-
SVEUILITE U RIJECI GRAEVINSKI FAKULTET
PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ
ODRIVI RAZVOJ U PRAKSI - PERMAKULTURA I VODA
SEMINARSKI RAD
Predmet: Vodni resursi i sustavi
Predmetni nastavnik: mr. sc. Josip Rubini
Studenti: Vedran Blaevi email: [email protected] JMBAG:
0114021356
Martina Frankovi email: [email protected] JMBAG:
0114022049
Mirna Klobuar email: [email protected] JMBAG:
0114021559
Rijeka, 2014.
-
2
1. SAETAK Odrivi razvoj je proces promjena u kojem su
iskoritavanje resursa, smjer ulaganja i orijentacija tehnikog
razvoja u meusobnom skladu i omoguuju ispunjenje potreba i
oekivanja sadanjih i buduih narataja. Drugim rijeima, potronja bi
trebala biti manja od kapaciteta obnavljanja prirode. Pristup
kvalitetnoj vodi od kljune je vanosti za ljude, prirodu i
gospodarske djelatnosti. Velike koliine vode potrebne su za
proizvodnju energije, uzgoj hrane i proizvodnju robe za iroku
potronju. Vraanje vodnih tokova u njihovo prirodno stanje od kljune
je vanosti za odrivi razvoj. Obnovljive vodne rezerve u Hrvatskoj
su vrlo velike, no veliki njihov dio su zapravo vanjske zalihe
(vode koje izviru u drugoj zemlji). Stoga je upravljanje vodama
temeljna djelatnost za to zaduenih dravnih ustanova prema kojima se
u skladu naela odrivoga razvoja, ostvaruje cjeloviti nadzor i
upravljanje. Permakultura je praktina metoda zasnovana na naelima
odrivog razvoja. Rije permakultura dolazi od dviju rijei :
permanentna agrokultura. Ona spaja tradicionalna saznanja sa
suvremenim dostignuima i daje ideje koje su primjenjive svima-
Permakulturni dizajn je ivi sustav koji je stalno u procesu
razvoja. Elementi se razvijaju sukladno naim potrebama i obavezama,
stoga mi stalno promatramo, iznova procjenjujemo, redizajniramo i
stvaramo promjene prilagoavajui sustav. Samoodrive kue su jedan od
praktinih primjera permakulture. Postoji vie oblika, a svaki od
njih zadatak ouvanje prirode uz pruanje ugodnog ivota.
-
3
2. UVOD Voda je izvor ivota. Dvije treine nae planete sadrava
voda. Samo 2% vode je pitko, a ak 65% pitke vode sadrano je u
ledenjacima. Hrvatska je trea zemlja svijeta po bogatstvu vodom, te
iako imamo velike zalihe pitke vode, ona je svakim danom sve
zagaenija i potrebno ju je ouvati. Nerijetki su primjeri svjetskih
gradova gdje je voda iz slavine nepitka, a sve zagaeniji podzemni
tokovi zahtjevaju sve zahtjevnija postrojenja za proiavanje i sve
vei utroak energenata.
Dugi niz godina svijet je bio okrenut industrijalizaciji to
ostavilo velike posljedice na Zemlju, prirodu i resurse.
Posljednjih godina provedena su brojna istraivanja, uveden je Zakon
o zatiti okolia, proveden je skup mjera i aktivnosti kojima je cilj
sprjeavanje oneienja i zagaenja okoli, smanjenje teta nanesenih
okoliu i povrat okolia u prvotno stanje. Ovim radom elimo
itateljima pribliiti situaciju Hrvatske koja nije loa u odnosu na
ostale drave sa velikim stupnjem oneienja, objasniti vanost odrivog
razvoja kao ideje o skladnosti ljudi i prirode, bez tete na okoli,
a takoer unaprijeenjem kakvoe ivota. Dati emo praktine primjere
kako pojedinac moe utjecati na okoli, kao i velike projekte koji
skoro u potpunosti recikliraju i racionalno koriste prirodne
resurse. Iako se na oneienje gleda kao veliki globalni problem,
svatko se moe ekoloki osvjestiti i pridonijeti povratku okolia u
poetno stanje.
-
4
3. ODRIVOST U PRAKSI 3.1. Odrivost u praksi - uvod
Odrivi razvoj esto se spominje u razliitim sferama javnog ivota.
Zahtijeva nov nain razmiljanja temeljen na dogovorenim
vrijednostima demokratskog drutva kako bi se time ostvarila
ravnotea izmeu zahtijeva za unapreivanjem kakvoe ivota. Odluivanje
o odrivom razvoju nekog podruja zahtijeva informirane i educirane
sudionike. Odrivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i
strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez
tete za okoli i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u
budunosti. Oslanja se na ambicioznu ideju prema kojoj razvoj ne
smije ugroavati budunost dolazeih narataja troenjem neobnovljivih
izvora i dugoronim devastiranjem i zagaivanjem okolia.
(http://www.odraz.hr/hr/nase-teme/odrzivi-razvoj ) Hrvatska se rano
ukljuila u svjetske i europske procese dogovaranja o odrivom
razvoju. Jo je 1972., uoi odravanja I. konferencije UN posveene
pitanjima zatite ljudskog okolia u Stockholmu, donijela
''Rezoluciju o zatiti ovjekove sredine''. Zakonom o zatiti okolia
iz 2007., odreena je Strategija odrivog razvoja Republike Hrvatske
kao dokument koji dugorono usmjerava gospodarski i socijalni razvoj
te zatitu okolia prema odrivom razvoju. Nadopunjena je 2009. godine
te je usmjerena na dugorono djelovanje u osam kljunih podruja na
kojima se temelje i strateki pravci razvitka Republike Hrvatske, a
to su: poticaj rasta broja stanovnika, okoli i prirodna dobra,
usmjeravanje na odrivu proizvodnju i potronju, ostvarivanje
socijalne i teritorijalne kohezije i pravde, postizanje energetske
neovisnosti i rasta uinkovitosti koritenja energije, jaanje javnog
zdravstva, povezivanje prostora te zatita Jadranskog mora,
priobalja i otoka. Utjecaj na okoli moe biti smanjen racionalnom
upotrebom resursa, smanjenjem emisija u zrak, tlo, vode te
smanjivanjem koliine otpada kroz odvojeno sakupljanje otpada i
recikliranje. Stoga se svima koji se nastoje pozitivno odnositi
prema okoiu pridaje znak zatite okolia. Znak ''prijatelj okolia''
na proizvodu jami da je uistinu manje tetan za okoli te se
dodjeljuje na osnovi utvrenih kriterija, uz sudjelovanje strunjaka
i javnosti prema precizno utvrenom postupku.
Svaki proizvod ima vie ili manje nepovoljan utjecaj na okoli, to
se oituje u svim fazama tzv. ivotnog ciklusa proizvoda: od
proizvodnje (npr. koritenjem pojedinih sirovina i s tim u svezi s
emisijom otpadnih plinova i vode), prijevoza do prodavaa i potroaa
(npr. uporabom goriva), uporabe (npr. odbacivanjem ambalae i
ostatka iskoritenih proizvoda) do odstranjivanja odnosno odlaganja
nakon uporabe (npr. oneienja podzemnih voda tetnim sastojcima
otpada). Dodjela znaka zatite okolia ustanovljena je radi poticanja
razvoja novih (npr. niskootpadnih) tehnologija, proizvodnje i
potronje proizvoda manje tetnih za okoli, smanjenja oneienja okolia
i racionalnijeg gospodaranja sirovinama i energijom.
-
5
Slika 3.1.1. Znak zatite okolia
(http://www.infotrend.hr/ekotrend/samsung-televizorima-dodijeljen-europski-eko-znak,91.html)
3.2. Odrivost u praksi - voda
Odrivi razvoj vodnog gospodarstva je koncept koji naglaava
potrebu razmatranja dugorone budunosti na slian nain kao i
sadanjosti.Odrivo vodno gospodarstvo planirano je i upravljano na
nain da zadovolji ciljevekoje je druto postavilo sada i u
budunosti, bez naruavanja ekolokog, okolinog i hidrolokog
integriteta. Prognoze o buduem razvoju treba periodino revidirati
inae bi mogle biti pogrene. Shvaajui da e se neki ciljevi
gospodarenja vodama mijenjati s vremenom, moramo razmatrati
prilagodljivost danas planiranog sustava. Kako je odrivost funkcija
razliitih ekonomskih, okolinih, ekolokih, drutvenih i fizikih
ciljeva, to gospodarenje vodama mora neizostavno ukljuivati
multidisciplinarni proces donoenja odluka. Stoga su 2000. godine,
Europski parlament i Komisija Europske unije usvojili Smjernice o
vodama. Osnovni cilj smjernica je da se sve prirodne vode dovode u
dobro stanje tj. da se osigura dobar hidroloki, kemijski i ekoloki
status voda. Dakle, da se uspostave okviri za zatitu unutarnjih
povrinskih voda, ua rijeka u mora, morskih obalnih voda i podzemnih
voda radi sprjeavanja degradacije, radi zatite i unapreenja
statusaakvatikih ekosustava; promoviranja odrivog koritenja voda
koje se temelji na dugoronoj politici zatite raspoloivih vodnih
resursa; progresivnog smanjenja zagaenosti povrinskih i podzemnih
voda; smanjenja uinaka poplava i sua...
Odrivo upravljanje vodama temelji se na sljedeim naelima odrivog
razvoja: okoli fizika izdrljivost okolia postavlja granice mnogim
ljudskim djelatnostima i upozorava na to da moramo smanjiti
potronju prirodnih bogatstava budunost moralna nam je dunost ne
ugroziti buduim naratajima mogunost da namiruju svoje potrebe
pravednost bogatstvo, povoljne prilike i odgovornosti trebali bi se
pravedno podijeliti meu svima, s posebnim teitem na potrebe i prava
siromanih
opreznost nismo li sigurni kakav e utjecaj neki postupak ili
razvoj dogaaja imati na okoli, trebali bismo primjeniti ovo naelo i
radije pogrijeiti na drugoj strani sveobuhvatno razmiljanje
rjeavanje sloenog problema odrivosti zahtijeva da u proces
rjeavanja budu ukljueni svi imbenici koji utjeu na problem Pritisci
na vodne resurse, izazvani porastom broja ljudi, promjenama u
poljoprivrednoj proizvodnji, pretjeranim iscrpljivanjem izvorita
vode i drugim,poveali su nau pozornost.
-
6
Elementi odrivog upravljanja vodama su stoga sljedei: provoenje
integralnoga upravljanja vodnim resursima povezivanjem kakvoe vode,
koliine vode i upravljanja drugim resursima; uzimanjem u obzir
hidrolokih, ekolokih, drutvenih i institucijskih sustava; uzimanjem
u obzir vanosti granica slivova i vodonosnika poticanje ouvanja
voda i zatite kakvoe voda prepoznavanjem vrijednosti i ogranienja
kapaciteta vodnih resursa te trokova za osiguranje dovoljnih
koliina vode traene kakvoe; prepoznavanjem razlika troe li vodu
ljudi ili druga iva bia kao trajno utroenih koliina ili samo
uporabe vode uz naknadno vraanje u sustav; uravnoteenom primjeno
izobrazbe, zakona trita i zakonodavnih sustava radi poticanja
korisnika na plaanje koritenja resursa
rjeenje problema upravljanja vodama primjenom planiranja,
istraivanja i nadzora; osiguranjem viedisciplinarnih informacija za
potrebe odluivanja; aktivnim sudjelovanjem svih zainteresiranih
strana i javnosti; poticanjem odgovornosti razgovorima, izobrazbom
i javnim pristupom informacijama. (Dragutin Gere, 2004.) Voda kao
najosnovnija ivotna materija ima nemjerljiv znaaj za ivi svijet,
ekosustave i planetu Zemlju. Molekule vode predstavljaju tenost
koja je dragocijena za rastvaranje i transport materija kako kroz
ekosustav, tako i kroz organizam. U organizmu voda je idealna
sredina za odvijanje procesa neophodnih za normalno funkcioniranje.
Pored uloge koju voda ima u odravanju ivotnih funkcija, za ovjeka
ona ima i velikuulogu kao izvor energije i sirovina, koristi se u
higijenske svrhe, u poljoprivredi, rekreaciji... Voda je prirodno
dobro ije su rezerve ograniene te se sa njom ne moe otpuno slobodno
raspolagati. U posljednje vrijeme prikupljanje vode porijeklom od
padalina ponovno dobiva na znaaju. Kao nain za snabdijevanje vodom
prikupljene kinice primjenjivalo se jo davnih dana, danas se
sakupljanje kinice najvie koristi u Indiji. Prednost ove tehnike
lei u injenici da su trokovi izrade bazena, tankova za skladitenje
i ureaja za skupljanje relativno niski. Koritenje kinice
predstavlja jedan od naina utede pitke vode. Kinicu moemo koristiti
u domainstvu, omoguiti joj da nesmetano ode u tlo, ime direktno
pomaemo obogaivanje odzemnih vodnih resursa, ili je iskoristiti kao
strukturni element naselja i na taj nain rasteretiti vodotoke ili
proiivae otpadnih voda.
Posljednjih godina zahvaljujui modernizaciji dolo je i do
promjene odnosa industrije prema vodi. To se vidi smanjenjem
nastanka otpadnih voda i smanjenjem potreba za vodom u proizvodnim
preocesima. Tehnolokim inovacijama neke stare ideje mogu se
sprovesti u djelo ili unaprijediti. Na rimjer, iako se ponovna
upotreba ve koritene vode (reciklaa vode) primjenjivala vijekovima,
ona danas ima jo znaajniju ulogu zahvaljujui modernizaciji
postrojenja za priavanje otpadne vode. Na globalnom planu, ponovno
koritenje ve iskoritene vode je dominantan nain kojim se prirodni
izvori vode zamjenjuju prilikom navodnjavanja i hlaenja u
industriji. U priobalnim podrujima, kao i u nekim polu-sunim
podrujima u kojima postoje izvori slane vode, za dobivanje
upotrebljive vode koristi se proces desalinizacije, postupak
uklanjanja soli iz vode. Na taj nain postie se proirivanje opsega
vodnih resursa. Hrvatska je prema izvjeu o vodnim zalihama UNESCO-a
iz 2007. godine trea zemlja po bogatstvu pitkom vodom u Europi.
Svaki osmi stanovnik Zemlje nema pristup pitkoj vodi. Samo 2,5%
ukupnih vodenih zaliha na Zemlji je pitka voda, od ega je 2/3
sadrano u ledu. Kao jednu
-
7
od bezuvjetnih ivotnih potreba, vodu treba upotrebljavati
tedljivo i paljivo kako bi ona u pitkom obliku ostala sauvana za
nadolazee generacije. Mjerodavan i vrlo detaljan izvjetaj o
zalihama vode je 2003. sastavio FAO, organizacija UN za hranu i
poljoprivredu, pod nazivom REVIEW OF WORLD WATER RESOURCES BY
COUNTRY (Pregled svjetskih vodnih resursa po dravama). Na kraju
izvjetaja je tablica, koju emo u tekstu vidjeti sljedeu, s
detaljnim podacima za svaku dravu, a moemo usporediti jedan broj
TRWR (total renewable water reserves = ukupne obnovljive vodne
zalihe) po stanovniku za neke europske drave:
Slika 3.2.1.:Dijagram obnovljivih vodnih zaliha po dravama
(http://pikaiprijatelji.com/sadrzaj/brosure/Odrzivost%20u%20praksi%20-%20Voda.PDF
)
Podaci su u kubinim kilometrima na milijun stanovnika po godini.
Jedan kubini kilometar je 10 litara, dakle tisuu milijardi litara,
ili milijun milijuna litara. Preraunato, milijun litara po
stanovniku.
Hrvatska je, ini se, stvarno ampion, svaki stanovnik Hrvatske
ima godinje preko 22 milijuna litara vode. Ako je litra vode jedna
kuna, to je 22 milijuna kuna, dakle 5 milijuna dolara po
stanovniku. No, ovo ukljuuje i "vanjske" izvore, dakle vodu koja
rijekama dolazi iz inozemstva. Pogledajmo na sljedeoj slici kako
izgledaju ukupne zalihe vode u apsolutnom iznosu (dakle: ne po
stanovniku) podijeljene na "unutranje" i "vanjske":
-
8
Slika 3.2.2.: Dijagram ukupnih zaliha vode u apsolutnom iznosu
po dravama
(http://pikaiprijatelji.com/sadrzaj/brosure/Odrzivost%20u%20praksi%20-%20Voda.PDF
)
Vidimo da "unutranje" zalihe Hrvatske uope nisu nita posebno,
kao ni ukupne. U emu je tajna "vanjskih" zaliha? Jednostavno rijeke
koje ulaze u Hrvatsku, ili prolaze granicom Sava, Drava i Dunav.
Hrvatske zalihe izgledaju velike iskljuivo ako se gledaju ukupno
vanjske (dakle: rijeke koje izviru negdje drugdje) i unutarnje i
usporede s relativno malim brojem stanovnika. Stoga je upravljanje
vodama veoma bitna karika lanca u odrivom razvoju.
(http://pikaiprijatelji.com/sadrzaj/brosure/Odrzivost%20u%20praksi%20-%20Voda.PDF
;http://pollitika.com/izuzetno-bogati-vodom ) Upravljanje vodama je
temeljna djelatnost za to zaduenih dravnih ustanova prema kojima se
u skladu naela odrivoga razvoja, ostvaruje cjeloviti nadzor i
upravljanje. Upravljanje vodama trai interdisciplinarni pristup
upravo zato jer se radi o ekoloko osjetljivom resursu. Stoga vodni
resursi imaju tri karakteristike: Svaki zahvat nad vodnim resursima
je zahvat u okoli Vodni resurs je prostorno i vremenski promjenjiv
Svaki zahvat nad vodnim resursima trai usuglaavanje potreba
(http://hr.wikipedia.org/wiki/Upravljanje_vodnim_resursima )
Hrvatske vode u cijelosti upravljaju vodnim resursima Republike
Hrvatske, na etiri vodna podruja koja obuhvaaju jedan ili vie
slivova glavnih rijenih vodotoka ili njihovih dijelova, koji ine
prirodnu hidrografsku cjelinu. Pristup kvalitetnoj vodi od kljune
je vanosti za ljude prirodu i gospodarske djelatnosti. Velike
koliine vode potrebne su za proizvodnju energije, uzgoj hrane i
proizvodnju robe za iroku potronju. Vraanje vodnih tokova u njihovo
prirodno stanje od kljune je vanosti kako bi se osiguralo da ribe,
ptice i ivotinje dobiju potrebnu hranu i stanite. Voda slijedi
ciklus ona stalno cirkulira izmeu mora, zraka i kopna, kroz rijeke,
jezera i tlo, i natrag u more. U skladu s glavnim europskim
propisom o vodi Okvirnom direktivom za vodu rijeni slivovi su
sustavi kojima treba upravljati na usklaen nain, ak i ako su u
upravljanje ukljuene razliite zemlje. Cilj je tog propisa osigurati
kvalitetnu vodu u cijelom EU-u do 2015.
-
9
Zdrav morski okoli takoer je od velike vanosti. Zagaenje mora
esto dolazi s kopna, ali mogu ga uzrokovati i pomorske aktivnosti
ili atmosfera. Okvirnom direktivom o morskoj strategiji usvaja se
usklaeni pristup upravljanju djelatnostima ljudi koje imaju uinak
na morski okoli. Cilj joj je zdrava morska voda do 2020. Pitka voda
i voda za kupanje tite se drugim propisima EU-a. Za ispravno
upravljanje vodnim resursima, potrebno je strogo pratiti kvalitetu.
Drave provjeravaju stanje svojih voda i izrauju planove o ienju
voda. Ti se planovi pohranjuju u sredinjoj bazi podataka pod
nazivom WISE (Europski informacijski sustav za vode). Poplave i sue
vjerojatno e se, zbog promjena klime, sve ee javljati u Europi.
Mogli bi se promijeniti i vodeni ekosustavi. Morat emo se tome
prilagoditi tako da ponemo bolje upravljati vodama. Jasno je da
moramo vie raditi na unaprjeenju kvalitete i koliine vodnih resursa
u Europi te osigurati da ih ljudi mudro koriste. Koraci koje moramo
poduzeti navedeni su u Planu za ouvanje voda u Europi do 2020. Cilj
je Europljanima osigurati dovoljne zalihe kvalitetne vode za
budunost.
Povratak ovjekove uporabe prirodnih resursa unutar odrivih
granica zahtijevat e vee kolektivne napore. Naini odrivijeg
ivljenja mogu poprimiti mnoge oblike od reorganizacije ivotnih
uvjeta (npr. ekosela, ekoopine i odrivi gradovi), ponovne procjene
ekonomskih sektora (permakultura, zelena gradnja, odriva
poljoprivreda) ili radne prakse (odriva arhitektura) uporabom
znanosti radi razvoja novih tehnologija (zelena tehnologija,
obnovljiva energija) do prilagodbi u invidualnim ivotnim stilovima
kojima se uvaju prirodni resursi.
-
10
4. PERMAKULTURA Permakultura je harmonina integracija ljudi i
krajolika, koja na odrivi nain osigurava hranu energiju, sklonite i
ostale materijalne i nematerijalne potrebe. To je praktina metoda
razvoja ekoloki skladnih, uinkovitih i produktivnih sistema koje
moe koristiti bilo tko, bilo gdje. Naziv permakultura je kovanica
dviju rijei permanentna agrokultura, a osmislili su ju Bill
Mollison i David Holmgren 1978. godine.
(http://www.permacooltura.net/?page_id=7,
http://www.permakultura.hr/permakultura/sto-je-permakultur) Osnovna
naela permakulture : briga za ljude, briga za Zemlju i pravedna
raspodjela resursa. (slika 4.1)
Slika 4.1: Osnovna naela permakulture
(http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=Osnovna_na%C4%8Dela)
Naelo 'Briga za Zemlju' govori nam da moramo potovati zemlju,
tititi bioraznolikost, cijeniti vanost drugih bia, uspostaviti
ravnoteu. 'Briga za ljude' podrazumijeva solidarnost i pomaganje,
komuniciranje i umijee sluanja, smislen rad i pravo na odmor.
'Pravedna raspodjela' podupire odgovornost i pravdu, ugodu, a ne
pohlepu i podupire ivotnu odrivost.
Permakultura je na mnogoemu temeljen holistiki pristup i
primjenjiv je na sve aspekte ivota.
(http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=Osnovna_na%C4%8Dela)
4.1. Cvijet permakulture Permakulturna rjeenja nastoje uskladiti
potrebe suvremenog ovjeka sa zatitom okolia. U permakulturi ovjek i
njegove radnje vraaju se natrag u prirodno kruenje tvari, kao dio
ciklikog sustava u kojem nema otpada i uzaludnog troenja energije.
Permakultura spaja
-
11
tradicionalna znanja sa suvremenim dostignuima i metodama.
(slika 4.2)
(http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=Cvijet_permakulture)
Slika 4.2: Cvijet permakulture
(http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=Cvijet_permakulture)
Energija - mogunost obavljanja rada. Najee je fosilnog porijekla
to stvara velike ekoloke probleme. Preporuljivo je koristiti se
energijom iz obnovljivih izvora (energija sunca, vode, vjetra,
biomase, geotermalna energija. Neka od rasprostranjenih i dostupnih
rjeenja za kuanstva su solarni kolektori za toplu vodu, vjetrenjae
i fotonaponske elije za el. energiju, solarna kuhala, bioplin,
koritenje drva za ogrijev, ugradnja uinkovitih pei s velikom
termalnom masom i dr.
Voda - vodna bogatstva su na udaru veine zagaivakih sustava, jer
prije ili kasnije sve otpadne vode, izljevi nafte na kopnu ili
moru, kemikalije iz poljoprivrede, kanalizacijski sustavi gradova
zavre u podzemnim vodama, rijekama i morima. Zbog naglih klimatskih
promjena opada razina podzemnih voda i time su izravno ugroena
vodocrpilita i bunari. Zbog svih navedenih razloga iznimno je vano
znati kako odrivo upravljati vodom, tediti vodu, graditi sustave za
skupljanje kinice, skupljati oborinske vode za poljoprivredu,
proiavati otpadne vode, koristiti kompostne WC-e i sive vode
proiavati biljnim proiivaima. Voda se u permakulturi nastoji
zadrati to dulje unutar sustava to znai da se ista voda koristi
vienamjenski i vie puta. Tek kad su sve mogunosti za upotrebu u
kuanstvu iskoritene, puta se natrag u prirodu u obliku koji ne
naruava prirodnu ravnoteu.
Hrana - Svi jedemo i imamo potrebu za hranom kako bi
energizirali svoj duh i tijelo. Stoga je doista vano pridati panju
uzgoju hrane. Da bi smanjili utjecaj industijalizacije i
monokultura u poljoprivredi, potrebno je okrenuti se manjoj
organskoj proizvodnji hrane u
-
12
vrtovima polikultura i bioraznolikosti. Moda nismo u mogunosti
imati vlastiti vrt i u njemu uzgojiti svu hranu potrebnu za ivot,
ali moemo poticati one koji ga imaju i hranu nabavljati od lokalnih
uzgajatelja, a onaj minimum uzgojiti ak i na balkonima ili
zajedikim vrtovima. Otpad - U prirodi sve krui. Ne razdvajajui
otpad, on postaje smee koje je kasnije nemogue upotrijebiti. Stoga
je potrebno pravilno odlagati i odvajati otpad. Organizacija /
drutvo ovjek mora biti slobodan i prema slobodi odabira birati
najbolje za sebe, a pri tom prihvaati razliitosti meu ljudima,
meupovezanosti bez predrasuda i oekivanja. Potrebno je vratiti se
iskonskim etikim naelima koje slijede Zakon prirode, a ne idu
protiv njega. U permakulturi se koristi konsenzus kao model
odluivanja u kojem se tei nenasilnom donoenju odluka te
kooperativnom razvoju odluivanja kojeg svi mogu podrati. Ekonomija
- Novac je samo jedno od sredstava razmjene. U permakulturi
koristimo razne naine razmjene poput same razmjene dobara i usluga,
do razvijenijih sustava lokalnih trgovinskih razmjena kao to je
LETS sustav koji se temelji na razmjenama znanja, vjetina, dobara
bez upotrebe novca. Podupire se trgovina na lokalnoj razini.
Graditeljstvo - treina otpada koji se nalazi na svjetskim
deponijima zauzima graevinski otpad koji ostane od konvencionalnog
graditeljstva. Osim to klasino graditeljstvo predstavlja veliki
ekoloki problem planetu, esto su novoizgraeni prostori nezdrave
sredine prepune toksinih tvari te elektromagnetskog, svjetlosnog i
zvunog zagaenja. ovi objekti nisu izolirani u skladu s ionako
energetski nezadovoljavajuim standardima, tako da ti objekti troe
za svoje zagrijavanje, hlaenje i odravanje goleme koliine energije
iz fosilnih goriva. Odrivo graditeljstvo je prepuno jeftinijih,
prirodnijih i zdravijih rjeenja. Iskoritavanjem lokalnih resursa
potie se razvoj lokalne zajednice i smanjuje se emisija CO2.
Posljednjih tridesetak godina u zapadnoj Europi i Americi na
popularnosti su dobile kue od tvrdo balirane slame, earthship
objekti, kue od prirodnih materijala poput drveta, peene i nepeene
opeke, kamena, gline i sl. Objekti se izoliraju celulozom, ovjom
vunom, ekspandiranom glinom, slamom, kokosovim vlaknima i dr. Grade
se zeleni krovovi na kojima se moe uzgajati hrana, zgrade se
projektiraju tako da imaju povrtnjake i vonjake inkorporirane u
samu arhitekturu ili blii okoli. Stvorene su prave proizvodne
zelene oaze, zdravi kvartovi u centrima mnogih modernih gradova.
(slika 4.3)
(http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=Permakulturni_dizajn)
Slika 4.3: Kuica od slame, drva i gline sa zelenim krovom
(http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=Cvijet_permakulture)
-
13
4.2. Dizajn permakulture Permakultura je esto opisivana kao
ekoloki dizajn koji oponaa prirodne procese. to to zapravo
znai?
Zamislite da imate povrtnjak, ali u njemu ne morate prekopavati
niti plijeviti, jer on djeluje na principu ume. Zamislite da vaa
kua reciklira otpadnu vodu, ali na to ne morate troiti energiju
niti novac, jer taj sistem djeluje na principu movare. Primjera je
mnogo. (slika 4.4)
Slika 4.4: Primjer primjene permakulture
(http://ured.permakultura.org/p/sto-je-permakultura.html)
Permakulturni dizajn je ivi sustav koji je stalno u procesu
razvoja. Elementi se razvijaju sukladno naim potrebama i obavezama,
stoga mi stalno promatramo, iznova procjenjujemo, redizajniramo i
stvaramo promjene prilagoavajui sustav. 1. Istraivanje potreba,
elja i namjera onoga za koga se stvara Istraivanje i biljeenje
potreba i elja onoga za koga se dizajnira. Odreuje se broj
korisnika, definiraju meusobni odnosi, njihove elje i potrebe
(stambene, radne, kreativne, kulturne i drutvene) i to dugorone i
kratkorone. Definira se ivotni stil, ekonomija (pitanje
financiranja i odrivosti), aktivnosti, duhovnost i sl. Zatim se
zapisuju nedostaci same lokacije kako bi mogli odrediti
vanosti.
2. Izrada plana/nacrta
Izraujemo nacrt/plan ire lokacije na kojem emo skicirati sve to
uoimo ili doznamo promatranjem ili istraivanjem (slika 4.5)
-
14
Slika 4.5: Nacrt ire lokacije
(http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=Permakulturni_dizajn)
3. Promatranje okolia radi povezivanja razliitih dijelova
sustava Analiziraju se resursi, ogranienja, mikroklima, vrsta tla,
vode, smjetaj kue, ceste, ograde, infrastruktura. (slika 4.6)
Krajolik - Prouimo planove, obiemo teren, razgovaramo s ljudima,
razgledavamo okolicu, prouavamo povijest i kulturu odabranog
podruja. Geologija - Saznamo kakva je geoloka struktura podloge
podruaja koje smo odabrali. Orjentacija - Gleda li na teren na
sjever ili jug? Koliko osunanih dana ima u godini, gdje se sunce
zadrava i koliko. Postoje li nepovoljne zone (zadravanje mraza i
sl.). Vrijeme - Prepoznavanje vremenskih obrazaca, vjetrova,
klimatologije, mikroklime na terenu... Pogodnosti - Opskrba vodom,
elektrinom energijom, plinom, pristupni putevi, i sl.
Slika 4.6: Promatranje okolia
(http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=Permakulturni_dizajn)
-
15
4. Analiza 5 prirodnih elemenata :
Vjetar, tlo, voda, energija, organizacija: svaki element ima vie
funkcija. svaka funkcja upotpunjena je s vie elemenata. 5. Sektori
:
Razmatranje odnosa svih energija koje se kreu ili e se kretati
sustavom (vjetar, pejzani pogledi, orjentacija sjever-jug,
istok-zapad, zimske i ljetnje suneve putanje, ceste,
infrastruktura, vodeni tokovi, komunikacijski protoci i sl.), te
razmatranje najboljih naina na koji bismo iskoristili ili
neutralizirali utjecaje navedenih faktora. 6. Zoniranje: Kako bi to
manje energije gubili na upravljanje sustavom dijelimo ga u zone.
Svrha zoniranja je uteda energije. Zone su poslagane tako da
smjetamo pojedine elemente u odreene zone prema tome koliko ih esto
koristimo ili odravamo.
Nulta zona = dom (stan, kua, farma) - primjenjujemo naela
reduciranja potronje energije i vode, koritenje prirodnih
obnovljivih resursa kao suneve svjetlosti, kinice i sl.
Prva zona je zona najblia kui, u kojoj su smjeteni svi oni
elementi sustava koji zahtijevaju puno skrbi, panje i koje je
potrebno esto posjeivati radi upravljanja i odravanja ili radi
odreenih individualnih aktivnosti. ( Priruni vrt s ljekovitim i
zainskim biljem, salatom, mekanim voem, /jagode, kupine, maline/,
staklenik, rasadnik, kompostite za kuanski otpad i sl.)
Druga zona zona se koristi za uzgoj trajnica kojima je potrebno
neto manje odravanja. Mjesto pogodno za konice, kokoinjac,
kultivirane voke, sjenice za odmor, druenja i sl.
Trea zona je zona u kojoj se uzgajaju glavne prehrambene kulture
za kunu upotrebu i za moguu razmjenu. Nakon to je regulirana, briga
za ovu zonu je minimalna. Potrebno je otprilike jednom tjedno
posjetiti zonu kako bi povrine opskrbili vodom.
etvrta zona je poludivlja zona. Nju uglavnom koristimo za
prehranu domaih ivotinja i kao izvor samoniklog bilja, te za
dobivanje drvene grae ukoliko je imamo. Primjer ove zone je umski
predio na koji se utjee jedino podrezivanjem.
Peta zona je divljina. U ovoj zoni nema ljudske intervencije,
ovo je kontemplativna zona u kojoj promatramo eko-sustave i
prirodne zakonitosti. Tu odravanje preputamo svim biima tog
mikrostanita.
postoji jo jedna jako vana zona u permakulturi, a to je ZONA 00.
Ona predstavlja osobu ili zajednicu koja ini osnovu sustava (srce
sustava). Ta zona se odnosi na nau spremnost da u vlastiti ivot
unosimo promjene koje vode harmoninijem nainu ivljenja te istinski
odrivom okruenju i odrivom zajednitvu.
(http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=Permakulturni_dizajn)
-
16
4.3. Permakultura u Hrvatskoj Permakultura je u razliitim
oblicima prisutna u Hrvatskoj jo od 1995. godine. Iako nije
razvijena kao u ostatku svijeta, u Hrvatskoj je ipak vidljiv veliki
napredak na tom polju. Otvoreni su novi projekti i organizacije
koje potiu graane da se okrenu prirodi. Mogue je polaganje i
72-satnog teaja dizajna permakulture u Puli, Zagrebu i Splitu.
Takoer, ove godine odrava se i 2. nacionalna permakulturna
konvergencija u Hrvatskoj 1. i 2. lipnja.
-
17
5. PERMAKULTURA U PRAKSI 5.1 Vrste kua
U praksi se moemo susresti s vie vrsta samoodrivih kua, ovisno o
materijalu, nainu ili mjestu na kojem se grade. Tako imamo:
-Pasivna solarna kua kao glavni graevinski materijal koristi se tzv
cob tj. mjeavina pijeska gline i vode koja ima veliku termalnu masu
te nam slui za pohranu energije. -Eartships podvrsta pasivne
solarne kue, gdje se umjesto coba koriste rabljene gume napunjene
zemljom. Dizajnirana je u Americi namjerom da se koristi u
dijelovima zemlje gdje se temperature sputaju do -20 C. -Kua od
zemljanih vrea podvrsta pasivne solarne kue koja koristi vree
napunjene zemljom. Koristi se kao alternativa za eartship zbog
dugotrajnog procesa punjenja guma zemljom koji moe potrajati do sat
vremena po gumi.
Slika 5.1: Konstrukcija kue od zemljanih vrea
(http://dreamingbiginjapan.blogspot.com/2011/06/adventures-in-raising-earthbag-
house.html)
-
18
-Kua od bala slame glavni graevinski materijal je slama. Vrsta
slame ovisi u kojem dijelu svijeta se nalaze. Pravilno sagraene kue
od slame su otporne na vatru.
Slika 5.2: Kua od slame
(http://www.highexistence.com/10-reasons-why-earthships-are-fing-awesome/)
-Kue pod zemljom- zahtijevaju samo pola graevinskih materijala
zbog injenice da je druga polovica zemlja. Jako su energetski
efikasne zbog geotermalne mase i razmjena topline koju priroda
obavlja sama. Zatiene su od potresa i odudara vjetra.
Slika 5.3: Kua pod zemljom
http://www.permaculture.co.uk/readers-solutions/year-round-growing-underground-
greenhouses
-
19
-Okrugla kua- kua graena od lokalnih materijala: drva, coba,
iblja...Pokrivene su travnatim krovom.
Slika 5.4: Okrugla kua s travnatim krovom
(http://www.permaculture.co.uk/articles/cheap-potentially-free-build-free-run-houses)
5.2 Princip funkcioniranja Princip funkcioniranja objanjen je na
primjeru eartshipa. Eartshipovi su 100% odrivi domovi koji su
jeftini za sagraditi, uvaju prirodu i ugodni su za ivot. Za ivot u
nekima od gore navedenih kua potrebno je odrei se nekih modernih
privilegija, ali kod eartshipa to nije sluaj. tovie, sva hrana
potrebna za ivot je na dohvat ruke. U sklopu eartshipa se nalazi
jedan ili dva staklenika za uzgoj hranjivih biljaka, a mogue je
napraviti i ribnjak ili kokoinjac za konstantan prihod jaja i
mesa.
Slika 5.5: Staklenik u sklopu eartshipa
(http://permaculture-hawaii.com/about-faqs/our-land-local-area/)
-
20
ak i u jako suhim klimama sva potrebna voda dobiva se preko
ureaja za skupljanje kinice, snijega ili pare. Voda s krovova se
prikuplja u cisternu koja je smjetena tako da iz nje voda
gravitacijom dolazi do ureaja filtriranje vode koji ju ini pitkom,
voda se zatim po potrebi pumpa u sudopere, umivaonike i tueve.
Iskoritena siva voda zatim prolazi kroz grublji filter i talonik da
bi se odvojile masti i krupnije estice iz vode..Tako obraena voda
se koristi za navodnjavanje staklenika. Biljke je dodatno proiste
tj. dodaju joj kisik, a rjeavaju je fosfora i duika i voda se pumpa
u wc. Nakon koritenja tzv. crna voda se alje u solarnu septiku jamu
u kojoj se uz pomo sunca odvija anaerobni proces. Obraena voda se
koristi za vanjski vrt kao gnojivo za nejestive biljke.
Slika 5.6: Prikaz naina dobivanja izvora energije i vode iz
prirode
(http://www.trueactivist.com/10-reasons-why-earthships-are-awesome/)
Najfascinantniji dio eartshipa je mogunost da odri ugodne
temperature tijekom cijele godine. U ekstremno toplim ili ekstremno
hladnim uvjetima u eartshipima je temperatura konstanto oko 22 C.
Taj fenomen je rezultat absorbiranja suneve topline i pohranjivanja
u tzv termalnu masu tj koritene gume napunjene zemljom koje se
koriste kao materijal.Termalna masa otputa ili absorbira toplinu
ovisno o temperaturi. U eartshipu se odvija konstantna cirkulacija
zraka gdje hladniji zrak ulazi kroz veliki prednji prozor a topliji
zbog svoje tendencije da se die izlazi kroz krovni prozor.
-
21
Slika 5.7: Eartship pod snijegom na temperaturi ispod 0C
(http://www.trueactivist.com/10-reasons-why-earthships-are-awesome/)
Veina elektrine energije se dobiva od sunca i vjetra.
Fotonaponske ploe i vjetrenjae smjetene su na ili u blizini
eartshipa. Generiraju istosmjernu struju koja se pohranjuje u
specijalnim baterijama koje su uglavnom smjetene na krovu. U sluaju
potrebe za jo struje koristi se generator ili gradska strujna
mrea.
Slika5.8: Eartship sa soalrnim panelima na krovu i vjetrenjaom u
blizini
(http://www.trueactivist.com/10-reasons-why-earthships-are-awesome/)
-
22
Eartshipovi su jeftini za sagraditi, cijena se kree od 40 000 kn
za najosnovniji tip pa sve do 400 000 kn za one zahtjevnije. Cijena
nije velika i zbog jednostavnosti gradnje. Iako se na prvi pogled
ini kao komlicirana graevina, eartship je jednostavniji za gradnju
nego moderna kua. Par iz Toronta je uspio sagraditi svoj trokatni
eartship u samo 3 mjeseca bez dodatne pomoi i skupih strojeva.Veina
materijala koritenih za gradnju eartshipa su reciklirani. Kao
glavni materijal se koriste gume, a zidovi iznad guma se grade od
plastinih ili staklenih boca postavljenih u beton.
Slika 5.9: Konstrukcija eartshipa od koritenih guma napunjenih
zemljom
(http://www.trueactivist.com/10-reasons-why-earthships-are-awesome/)
Rezultat svega gore navedenoga je tip kue koja uz pomo prirode
stvara dovoljno energije i vode za ivot, a uz malo truda i hrane. U
svijetu se po procjenama nalazi oko 10 milijardi koritenih guma,
eartship usporedno rjeava dva problema.Umjesto graevinskih
materijala, koji tete prirodi, bilo tijekom proizvodnje ili kao
gotov proizvod, koriste se rabljene gume. injenica da ovakav tip
doma graen od jeftinih jednostavnih materijala absorbira dovoljno
termalne mase za konstanto odravanje temperature, govori da bi uz
odreena poboljanja ovakav tip graenja mogao predstavljati odrivu
ekonominu budunost.
-
23
6. ZAKLJUAK Vodni resursi postaju glavno pitanje dananjeg i
budueg razvitka u cijelom svijetu, a posebno u Hrvatskoj, koja zbog
visoke kvalitete svog prostora ima posebne ambicije s vodnim
resursima, od kojih dio zasigurno u budunosti dobiva visoko
etablirane gospodarske vrijednosti. Dobro upravljenje vodnim
resursima u skladu s Direktivama za vode Europske Unije i
principima svjetskog pristupa toj kompleksnoj problematici (UNEP)
za Hrvatsku znai prvenstveno visoke gospodarske dobiti kroz
vlastite razvojne programe (turizam, vodoopskrba stanovnitva
zdravom pitkom vodom, energija, poljoprivreda i dr.), ali i izvoz
te vode u podruje Mediterana, koje ve danas ima velike probleme s
vodom.
Kako bi uspjeli uskladiti potrebe suvremenog ovjeka za zatitu
okolia trebali bi to vie koristiti permakulturna rjeenja. U
permakulturi ovjek i njegove radnje vraaju se natrag u prirodno
kruenje tvari, kao dio ciklikog sustava u kojem nema otpada i
uzaludnog troenja energije. Stoga bi trebali to vie koristiti se
energijom iz obnovljivih izvora, koristiti to je manje organske
hrane, reciklirati otpad, odrivo upravljati vodom, tediti ju, te ju
to je vie mogue skupljati i proiavati kako bi ju to dulje odrali
unutar sustava koritenja. ivot u samoodrivim kuama omoguava veu
iskoristivost energije bez odricanja komfornosti. Kako je njihova
izgradnja financijski isplativija od kua u kojima smo navikli danas
ivjeti, pretpostavljamo da e ovaj oblik gradnje biti sve ei i
prihvatljiviji.
-
24
LITERATURA http://www.permakultura.hr/ (1.4.2014.)
http://www.novilist.hr/Lifestyle/Permakultura-revolucija-zamaskirana-u-vrtlarstvo
(1.4.2014.) http://www.pikaiprijatelji.com/site/ (2.4.2014.) Kneja
(2008.): Odrivost u praksi VODA, Tisak
http://www.odraz.hr/hr/nase-teme/odrzivi-razvoj (1.4.2014.)
http://www.infotrend.hr/ekotrend/samsung-televizorima-dodijeljen-europski-eko-znak,91.html
(1.4.2014) Dragutin Gere (2004.): Odrivi razvoj vodnoga
gospodarstva, Sabor hrvatskih graditelja
http://pikaiprijatelji.com/sadrzaj/brosure/Odrzivost%20u%20praksi%20-%20Voda.PDF
(2.4.2014.) http://pollitika.com/izuzetno-bogati-vodom (2.4.2014.)
http://hr.wikipedia.org/wiki/Upravljanje_vodnim_resursima
(2.4.2014.)
http://www.permaculture.co.uk/articles/cheap-potentially-free-build-free-run-houses
(2.4.2014.) http://en.wikipedia.org/wiki/Earthship (9.4.2014.)
http://www.trueactivist.com/10-reasons-why-earthships-are-awesome/
(2.4.2014.)