Univerzitet u Beogradu
Univerzitet u Beogradu
- Saobraajni fakultet -
Organizacija i tehnologija izvoenja radova.
Odravanje dugih trakova ina.
Odravanje pruga za vozove velikih brzina.
-seminarski rad- Katedra:Odsek za elezniki saobraaj i
transportStudent:
Profesor:---------------------------------- Dr Milo Ivi
----------------------------------
Beograd
Maj, 2011.
Sadraj
Organizacija i tehnologija izvoenja radova. 2 Odravanje dugih
trakova ina . 8 Odravanje pruga za vozove velikih brzina .... 13
Literatura . 16Organizacija i tehnologija izvoenja radova
Organizacija izvoenja radova je veoma sloen i odgovoran proces u
kome se u obzir mora uzeti mnogo faktora koji utiu na efikasnost
izvoenja radova. Proces organizacije i planiranja je veoma dug
proces koji se odvija pre poetka izvoenja projekta uz obavezno
usaglaavanja sa tehnologijom izvoenja radova. Postoje razne metode
i tehnologije izvrenja zadataka. Pod pojmom tehnologije
podrazumevamo razna pomona i glavna tehnika sredstva, stepen
obuenosti operativnog kadra koji izvrava same radove itd. Tok
izgradnje pruge
Prethodni radovi: Razastiranje i planiranje tucanika za najnii
sloj zastorne prizme (za polaganje prvog koloseka dovoz se
ostvaruje kamionima, za polaganje drugog koloseka tucanik se dovozi
vagonima za tucanik koji imaju sopstveni istovar).
Obeleavanje smera i visine koloseka pomou sajle za obeleavanje
koja slui za voenje maine SVM1000.
Glavni radovi:
Izvlaenje dugakih ina sa voza za transport ina pomou traktora (
ine se odlau ispred SVM1000 na rastojanju oko 3m).
Polaganje pragova ipostavljanje ina na pragove pomou maine za
polaganje koloseka SVM1000 Ugraivanje inskih privrenja Razastiranje
tucanika pomou vagona za tucanik sa sopstvenim istovarom za prvi
prolaz MDZ mehanizovanog voza za potpunu obradu koloseka. Prvi
prolaz MDZ voza. Razastiranje tucanika pomou vagona za tucanik sa
sopstvenim istovarom za drugi prolaz MDZ voza. Drugi prolaz MDZ
voza sa izdizanjem 100mm. Zavarivanje ina pomou pokretne maineza
elektrootporno zavarivanje APT600 pri proizvoljnoj temperature.
Razastiranje zastora za preostalo izdizanje. Trei prolaz MDZ voza
sa preostalim izdizanjem (20 do 50mm). Kontrola geometrije koloseka
pomou mernih kola EM80 ili EM120.
Naknadni radovi:
Bruenje ina pomou maine za bruenje ina GWM ili Speno.
Uinak:
Prosean uinak maine SVM1000 iznosi 350m po radnom asu.
Dnevni uinak ipak zavisi od sledeih faktora:
Duine pruge kojom se dostavlja material do mesta ugraivanja.
Koliine dnevne isporuke ina i pragova.
Raspoloivog broja vagona za prevoz ina i pragova.
Koliine dnevne isporuke tucanika.
Raspoloivog broja vagona za prevoz tucanika sa sopstvenim
istovarom.
Potreba za materijalom i kolima:
Uz pretpostavku da se zahteva dnevni uinak (radni dan od 06 do
18h) od 1000m, dobija se sledea potreba za materijalom i
kolima:
Potreba za inama po smeni: 2x1000 =2000m
Kola za transport ina (sine dugake 108m) po smeni: 6
etvoroosovinskih kola
Ukupan broj kola za transport ina pri obrtu kola za tri dana: 18
etvoroosovinskih kola
Potreba za pragovima po smeni: 1667 komada
Kola za transport pragova po smeni: 10 etvoroosovinskih kola
Ukupan broj kola za transport pragova pri obrtu kola za tri
dana: 30 etvoroosovinskih kola
Potreba za tucanikom po smeni za dva prolaza MDZ voza: 2600
tona
Kola za transport tucanika sa sopstvenim istovarom po smeni: 46
etvoroosovinskih kola
Ukupan broj kola za transport tucanika sa sopstvenim istovarom
pri obrtu kola za tri dana: 138 etvoroosovinskih kola
Plan radnog toka za polaganje koloseka pomou maine za polaganje
koloseka SVM1000
Za izradu plana su uinjene sledee pretpostavke:
U toku radnog dana treba poloiti 1000m koloseka
Dovoz maina, ina, pragova i tucanika vri se vozovima
specijalizovanim za takav transport a ostvaruje se preko preticajne
stanice koja je ve u eksploataciji (rasporeene na svakih
10-22,5km)
Vreme potrebno za dovoz i odvoz od preticajne stanice do
gradilita odnosno od gradilita do preticajne stanice:
Vozovi za prevoz pragova i ina: 30 min
Vozovi za tucanik: 30 min
MDZ : 15 min
APT600 : 15 min
Kapacitet maina:
Izvlaenje ina: 1000m
SVM1000: 350 m
Istovar tucanika: 500m
MDZ prvi I drugi prolaz: 500m
APT600: zavarivanje ina dugih 108m na duini 432m 10 varova
MDZ trei prolaz: 1000m
Odravanje dugih trakova inaPo standardu S, dugi inski trak ima
minimalnu duinu 60m. Korienje dugog inskog traka je pospeeno
injenicom da je veina kvarova na gornjem stroju upravo locirana na
mestima spojeva dve ine. Smanjenjem broja spojeva , smanjuje se i
broj kvarova a samim tim se poveava bezbednost saobraaja uz
smanjene trokove odravanja.
Treba teiti da se vei radovi, kao to je regulisanje koloseka,
masovnija zamena materijala i slino obavljaju uz to vei stepen uea
mehanizacije, pod zatvorom koloseka i to boljom organizacijom
radova odravanja i kontrole.
Ako je usled radova na odravanju neophodno pomeranje koloseka,
odgrtanje zastoraili oslobaanje ina od pragova, makar i na
neznatnoj duini (delimina zamena ili dopuna zastora, pojedinana
zamena pragova ili delimina zamena kolosenog pribora i sl.),
temperature ine za vreme izvoenja radova ne sme biti vea od
potrebne temperature za 15 stepeni C. Na odstojanjima od 100m,
ispred i iza sastava (izuzev lepljenih sastava) i dilatacionih
sprava slini radovi se mogu obavljati samo u podruiju potrebne
temperature +22,5 C +/- 3C. U istom interval smeju se izvoditi
potrebni radovi na ispravljanju poloaja ili zameni sprava protiv
putovanja ina.
Doputeno je uobiajeno dizanje koloseka do 50mm u podruiju +22,5C
+/- 10C ako je neophodno vee izdizanje ili i osovinsko pomeranje,
treba postupiti kao kod polaganja koloseka, tj. radove izvoditi u
podruiju potrebne temperature.
Radovi na odravanju koloseka pomou tekih podbijaa doputeni su u
temperaturnom podruiju +22,5C +/- 15C, ukoliko se ne vri izdizanje
koloseka vee od 30mm i kada se osovina koloseka nalazi u
tolerancijama.
Ukoliko se posle uzvoenja ovih radova ne koristi maina za
stabilizaciju zastorne prizme, treba smanjiti brzinu vozova sve dok
se pod saobraajnim optereenjem zastorna prizma ne stabilizuje.
Ako se pri temperature ina veoj od 35C ukase potreba za radovima
pri emu se zastor odgre na duini veoj od 2,5m (zamena i ienje
zastora, nivelisanje i podbijanje, zamena pragova na tom potezu),
to je zabranjeno, prema MRT (Modern railway track, Duisburg 1989.)
je ipak dozvoljeno te operacije raditi nou pri niim temperaturama..
Za mainsko podbijanje praeno sa dinamikom stabilizacijom zastora
tada nema nikakve prepreke, pogotovu to ogranienje brzine posle
toga nije potrebno.
Privrsni pribor u dugom traku treba da prua konstantan poduni
otvor dilatiranju ine (otpor proklizanju), a to je mogue postii ako
je sila pritezanja konstantna. Ovaj uslov najbolje ispunjavaju
elastine stezaljke dvostruko savijene od visokokvalitetnog opruenog
elika) sa gumenim umetkom ispod noice sine. Ovakva privrenja bolje
priguuju vibracije u gornjem stroju a naboranost ina se redje
javlja.Kod privrenja tipa K malo poputanje elastine podloke ispod
navrtke privrsnog vijka kao i gnjeenje topolovog umetka izaziva
veliki pad sile pritezanja, pa je kontrola pritegnutosti vrlo
bitna.
Veliina merodavnog podunog otpora u koloseku (otpor
proklizavanju ili poduni otpor zastora pomeranju koloseka) utie na
veliinu zeva na mestu preloma ine zimi vei poduni otpor, manji
zev.
Sprave protiv putovanja ina i bonog pomeranja koloseka negovati
i kontrolisati na uobiajeni nain.
Zastorni material je tucanik i to otrobridni, dobrih fizikih i
mehanikih karakteristika. Odravanje zastorne prizme sastoji se u
sledeim radovima:
Dopuna zastorne prizme po potrebi
Dodatno zbijanje zastorne prizme u krivinama malih radijusa, u
oblasti diuih krajeva oko izolovanih spojeva i drugo
ienje obruenog materijala u useku da se ne bi meao sa zastornim
materijalom i prljao ga
Odravanje drenanog sistema
Delimino reetanje zastorne prizme kad zaprljanost iznosi teinski
15 do 20%, ili potpuno reetanje i dodavanje novog tucanika ako je
zaprljanost 30% (procenat zaprljanosti se utvruje prosejavanjem
zastora).
U radove koji ne remete stabilnost zastorne prizme spadaju
bruenje naboranih ina, zamena ina, navarivanje ina, dopunsko
pritezanje privrsnog pribora, manje podbijanje pragova uz neznatno
dizanje i slino. Ipak se preporuuje da se ovi radovi izvode pri
temperature sine od 0 do 40C.
Svaki lom i prsnue sine u zavarenom koloseku treba smatrati
opasnim mestom, I do preduzimanja mera za njegovo uklanjanje mora
se osigurati stalnim nadzorom I signalima za smanjenu brzinu vonje
na 10km/h. Kada je lom u pitanju podruja inskog sastava na kraju
traka izmeu zadnjeg spojnog vijka i susednog praga, u tunelu ili na
mostu, treba kolosek smatrati neprohodnim.
Pri otklanjanju lomova postupiti na jedan od naina:
Ako je lom nastupio kod potrebne temperature ili iznad nje ili
se pak moe odmah oekivati visa temperature ine, tako da je mogue da
se nastali lom dovede na propisanu dilataciju za zavarivanje, treba
ga odmah zavariti. Ukoliko je ovo zavarivanje, obavljeno u podruiju
+22,5 +/- 8C , ne treba preduzimati nikakve posebne i naknadne
mere. Kada se zavarivanje mora obaviti iznad tog podruija, na
odstojanjima od 100m oko loma osloboditi sine napona pa
zavariti.
Ako je lom sine nastupio pri temperature nioj od potrebne, na
mestu loma se javlja vei razmak ina od doputenog za zavarivanje to
je najei sluaj zimi, treba isei odgovarajui komad sine i na njegovo
mesto ugraditi kratku inu (duine 6m), a spojeve obezbediti pomou
vezica. Ugraivanje kratke sine moe se dozvoliti pri bilo kojoj
temperature pod uslovom da se kod prve pojave potrebne temperature
zavari u dugi trak. Preko kratke sine se ne sme dopustiti vea
brzina od 50km/h.
Svi radovi na odravanju zavarenih skretnica koji se ne mogu
obaviti bez oputanja ili labavljenja jednog dela privrsnog pribora,
kao i radovi na pojedinanoj zameni pragova i ostali slini radovi
koji zahtevaju odgrtanje zastora smeju da se izvode samo u
temperaturnom podruiju +22,5C (+15C / -20C).
Pregledi i kontrole dugih trakova ina vre se redovno od strane
odgovornih lica i to vizuelno ili merenjem instrumentima ( merenje
temperature svakodnevno, merenje pomeranja tamo gde su ugraeni
reperi, merenje dilatacije na kraju dugog traka, merenje zeva i
funkcionisanje dilatacionih sprava i drugo).
Pregledi koji se vre mernim kolima, kao i kod klasinog koloseka
su:
Mernim kolima za ispitivanje geometrije koloseka, tako da se moe
izvriti popravka smera i nivelete koloseka i podbijanje pragova.
Ovi radovi remete stabilnost zastorne prizme i koloseka kao celine,
tako da se izvode uz preduzimanje potrebnih mera sigurnosti i van
toplog letnjeg perioda.
Mernim kolima za ispitivanje unutranjih naprslina u inama i
varovima ultrazvukom. Na mestima gde se konstatuju poprene
naprsline u glavi sine treba vriti stalni nadzor a ako naprslina
iznosi preko 50% od povrine od glave sine treba staviti privremenu
vezicu. Na mestu loma sine smanjuje se brzina vonje do sanacije, a
ako je do loma sine dolo na mostu, u tunelu ili na dilatacionoj
spravi, obustavlja se saobraaj dok se ina ne zameni.
Mernom drezinom za ispitivanje naboranosti ina. U dugom traku se
naboranost ina ne moe dozvoliti jer prouzrokuje poveane vibracije
vozila i elemenata gornjeg stroja to dovodi do labavljenja
privrsnog pribora, dekonsolidacije koloseka i smanjenja otpora
podunim i bonim silama. Naboranost treba izbrusiti sve do potpunog
eliminisanja talasa, a zatim nadgledati te zone i ne dozvoliti da
se naboranost pojavi ponovo u veem obimu.
Prilikom pregleda pruge posebna se panja obraa privrsnom
priboru, spravama protiv putovanja ina i spravama protiv bonog
pomeranja koloseka.
Kada temperature ina leti prelazi 45C I kada postoji opasnost od
deformacije koloseka zbog velikih napona u inama i zimi kad
temperature sine iznosi +5C I manje, vre se specijalni obilasci
koji se sastoje u nadgledanju:
Deonica na kojima su zadnje 2-3 nedelje izvoeni radovi koji
ugroavaju stabilnost koloseka
Deonica sa veim procentom zaprljanog zastora, slabijim privrsnim
priborom, sa nepodbijenim pragovima, sa horizontalnim i vertikalnim
deformacijama koloseka, sa inama gde su konstatovane unutranje
poprene naprsline u glavi sine i u varovima sa naboranim inama
velike dubine talasa itd.
Krivina, posebno malih poluprenika u zonama koenja, na podunim
nagibima veim od 10 promila, u vertikalnim prelomima nivelete, na
putnim prelazima, na mostovima sa kolosekom bez zastora i na
njihovim prilazima
Dilatacione sprave i njeno normalno funkcionisanje
Deonice na kojima je putena normalna brzina, a nije izvreno
oslobaanje ina od unutranjih napona
Sprava protiv putovanja ina i sprava protiv bonog pomeranja
koloseka
Svih zona gde je ve vreno saniranje deformacije koloseka
Svih zona gde se smatra da moe doi do deformacije trupa pruge,
nasipa, useka ili objekata.
Leti ove obilaske treba vriti dok temperature ne pone da
opada.Pregledi se vre i u vreme naglih promena temperature, Na
dvokolosenoj pruzi se obilazak vri kolosek po kolosek.U prvim
mesecima eksploatacije dugog traka nadzor je pojaan a nakon toga
uobiajeno redovan.
Podaci o podunim i poprenim podacima ugraenih kontrolnih iznaka
(repera) dugog traka ina kretanju temperature sine pri polaganju
koloseka, zavarivanju sine u meuodseke i zavrnom zavarivanju kao i
o lomovima ina se evidentiraju u obrascima na nain kako predvia
upustvo 339 o jedinstvenim kriterijumima za kontrolu stanja pruga
na mrei S, Beograd 1988.
Pravilno izveden i odravan dugi inski trak tako da konstruktivni
i geometrijski parametri koloseka obezbeuju dovoljne otpore
poveanim normalnim silama u inama, predstavlja bezbednu i ekonominu
konstrukciju.
Odravanje pruga za vozove velikih brzinaNain odravanja pruga za
velike brzine se razlikuje od naina na koji se odravaju ostale
vrste pruga (industrijski koloseci, koloseci u radionicama). Brzina
izvoenja samih radova mora biti intenzivnija i usaglaenija sa redom
vonje jer sistem vozova velikih brzina dosta krui i neelastiniji od
sistema komercijalnih vozova. Odstupanja koja se javljaju pri
gradnji, remontu pruga za velike brzine moraju biti znatno manja
nego to je to sluaj kod ostalih tipova pruga zbog mnogo veih sila i
otpora koji se javljaju u eksploataciji.
Kako je Evropska mrea pruga za velike brzine jedinstvena, na
njoj bi trebalo da vae jedinstveni propisi za odravanje pruga za
velike brzine: upustvo 339 o jedinstvenim kriterijumima za kontrolu
stanja pruga na mrei S, Beograd 1988.. na osnovu tog upustva i
dosadanjeg iskustva u odravanju postojeih pruga za velike brzine
mogu se definisati neki opti kriterijumi u ovoj specifinoj oblasti
odravanja pruga.
Zbog vieg nivoa dinamikih uticaja u sistemu vozilo-kolosek pri
veim brzinama, pruge za velike brzine zahtevaju visok nivo
koloseka, odnosno vii nivo kontrole i odravanja. Vii kvalitet
koloseka koji se ogleda kroz bolji kvalitet ugraenog materijala,
gornjeg stroja, vise zahteve za izradu donjeg stroja isistema
odvodnjavanja, i savremenih postupaka izgradnje koloseka kao i
bolje karakteristike ogibljenja vozila doprinose da je pogoranje
stanja koloseka inae linearno sa proticanjem vremena eksploatacije,
manje naglo nego kod klasinih pruga (SLIKA). Meutim posle izvesnog
vremena eksploatacije kao rezultat vieg nivoa dinamikih sila,
pogoranje stanja koloseka pruge za velike brzine e dostii
eksponencijalnu zavisnost od vremen, tako da svaka nepravilnost u
gornjem stroju ( defekt na kotrljajuoj povri inske glave,
nepodbijenost pragova, naruavanja zastorne prizme i sl.)
progresivno napreduje i utie na sigurnost i udobnost vonje.
Otuda se kod pruga za velike brzine poveava znaaj odravanja jer
se njemu mora pristupiti im se pojavi odreeni stepen
pogoranja.Redovna kontrola stanja koloseka pak, omoguava ocenu
stanja i blagovremeno planiranje odravanja.Na osnovu ocene stanja
pruge sledi preventivno i korektivno odravanje, koje je potrebnije
nego kod klasine pruge.Tokom procesa kontrole i odravanja pruga za
velike brzine mora se teiti mehanizaciji radova kako bi se smanjili
trokovi i poremeaji u odvijanju saobraaja. Tako se za kontrole
stanja koriste drezine i vozila a za radove na odravanju teka
mehanizacija.
Uestalost kontrolnih pregleda pruge za velike brzine dat je
detaljno u prilogu upustva: UIC ERRI: Maintenance of high-speed
lines, Utreht 1994. Na rezultatima pregleda, pretraivanju baze
podataka ina raspoloivim tehnikim sredstvima I osoblju zasniva se
ocean stanja i planiranja odravanja.
U upustvu UIC ERRI: Maintenance of high-speed lines, Utreht
1994. Definisani su i tehniki uslovi potrebni za odravanje pruga za
velike brzine po kojima se organizuje I oprema gradilite na
lokacijama buduih sekcija za odravanje, tako da se tokom
eksploatacije ovih pruga sa njih moe intervenisati u najkraem
moguem vremenu, a najvei deo zatvora koloseka bude posveen radovima
na odravanju. U tu svrhu potrebno je racionalno rasporediti:
Sekcije za odravanje, kolosene veze do klasinih pruga, prikljune
koloseke za radne vozove, mesta za montau skretnica ako izabrani
metod polaganja ili zamene zahteva, prilazni putevi za peake,
kapije za drumska vozila.
Sekcija za odravanje treba da poseduje: Glavni depo koji se
sastoji od zgrada (za boravak radnika, radionice za maine i alate,
garae za vozila), parking, magacina rezervnih delova, tri
osvetljena koloseka (duine 300m za parkiranje i sastavljanje radnih
vozova i garairanje voza sa tucanikom, sa kanalom za
servisiranje,rezervoarom za gorivo i bonom i eonom platformom) i
skladita za material za gornji stroj, signale i elektro-opreme.
Pomoni depo koji se sastoji od zgrada za istu namenu kao glavni,
parking i magacina rezervnih delova.
Depo za hitne intervencije je poseban depo dovoljan za 500km
pruge u kome se skladiti telekomunikacioni kabl, elektro
material,material za gornji stroj (menjalice, pokretna srca, fiksna
srca, dilatacione sprave), oprema za rukovanje kolosenim
materijalima.
Izrada baze podataka su Sekciji za odravanje pruga za velike
brzine potrebna je da bi se garantovao kontinuitet u odravanju da
svi relevantni podaci budu stalno na raspolaganju, da se otkriju
nedostaci na postrojenjima i da se smanje troskovi odravanja i
poremeaji u eksploataciji. Ovi podaci treba da sadre sledee
informacije:
Opte podatke o infrastrukturi pruge,posebno gornjeg stroja
Zapisnike izvetaja o kontroli pruge
Dnevnik izvedenih radova na odravanju
Spisak smetnji, udesa i uzroke raznih poremeaja
Popis sredstava i trokova.
Za odravanje i kontrolne preglede potrebne su sledee vrste
zatvora pruge:
Zatvori koloseka radi kontrole
Zatvori koloseka radi odravanja ( traju najmanje 6 sati, oba
koloseka istovremeno najmanje 3 sata)
Zatvori koloseka za detaljne preglede i odravanje (traju
najmanje 10 sati, oba koloseka istovremeno najmanje 3 sata,
planiraju se 2 meseca unapred)
Zatvori koloseka za obimno i dugotrajno odravanje( traju vise od
10 sati, planirati ih 12 meseci unapred sa promenama u redu
vonje).
Standardi za odravanje pruga za velike brzine nisu
definisani.
Oekuje se dalji razvoj i povezivanje pruga za velike brzine u
svetu sa vein naprezanjima u gornjem stroju usled porasta obima
saobraaja i ogranienjem zatvora koloseka za potrebe odravanja. Radi
smanjenja smetnji u radu ovih pruga kontrolna merenja i pregledi se
svode na primenu vienamenskih mernih vozila. Maine za odravanje na
prugama za velike brzine rade pod teim radnim uslovima( bre
prebacivanje do mesta rada, vei kapacitet, preciznost i
pouzdanost). Planiranje radova na odravanju je povezano sa stalnim
usavravanjem sistema donoenja odluka.
Literatura Gornji stroj eleznica, Toma Milojkovi, Beograd
2003.
Odravanje eleznikih pruga, Mirjana Tomii-Torlakovi, Graevinski
fakultet Beograd 1998.PAGE 1