Op a i anorganska kemija (3302 i 3306) - prelog.chem.pmf.hrprelog.chem.pmf.hr/~ernest/3302/uvod.pdf · Položen ispit Kolokvij Usmeni ispit Komisijski ispit ... prirodoslovlje (kemiju)?

3302/3306 E. Meštrović Predavanja iz Opće i anorganske kemije Uvod

09. 10. 02

Inačica 1.1 09.10.2002 1

Opća i anorganska kemija(3302 i 3306)

Smjerovi:Diplomirani inženjer biologije

Profesor biologije

http://chem.pmf.hr/3302

Nastavnici i suradnici• doc. dr. sc. Ernest Meštrović

Zvonimirova 8 III kate-mail:[email protected]

• mr. sc. Nenad JudašZvonimirova 8 III kat e-mail: [email protected]

• dipl. inž. Dominik CinčićZvonimirova 8 III kat [email protected]

• Krunoslav UžarevićZvonimirova 8 I [email protected]

Nastavne obveze

• Predavanja (30 termina x 2 sata)• Vježbe (kemijski račun, 30 termina x 1

sat)• Praktikum (samostalan rad u

laboratoriju, 15 termina x 4 sata)

Predavanja

• Termin predavanja: srijedom od 11 do 13 sati

• Mjesto održavanja predavanja:Zvonimirova 8, (predavaonica 12.)

Vježbe• Dopuna gradiva s predavanja• Primjena znanja u rješavanju zadataka

(kemijski račun)• Očekuje se aktivno sudjelovanje

studenata• Vodi se točna evidencija o pohađanju• Za uredno pohađanje vježbi – manje od

20% izostanaka

Održavanje vježbi

• U dogovoru s voditeljem vježbi!• mr. sc. Nenad Judaš

– molekularna biologija, srijeda (13-14 pre.)• Krunoslav Užarević, prof.

- molekularna biologija/ekologijasrijeda (13-14 seminar)- ekologija (srijeda 10-11 seminar)

• dipl. ing. Dominik Cinčić- prof. biologije petak (10.00 predavaonica)

3302/3306 E. Meštrović Predavanja iz Opće i anorganske kemije Uvod

09. 10. 02

Inačica 1.1 09.10.2002 2

Praktikum iz opće i anorganske kemije 3321

smjer molekularna biologija)

• Početak rada u praktikumu:-ponedjeljak 14. listopada 2002 godine u 16 sati-utorak 15. listopada 2002godine u 16 sati

• Raspored na oglasnoj ploči• Mjesto održavanja: Zvonimirova 8 III kat

Praktikum iz opće ianorganske kemije

(3323, 3325 smjer ekologija iprof. biologije)

počinje u ljetnom semestru.

Potpis za ovjeru predavanja

• • Prvi semestar:prvi potpis tijekom listopada 2002.drugi potpis od 29. siječnja do 5.veljače 2000.

• Drugi semestarprvi potpis tijekom ožujka 2002drugi potpis od 11. lipnja do 18. lipnja2002

Obavijesti

• Sve eventualne obavijesti o kolegiju, vježbama i praktikumu:- raspored i termini praktikuma- obavijesti o ispitima- rezultati pismenih ispita i kolokvija

• Oglasna ploča Zavoda za opću i anorgansku kemiju Zvonimirova 8 (polukat)

• Web stranice kolegija na adresi:chem.pmf.hr/3302

Provjera znanja

• pismeni dio ispita, uvjet za pristup usmenom dijelu ispita, minimalna uspješnost 60% (60 bodova)-tijekom godine radom na vježbama (kolokviji) moguće steći uvjete za oslobađanje od pismenog ispita

• usmeni dio ispita, provjera znanja iz građe predavane tijekom godine, rada upraktikumu i na vježbama

Shema polaganja ispitaPredavanja PraktikumVježbe

Položen ispit

Kolokvij

Usmeni ispit

Komisijski ispit

Pismeni ispit

3302/3306 E. Meštrović Predavanja iz Opće i anorganske kemije Uvod

09. 10. 02

Inačica 1.1 09.10.2002 3

Ispitni rokovi

• Ljetni ispitni rok: I rok 30.06 2003 ili 01.07.2003II rok 15.07.2003 ili 16.07.2003

• Jesenski ispitni rok:III rok 05.09.2003 ili 08.09.2003IV rok 19.09.2003 ili 22.09.2003

UvodDiskontinum materijeDiskontinum energijeValovi materijeKemijski elementiMolekuleKemijska vezaStruktura molekulaInterakcije između molekulaKruto agregatno stanjeTekuće i plinovito agregatno stanjeEnergija kemijskih procesa

Program kolegija

Free zone notes

Nepotrebno prepisivanje (precrtavanje) materijala

Entropija - kriterij spontanosti kemijskih procesaKemijska kinetikaRavnoteža kemijskih promjenaRavnoteža u otopinama elektrolitaOtopineFizička svojstva otopinaElektrokemija Alkalijski i zemnoalkalijski metaliSistematika ISistematika IIKompleksni spojeviBioanorganska kemijaPreciznost u pokusu i računu

Literatura - udžbenici

• I. Filipović i S. Lipanović, Opća ianorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

• D. Grdenić, Molekule i kristali, Školska knjiga, Zagreb, 1987.

• R. Jones and P. Atkins Chemistry Molecules Matter and Change,

• Molly M. Bloomfield Chemistry and the Living Organism, John Wiley 1992

Dodatna literatura

• Silberberg, Chemistry, The Molecular Nature of Matter and Change, Second Edition, Mc Graw Hill, 2000.

• R. J. P. Williams The Natural Selection of Chemical Elementsm, Clarendon Press – Oxford, 1996.

3302/3306 E. Meštrović Predavanja iz Opće i anorganske kemije Uvod

09. 10. 02

Inačica 1.1 09.10.2002 4

Literatura – priručnici i zbirke zadataka

• Hrvatska nomenklatura anorganske kemije,Međunarodna unija za čistu i primjenjenu kemiju,Školska knjiga Zagreb, 1995

• M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, 1987.

• M. Sikirica B. Korpar-Čolig,, Praktikum iz opće kemije, I izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

Skripta i dodatni materijali

• E. Meštrović i N. Judaš, Predavanja iz opće ianorganske kemije, PMF, Zagreb 2000

• Trenutno sadrži priređene slajdove koji su korišteni na predavanjima (Power Point handout u obliku PDF datoteka)

• U pripremi pisani materijal (prva verzija do kraja godine)

• Na temelju tog materijala nije moguće pripremiti ispit! To je vodič (study guide) za pripremu ispita!

Školska knjiga 368,00Popust 20 %

Algoritam 410,00 kn

59 kn 139,00 kn popust 20 % 140,00 kn

3302/3306 E. Meštrović Predavanja iz Opće i anorganske kemije Uvod

09. 10. 02

Inačica 1.1 09.10.2002 5

Cilj kolegija

• Usvajanje i razumijevanje osnovnih kemijskih principa.

• Aktivno korištenje znanja u rješavanju određenih problema u kemiji, ekologiji i biologiji.

• Savladavanje znanja i vještina kemijskog računa.

Kemijski kolegiji tijekom studija biologije

• Opća kemija• Organska kemija• Biokemija• Analitička kemija• Osnove fizikalne kemije• Kemija prirodnih organskih spojeva

Kemija i studij biologije

• Program kemije (kao i ostali kemijski kolegiji tijekom studija biologije) urazini većine fakulteta (Sveučilišta) u Europi

• Postoji evidentna razlika u uspoređivanju s programa koji studenti slušaju na američkim Sveučilištima

Na koji način uspješno studirati prirodoslovlje (kemiju)?

• Pri studiju prirodnih znanosti potrebno je što više približiti se znanstvenoj metodologiji.

• Ne postoji “recept” za uspjeh, no postoje određena pravila koja mogu pomoći.

• Najopasnije je učiti kemiju memorirajući činjenice, zakone, hipoteze i pravila.

Zapazi – Izmjeri – Objasni -Provjeri

• Pokus, opažanje i mjerenje temelji na kojima nastaju spoznaje u kemiji

• • Znanstvena aktivnost počinje sopažanjem

• • Opažanja mogu biti kvalitativna ili kvantitativna

• Rezultat kvantitativnog opažanja(mjerenja) skup je podataka

Ponovljivost

• Najvažnija značajka eksperimentalnih istraživanje je ponovljivost.

• Ponovljivost implicira da pokus (mjerenje) može ponoviti bilo koji istraživač u bilo kojoj zajednici ako posjeduje za to potrebno znanje i opremu.

• Upravi niz vještina koje omogućuju tu vještinu razvijamo kroz rad u praktikumu i na vježbama

3302/3306 E. Meštrović Predavanja iz Opće i anorganske kemije Uvod

09. 10. 02

Inačica 1.1 09.10.2002 6

Predviđanje i valorizacija rezultata

• Temelji se na poznavanu teorijskih osnovica i operativnom baratanju znanjem.

• Tijekom rješavanja nekog problema (to posebice vrijedi za rješavanje zadataka) treba koristiti znanje pri valorizaciji dobivenog rezultata

Prirodni zakoni, teorije ihipoteze

• Zakon opisuje na temelju mnoštva mjerenja ipokusa ponašanje sustava bez iznimaka.

• Hipoteza - znanstvena pretpostavka koja objašnjava određenu pojavu. Provjerom(pokusom ili mjerenjem) postaje znanstveni zakon ili teorija.

• Teorija na temelju niza mjerenja i uvažavajući zakone opisuje ponašanje sustava.

Modeli u kemiji

U kemiji često koristimo modele koji s obzirom na način kreiranja mogu biti:materijalni,grafički,matematički,računalni (virtualni).

• Ovisno o konceptu modeli mogu biti manje ili više složeni (za isti sustav ili pojavu)

• Modele koristimo jednako za učenje kao i za znanstveni rad

Ikonički modeli

• Slični po obliku objektu koji prikazuju (modeliraju) ili oponašaju njegovo funkcioniranje. Po veličini mogu biti veći manji ili jednaki.

• Ovu vrstu modela koristimo pri objašnjavanju rada određenih uređaja (instumenata)

Analogni modeli

• Modeli su slični sustavu koji modeliraju po funkciji ali ne po izgledu.

• Primjerice djelovanje ljekovitih tvari na biološki sustav štakora ili miševa koriti se za modeliranje djelovanje ispitivane tvari na čovjeka

• Analogni modeli koriste se u ekološkim i biokemijskim istraživanjima

Apstraktni modeli

• Apstraktni modeli modelitaju pojave i objekte pomoću određenih simbola

• Različite sheme, nacrti projekcije apstraktni su modeli.

• Za korištenje apstraktnih modela potrebno je određeno znanje i vještine