This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
3.1. Pull servis ......................................................................................................................................................... 5
3.2. Push servis ....................................................................................................................................................... 6
4. ARHITEKTURA LOKACIJSKIH SERVISA ............................................................................................................ 7
5. ODREĐIVANJE LOKACIJE KORISNIKA U LBS-U .............................................................................................. 8
7. INTEROPERABILNOST LOKACIJSKIH SERVISA KROZ STANDARDE .................................................... 13
8. KLJUČNE ORGANIZACIJE ZA DEFINISANJE LBS STANDARDA ................................................................ 17
9. OPEN GIS LOKACIJSKI SERVISI (OPEN LS) .................................................................................................. 18
- 2 -
9.1. GeoMobility Server ..................................................................................................................................... 18
9.2. OpenLS - Informacioni model ................................................................................................................. 21
10. OSNOVNI SERVISI (OPEN LS) ........................................................................................................................ 22
10.2. Gateway servis .......................................................................................................................................... 24
10.3. Location utility service (Servis geokodera i reverzibilnog geokodera) ............................. 24
10.4. Prezentacijski servis ............................................................................................................................... 25
10.5. Servis ruta ................................................................................................................................................... 26
LITERATURA ............................................................................................................................................................... 29
- 3 -
1. UVOD
Lokacijski servisi integrišu lokaciju mobilnog ureĎaja (poziciju korisnika) sa drugim informacijama,
u svrhu obezbjeĎenja dodatne vrijednosti za korisnika. U osnovi, Lokacijski servisi predstavljaju
integraciju Geoinformacionih tehnologija (GIS, geoprostorne baze, GPS) , Interneta i Novih
Informatičkih i Komunikaciskih Tehnologija (NICTs) (mobilne telekomunikacije i novi smartphone
ureĎaji). Prednost LBS-a je automatsko registrovanje položaja korisnika, na osnovu neke od
metoda pozicioniranja, čime se lociranju korisnika daje primarni značaj servisa bez kojeg nebi ni
postojao. Drugi važan faktor predstavlja korištenje prostornih analiza i geoprostornih podataka koje
lokaciji korisnika zapravo i daju dodatnu vrijednost. Znanje gdje se nalazi osoba ili objekt je
sveprisutno pitanje od početka čovječanstva i snaga servisa koji nudi novu dimenziju poznavanja
lokacije u realnom vremenu predstavlja revolucionarnu promjenu u ljudskom životu. Kao
informatičko društvo mi vrijednujemo sisteme i servise koji nam govore o lokaciji ljudi, objekata i
fenomena koji se dešavaju oko nas. Osim termina Lokacijski Servisi koriste se još termini Bežični
Lokacijski Servisi ili Lokacijski Bazirani Servisi. Neke organizacije (3GPP) strogo razdvajaju pojam
Lokacijskog servisa, koji definišu kao servis koji odreĎuje lokaciju i kao informaciju je nudi drugim
eksternim učesnicima i ne podrazumjeva filtriranje i obradu analizu i upotrebu lokacijske
informacije za servise višeg nivoa (LBS). Sa korisničkog aspekta radi se o istom ili preciznije
rečeno, Lokacijski Servisi predstavljaju podservis LBS-a, ili njen integralni dio i u većeni slučajeva
pojavljuju se zajedno. Pravi interes za lokacijske servise usljedio je kao posljedica potrage mobilnih
operatora za dodatnim servisima, u cilju povećanja ponude i dodatne dobiti od mobilnih usluga.
Nakon uspjeha SMS-a, i mobilnog interneta korisnička lokacija je prirodan slijed u novom pristupu
mobilnim komunikacijama. Na osnovu uvjerenja o multidimenzionalnoj prednosti informacije o
lokaciji, operatori mobilnih usluga počinju razmišljati o tri bitna elementa mobilnih telekomunikacija
a to su glas, data i lokacija. Razvojem različitih segmenata Lokacijskih servisa pojavljuje se
potreba za različitom preciznošću lociranja posebno u aplikacijama hitnih službi gdje su ugroženi
ljudski životi. TakoĎer bitan segment servisa je tačnost i ažurnost prostornih baza podataka.
Povezivanjem informacije o lokaciji, sa ostalim relevantnim informacijama, dobija se puna
vrijednost servisa što omogućava Geografski Informacioni Sistem koji predstavlja temelj
Lokacijskih servisa. Lokacijski bazirani servisi su od svog početka do danas prolazili kroz bolne
faze razvoja, u kojima je jedan od bitnih faktora usporavanja rasta bio i standardizacija i
interoprabilnost svih faktora u vrijednosnom lancu Lokacijskih Baziranih Servisa. Jasno je da se
radi o kompleksnom sistemu koji spaja različite faktore (operatore, provajdere servisa, provajdere
sadržaja) što pred ovu tehnologiju stavlja izazov kao što je interoperabilnost i standardizacija u
- 4 -
razmjeni informacija u realnom vremenu. Korisnici zahtjevaju da servis radi bez problema preko
granica njihovog operatora (u roamingu), na bilo kojem telefonskom aparatu. To se može osigurati
uvoĎenjem jedinstvenih standarda za sve učesnike u vrijednosnom lancu Lokaciskih Servisa.
Stvarnost i trenutna situacija na na tržištu ove tehnologije, govore da treba još puno truda aktera u
ovim procesima na harmonizaciji u cilju postizanja interoperabilnosti kroz zajedničke standarde.
2. MOTIVACIJA ZA UVOĐENJE LBS-a
Automatsko definisanje lokacije korisnika ili objekta na osnovu tehnologija pozicioniranja u
mobilnim mrežama samo po sebi predstavlja epohalnu promjenu u društvu, meĎutim pravu
vrijednost poznavanja lokacije dobijamo integracijom lokacijske informacije sa ostalim relevantnim
informacijama.Geografski Informacioni Sistem(GIS) i Globalni pozicioni sistem(GPS) već su
odavno izašli iz granica standardnog koriščenja i zajedno sa razvojem komunikacione i
informacione tehnologije predstavljaju temelje lokacijski baziranih servisa.
Znanje da se nalazimo kilometar od odredišta može dati mali doprinos da se približavamo cilju, ali
definisanje rute do odredišne tačke daje dodatnu vrijednost. Davanje informacije o tačnom i
- 5 -
pouzdanom putu daje još veču vrijednost. Pristup informacijama o drugim elementima kao što su
radnje ili korisnici duž rute može povečati vrijednost i više. Moć da modifikujemo rutu i izbjegnemo
kašnjenja zbog rekonstrukcije puta ili saobračajne nesreće još više doprinosi povećanju vrijednosti
servisa. Motivacija operatora za uvoĎenje LBS-a je prije svega povećanje prihoda uvoĎenjem
novih servisa.TakoĎer bitan faktor za uvoĎenje LBS servisa je zakonska obaveza operatora prema
državnim regulativama u oblasti bežičnih komunikacija da pruže lokacijski servis u hitnim
slučajevima(npr. E911 za SAD I E112 za EU ).
3. KLASIFIKACIJA LOKACIJSKIH SERVISA
Lokacijski servisi mogu se podjeliti prije svega u , koji se uvjek aktiviraju od strane
korisnika, koji zahtjeva od servisa odreĎenu informaciju. Ona se dobija nakon geoprostorne obrade
lokacijske informacije korisnika. Za razliku od reaktivnih , se automatski aktiviraju kada
korisnik pristupa odreĎenoj interesnoj tački. Za razliku od reaktivnog, gdje se korisnik locira samo
jednom, proaktivni zahtjevaju kontinuirano lociranje. Lokacijski servisi se oglavnom koriste u tri
glavna područja:
vojni i vladin sektor
servisi hitnih službi
komercijalni sektor
Klasifikaciju LBS aplikacija možemo izvršiti prema tome:
dali su aplikacije korisnički usmjerene gdje korisnik konrtoliše aplikaciju
aplikacijama koje su usmjerene prema sredstvu promatranja i one najčešće ne kontrolišu
servis.
Najčešće se podjela lokacijski baziranih aplikacija vrši na pull i push servise.
3.1. Pull servisi
Korisnik na osnovu lokacije dobija informaciju na svoj zahtjev na lokaciji na kojoj se nalazi u
trenutku kada je zahtijeva.
Pravac putovanja - Ja sam ovdje kako ću doći tamo? Jedan od prvih lokacijskih
servisa.Korisnik na osnovu zahtjeva dobija rutu kretanja na osnovu svog trenutnog
položaja.
Traženje taksija - Ja trebam taksi odmah. Korisnik traži taksi, šaljuči svoju lokaciju koja je
vidljiva u centru za taksije kao i samom taksiju , korisnik dobija informaciju da je taksi blizu i
da brzo stiže.
Mobilne žute stranice - oglasi - Gdje je najbliži X? Korisnik definiše kategoriju recimo,
prema traženoj udaljenosti. Poslovni adresar koji je pohranjen kod operatora i pristupa mu
korisnik koji na osnovu svoje lokacije dobija informaciju o traženom poslovnom okruženju.
- 6 -
Servis kupovine - Obavjesti me kada sam blizu proizvoda koji tražim. Mobile commerce
korisnik obilježi prostor u kome želi nešto da kupi kao i proizvod koji želi. Sistem mu nudi
uslugu odabira najbližih lokacija kao i navigaciju do prodavnica.
Instant information - korisnici naznače lokaciju objekta za koji traže informaciju iz baze.
Korisnici ove aplikacije su turisti i radnici na održavanju.
3.2. Push servisi
Koriste lokaciju korisnika u obliku kvalifikacije korisnika kao potencijalnog interesenta za nešto.
Korisnik mora dati saglasnost za slanje informacije. Potencijal ovog servisa je u ciljanom
marketingu, oglašavanju preko mobilne mreže. Aplikacijama traženja prijatelja, upozorenjima o
zastoju saobraćaja ili upozorenjima o ulasku u zonu od interesa. Ovaj servis zadire u privatnost
korisnika pa se moraju strogo definisati norme oko zaštite privatnosti.
Odnos ponuĎač oglašivač usluge i kupac u ovom slučaju korisnik mora biti jasno definisan i na
obostranu korist i obostrano razumjevanje . Iz tog odnosa obje strane imaju korist ali se mora
obezbjediti mehanizam zaštite kupca ako ne žele uslugu oglašavanja. Korištenjem GIS alata za
podršku ovaj proces se poboljšava.
Najznačajnije primjene Push servisa su:
Servis friend finder dozvoljava korisnicima da naĎu lokaciju svojih prijatelja ili članova
obitelji. Veoma je popularan servis koji se koristi u evropi a koristi poruku putem SMS-a.
Automatski obavještava korisnika da je specificirana osoba (koja takoĎe ima mobilni ureĎaj)
blizu ili da je ušla u odreĎenu oblast. Ova vrsta servisa može biti dizajnirana da obavjesti
roditelje kada je dijete došlo školu na predviĎenu lokaciju.
Obavjest o ulasku u odreĎenu zonu silčan je friend finder servisu. Zonski alarm ima sličnu
funkcionalnost kao i servis traženje prijatelja alarm upozorava kada osoba ulazi ili izlazi iz
zone interesa .Rane implementacije korištene su za praćenje osoba sa Alzenhajmerovom
bolesti ako osoba odluta i udalji se od predviĎene lokacije osoba koja pruža uslugu njege
može biti obavještena i reagovati na vrijeme.
Saobraćajni problemi i zastoji u realnom vremenu pri kojem stanice za regulisanje
saobraćaja obavještavaju korisnike o zastojima i alternativnim pravcima. Ovaj servis je
posebno koristan za one kojima je potrebno da vrijeme puta izračunaju tačno u naprijed.
- 7 -
4. ARHITEKTURA LOKACIJSKIH SERVISA
Lokacijski servisi predstavljaju heterogenu tehnologiju, koja sadrži različite sub-arhitekture, koje
treba da meĎusobno funkcionišu kao jedinstven sistem. Proces izgradnje sistema bitno se
pojednostavljuje, usvajanjem zajedničkih okvira i principa izgradnje aplikacija. Osnovni princip na
kome se bazira je LBS je klijent-server arhitektura. Tehnologija Lokacijskih servisa koja je u
proteklim godinama morala zadovoljiti aspekte tehnološke i ekonomske prirode bazira se na
troslojnom komunikacionom modelu (sl.2) koji uključuje:
Pozicioni nivo
Midleware nivo
Aplikacioni nivo
Pozicioni nivo je zadužen za odreĎivanje lokacije korisnika uz pomoć PDE(Position Determination
Equipement) i geoprostornih podataka smještenih u Geografskom Informacionom Sistemu.Nakon
što PDE definiše poziciju korisnika u okviru mreže , GIS na osnovu sirovih podataka računa
Geografski Širinu i Dužinu korisničkog položaja. Rezultat ovog proračuna , dakle koordinate
lokacije korisnika se putem lokacijskog getaway-a šalje ili direktno u aplikaciju ili midleware
platformi.Orignalno pozicioni nivo upravlja i šalje lokacijske informacije direktno aplikaciji što je
neophodno za isporuku servisa korisniku.
Pozicioni sloj
Middleware sloj
Aplikativni sloj
GIS
Aplikativni nivo (koji se često nepravedno označava kao „klijent“) obuhvata sve servise koji
zahtjevaju lokacijske informacije.MeĎutim kako njihov broj i očekivani porast bitno može povečati
kompreksnost i opteretiti cijeli sistem, praktično je uvesti novi sloj koji se nalazi izmeĎu aplikativnog
i pozicionog nivoa. Midleware nivo za primarni razlog svog formiranja vidi u tome što PDE leži
duboko u mreži što vodi ka složenosti i povećava vrijeme dostupa za svaki novi servisni podatak.
TakoĎer, middleware sloj značajno smanjuje složenost integracije servisa, pošto istovremeno ima
pristup na mrežu i servisno okruženje, pa stoga kontrolira sve servise, kako postojeće tako i
buduće. Pored toga, lokacijski middleware može imati i drugu ulogu, sa aspekta privatnosti,i
omogućava korisniku na „downstream”-u da upravlja pravima pristupa lokacijskim informacijama
aplikacijama „treće strane”, dok na „upstream”-u sistematski pravi anonimnim te iste informacije.
- 8 -
Dakle, on preuzima sličnu ulogu kao proxy u Internet-u. Konačno, lokacijski middleware može biti
korišten za interoperabilnost izmeĎu mreža, a u kontekstu lokacijskih podataka.
5. ODREĐIVANJE LOKACIJE KORISNIKA U LBS-u
Najvažniji segment na kojem se temelje LBS servisi je odreĎivanje lokacije korisnika usluge. To je
najvažnjiji konekstni element na kojem se grade aplikacije. Razlikujemo tri pristupa u odreĎivanju
lokacije korisnika.
5.1. Mrežno bazirano pozicioniranje
Mrežno bazirano pozicioniranje koje se zasniva na korištenju karaketristika signala mreže baznih
stanica za odreĎivanje položaja korisnika.Imamo sljedeće metode mrežnog pozicioniranja:
Cell of origin (ID najbliže čelije definiše položaj korisnika)
Time of arrival( računanje dužine iz vremena slanja i prijema signala)
Time difference of arrival (sličan princip sa razlikama sa tri ili više stanica)
Angle of arrival (koristeći karakteristiku ugla antene.
Za pozicioniranje u LBS aplikacijama danas se najviše koristi mrežno pozicioniranje putem Cell ID
jer ne zahtjeva posebna ulaganja. Cell of origin se ne odlikuje velikom tačnošču (nekoliko stotina
metara)
5.2. Terminalno bazirano pozicioniraje
Terminalno-bazirano pozicioniranje je metoda pozicioniranja, gdje se pozicija korisnika dobija na
osnovu korisničkog ureĎaja. Za pozicioniranje ovom metodom najčešće se koristi Globalni
Pozicioni Sistem.
5.3. Hibridna metoda pozicioniranja
Hibridna A-GPS metoda bazira se na internom GPS prijemniku u mobilnom ureĎaju i u isto vrijeme
referentnim GPS ureĎaju na serverskoj strani mobilne mreže. Ova metoda je primjenjiva i u
gradskim sredinama gdje je zbog izgraĎenosti često nemoguće izvršiti pozicioniranje klasičnom
GPS metodom. Ponekad se mjerenje obavlja na referentnoj GPS stanici mreže i prosljeĎuje se
mobilnom ureĎaju. Tačnost pozicioniranja se kreće od 1-10 m zavisno od uticaja na GPS mjerenje.
- 9 -
6. GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEM
Geografski informacioni sistem (GIS) je sistem za upravljanje prostornim podacima. Postoji veliki
broj definicija ali obzirom na složenost ove tehnologije i često uprošćavanje njenog suštinskog
smisla, prikladna je sljedeća definicija:
Geografski Informacioni Sistem(GIS) je jedna od ključnih komponenti u razvoju LBS-a. Jasno je da
je od svog početka do danas GIS u stalnom razvoju kao tehnologija koja podržava mnoge oblasti
ljudskog djelovanja. Ako znamo da po statistikama 80% podataka koji nas okružuju imaju izraženu
prostornu komponentu jasno je da je GIS osnova svih tehnologija koje se baziraju na
geoprostornim podacima pa tako i LBS-a. Sljedeća razmišljanja i akcije koje se preduzimaju u
posljednjih nekoliko godina u području geoprostornih podataka dovode do rješavanja uskih grla u
infrastrukturi prostornih podataka i tako direktno doprinose razvoju LBS servisa :
Napredak tehnologije i prije svega upotreba sistema za globalno pozicioniranje(GPS),
metode daljinskog istraživanja i digitalne fotogrametrije dovode do automatizacije procesa
prikupljanja podataka fizičkih osobina prostora.
Gotovo sveprisutno korištenje poštanskih kodova od strane vlade i poslovnih subjekata
geografskih identifikatora u zapisima i transakciskim bazama podataka.
Prednost data warehousing tehnologije.
Povečanje konkurencije na tržištu data provajdera (tvrtke koje obezbjeĎuju podatke za
servise)
Puno efikasniji metod pristupa i distribucije prostornih podataka.
Podaci u GIS-u su georeferencirani odnosno jedinstveno vezani za prostor koji je definisan
prikladnim koordinatnim sistemom. Geoprostorni elementi imaju sljedeće četiri karakteristike:
lokacija - svaki GIS element geoprostorno je definisan (u referentnom koordinatnom
5. Znajući položaj korisnika LBS aplikacija šalje zahtjev ,uključujući vraćenu poziciju mobilnog
ureĎaja korisnika u formi pozocionog ADT-a ,Directory servisu koji daje listu restorana sa
definisanim radijusom oko procjenjene pozicije korisnika .Zahtjev i odgovor Directory
servisa je baziran na Open LS specifikaciji.
6. Lista restorana je vraćena korisniku LBS aplikacije.
7. Aplikacija koja radi na mobilnom ureĎaju korisnika dozvoljava da korisnik vidi i upravlja
listom (Sljedeće akcija može biti da korisnik izabere restoran i na osnovu toga traži
navigaciju do njega. Korisnik može nakon toga tražiti jelovnik i sl.
Generalno GeoMobility Server sadrži:
Osnovne servise i njihove Open LS interfejse
Open LS informacioni model ,koji se sasatoji od ADT-ova
Moguće,set lokalnih aplikacija sačinjenih na osnovnim servisima i sa pristupom tim
aplikacijama preko Open LS interfejsa
Sadržaj kao što su mape ,tačke od inetersa,rute itd. Korištene od strane osnovnih
servisa.Ovaj sadržaj može takoĎer biti i na drugom serveru i može mu se pristupati putem
interneta
Moguće druge funkcije podrške za personalizaciju ,voĎenje kontekstnih
podataka,naplata,prisupanje i sl.
- 21 -
9.2. OpenLS - Informacioni model
Open LS osnovni servisi razmjenjuju sadržaj u formi dobro-poznatih Open LS Abstract Data Types
(ADT). Skupina ovih ADT–ova raspoloživih kao XML šeme, predstavljaju ulazne i izlazne
parametre osnovnih servisa. U sljedećoj tabeli 1 dat je pregled ADT-ova koji se koriste za
specificiranje u OpenLS.
Pozicioni ADT (Position ADT)
Pozicioni ADT sadrži bilo koji opažanu ili sračunatu poziciju.To znači geografsku poziciju i kvalitet pozicije. Pozicija se izražava pomoću elementa <gml:point> i opcionalno <gml:Poligon>, <gml:Multipoligon>...
Adresni ADT (Address ADT)
Adresni ADT sadrži adresnu informaciju za geografsku lokaciju. Adressni ADT sadrži adresu ulice (ili križanje), ime mjesta (npr. zemlje , grada), poštanski kod, ulični locator, locator objekata
ADT interesnih tačaka (PointOfInterest POI)
Način za opis interesnih tačaka. Lokacija gdje neko može pronači mjesto, proizvod, ili uslugu. POI ADT je mjesto ili entitet sa fiksiranom pozicijom koja može biti korištena kao referentna tačka ili ciljna u svakom LS servisu. POI je primarno izlazni podatak za Directory servis a time i mjesto gdje se može dobiti prizvod ili servis Sadrži: ime ,tip, kategoriju, adresu, broj telefona i ostale Directory informacije o mjestu, proizvodu i/ili servisu.Može biti izražena elementom <gml:point> ili Adresnim ADT-om
ADT područja od interesa (Area of interest AOI)
Ovaj ADT sadrži neko područje od interesa.Može biti definisano krugom, graničnim kvadratom, poligonom . Koristi se kao parameter pretraživanja prema Geomobility serveru u obliku:sve tačke u definisanom krugu i sl.
Lokacijski ADT (Location ADT)
Lokacijski ADT je proširiv, apstraktni tip za sve izraze koji koriste lokaciju a koriste se putem Open LS aplikacija i servisa za specificiranje lokacije cilja ili korisnika. Ovaj ADT sadržan je u specifikaciji interfejsa servisa koji su sposobni da procesiraju elemente pozicionih ,adresnih ADT-ova,koi i ADT-ovai nteresnih tačaka i područja od interesa.
ADT Mapa (Karata) (Map ADT)
ADT za prikaz mapa i elementarnih slojeva(ruta i POI).Map ADT sadrži izlaznu mapu kao rezultat Map Portrayal Operation Prezentaciskog servisa koja može posložiti kao ulaz u ostale prezentaciske servise.Sadrži informacije o formatu, širini i visini i kontekstne informacije(granično područje, centralna tačkai razmjera)
ADT za pregled ruta (Route Summary ADT
Ruta summary ADT sadržava opšte karakteristike rute kao što su njegova polazna i krajnja tačka ,tip tranporta, ukupna dužina,vrijeme puta, i geografsko područje itd.
ADT za geometriju rute ADT za geometriju rute sadrži ,listu geopozicija duž rute , odreĎenih u liniskim sekvencama planiranog puta, Geometrija se opisuje kao <gml:LineString>element,polazeći od pozicije početne tačke rute i završavajući na poziciji krajnje tačke rute. Geometrija takoĎer uključuje meĎutačke potrebne da bi se opisao geometrijski oblik segmenta rute izmeĎu svakog čvora rute.
ADT liste uputa za rute (RouteInstructionList ADT)
ADT liste uputa za rute obezbjeĎuje navigacijske upute od skretanja do skretanja i savjetovanje duž rute, definisane u trenutku kada se traže, formatirane za prezentaciju korisniku. Lista uputa za rute ADT je generirana servisom Rute i prezentirana pretplatniku putem Prezentacijskog servisa.
- 22 -
Na sl. 8 je prezentiran pregled korištenja Open LS informatičkog modela sa glavnim servisima.
Prikazani model definiše meĎusobnu zavisnost izmeĎu osnovnih Open LS servisa pomoću
opisanih ADT-ova.
Gateway
Geokodiranje
Reverzibilno
geokodiranje
Direktorij
Direktoriji
Rute
Podaci ruta
Prezentacija
Mape
Pozicioni ADT
Pozicioni ADT
Po
zic
ion
i A
DT
Pozicioni ADT
Lokacijski
podaci
[MLP]
Adresni ADT
Adresni ADT
Adresni ADT
AD
T in
tere
sn
ih
tač
ak
a
ADT interesnih
područja
ADT za pregled ruta
ADT za geometriju rute
ADT liste uputa za rute
Mape
Rute
Interesne tačke
. . . AD
T in
tere
sn
ih
tač
ak
a
10. OSNOVNI SERVISI (Open LS)
Osnovni servisi su lokacijski bazirani aplikaciski servisi koji oblikuju okvir za GeoMobility Srever.
Definisani su od strane OGC-a a sastoje se od specificiranih funkcija i interfejsa. Interfejsi osnovnih
servisa obezbjeĎuju jednu ili nekoliko operacija, koje su sadržane u paru poruka u obliku
request/response. Poruka sadrži zaglavlje i tijelo koje je bazirano na XML definisanoj šemi.
Struktura zaglavlja je ista za sve osnovne servise i operacije. Zaglavlje sadrži podatke
autentifikacije, tip korisničkog sredstva itd. Tijelo poruke nosi specifikaciju servisne operacije i
njene parametre.
10.1. Direktorij servis Direktorij servis obezbjeĎuje korisniku koji ima pristup na neki on-line direktorij da naĎe najbliže ili
odreĎeno mjesto, proizvod ili servis. Kroz definisanu LBS aplikaciju korisnik formulira parametre
traženja u obliku zahtjeva za uslugom na principu request/response, identificirajući mjesto,
proizvod ili servis koji traži unosom imena, tipa , kategorije, ključne riječi ,broja telefona, ili nekog
- 23 -
drugog korisnički prilagoĎenog identifikatora. Pozicija mora takoĎer biti upotrebljena u zahtjevu
kada korisnik traži najbliže mjesto, proizvod ili servis ili ako oni žele mjesto ,proizvod ili servis na
specifičnoj lokaciji ili u okviru specificiranog područja. Pozicija mobilnog korisnika koji zahtjeva
servis, defiiniše se putem Gateway servisa, koji prevodi Mobile Location Protocol u Open LS
poziciju ili nekim drugim načinom pozicioniranja. Primjer primjene Directory servisa prikazan ispod,
definiše zahtjev za traženje taksi stajališta u krugu od 2 km od trenutne pozicije korisnika, a
rezultat treba biti sortiran po udaljenosti u rastućem redosljedu: