazo Babi, Odgovor
na pitanja, Knin, 7. VI. 1995., ppuk. Milanko Babi, Izvjetaj u vezi
pada Z Slavonije, Jasenovac, 9. VI. 1995.
24 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, Dravna
komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o
uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII.
1995.
25 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda Lad PVO
18. K SVK, Izvjetaj o stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o
iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije izbijanja ratnih
dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine,
Gradika, 15. 5. 1995., ppuk. Stevo Babac, Pismena izjava (Komisiji
G SVK), Nova Topola, 10. VI. 1995., Ko-manda slavonsko-baranjskog
korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje podataka o dogaajima u
Zapadnoj Slavoniji, pov. br. 1-107, 20. VI. 1995., ONO G SVK,
Zapaanja o stanju 18. K u vremenu od 1. do 23. maja 1995. godine,
general-ppuk. Milan elekti, Pad Z Slavonije, Knin, 25. VII. 1995.
eleketi navodi kako 18. korpus SVK ulazi u borbena djelovanja sa
samo 38 oficira, od propisanih 151, i 22 podoficira, od propisanih
138.
26 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Magnetofonski
snimak sa tree sjednice prvog redovnog zasjedanja Skuptine RSK,
odrane 18. 05. 1995. godine u Borovu Selu, 72-82, ppuk. Milanko
Babi, Izvjetaj u vezi pada Z Slavonije, Jasenovac, 9. VI. 1995.,
puk. SVK Milan Jeki, Izvetaj o padu Zapadne Slavonije, Knin, 9. VI.
1995. i Izvjetaj pukovnika Milana Jekia, 12. VI. 1995., kap. Draen
Spasenovi, Pismena izjava (Komisiji G SVK), Nova Topola, 14. VI.
1995., kap. I. klase Tihomir Zori, Izvetaj u vezi pada Z Slavonije,
s. Troelji, 14. VI. 1995., kap.I. klase Mladen etki, Pismena izjava
(komisiji G SVK), 16. VI. 1995., Komanda slavon-sko-baranjskog
korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje podataka o dogaajima u
Zapadnoj Slavoniji, pov. br. 1-107, 20. VI. 1995., Borbe za Z
Slavoniju, maj 1995., Rad G SVK.
27 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., general-ppuk.
Milan eleketi, Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija
zapaanja i iskustva), 12. VI. 1995., RSK, G SVK, Komi-sija za
utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov.
br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995., ONO G SVK, Zapaanja o stanju 18.
K. od 1. do 23. maja 1995. godine.
-
47
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.-70 (2009)
inenjerije 18. korpusa SVK, major Predrag Luki, istie
postavljanje mnogo-brojnih mina, ini se da ni sustav zapreivanja i
utvrivanja objekata nije bio na visini. Razliita su i izvjea o
postojanju osnovnih skladita i zaklona, te o fortifikacijskom
ureenju linija obrane i rezervnim poloajima, koje major Luki
spominje kao ureene, dok se u drugim izvjetajima uglavnom navode
kao neureeni.28 Prema iskazima pripadnika specijalne policije RH,
koji su su-djelovali u operaciji Bljesak, pobunjeni Srbi bili su
iznimno dobro utvreni i pripremljeni za obranu u selima Bobare,
aprginci, Bijela Stijena, Gornji i Donji Rogolji, te na podruju
Omanovca i Ivanovca.29 Prema srpskim izvjeta-jima, problem je
predstavljao i sustav veza koji se temeljio na ianim vezama, uz
koritenje kapaciteta i spojnih putova PTT-a, a bio je potpuno
zastario, sla-bo popunjen vojnicima i sredstvima veze, te
intenzivno prislukivan i ome-tan.30 Veliki problem predstavljala je
i slaba popunjenost jedinica 18. korpusa SVK, koji je trebao
braniti podruje zapadne Slavonije od hrvatske agresije. Prema
ratnoj formaciji, korpus je trebao imati 8.379 pripadnika (622
oficira, 366 podoficira i 7.391 vojnika), ali je imao samo njih
4.773 (291 oficira, 506 podoficira i 3.976 vojnika), to je bila
popunjenost od 57%.31 Ta se brojka ini jo i dobrom, jer analiza
izvjetaja jedinica iz njegova sastava pokazuje jo vei nerazmjer
izmeu njihove ratne formacije i stvarne popunjenosti u trenutku
otpoinjanja sukoba.32 Kao dodatni problem spominju se i meusobni
sukobi izmeu domaih Srba i Srba izbjeglih s teritorija pod ustakom
vlau, koji su inili oko 70% jedinica, te neslaganje i sukobi izmeu
vojnih i civilnih vlasti to je, uz sumnju i defetizam dijela
boraca, iseljavanje, pa ak i spominjanje mirne reintegracije,
pridonijelo njihovu brzom porazu. Slabljenju srpskih obrambe-nih
mogunosti pridonijelo je i premjetanje komande korpusa iz Okuana u
Staru Gradiku to je, prema dokumentima, unato protivljenju naroda i
pred-stavnika vlasti, prema nareenju generala eleketia izvrio
pukovnik Lazo
28 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. SVK Milan
Jeki, Izvetaj o padu Zapadne Slavonije, Knin, 9.VI.1995., HMDCDR,
Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Naelnik ininjerije 18. K, major
Predrag Luki, Izvjetaj o situaciji oko b/d vezanih za pad Zapadne
Sla-vonije, 10. VI. 1995., Komanda slavonsko-baranjskog korpusa,
Izvetaj Komisije za prikupljanje podataka o dogaajima u Zapadnoj
Slavoniji, pov. br. 1-107, 20. VI. 1995., RSK, G SVK, Komi-sija za
utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov.
br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995.
29 Marija KRE, Iznenaenja smo priutili njima, Halo 92 (Zagreb),
br. 42, 29. V. 1995., 4-5.
30 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18.
korpusa, Uticaj sistema veze na RiK u b/d 1. V. 1995. i pregled
sredstava veze u 18. korpusu, selo Troelji, 19. V. 1995., kap.
Zdravko Kljaji, Pismena izjava Komisiji G SVK, Nova Topola, 16. VI.
1995.
31 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Pregled brojnog
stanja 18. K u momentu agresije.
32 Ovo su podaci o popunjenosti jedinica 18. korpusa SVK, pri
emu je prvo navedeno stvar-no stanje, a zatim, u zagradi,
popunjenost po propisanoj ratnoj formaciji: Komanda 18. korpusa -
442 (463), 54. pjeadijska brigada - 1.320 (2.069), 51. pjeadijska
brigada - 1.016 (2.239), 98. pjeadijska brigada - 549 (1.978), 59.
odred - 159 (603), 63. odred - 125 (603), 18. mjeoviti
artiljerijski puk - 267 (1005), Mjeoviti protuoklopni artiljerijski
divizion - 122 (283), Laki arti-ljerijski divizion PVO - 131 (236),
Taktika krupa-1 - izmeu 60 i 318, ovisno o izvoru (459), 91.
pozadinska baza 102 (97).
-
48
VJEKOSLAVA JURDANA, Knjievnost, povijest i prostor u zrcalu 20.
stoljea SP, br. 1., 761.-772. (2009)
Babi.33 Analizirajui nakon pretrpljenog poraza njegove
mogunosti, meu pobunjenim Srbima namee se zakljuak da 18. korpus
SVK, zbog mnogobroj-nih tekoa u kojima se naao, nije mogao jamiti
sigurnost srpskom narodu na podruju zapadne Slavonije. Neki u
njegovoj kritici idu i dalje, nazivajui ga jedinicom snage jedne
ojaane brigade ili malo bolje organiziranim Lova-kim drutvom, iako
je ovo posljednje zasigurno pretjerana ocjena.34
S druge strane, u srpskim izvjetajima istie se dugo i pomno
planiranje i pripremanje hrvatskog napada, ime se nita nije eljelo
prepustiti sluaju, to i odgovara istini. Napadu je prethodilo
detaljno prikupljanje podataka o srpskim poloajima, pri emu su,
prema srpskim dokumentima, koriteni di-verzanti HV-a, ali i
pripadnici UNCRO-a, mjesno stanovnitvo i krijumari. Time su
hrvatske snage saznale raspored srpskih jedinica, koje su bile
brojnije i jae u junom, nego u sjevernom brdovitom podruju, te
njihove mogunosti i slabosti u sustavu obrane.35 Nakon dugotrajnih
priprema, a s obzirom na to da je vodstvo pobunjenih Srba odbijalo
mirnu reintegraciju okupiranog terito-rija u ustavno-pravni poredak
RH, hrvatske vlasti samo su ekale povoljan tre-nutak za pokretanje
oslobodilake operacije Bljesak. Na kraju su, iskoristivi srpsko
neotvaranje autoceste kao povod, u zoru 1. svibnja 1995. pokrenule
operaciju kojoj je prethodio novi napad pobunjenih Srba na osobno
vozilo na cesti Pakrac-Poega.36 Analizu hrvatskih snaga, navodei da
su se nekoliko sati prije napada razmjestile u selima Krike,
Katolika agovina, Gorice, Stari Grabovac, Broice i Drenov Bok, koje
sudjeluju u operaciji Bljesak, daje ge-
33 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda Lad PVO
18. K SVK, Izvjetaj o stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o
iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije izbijanja ratnih
dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine,
Gradika, 15. 5. 1995., puk. Lazo Babi, Odgovor na pitanja, Knin, 7.
VI. 1995., puk. SVK Milan Jeki, Izvetaj o padu Zapadne Slavonije,
Knin, 9. VI. 1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i
naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z
Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., RSK, G SVK,
Komisija za utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za pad Z
Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995., general-ppuk.
Milan eleketi, Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995.
34 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda Lad PVO
18. K SVK, Izvjetaj o stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o
iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije izbijanja ratnih
dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine,
Gradika, 15. 5. 1995., Borbe za Z Slavoniju, maj 1995., Rad G SVK i
M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 112.
35 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Stanje u Srpskoj
vojsci Krajine posle agre-sije na teritoriju Zapadne Slavonije
(Informacija), Knin, 11. V. 1995., ppuk. Stevo Babac, Izvetaj
dravnoj komisiji, Nova Topola, 28. V. 1995., RSK, G SVK, Komisija
za utvrivanje odgovor-nosti vojne organizacije za pad Z Slavonije,
pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995., Janko Bobetko, Sve moje
bitke, Zagreb, 1996., 393.-423. General Bobetko istie kako je
potpuno razraen plan za izvoenje operacije kojom se, prema prvim
planovima, osim zapadne Slavonije, trebalo oslo-boditi Petrinju te
ovladati Ljubovom i dominantnim pozicijama na Velebitu i Promini,
bio gotov 5. prosinca 1994. godine.
36 Napad na osobno vozilo, etnici odveli suvozaa, Veernji list
(Zagreb), br. 11371, 2. V. 1995., 3. Prilikom napada na osobno
vozilo na cesti Pakrac-Poega kraj Oegovaca oko 3 sata ujutro 1.
svibnja 1995., pobunjeni Srbi ranili su Antuna Kneevia iz Osijeka,
dok su Ivicu Ko-kanovia zarobili i odveli u nepoznatom pravcu.
-
49
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.-70 (2009)
neral eleketi koji istie kako u agresiji na zapadnu Slavoniju
sudjeluje oko 19000 vojnika i 1200 pripadnika MUP-a RH. Pritom, kao
glavni hrvatski cilj istie presijecanje zapadne Slavonije preko tee
prohodnog zemljita, od Kri-ka prema Trnakovcu te od Maike agovine
prema Okuanskom Benkovcu.37 S druge strane, hrvatski podaci govore
o sudjelovanju izmeu 7.200 i 16.374 hrvatskih vojnika i
policajaca.38
Borbe u zapadnoj Slavoniji poetkom svibnja 1995. godine
Prema ratnom planu Gvozd iz veljae 1995. 18. korpus SVK trebao
je odsudnom i aktivnom obranom sprijeiti prodor ustakih snaga u
njegovu zonu obrane, s teitem na pravcima Novska-Okuani, Nova
Gradika-Okua-ni i Pakrac-Okuani, unititi uklinjene snage i stvoriti
uvjete za napad prema etnikim srpskim prostorima, s teitem na
pravcu Lipik-Pakrac-Daruvar. Korpus se trebao odsudno braniti tri
do pet dana, to bi drugim korpusima omoguilo izvoenje ofenzivnih
akcija s ciljem zauzimanja hrvatskih teritorija, koji bi posluili
kao kompenzacija za eventualni gubitak zapadne Slavonije.39
U kasnijem izvjetaju generala eleketia navodi se da je hrvatski
napad zapoeo jakom topnikom pripremom u 4,30 sati ujutro 1. svibnja
1995., na-kon ega su, izmeu 5,30 i 7 sati, uslijedili napadi
pjeatva na pravcima Nova Gradika - Okuani, Novska - Okuani, Novska
- Jasenovac i Pakrac - Stara Gradika.40 Ne oekujui napad veih
razmjera, dio pobunjenih Srba prvo je
37 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., general-ppuk.
Milan eleketi, Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija
zapaanja i iskustva), 12. VI. 1995., J. BOBETKO, Sve moje bitke,
393.-423. eleketi, navodei kako u agresiji sudjeluju 1., 2., 3. i
5. gardijska brigada HV-a, 105., 121., 123., 125. i 127. brigada
HV-a, 16. mjeovita artiljerijska brigada i 15. mjeovita
protuoklopna artiljerijska brigada, te specijalne jedinice MUP-a iz
Varadina, Osijeka, Nove Gradike, Rijeke, Kutine i Bjelovara, oito
pretjeruje jer prema podacima generala Bobetka u operaciji Bljesak
sudjeluju 1. i 2. bojna 1. gardijske brigade, 1. bojna 3. gardijske
brigade i 4. bojna 5. gardijske brigade, 80. (Nova Gradika) i 81.
(Virovitica) gardijska bojna, 52. (Daruvar), 121. (Nova Gradika,
nekadanja 121. brigada) i 125. (Novska, nekadanja 125. brigada)
domo-branska pukovnija, 105. brigada, oklopna postrojba 123.
brigade i specijalne snage MUP-a, uz topniku i zranu podrku.
38 U punoj pripravnosti, Veernji list (Zagreb), br. 11374, 5. V.
1995., 5 i Oslobaanje Za-padne Slavonije u 86 sati, Veernji list
(Zagreb), br. 15253, 30. IV./1. V. 2006., 10-11.
39 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. Lazo Babi,
Odgovor na pitanja, Knin, 7. VI. 1995., general-ppuk. Milan
eleketi, Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju, (Vanija zapaanja
i iskustva), 12. VI. 1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje
odgovornosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430,
Knin, 13. VII. 1995., Borbe za Zapadnu Slavoniju, maj 1995., Rad G
SVK. Prema prijanjem planu obrane, koji je razradio general eleketi
dok je bio zapovjednik 18. korpusa SVK, u obrani zapadne Slavonije
trebale su sudjelovati i dvije brigade bosanskih Srba.
40 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., general-ppuk.
Milan eleketi, Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija
zapaanja i iskustva), 12. VI. 1995., Marija KRE, Izne-naenja smo
priutili njima, Halo 92 (Zagreb), br. 42, 29. V. 1995., 4.-5.
Neposredno pred poetak operacije vee skupine pripadnika specijalne
policije RH neopaeno su ule u dubi-nu okupiranog teritorija, sasvim
se pribliivi jaim uporitima pobunjenih Srba na prvoj liniji obrane.
Time se elio postii faktor iznenaenja, pa se moe pretpostaviti da
na tom podruju nije bilo artiljerijske pripreme.
-
50
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.- 70. (2009)
smatrao kako je samo rije o hrvatskoj provokaciji kojoj je cilj
nasilno otvara-nje autoceste, pa su ostali potpuno iznenaeni
hrvatskom snagom, odluno-u, nainom i taktikom izvoenja napada. Za
njih su posebice bili neoeki-vani napadi hrvatskih zrakoplova, koji
su pogubno djelovali na srpski moral, kao i masovna upotreba
artiljerije i tenkova.41 Uz napomenu da je bilo i onih koji su,
obeshrabreni poetnim gubicima, naputali poloaje bez borbe, u
do-kumentima se istie da je veina pripadnika 18. korpusa SVK hrabro
prihvatila borbu protiv hrvatskih snaga. Iz njihova sadraja moe se
zakljuiti da su Srbi jai otpor pruili samo u prijepodnevnim satima
1. svibnja 1995., a da je onda obrana popustila te da su vojnici,
kako bi pomogli u evakuaciji svojih obitelji i zbog straha od
okruenja, poeli naputati poloaje, to se tijekom dana pre-tvorilo u
opi bijeg.42
Srpski dokumenti pokazuju da su HV i snage MUP-a RH, krenuvi u
4,30 sati ujutro u napad sa sjevera iz Broice i sa zapada iz
Drenovog Boka, najprije uspjele osloboditi podruje Jasenovca. U
vojnom rasporedu pobunjenih Srba to podruje branila je Taktika
grupa 1 na elu s potpukovnikom Borivojem Pavloviem koja, zbog
nespremnosti i malobrojnosti, nije pruila nikakav oz-biljniji
otpor, iako se prema planovima komande 18. korpusa SVK morala
sa-mostalno braniti tri sata, a onda bi joj bila upuena pomo.
Poetkom sukoba ni zapovjednik Taktike grupe 1, koji se tada
najvjerojatnije nalazio u Banjoj Luci, ni njegov zamjenik nisu se
nalazili na zapovjednom mjestu, pridonijevi time opem rasulu i
panici u jedinici. U kakvom je stanju bila Taktika grupa 1 najbolje
govori podatak da je komandu 18. korpusa SVK obavijestila tek u
5,55 sati o hrvatskom napadu, na koji im je navodno doputeno
uzvraanje vatre tek puna dva sata nakon njegova poetka.43 Budui da
je izostao ei otpor Srba koji su se, zajedno s civilima, ve bili
prebacili preko Save, hrvatske snage ule su u Jasenovac u 13 sati
1. svibnja 1995. godine.44 elei skriti svo-ju odgovornost za brzi
poraz, komanda Taktike grupe 1 krivotvorila je ratni dnevnik u
kojem se, uz detaljan opis sukoba i povlaenja, navodi da je
Jaseno-
41 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odeljenje
za informisanje, Do-sadanje informacije o padu Zapadne Slavonije,
pov. broj 6-67, 4. V. 1995., puk. Branko Zebi, Izvetaj, Troelji,
27. V. 1995., puk. Lazo Babi, Odgovor na pitanja, Knin, 7. VI.
1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z
Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj:
1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., Borbena dejstva za Zapadnu Slavoniju
(Vanija iskustva i zapaanja).
42 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odeljenje
za informisanje, Dosa-danje informacije o padu Zapadne Slavonije,
pov. broj 6-67, 4. V. 1995., Komanda Lad PVO 18. K SVK, Izvjetaj o
stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o iz sastava nae
jedinice: prije, za vreme i poslije izbijanja ratnih dejstava na
podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine, Gradika, 15.
5. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Izvetaj o agresiji na
Zapadnu Slavoniju (Vanija zapaanja i iskustva), 12. VI. 1995., RSK,
G SVK, Komisija za utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za
pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995.
43 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Vojna pota 9162
TG-1 Jasenovac, Ratni dnevnik Komande TG-1 01./02. 05. 1995. g.,
str. pov. br. 511-1, 8. V. 1995., puk. Milislav Sekuli, Analiza
borbenih dejstava TG-1 u odbrani Jasenovca i postupci grupe po
izvlaenju juno od r. Save (01, 02, 03. 05. 1995.), 12. V. 1995.
god., M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 106.-108.
44 Hrvatske snage oslobodile Jasenovac, Veernji list (Zagreb),
br. 11371, 2. V. 1995., 2-3.
-
51
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.-70 (2009)
vac branjen do 15 sati i da je odbijeno nekoliko hrvatskih
pokuaja forsiranja Save prema Utici. Pukovnik Milislav Sekuli, koji
smatra kako su podruje Jasenovca trebali zajedno braniti 18. i 39.
korpus SVK, te 1. krajiki korpus Vojske Republike Srpske, prvo je,
navodei da je Taktika grupa 1 uspje-no vodila borbu oko 10 sati,
prihvatio taj krivotvoreni podatak. No kasnije, na osnovi svih
spoznaja, M. Sekuli u svojoj knjizi estoko napada komandu Taktike
grupe 1 da nije izvrila ni mobilizaciju, a obranu Jasenovca do 15
sati naziva neistinom.45 Piui o borbama, u srpskim se izvjetajima
odmah po-javljuju dezinformacije o ruenju spomenika na
Spomen-podruju Jasenovac, ime se Hrvatsku i njezinu vojsku eljelo
poistovjetiti s ustaama i NDH te ocr-niti pred svjetskom javnou. U
te se srpske dezinformacije uvjerio i ameriki veleposlanik u RH
Peter Galbraith kada je 8. svibnja 1995. posjetio Jasenovac,
vidjevi pritom razruenu katoliku crkvu i itavu pravoslavnu
crkvu.46
U srpskim se dokumentima istie da, istodobno s napadom na
Jasenovac, hrvatske snage kreu u napad i:
- na pravcima Novska - Raji, Novska - Okuani i Krike - Rajii -
Bijela Stijena koje brani 98. pjeadijska brigada na elu s
potpukovnikom Milankom Babiem,47
- na pravcima Nova Gradika - Okuani, Katolika agovina - Gajevi -
Smrti, Trnava - Dragali - Gorice i Pivare - Pranik, koje brani 54.
pjeadijska brigada na elu s potpukovnikom Stevom Babcem,48
- te na pravcima Pakrac - Okuani i Pakrac - Stara Gradika, koje
su branile 51. pjeadijska brigada na elu s potpukovnikom Stevom
Harambaiem, 59. daruvarski odred na elu s kapetanom I. klase Vladom
Gatariem i 63. podrav-sko-slatinski odred na elu s majorom Borom
Dobriem.49
U njima se navodi da nakon jake artiljerijske pripreme, uz
ubacivanje diverzanata nebranjenim meuprostorom u srpsku pozadinu i
helikopter-ske desante, kree i hrvatsko pjeatvo, podrano
mnogobrojnim tenkovima. Analizom srpskih dokumenata moe se
zakljuiti da su hrvatske snage, osim na podruju Pakraca, brzo i
kontinuirano napredovale, slamajui otpor po-
45 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Vojna pota 9162
TG-1 Jasenovac, Ratni dnevnik Komande TG-1 01./02. 05. 1995. g.,
str. pov. br. 511-1, 8. V. 1995., puk. Milislav Sekuli, Analiza
borbenih dejstava TG-1 u odbrani Jasenovca i postupci grupe po
izvlaenju juno od r. Save (01, 02, 03. 05. 1995.), 12. V. 1995.
god., M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 106.
46 Ljudska prava za mirnu reintegraciju, Veernji list (Zagreb),
br. 11378, 9. V. 1995., 2, N. BARI, Srpska pobuna u Hrvatskoj
1990.-1995., 493.
47 Zona odgovornosti brigade bila je: desno ardak (tt 427) -
selo Krike, lijevo kanal Veliki Strug (ue potoka Vrbice), a po
dubini sela Bodergaj i Vrbovljani.
48 Jedinica je formirana 23. sijenja 1993. godine, imala je
zapovjedno mjesto u selu Raji, a njezina obrana je, sa irinom zone
od 26 km, te dubinom od etiri do devet kilometara, bila formirana
na liniji: rijeka Sava - uma Pranik - Donji Bogievci - Dragali -
Medari - Trnava - uma Gaj - Liko Brdo - Prosjeka - Velika
Gradina.
49 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, Dravna
komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o
uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII.
1995.
-
52
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.- 70. (2009)
bunjenih Srba. Na podruju Pakraca srpske jedinice bile su dobro
ukopane pa ih hrvatske snage, elei izbjei vee rtve i onemoguiti
dolazak srpskih pojaanja iz Bosne i Hercegovine, odnosno elei to
prije izbiti na rijeku Savu, samo vrsto okruuju, ne poduzimajui jae
napade. Nakon poputanja prvih crta, Srbi su pokuali organizirati
drugu liniju obrane koju unato naporima pojedinih komandanata, zbog
opeg kaosa u njihovim redovima i brzog na-predovanja hrvatskih
snaga, nisu uspjeli uspostaviti.50
Napadajui iz smjera Novske, otkuda je i planiran glavni udar,
hrvatske snage su ve oko podne 1. svibnja 1995. razbile obranu 98.
pjeadijske bri-gade, koja je u borbama doivjela potpuni slom. O
kaosu meu pobunjenim Srbima svjedoi i podatak kako je, iako ve oko
podne 1. svibnja 1995. njezin komandant, potpukovnik Milanko Babi,
izvjetava o potpunom raspadu jedi-nice, komanda 18. korpusa SVK
bila uvjerena u uspjeno izvoenje obrane 98. pjeadijske brigade,
postavi svjesna nezaustavljivoga hrvatskog napredovanja tek u
drugoj polovini dana. Razmatrajui kasnije uzroke tekog poraza, dio
pobunjenih Srba ocjenjuje upravo brzi poraz 98. pjeadijske brigade
jednim od glavnih uzroka potpunog sloma srpske obrane.51 U srpskim
dokumenti-ma dalje se navodi da su, krenuvi iz smjera Nove Gradike,
hrvatske snage, slamajui otpor pobunjenih Srba, nezaustavljivo
napredovale pa je komanda 54. pjeadijske brigade, naredivi
evakuaciju civilnog stanovnitva, pokuala organizirati obranu na
drugoj liniji, ali bez uspjeha. Govorei o izvlaenju ci-vila,
komandant 54. pjeadijske brigade, potpukovnik Stevo Babac, istie da
su postojali planovi za evakuaciju koja, ne navodei tko je i zato
nije doputao, nije bila doputena do popodnevnih sati 1. svibnja
1995. godine. Istie se i da, nezadrivo napredujui, HV i pripadnici
MUP-a RH presijecaju za Srbe vitalnu komunikaciju Okuani - Pakrac
te oko 23 sata 1. svibnja 1995. okru-uju ire podruje Okuana, ime se
sjeverni dio okupiranog podruja naao u okruenju.52 Tijekom noi nije
bilo sukoba pa su hrvatske snage, iskoristivi povlaenje srpskih
vojnika i civila prema Staroj Gradici, uvrstile svoje po-loaje i
rano ujutro 2. svibnja 1995. krenule u daljnje oslobaanje.
Pretrpjevi teke gubitke, ostaci razbijenih 98. i 54. pjeadijskih
brigada, zajedno s civil-
50 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. Lazo Babi,
Odgovor na pitanja, Knin, 7. VI. 1995., ppuk. Milanko Babi,
Izvjetaj u vezi pada Z Slavonije, Jasenovac, 9. VI. 1995., Ko-manda
slavonsko-baranjskog korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje
podataka o dogaajima u Zapadnoj Slavoniji, pov. br. 1-107, 20. VI.
1995., J. BOBETKO, Sve moje bitke, 393.-423.
51 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., ppuk. Stevo Babac,
Izvetaj dravnoj komi-siji, Nova Topola, 28. V. 1995., puk. Lazo
Babi, Sugestije za utvrdjivanje istine o dogadjajima u Zapadnoj
Slavoniji, Banja Luka, 28. maja 1995. i Odgovor na pitanja, Knin,
7. VI. 1995., ppuk. Milanko Babi, Izvjetaj u vezi pada Z Slavonije,
Jasenovac, 9. VI. 1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka
i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z
Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., RSK, G SVK,
Komisija za utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za pad Z
Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995., J. BOBETKO, Sve
moje bitke, 393.-423.
52 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., ppuk. Stevo Babac,
Izvetaj dravnoj ko-misiji, Nova Topola, 28. V. 1995., RSK, Dravna
komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o
uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII.
1995.
-
53
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.-70 (2009)
nim stanovnitvom, povlaili su se prema Staroj Gradici. Prema
srpskim do-kumentima, prilikom povlaenja, na podruju Nove Varoi
sukobljavaju se s hrvatskim snagama te se, nakon viesatnih borbi,
uspijevaju probiti kroz umu prema Staroj Gradici i dalje prema
teritoriju BiH pod srpskom kontrolom. Stigavi u Staru Gradiku u
13,10 sati 2. svibnja 1995., komanda 54. pjeadijske brigade nareuje
gaanje Nove Gradike, pravdajui to hrvatskim gaanjem Okuana.53
Hrvatski vojnici ulaze u Okuane nekoliko minuta poslije 13 sati 2.
svibnja 1995., ime su se, na irem podruju Okuana i Pakraca, 51.
pjea-dijska brigada, 1. bataljun 54. pjeadijske brigade, 2.
bataljun 98. pjeadijske brigade, 59. daruvarski i 63.
podravsko-slatinski odred te bataljun za interven-ciju pobunjenih
Srba nali u potpunom okruenju. Pruajui otpor jo jedan dan, veina se
njihovih pripadnika, uvidjevi kako je daljnji otpor uzaludan,
predaje 3. svibnja 1995. godine.54 Unato izriitoj zabrani generala
eleketia, pukovnik Lazo Babi je ve oko 10 sati ujutro 2. svibnja
1995. napustio koman-dno mjesto u Staroj Gradici, premjestivi ga u
Bosansku Gradiku, to nije bilo predvieno planom upotrebe. Hrvatske
snage ule su u naputenu Staru Gradiku oko 1 sat nakon ponoi 3.
svibnja 1995. godine.55
Tijekom sukoba, Srbima je veliki problem predstavljao izostanak
jake to-pnike potpore. Iako su imali razmjetene topove 155 mm u
selu Drakseni, bateriju topova 105 mm u Rogoljima i bateriju topova
u selu Bobare, jedina stalna topnika potpora, unato zabrani vodstva
bosanskih Srba, bila im je ba-terija topova 130 mm koja je, doavi
kao pomo s Banije, pod zapovjedni-tvom vodnika Dragana Janjanina,
djelovala s podruja sela Lipovaa u Bosni i Hercegovini. Ne pruivi
jau potporu, pripadnici topnikih jedinica pobu-njenih Srba naputaju
i poloaje, ostavljajui pritom velike koliine tehnike koja pada u
hrvatske ruke.56 Osim toga, veliki im je problem predstavljala
iz-mijeanost naroda i vojske to je, jer su mnogobrojni vojnici
naputali polo-aje kako bi izvukli na sigurno svoje obitelji, dovelo
do pada morala i ujedno pridonijelo njihovu brzom porazu. Tako se
ve prvog dana sukoba pokree
53 Isto.54 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK,
Dravna komisija za utvrivanje
uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu
pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., Hrvatska
vlast u Okuanima, Veernji list (Zagreb), br. 11372, 3. V. 1995., 3
i M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 106. Dio 2. bataljuna 98.
pjeadijske brigade predaje se ve popodne 1. svibnja 1995., a dio
dva dana kasnije, dok se oko 50 njegovih pripadnika, zajedno s
komandantom, porunikom Stevanom Ljiljkom, izvlai preko Save 7.
svibnja 1995. godine.
55 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. SVK Milan
Jeki, Izvetaj o padu Za-padne Slavonije, Knin, 9. VI. 1995.,
Naelnik ininjerije 18. K, major Predrag Luki, Izvjetaj o situaciji
oko b/d vezanih za pad Zapadne Slavonije, 10. VI. 1995., RSK,
Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije,
Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin,
11. VII. 1995.
56 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda Lad PVO
18. K SVK, Izvjetaj o stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o
iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije izbijanja ratnih
dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine,
Gradika, 15. 5. 1995., Komanda 18. MAP-a. Izvetaj, Int. br. 5-113,
28. V. 1995., puk. Lazo Babi, Odgovor na pitanja, Knin, 7. VI.
1995., Izvjetaj pukovnika Milana Jekia, 12. VI. 1995., ONO G SVK,
Zapaanja o stanju 18. K. od 1. do 23. maja 1995. godine.
-
54
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.- 70. (2009)
velika kolona izbjeglica u kojoj je, osim ena, staraca i djece,
bilo puno vojno sposobnih i naoruanih mukaraca. Povlaenje srpskog
stanovnitva bilo je popraeno slabom koordinacijom vojske i taba
Civilne zatite, to je izazvalo kaos i onemoguilo izvlaenje
najpovoljnijim pravcima, te dovelo do jo veih rtava.57 Pobunjenim
Srbima veliki problem predstavljao je i sustav veza, koji je
poetkom sukoba otkazao, pa su morali koristiti kurire. Osim to su
doi-vjeli teak poraz, nisu uspjeli ni izvui vei dio sredstava
veze.58 Ipak, i nakon pretrpljenoga tekog poraza, general eleketi
ostaje pri miljenju da se 18. korpus SVK mogao uspjeno braniti 48
sati, dok pukovnik Lazo Babi sma-tra kako su srpske jedinice, s
raspoloivim snagama, mogle uspjeno braniti zapadnu Slavoniju tri do
pet dana. Svoje miljenje pukovnik Babi temelji na izvjetajima
komandanata podinjenih postrojbi, koje su mu oni iznosili na
redovitim referiranjima, tako da je upitno je li on imao pravi uvid
u stvarne obrambene mogunosti svojih jedinica.59
Analizirajui djelovanje hrvatskih snaga tijekom borbi, u srpskim
doku-mentima istie se dobro pripremljena i dosljedno realizirana
hrvatska propa-gandno-psiholoka djelatnost koja je, unosei razdor
meu njih, utjecala na ponaanje velikog broja Srba u zapadnoj
Slavoniji. Naglaava se i pounost suradnje HV-a i snaga MUP-a, a kao
svojevrsno opravdanje navodi se da su u izvoenju operacije te snage
imale podrku SAD-a i Njemake, ali se ne precizira kakva je ta
potpora bila. Navodi se i da se, u pripremi i tijekom samih borbi,
HV koristio petom kolonom, koju ine lojalni Hrvati i, jo brojniji,
lokalni Srbi, a spominju se i lukavtine, poput odijevanja odora
pripadnika UN-a u kojima, prema srpskim izvjetajima, ak i vre
borbene zadatke.60 Ana-
57 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda Lad PVO
18. K SVK, Izvjetaj o stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o
iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije izbijanja ratnih
dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine,
Gradika, 15. 5. 1995., puk. Branko Zebi, Izvetaj, Troelji, 27. V.
1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z
Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj:
1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje
odgovornosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430,
Knin, 13. VII. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapad-ne
Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., ONO G SVK, Zapaanja o stanju 18.
K. od 1. do 23. maja 1995. godine.
58 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18.
korpusa, Uticaj sistema veze na RiK u b/d 01. 05. 1995. godine i
pregled sredstava veze u 18. K, str. pov. br. 31-42, s. Troelji,
19. V. 1995., kap. I. klase Tihomir Zori, Izvetaj u vezi pada Z
Slavonije, s. Troelji, 14. VI. 1995., kap. Zdravko Kljaji, Pismena
izjava Komisiji G SVK, Nova Topola, 16. VI. 1995., Ko-manda
slavonsko-baranjskog korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje
podataka o dogaajima u Zapadnoj Slavoniji, pov. br. 1-107, 20. VI.
1995.
59 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Stanje u Srpskoj
vojsci Krajine posle agresije na teritoriju Zapadne Slavonije
(Informacija), Knin, 11. V. 1995., puk. Lazo Babi, Sugestija za
utvr-ivanje istine o dogaajima u Zapadnoj Slavoniji, Banja Luka,
28. V. 1995. i Odgovor na pitanja, Knin, 7. VI. 1995.,
general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII.
1995.
60 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odeljenje
za informisanje, Dosa-danje informacije o padu Zapadne Slavonije,
pov. broj 6-67, 4. V. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Izvetaj o
agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija zapaanja i iskustva), 12. VI.
1995. i Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., RSK, G SVK,
Komisija za utvrivanje odgovor-nosti vojne organizacije za pad Z
Slavonije, pov. br. 3-430, 13. VII. 1995., Borbena dejstva za
Zapadnu Slavoniju (Vanija iskustva i zapaanja).
-
55
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.-70 (2009)
lizirajui ponaanje hrvatskih snaga, u srpskim dokumentima istie
se dvojak odnos prema obiljeenim Srbima, jedan za javnost te drugi
za koji se nagla-ava da je strogo prikrivan. Uz to, istie se da su
hrvatske obavjetajne slube dijelile Srbe na ekstremne i umjerene,
te da svi Srbi, koji su 1991. sudje-lovali u sukobima, uz odvoenje
u zatvor, dobivaju tretman ratnih zloina-ca.61 Openito je odnos
prema svemu hrvatskom i Hrvatima, koji se u srpskim dokumentima
redovito poistovjeuju s ustaama, vrlo negativan, a u nekima
prerasta i u otvorenu mrnju.62
Znajui da se samostalno ne mogu obraniti, zapadnoslavonski Srbi
traili su i oekivali pomo Knina, bosanskih Srba, pa ak i Vojske
Jugoslavije. e-lei pomoi, Glavni tab pobunjenih Srba, naredivi
prethodno mobilizaciju, zapovijeda u 8,40 ujutro 1. svibnja 1995.
svim korpusima podizanje borbene gotovosti i slanje pomoi. Prema
planu, 11. korpus trebao je poslati dva bata-ljuna, dok su ostali
korpusi SVK (7., 15., 21. i 39.) trebali poslati po dvije ete. Sve
je to trebalo brzo izvriti, pa im je u 3 sata ujutro 2. svibnja
1995. izdana zapovijed za pripremu i izvoenje napada koji je, zbog
dolaska malog broja srpskih vojnika i njihove nespremnosti da se
bore, izostao.63 I dok ih se u poje-dinim srpskim dokumentima
pokuava opravdati, uz navode da zbog brzoga srpskog poraza i rasula
u 18. korpusu SVK, nisu bili stvoreni uvjeti za njihovo ukljuenje u
borbu, u drugima ih se izravno optuuje da su odbili sudjelovati u
borbama. Smatrajui da je bio pod velikim utjecajem Generaltaba
Vojske Jugoslavije, general eleketi dodatno optuuje komandanta 11.
korpusa SVK jer nije izvrio nareenje da, u sluaju hrvatskog napada,
bombardira Osijek i Vinkovce, te izvri napad na pravcu Mirkovci -
upanja, to je bio dio srpskoga ratnog plana.64 Analizirajui
situaciju, Milislav Sekuli zakljuuje da je, zbog nepostojanja plana
i nepripremljenosti jedinica, svaki pokuaj da se zapadnoj Slavoniji
pomogne slanjem jedinica iz drugih korpusa bio unaprijed osuen na
neuspjeh.65
U pomo zapadnoslavonskim Srbima dole su manje, uglavnom
policijske jedinice, od kojih neke sudjeluju i u borbama. Tako se
spominje dolazak 40
61 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, G SVK, Stanje
u SVK posle agresi-je na Zapadnu Slavoniju, pov. br. 3-223, 5. V.
1995., general-ppuk. Milan eleketi, Izvetaj o agresiji na Zapadnu
Slavoniju (Vanija zapaanja i iskustva), 12. VI. 1995., Borbena
dejstva za Zapadnu Slavoniju (Vanija iskustva i zapaanja).
62 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, G SVK, Stanje
u SVK posle agresije na Zapadnu Slavoniju, pov. br. 3-223, 5. V.
1995. Genocidnost naroda stvorila je brutalnu i genocidnu vojsku,
koja je danas opasnost po Srbe, a sutra za mnoge druge.
63 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Stanje u Srpskoj
vojsci Krajine posle agre-sije na teritoriju Zapadne Slavonije
(Informacija), Knin, 11. V. 1995., general-ppuk. Milan ele-keti,
Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija zapaanja i
iskustva), 12. VI. 1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka
i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z
Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., Ratni dnevnik G
SVK.
64 Isto. HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291.,
general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII.
1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje odgovornosti vojne
organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII.
1995.
65 M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 118.
-
56
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.- 70. (2009)
pripadnika Cigine grupe, koji sudjeluju u borbama oko Nove
Varoi, Min-uara iz Knina, koji su pokuali izvriti prodor iz smjera
Stare Gradike, je-dinice na elu sa sekretarom SUP-a Glina, koja je
do tada bila angairana u sklopu akcije Pauk oko Bihaa, i jedinice
Ljute. Analizom ovih podataka vidimo kako je pomo vojnih i
policijskih snaga iz drugih dijelova RSK bila zanemariva, to je
negativno utjecalo na moral pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji,
posebice zato jer je najavljivan dolazak vie tisua ljudi.66
Vidjevi da se situacija u zapadnoj Slavoniji nepovoljno razvija,
Glavni tab pobunjenih Srba pripremao je operacije u istonoj
Slavoniji i Lici, od kojih se odustalo zbog kanjenja priprema i
sklapanja sporazuma o prekidu vatre. Ipak, dokumenti pokazuju da
SVK 2. i 3. svibnja 1995. na podruju sjeverne Dalma-cije zaposjeda
kotu 207 u selu Kai te poloaje u Gardijanima, Velikoj Glavi i
Prokljanu, koji su se nalazili u tampon-zoni, dok hrvatske snage
zaposjedaju objekte Trlo i Repetitor.67
Veliku nadu i znatnu pomo zapadnoslavonski Srbi oekivali su od
bo-sanskih Srba. ak se, zbog nepovoljnoga stratekog poloaja,
smatralo kako ne moe ni biti uspjene obrane zapadne Slavonije ako
se ne angaira Vojska Republike Srpske. Prema navodima generala
eleketia i pukovnika Marka Vrcelja postojao je i vojni savez izmeu
pobunjenih hrvatskih i bosanskih Srba, to se oitovalo u njihovu
zajednikom Vrhovnom savjetu obrane, o kojem u dokumentima nije
naena nikakva pismena potvrda.68 No, iluzija o pomoi bosanskih Srba
nestala je 1. svibnja 1995., kada general Momir Tali, komandant 1.
krajikog korpusa, koji neslanje vojne pomoi pravda ozbiljnom
ugroenou srpskog koridora u Bosanskoj Posavini, preko radija Banje
Luke izjavljuje da rat u zapadnoj Slavoniji nema nikakve veze s
njima, pa e se 1. krajiki korpus drati po strani. Pritom Press
centar 1. krajikog korpusa upu-uje Upozorenje hrvatskoj strani,
potvrujui jo jednom svoje distanciranje od sukoba, ako HV ne bude
granatirao Republiku Srpsku.69 O izostanku po-moi bosanskih Srba,
koji nisu ni doputali otvaranje topnike vatre sa svog
66 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. Branko Zebi,
Izvetaj, Troelji, 27. V. 1995., RSK, MUP, Izvjetaj (Dravnoj
komisiji za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije), br.
08/1-1-4436/1-95, Knin, 28. V. 1995., ppuk. Milanko Babi, Izvjetaj
u vezi pada Z Slavoni-je, Jasenovac, 9. VI. 1995., Izvjetaj majora
Steva Nijemevia, Knin, 8. VI. 1995., kap. I. klase Tihomir Zori,
Izvetaj u vezi pada Z Slavonije, s. Troelji, 14. VI. 1995., Komanda
slavonsko-baranjskog korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje
podataka o dogaajima u Zapadnoj Sla-voniji, pov. br. 1-107/, 20.
VI. 1995.
67 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odeljenje
za informisanje, Dosa-danje informacije o padu Zapadne Slavonije,
pov. broj 6-67, 4. V. 1995., Stanje u Srpskoj vojsci Krajine posle
agresije na teritoriju Zapadne Slavonije (Informacija), Knin, 11.
V. 1995., Ratni dnevnik G SVK.
68 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., general-ppuk.
Milan eleketi, Pad Zapad-ne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., Marko
VRCELJ, Rat za Srpsku Krajinu 1991.-1995., Beograd, 2002., 195.
69 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odelenje
bezbednosti, Dnevni izvetaj, str. pov. br. 37-366, 6. V. 1995.,
RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije,
Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin,
11. VII. 1995.
-
57
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.-70 (2009)
podruja, iako su se neki njihovi pripadnici ipak doli boriti, u
vojnim i civil-nim krugovima pobunjenih Srba, nakon tekog poraza u
zapadnoj Slavoniji, dosta se raspravljalo te su doneseni razliiti
zakljuci i izreene optube. I dok se uglavnom takav razvoj situacije
pokuao objasniti deklarativnim karakte-rom njihova obeanja da e
pruiti pomo, to nije jamilo i pomo u praksi, general eleketi za
izostanak pomoi izravno optuuje premijera Borislava Mikelia i
ministra obrane, pukovnika Radu Tanjgu, navodei kao razlog nji-hove
loe odnose s Palama.70 O izostanku pomoi bosanskih Srba govori i
spis nepoznatog autora, datiran 3. lipnja 1995. godine. U njemu se
navodi kako su, na inicijativu Radovana Karadia, tijekom travnja
1995. nekoliko puta u Bosni i Hercegovini odrani tajni sastanci na
kojima se, u nazonosti Milana Martia i generala eleketia,
raspravljalo o budunosti zapadne Slavonije. Na tim je sastancima
voa bosanskih Srba navodno zastupao tezu o besmislenosti obrane
zapadne Slavonije i predlagao njezinu zamjenu za Oraje, Bosansku
Posavinu ili novac, smatrajui je dijelom RH. Prema tom dokumentu,
dogaaji na podruju zapadne Slavonije u travnju i svibnju 1995. bili
su dio unaprijed smiljenog scenarija, to, iako o tome nema potvrde
u drugim dokumentima, potie srpske prie o izdaji.71
Zapadnoslavonski Srbi ostali su i bez zrane potpore, koju su im
prema ratnom planu trebali pruiti zrakoplovi Republike Srpske s
aerodroma Mahov-ljani. Prema rijeima komandanta 105. vazduhoplovne
brigade SVK iz Udbine, potpukovnika Ratka Dopue, koje nitko drugi
ne potvruje, bosanski su Srbi 7. veljae 1995. na sastanku u Banja
Luci obeali pruiti zranu podrku, bez obzira na zrakoplovstvo NATO
saveza i zabranu letenja nad Bosnom i Her-cegovinom, to se nije
dogodilo.72 Prema nekim podacima, piloti na aerodro-mu Mahovljani
bili su spremni, ali nisu dobili suglasnost Radovana Karadia za
polijetanje.73 Uz to, izostala je i prava potpora 105.
vazduhoplovne brigade SVK, smjetene na aerodromu Udbina, koja je,
dobivi ujutro 1. svibnja 1995. od Glavnog taba SVK nareenje za
podizanje mera b/g, bila spremna pomo-i. Na kraju su, na zahtjev
pukovnika Laze Babia, a prema naredbi generala eleketia, od svih
pripremljenih zrakoplova i helikoptera, poslana samo dva
70 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. MAP-a,
Izvetaj, Int. br. 5-113, 28. V. 1995., puk. SVK Milan Jeki, Izvetaj
o padu Zapadne Slavonije, Knin, 9. VI. 1995., RSK, Komanda
slavonsko-baranjskog korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje
podataka o dogaaji-ma u Zapadnoj Slavoniji, pov. br. 1-107, 20. VI.
1995., Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z
Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj:
1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Pad
Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., Borbe za Z Slavoniju, maj
1995., Rad G SVK, ONO G SVK, Zapaanja o stanju 18. K u vremenu od
1. do 23. maja 1995. godine.
71 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. SVK Milan
Jeki, Izvetaj o padu Za-padne Slavonije, Knin, 9. VI. 1995., M.
SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 97-120.
72 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 105.
vazduhoplovne brigade, Upotreba avijacije u Zapadnoj Slavoniji,
str. pov. br. 01/13-215, 2. VI. 1995.
73 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odelenje
bezbednosti, str. pov. br. 37-366, 6. V. 1995.
-
58
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.- 70. (2009)
helikoptera, kojima nitko nije mogao rei to treba gaati.74
General elekti, koga Milislav Sekuli, istiui da je u tome imao
potporu Milana Martia, op-tuuje za sprjeavanje njegove upotrebe,
nekoritenje zrakoplovstva pravdao je zakljukom Glavnog taba, koji
je vjerojatno donio sam ili u dogovoru s Martiem, da zrakoplovi,
zbog mogunosti hrvatskog napada i na ostala po-druja pod srpskom
kontrolom i zabrane leta nad Bosnom i Hercegovinom, ne bi mogli
uspjeno izvriti akciju u zapadnoj Slavoniji.75 U dokumentima srpske
strane navodi se da su tijekom borbi oteena dva hrvatska
helikoptera i sruen MIG-21, koji je oko 13 sati 2. svibnja 1995.
kraj Stare Gradike oborilo protuzrakoplovno topnitvo, smjeteno u
selu Kozincima u Bosni i Hercegovi-ni. Analizirajui utjecaj
hrvatskog zrakoplovstva, u srpskim se dokumentima istie njegovo
djelovanje po prijelazima preko Save 2. svibnja 1995. godine.76
Uzaludno se oekivala i pomo Vojske Jugoslavije. Iako se u nekim
doku-mentima istie razumijevanje prema takvoj politici, izostanak
pomoi Beogra-da teko je pogodio pobunjene Srbe koji su se osjeali
izdanima i ostavljenima na cjedilu. Pritom su posebno bili pogoeni
izvjetavanjem TV-Beograd koja je, umjesto izvjetaja o stradanju
Srba u zapadnoj Slavoniji, izvjetavala o pro-slavi 1. maja diljem
Srbije, kao i srameljivom osudom Hrvatske i ustrim protestima
protiv srpskog raketiranja ciljeva po dubini RH. Osim toga,
Save-znoj Republici Jugoslaviji se zamjera i preveliki utjecaj na
komadu 11. korpusa SVK koja, nakon poetka sukoba u zapadnoj
Slavoniji, nije pokrenula napadna djelovanja na podruju istone
Slavonije.77
Shvativi kako vojna pomo nee doi, a suoeni s tekim porazom,
po-bunjeni Srbi su pribjegli teroristikim metodama te su 2. i 3.
svibnja 1995., uz druge gradove diljem RH, raketirali i sam Zagreb,
ubivi pritom sedmero i ranivi 176 civila. Odluku o raketiranju
Zagreba donosi Glavni tab SVK, koji ve oko 17,15 sati 1. svibnja
1995. izdaje zapovijed o podizanju borbene gotovosti odjeljenja
Orkan, u dogovoru s Milanom Martiem, koji se kasnije
74 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 105.
vazduhoplovne brigade, Upotreba avijacije u Zapadnoj Slavoniji,
str. pov. br. 01/13-215, 2. VI. 1995.
75 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., general-ppuk.
Milan eleketi, Pad Zapad-ne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., M.
SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 2001., 110.-111.
76 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda Lad PVO
18. K SVK, Izvjetaj o stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o
iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije izbijanja ratnih
dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine,
Gradika, 15. 5. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Izvetaj o
agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija zapa-anja i iskustva), 12.
VI. 1995. i Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., Komanda
slavon-sko-baranjskog korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje
podataka o dogaajima u Zapadnoj Slavoniji, pov. br. 1-107, 20. VI.
1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje odgovornosti voj-ne
organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII.
1995., Ratni dnevnik G SVK.
77 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odeljenje
za informisanje, Dosa-danje informacije o padu Z Slavonije, pov.
br. 6-67, 4. V. 1995. Istie se kako SRJ ini sve to moe i smije, pa
i puno vie od toga, kako bi pomogla RSK, te da nee dozvoliti
propast Srba zapadno od Drine. G SVK, Odelenje bezbednosti, str.
pov. br. 37-366, 6. V. 1995., Magneto-fonski snimak sa tree
sjednice prvog redovnog zasjedanja Skuptine RSK, odrane 18. 05.
1995. godine u Borovu Selu, 72-82, general-ppuk. Milan eleketi, Pad
Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995.
-
59
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.-70 (2009)
hvali kako je ba on to naredio.78 Iako je gaanje vitalnih
ciljeva diljem RH bila okosnica srpskog plana aktivne obrane i
doktrine odmazde, pobunjeni Srbi nakon poraza, elei opravdati svoje
zloine, nude razliita objanjenja o gaa-nju iskljuivo vojnih
ciljeva. Tako Glavni tab SVK, istiui kako se to dogodilo tek 3.
svibnja 1995. (to nije tono jer je Zagreb granatiran ve 2.
svibnja), i ge-neral eleketi navode da je Zagreb gaan tek nakon
granatiranja razoruanog srpskog naroda u okruenju u sjevernom
dijelu zapadne Slavonije, dok Milan Marti, iako je ve prije
najavljivao gaanje hrvatskih gradova, ukljuujui i Zagreba, navodi
da je raketiranje hrvatskih gradova, koje naziva vojnim cilje-vima,
uslijedilo nakon razbijanja srpske obrane, a s ciljem smanjenja
otrice napada HV-a.79 Openito gledano, veina je dunosnika RSK bila
za raketira-nje hrvatskih gradova, a njihova su se miljenja
razlikovala samo oko pitanja vremena gaanja i gradova koje treba
gaati. No, bilo je i onih koji su u tome vidjeli pogreku. Tako
pukovnik Marko Vrcelj, naelnik artiljerije u Glavnom tabu SVK,
istie da je Zagreb trebalo ruiti ili ga ne dirati, uz napomenu da
je on bio za drugu opciju, a raketiranje glavnoga hrvatskoga grada
smatra od-lukom iz oaja, iji je uinak za Srbe bio beznaajan, dok je
Hrvatskoj posluio za jaku propagandu i skretanje panje svjetske
javnosti sa stradanja Srba u zapadnoj Slavoniji.80 Zbog bojazni da
e HV gaati Banja Luku, raketiranje hrvatskih gradova nije
odgovaralo ni Radovanu Karadiu, pa se zalagao za prekid
raketiranja.81
Paralelno sa sukobima, uz pomo UNCRO-a vodili su se i pregovori
izme-u predstavnika RH i pobunjenih Srba koji su, kako navodi
general eleketi, bili inicirani iz politikih krugova Savezne
Republike Jugoslavije.82 eleketi,
78 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odeljenje
za informisanje, Dosada-nje informacije o padu Z Slavonije, pov.
br. 6-67, 4. V. 1995., Ratni dnevnik G SVK, Bombardo-vanje Zagreba
zaustavilo agresiju, Glas srpski (Banja Luka), br. 7660, 8. V.
1995., 2. Milan Marti 7. svibnja 1995. u Kninu izjavljuje: Nemam ta
da krijem, naredbu o bombardovanju Zagreba izdao sam lino, da bi
odgovorio hrvatskom predsjedniku Franji Tumanu i vrhovnitvu u
Zagrebu na njihovu naredbu za agresiju na Z Slavoniju i zloine nad
civilnim stanovnitvom.
79 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 265., Izvod iz izlaganja
predsednika Republike gospodina Milana Martia na referisanju o
borbenoj gotovosti SVK, dana 10. II. 1995. Niko nas ne moe spreiti
da tuemo po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu
Imati plan dejstva i pripremiti se za potpunu i sigurnu
realizaciju, kut. 291., Magnetofonski snimak sa tree sjednice prvog
redovnog zasjedanja Skuptine RSK, odrane 18. 05. 1995. godine u
Borovu Selu, 72-82, general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne
Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., Ratni dnevnik G SVK.
80 M. VRCELJ, Rat za Srpsku Krajinu 1991.-1995., 195-196.81
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odelenje
bezbednosti, str. pov. br.
37-366, 6. V. 1995.82 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291.,
general-ppuk. Milan eleketi, Pad Za-
padne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., Hrvoje ARINI, Svi moji
tajni pregovori sa Slobodanom Miloeviem, 1993.-1995.(1998.),
Zagreb, 1999., 249.-253. arini navodi da je zbog snanog pritiska
meunarodne zajednice RH prihvatila pregovore, koji su na aerodromu
Pleso poeli oko 16 sati i 15 minuta 1. svibnja 1995. godine. Osim
hrvatske (Hrvoje arini, Zvonimir er-venko, Vesna kare-Obolt i
Smiljan Relji) i srpske delegacije (Borislav Mikeli, general Duan
Lonar i Ilija Priji), na pregovorima su prisustvovali i
predstavnici UNCRO-a i Meunarodne zajednice.
-
60
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.- 70. (2009)
koji jedini meu pobunjenim Srbima govori o tome, istie kako su
pregovo-ri, iji je cilj bio prekid sukoba i mirno rjeenje krize,
rezultirali oko ponoi 1./2. svibnja 1995. dogovorom o prekidu
vatre, zaustavljanju hrvatskih snaga i razrjeenju pitanja autoceste
na prihvatljiv nain za Srbe.83 Kao lan delegaci-je pobunjenih Srba,
na pregovorima sudjeluje i naelnik Glavnog taba SVK, general Duan
Lonar, kojega je eleketi obavjetavao o povoljnoj situaciji u
Zapadnoj Slavoniji i dobrom dranju srpskih jedinica, to nije
odgovaralo stvarnom stanju stvari. Srpska se delegacija vraa iz
Zagreba ujutro 2. svibnja 1995., pa su pobunjeni Srbi mogli poeti
gaati vitalne ciljeve diljem RH.84 Do prekida vatre nije dolo i
hrvatski se napad nastavio. Zbog nemoguno-sti dolaska srpske
delegacije na pregovore, koji su se trebali odrati u popod-nevnim
satima 2. svibnja 1995. na Plesu, predstavnici RH i pobunjenih Srba
sklapaju 3. svibnja 1995., uz pomo posebnog izaslanika glavnog
tajnika UN-a Yasushija Akashija, usmeni Sporazum o prekidu
neprijateljstava koji je, pre-ma dogovoru, trebao biti naknadno
potpisan. Prema njemu, borbe su trebale prestati do 16 sati 3.
svibnja 1995. godine.85 U dokumentima srpske strane na-vodi se da
je u skladu s tim u 15 sati 3. svibnja 1995. Glavni tab pobunjenih
Srba naredio svim jedinicama prekid svih borbenih djelovanja.86
Prema zapovijedi pukovnika Laze Babia, koja je izdana oko 15
sati 2. svib-nja 1995. komandantu 51. pjeadijske brigade,
potpukovniku Harambaiu, oko 7.000 srpskih vojnika i civila koji su
se nali u okruenju na podruju Pakraca, Gavrinice, eovice i
Omanovca, trebali su tijekom sljedea dva dana predati oruje
Argentinskom bataljunu UNCRO-a, to je bilo dogovoreno s hrvatskom
stranom.87 O samom razvoju situacije oko predaje srpskih vojnika i
civila na pakrakom podruju u srpskim dokumentima postoje razliiti
izvje-taji. Prema jednima, kada su opkoljeni vojnici trebali
predati oruje, hrvatski su gradovi raketirani, to je ocijenjeno kao
povod hrvatskoj strani da prekri sporazum i pone, uz jaku
artiljerijsku vatru, zarobljavati srpske vojnike i na-rod u
okruenju. U drugima se istie bezrazlono hrvatsko gaanje Srba u
okruenju i zarobljavanje na prijevaru potpukovnika Harambaia, kojeg
su pripadnici UNCRO-a, umjesto na pregovore, odveli transporterima
do hr-
83 Isto. arini navodi kako su predstavnici pobunjenih Srba i
UNCRO-a traili obustavu akcije i povlaenje hrvatskih snaga na
poetne poloaje. S tim u vezi, Yasushi Akashi predloio je sporazum
od pet toaka, kojim bi se zaustavili sukobi. Taj je sporazum, na
kojeg se najvjerojat-nije poziva general eleketi, srpska delegacija
odmah prihvatila, dok ga je hrvatska odbacila.
84 Isto. HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Borbe za Z
Slavoniju, maj 1995., Rad G SVK, M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu,
115.
85 Postignut sporazum o prekidu neprijateljstava, Veernji list
(Zagreb), br. 11373, 4. V. 1995., 3.
86 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, G SVK, Prekid
borbenih dejstava na liniji razdvajanja sa hrvatskom vojskom, str.
pov. br. 3-217, 3. V. 1995. godine.
87 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18.
korpusa, Redovni borbeni izvetaj, str. pov. br. 18-290, 4. V.
1995., Junaka bitka Steve Harambaia, Glas srpski (Banja Luka), br.
7657, 4. V. 1995., 1., Nikola IVKANEC, Moja sjeanja: Domovinski rat
91.-95.: Glina, Daruvar, Pakrac, 2006., 217.-251.
-
61
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.-70 (2009)
vatske policije.88 General Janko Bobetko gaanje opkoljenih Srba
objanjava njihovim odugovlaenjem i mogunou proboja prema Buju i
dalje umom prema rijeci Savi, dok zapovjednik Policijske postaje
Pakrac Nikola Ivkanec istie kako su pobunjeni Srbi, s obronaka
Psunja, 4. svibnja 1995. poeli gaati Pakrac, pa im je HV samo
uzvratio vatru.89 Zarobljeni su i predsjednik Skup-tine opine
Pakrac Miroslav Gvozdanovi, predsjednik Izvrnog vijea Skup-tine
opine Pakrac Obrad Ivanovi, koji je, kako bi smirio preostalo
srpsko stanovnitvo, ostavljen na podruju Pakraca, te potpredsjednik
Izvrnog vijea opine Pakrac Veljko Dakula koji je, nakon kratkog
sasluanja u Bjelovaru, amnestiran za sudjelovanje u oruanoj pobuni
i ruenju ustavno-pravnog po-retka RH i odmah puten na
slobodu.90
Situacija meu pobunjenim Srbima nakon pretrpljenog poraza
U srpskim izvjetajima navedeno je da se tijekom 4. svibnja 1995.
predala veina srpskih jedinica, osim oko 500 vojnika i pripadnika
SUP-a Okuani, koji su nastavili gerilsko ratovanje po umama Papuka
i Psunja. Dio njih se tijekom iduih tjedan dana uspio izvui preko
rijeke Save na podruje Bosne i Hercegovine pod srpskom kontrolom,
dok su se ostali predali hrvatskoj policiji 20. svibnja 1995.
godine.91 Time je zavreno oslobaanje oko 600 km do tada okupiranog
teritorija RH u zapadnoj Slavoniji. Prema procjenama iznesenim u
srpskim dokumentima, zarobljeno je oko 1.500 pobunjenih Srba,
uglavnom pripadnika vojske, policije i tijela vlasti, koji su
odvedeni u internaciju u Sla-vonsku Poegu, Bjelovar i Varadin,
odakle su, ako nisu poinili ratne zloine, nakon sasluanja putani
kui. Putani su i oni koji su izrazili lojalnost RH, to je, uz
optube za grubost hrvatskih vlasti, okarakterizirano kao nametanje
hrvatskih dokumenata Srbima.92
88 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18.
korpusa, Redovni borbeni izve-taj, str. pov. br. 18-290, 4. V.
1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z
Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj:
1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., Ratni dnevnik G SVK, Pokolj Srba u
Pakracu, Glas srpski (Banja Luka), br. 7658, 5. V. 1995., 1.
89 J. BOBETKO, Sve moje bitke, 408-423, N. IVKANEC, Moja
sjeanja: Domovinski rat 91.-95.: Glina, Daruvar, Pakrac,
217-251.
90 N. BARI, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., 496-497, N.
IVKANEC, Moja sjeanja: Domovinski rat 91.-95.: Glina, Daruvar,
Pakrac, 217-251.
91 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18.
korpusa, Vanredni izvetaj o stanju u 18. Korpusu, str. pov. broj
18-294, s. Troelji, 9. V. 1995., puk. Branko Zebi, Izvetaj,
Troelji, 27. V. 1995., ppuk. Milanko Babi, Izvjetaj u vezi pada Z
Slavonije, Jasenovac, 9. VI. 1995., general-ppuk. Milan eleketi,
Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija zapaa-nja i
iskustva), 12. VI. 1995.
92 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Izvjetaj komande
4. LBR, pov. br. 669-3, 15. V. 1995., general-ppuk. Milan eleketi,
Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija zapaanja i
iskustva), 12. VI. 1995., N. BARI, Srpska pobuna u Hrvatskoj
1990.-1995., 497.-499. Potujui meunarodne konvencije, hrvatske su
se vlasti ponaale korektno prema zarobljenim Srbima u sabirnim
centrima, u to su se mogli uvjeriti i promatrai Meunarodnog Crvenog
kria, EU-a i UNCRO-a, koji su ih obilazili. Dobar odnos prema njima
potvrdili su i mnogobroj-ni zarobljeni Srbi, istiui pritom da nije
bilo nikakvoga fizikog maltretiranja. (Opirnije vidjeti u: Veernji
list, br. 11372-11378, 3. V. 8. V. 1995.)
-
62
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.- 70. (2009)
Iako se u nekim dokumentima to pokualo uljepati ili prikriti,
izvla-enje poraenih srpskih jedinica i civilnog stanovnitva iz
zapadne Slavonije na prostor Bosne i Hercegovine pod srpskom
kontrolom bilo je neorganizi-rano, popraeno panikom i rasulom. Zbog
ope pomutnje, dio vojnika bacao je oruje, a osim velikih koliina
borbenih i neborbenih sredstava, koja nisu uspjeli izvui niti
prethodno unititi, pobunjeni su Srbi, iako je dio ranjenika ve
tijekom borbi prebaen u Bosansku Gradiku, ostavljali putem svoje
pogi-nule i ranjene borce, to dovoljno svjedoi o panici u njihovim
redovima.93
Izvuene srpske civile i vojnike u Bosanskoj Gradici, Novoj
Topoli i Alek-sandrovcu 3. svibnja 1995. posjeuju Milan Marti, koji
pokuava smiriti kao-tinu situaciju, te vladika slavonski Lukijan i
vladika cetinjski Amfilohije kao izaslanici patrijarha Pavla.94 Uz
to, odlukom Vlade RSK, donesenoj 3. svibnja 1995., u Bosanskoj
Gradici osnovan je tab za prihvat i smjetaj stanovnitva zapadne
Slavonije koji je, uz Krizni stoer, organizirao prihvat srpskog
sta-novnitva koje pod zatitom UNCRO-a naputa zapadnu Slavoniju i
dolazi na banjaluko podruje.95 Piui o dolasku Srba iz zapadne
Slavonije, u srpskim dokumentima istie se sporost tog procesa emu
su, elei dobiti na vremenu i time onemoguiti pritisak na Hrvate u
banjalukoj regiji, pridonijele hrvat-ske vlasti. Pritom se istie da
su sprijeeni svi pokuaji nasilnog upada srpskih vojnika u kue i
stanove obitelji nesrpske nacionalnosti i dranje situacije pod
kontrolom na banjalukom podruju, to demantiraju sluajevi novih
izbjegli-ca koje u RH dolaze s tog podruja.96
Veina pobunjenih Srba naputa podruje zapadne Slavonije prije
dolaska HV-a, dok veina njih s podruja Pakraca, iako nisu bili
prisiljeni na to, odlazi tijekom svibnja i lipnja 1995. godine.
Naime, nakon putanja iz zatvora veina pobunjenih Srba, dvojei izmeu
povratka svojim kuama i odlaska, odluuje se za odlazak. Uzroke toga
treba traiti u njihovu strahu i nepovjerenju prema hrvatskim
vlastima te injenici da velika veina njih nije eljela prihvatiti i
priznati hrvatsku vlast.97 Razmiljanja veine pobunjenih Srba o
ivotu pod
93 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda Lad PVO
18. K SVK, Izvjetaj o stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o
iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije izbijanja ratnih
dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine,
Gradika, 15. 5. 1995., Magnetofonski snimak sa tree sjednice prvog
redovnog zasjedanja Skuptine RSK, odrane 18. 05. 1995. godine u
Borovu Selu, 34 i 41, Izvjetaj majora Steva Nijemevia, Knin, 8. VI.
1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje odgovornosti vojne
organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII.
1995., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne Sla-vonije, Knin,
25. VII. 1995., Pregled raspoloivih TMS prije agresije i izvuenih
TMS iz 18. K.
94 Junaka bitka Steve Harambaia, Glas srpski (Banja Luka), br.
7657, 4. V. 1995., 1.95 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291.,
Komanda 18. K, Izvetaj o stanju u 18. K,
str. pov. br. 1/10-1, s. Troelji, 13. V. 1995., IKM G SVK,
Izvetaj o realizaciji postavljenih zada-taka u 18. K, str. pov. br.
1/10-10, 21. V. 1995.
96 Isto. Franjo KOMARICA, U obrani obespravljenih: izbor iz
dokumenata banjalukog bisku-pa i Biskupskog ordinarijata Banjaluke
tijekom ratnih godina od 1991. do 1995., Zagreb, 2003.
97 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 4. LBR,
Redovna informacija, pov. br. 669-3, 15. V. 1995., RSK, Komesarijat
za izbjeglice, broj: 01-566/1-35, Knin, 16. V. 1995., N. BARI,
Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., 499. U izvjetaju komande 4.
lake brigade
-
63
IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike
Srpske Krajine SP, br. 1., 39.-70 (2009)
hrvatskom vlau najbolje oslikavaju rijei Milana Martia koji je,
govorei o Planu Z-4, na zasjedanju Skuptine RSK u veljai 1995. u
Kninu izjavio: Zar da pristanemo na vlastitu smrt? ivot u Hrvatskoj
bio bi gori od svakog rata. ivot u Hrvatskoj - zar bi to bio
ivot?98
Pretrpjevi teak poraz, Zapadnoslavonski korpus pobunjenih Srba,
opte-reen problemima zbrinjavanja civila i vlastitih obitelji,
pokuao je organizirati svoje komandno mjesto u garai jedne privatne
kue u selu Troeljima kraj Bo-sanske Gradike. Tu je komanda
razbijenoga korpusa prikupljala naoruanje i vojnu opremu koje,
poevi od 12. svibnja 1995., alje u 75. pozadinsku bazu erkezovac
kraj Dvora na Uni i Petrinju.99 Meu poraenim srpskim vojnici-ma
vladala je razoaranost i apatija, komandanti, koji se nisu smjeli
pojaviti pred narodom, meusobno su se optuivali, a nitko nije ni
znao brojno stanje ljudstva. Zbog opeg rasula i rasipanja vojnika
na sve strane, pukovnik Slobo-dan Peri, koji je 4. svibnja 1995.
imenovan novim komandantom korpusa, predlae 13. svibnja 1995.
Glavnom tabu SVK njegovo rasformiranje.100 Novu komandu imenovao je
Krizni tab zapadne Slavonije na elu s Duanom Vi-tezom, smjeten u
selu Troeljima, a ne Glavni tab SV