SVEUILITE U RIJECIPOMORSKI FAKULTET U RIJECIOdravanje zdravlja
tjelesnim vjebanjem i kvalitetnoslobodno vrijeme pomoraca
(seminarski rad)PREDMET: Tjelesna i zdravstvena kulturaSTUDIJSKI
SMJER: Nautika i tehnologija pomorskog prometaMENTOR: Albin Redi,
mag.cin.IME I PREZIME: Nikica KunacRijeka, 2015
godineSadrajUvod1Posada broda2Poslovi na brodu koji se obavljaju
prilikom navigacije i stajanja broda u luci3Meuljudski odnosi
posade broda5Uigranost posade kao tima7Prehrana i smjetaj na
brodu9Slobodno vrijeme na brodu11Slobodno vrijeme kod kue13Koje su
prednosti, a koji nedostatci bavljenja
pomorstvom?14Zakljuak15Literatura16Prilozi17
1. Uvod
U zadnjem desetljeu ivot pomoraca na brodu strahovito se
promijenio. Ovisno o generacijama moemo uti razna miljenja o ivotu
danas i u prolosti na brodu. Pa e tako veina starije generacije rei
kako je boravak na brodu prije bio bolji, srednje generacije e rei
da razlike nema, a mlae ne mogu ni priati o tome jer ne mogu
vidjeti kako je bilo prije 20-30 godina. Sva pravila kojih se danas
moramo pridravati kako bi ouvali svoj posao su jednostavno
prevelika da bi bilo dovoljno slobodnog vremena. Prije svega se
promijenila posada broda. Broj posade je smanjen radi utede na
plaama. Tako danas na brodu dugom 200 metara imamo 18 do 20 lanova
posade, a nekad ih je bilo i do 30. Time sva posada danas ima manje
vremena za sebe i svima je porasla odgovornost. Brodskim asnicima
se dogodilo da vie nema radiooperatera na brodu, pa sada Drugi
asnik palube ima tu odgovornost. to se tie boravka u luci, prije
nije bilo toliko pravila za sigurnost broda , pa je na brod mogao
ui tko je htio i kad je htio. Zbog sve veeg napada pirata i
terorista u podruju Afrike, zakoni su pootreni i svatko tko eli ui
na brod mora se javiti pri ulasku na brod sa ispravom. Tek kada
duurni asnik dobije doputenje od Zapovijednika ta osoba moe ui na
brod. To je dovelo do zaokupljenosti posade na redovne strae.
Slobodno vrijeme se koristi kako bi se malo izalo sa brodaproetati
po gradu, i odbaciti misli barem na kratko od posla i broda. Meutim
to vrijeme je prekratko. asnici imaju samo 6 sati vremena vani, a
nia posada po 8 sati. Odnosi izmeu posade se mijenjaju na bolje,
jer nema vie ljudi koji previe gledaju na razlike u boji koe,
nacionalnosti ili vjere. Sve je vie ljudi otvorenog uma koji svakog
novog lana primaju i doputaju mu da se prilagodi kako njemu najvie
odgovara. Nakon njegove prilagodbe poinje se uigravati posada do te
mjere da postaju praktiki nepogrijeivi iako ni to ne treba uzimati
za sigurno jer svi koji rade i grijee. Zapovijednici i asnici su tu
kako na sastancima upozorili posadu na panju i kako bi svojim
zapovijedima i kontrolom odravali to bolju atmosferu. Duni su i za
ime brodara kontrolirati da je smjetaj na brodu adekvatan, a brodar
je duan svima osigurati normalnu prehranu i kvalificirano osoblje u
tom podruju. Brodar isto utjee na dobru atmosferu na brodu ovisno o
njegovim pravilima i koliko potuje ugovore posade. Ako svima
osigura smjenu na brodu na vrijeme svi su zadovoljni. Pomorci
dobivaju adekvatno vrijeme za provod sa obitelji kod kue iako se on
danas svodi sve vie na odsluavanje dodatnih nepotrebnih teaja. Ali
na kraju sve je to rtvovanje kako bi svojim obiteljima osigurali
koliko toliko lagodan ivot. Naalost ivot na brodu je svima dug,
radilo se to o 2 ili 6 mjeseci upravo zbog svih silnih pravilnika.
Ugovori su pred 10 godina bili i po godinu dana i nikome nije bilo
teko, ali kako se drutvo modernizira tako i pomorcima i njihovim
obiteljima postaje sve tee.
2. Posada broda
Brodski asnici rade na trgovakim i putnikim brodovima,
tegljaima, trajektima, ribarskim brodovima, brodovima posebne
namjene i ostalim veim brodovima. Oni upravljaju i odravaju plovila
i rukovode radom posade broda. Zapovijednik na brodu je ujedno i
najvii asnik, pa ima i najveu odgovornost. Odgovoran je je za
sigurnost plovidbe, posade i broda. On upravlja svim pripadnim
slubama, predstavlja brodara i radi odreene poslove upravne
prirode. Po zakonu duni su osobno upravljati brodom prilikom
prolaza kroz kanale, tjesnace, pri ulasku ili izlasku iz luke, kod
smanjene vidljivosti kao i kada to zahtjeva sigurnost broda.
Zapovijednici su odgovorni i za radnu ispravnost svih strojeva,
ureaja i opreme na plovilu te za redovito voenje dnevnika i zapisa
o kretanju broda, i prijevozu tereta. U sluaju havarije poduzimaju
mjere za spas putnika, lanova posade, tereta i brodskih isprava. Na
velikim brodovima Zapovjednicima pomau asnici palube i stroja.
Prekooceanski brodovi obino imaju Prvog, Drugog i Treeg asnika
palube te Upravitelja , Drugog , Drugog asnika i Treeg asnika
stroja. Oni se smjenjuju u upravljanju i za Zapovjednika duni su
nadgledati ukupno funcioniranje broda. Slubom palube upravlja Prvi
asnik, a ostali lanovi te slube su Drugi i Trei asnik palube,
Kadet, Voa palube, Kormilari, i Mornari. Slubom stroja upravlja
Upravitelj stroja, a ostali lanovi su Drugi i Trei asnik stroja,
Asistent, Elektriar, Mehaniar, Voa stroja, Motorist, i ista. U opoj
slubi obino je Kuhar i Konobar. O ukrcaju i iskrcaju lanova posade
odluuje Brodar. U posebnim uvijetima to moe uiniti i Zapovjednik,
npr. Kada je neki lan posade obolio ili izvrio neko kazneno djelo.
Svaki lan posade dobiva nalog za ukrcaj ili iskrcaj. Svaki
Zapovjednik mora se upoznati sa brodom kada preuzima zapovjednitvo.
Ova dunost je propisana u ISM kodeksu[footnoteRef:1], a takoer u
svim SMS[footnoteRef:2] dokumentima tvrtke. Svaka tvrtka u svom
SMS-u je ugradila odgovarajue naine za sveukupno upoznavanje sa
brodom kroz dokumente u popularne check liste. Tri osnovna koraka
za za upoznavanje sa brodom su: [1: ISM International Safety
Management kodeks koji propisuje zakone vezane za sigurnost
plovidbe i broda] [2: SMS Safety Management System svaka tvrtka ga
propisuje za sebe, pridravanjem tih pravila postaje se cijenjen u
tvrtki]
Znati svoje dunosti
Znati brod
Znati upute tvrtke
Zapovjednik mora biti potpuno upoznat sa SMS-on tvrtke, SMS-om
za dotini brod i Ship Security Planom.[footnoteRef:3] Vrlo je vano
da i drugi lanovi posde budu upoznati sa navedenim propisima,
ukoliko ih se ne pridravaju Zapovjednik bi ih trebao upozoriti, u
nekim sluajevima moe zatraiti i iskrcaj odreene osobe. [3: Ship
Security Plan plan koji odreuje radnje kod npr. Napada pirata]
3. Poslovi na brodu koji se obavljaju prilikom navigacije i
stajanja broda u luci
Vrijeme navigacije najvie se koristi za obavljanje redovitih
tjednih i mjesenih pregleda opreme na brodu. Za svaki taj pregled
postoje odreena pravila jer sva oprema nije jednako konstruirana i
ne treba svemu pruiti istu panju. Najvie panje danas se daje
pregledu i kontroli sigurnosne opreme kao to su: aparati za gaenje
poara, protupoarna crijeva, protupoarna odijela, CO2 instalacije,
radio oprema itd. Uglavnom je Prvi asnik palube najodgovorniji za
sigurnosnu opremu, ali kako on upravlja i slubom palube teko moe
stii sve, pa je tako odreeno da je njego asistent Trei asnik palube
i njemu se daje sva sigurnosna oprema na pregled. Trei asnik palube
bi se trebao drati rasporeda oko pregleda, svaki pregled upisati u
brodski dnevnik, u svoj osobni file i u check liste koje su odreene
od tvrtke. Neke preglede zbog konstrukcije ne obavlja Trei asnik
palube, ali je duan upozoriti i podsjetiti osobe koje su dune
obaviti provjeru pa bi tako CO2 instalaciju trebao pregledati
Elektrar i jedan od Strojara, a radio opremu Drugi asnik palube.
Ukoliko neto od opreme nije u funkcionalnom stanju ili je oteeno
duni smo to prijaviti Prvom asniku palube, a onda on to dalje daje
na uvid Zapovjedniku koji je duan obavijestiti tvrtku o teti i ako
je potrebno da tvrtka dostavi rezervne dijelove to je prije mogue.
Funkcionalnost sigurnosne opreme nije bitna samo pomorcima kako bi
se osjeali sigurni na brodu, bitna je i tvrtki jer u svakoj luci
moe doi PSC inspektor[footnoteRef:4] u pregled i moe zaustaviti sve
radnje sa teretom dok se problem ne otkloni. Kontrole se obino
obavljaju godinje, meutim u SAD-u e njihov Coastguard obaviti
kontrolu svakih 6 mjeseci. Ako nema velikih problema brod e
nastaviti sa radnjom ukrcaja i iskrcaja, ali e po zavretku pregleda
dobiti list na kojem kojem piu svi problemi i rok od 3 dana da se
oni otklone. Taj papir e se poslati i osobi u tvrtki zaduenoj za
PSC kontrole i ta osoba e izdati FLEET ALERT[footnoteRef:5]. PSC
inspektor e doi nakon 3 dana i izdat certifikat da je brod
pregledan i da je siguran za plovidbu. Radi svih tih pregleda nuno
je za vrijeme navigacije puno panje posvetiti sigurnosti na brodu i
pregledu sve opreme. Vrlo je vano da su svi asnici dobro
istrenirani i upoznati sa radom sigurnosne opreme, jer i ako sva
oprema radi, PSC inspektor moe postavljat jednostavna pitanja na
koja trebamo znati odgovor . to isto moe ui u zapisnik i radi toga
brod moe biti zadran i zaustavljene sve operacije s teretom.
Obavezno je odravanje sastanaka jednom ili dvaput mjeseno za
vrijeme navigacije kako bi se ljudi to bolje upoznali sa svojim
poslom i kako bi ih se upozorilo na njihove propuste. [4: PSC Port
State Control inspektor- osoba zaduena od luke i drave za
obavljanje pregleda] [5: FLEET ALERT- Upozorenje svim brodovima u
floti o propustima koje je nala PSC kontrola]
Sigurnosna oprema nije jedino to je bitno odravati, bitan je
cijeli brod. Za to se brine posada broda. Svako jutro Prvi asnik
palube ima sastanak sa Voom palube i da mu zadatke koji se moraju
obaviti za taj dan. Pa su tako uobiajeni poslovi: montaa, demontaa,
ienej, bojanje, zamjena istroenih dijelova i sl. U stroju,
Upravitelj stroja ima sastanak svako jutro sa svojim asnicima, a i
Voom stroja oko poslova koji se moraju obaviti. esti poslovi u
stroju su ienje tankova, motora, zamjena istrenih dijelova,
varenje, i sl. O svim poslovima mora biti obavjeten Zapovjednik i
tvrtka. Sve se zapisuje i slika, da postoje dokazi za tvrtku i PSC
da se na brodu sve redovito odrava. Svi asnici za vrijeme
navigacije obino imaju svoje strae od 8 sati dnevno i 2 sata rada
na palubi. Posada obino radi tokom dana, jedino Kormilari nekad dre
strau sa deurnim asnikom ukoliko ima puno prometa ili je loa
vidljivost. U stroju svi najee rade tokom dana, jedino je preko noi
deuran jedan od Strojara u sluaju ukljuenja alarma. U tom sluaju
deurni Strojar e ujutro dobiti malo vie vremena za spavanje.
Za vrijeme boravka u luci esto se svi ti poslovi zanemare jer
jednostavno nema dovoljno vremena za to obavljat. U stroju koriste
boravak u luci kako bi otklonili sve probleme na motorima dok ne
rade, jer za vrijeme navigacije je teko raditi bilo to oko
motora.
Sluba palube boravak u luci najvie koristi za kontrolu ukrcaja i
iskrcaja tereta, a ponekad ako je mogue boja se vanjska struktura
broda. Boravak u luci najtee pada asnicima palube, pa tako Prvi
asnik palube obavezno radi 12 sati bez prestanka, dok se Drugi i
Trei asnik izmjenjuju svatko po 6 sati. Po zakonu koji propisuje
MLC[footnoteRef:6] konvencija maksimalno se radi 14 sati u jednom
danu, s tim da odmor mora biti minimalno 6 sati bez prekida. Po
dokumentima koji se prijavljuju u tvrtku i koji se dre na brodu,
uvijek je sve regularno, no esto puta to nije tako. Npr., zna se
dogoditi da ukrcaj ili iskrcaj tereta traje manje od 24 sata, pa je
Prvi asnik palube duan ostati budan zbog ukrcaja ili iskrcaja
balasta kako se ne bi natetilo stabilnosti broda. Radi sigurnosti
broda i sigurnosti posla bolje je ipak sate prijavljivat po
pravilima jer time zatiujete svoje radno mjesto. Nekada je
jednostavno nemogue da ne doe do krenja zakona, pa se onda u opaske
upie zato se taj dan radilo due od doputenog, jer iako mi
prikazujemo sve kao regularno prilikom PSC kontrole, inspektor moe
zatraiti brodski dnevnik kako bi se usporedilo stvarno stanje i ono
to mi prikazujemo. Ako uoi razliku, brod moe odmah zaustaviti sve
operacije sa teretom, a tvrtka odnosno brod moe dobiti i novanu
kaznu. Danas se u svim dravama svijeta sve vie pregledavaju radni
sati, kako bi se to vie zatitilo pomorce. [6: MARITIME LABOUR
CONVENTION - Konvencija o radu pomoraca, koja obuhvaa sve aspekte
ivota i rada pomoraca]
Tokom operacija ukrcaja ili iskrcaja asnik u strai duan je
redovito pregledavati teret i sigurnost broda. Pod teret se misli
da ukoliko je osjetljiv na kiu da se odmah poduzmu radnje kako bi
se sprijeila oteenja na teretu. Najprije se zatvaraju brodska
skladita i sve se upisuje u brodski dnevnik. Poslije kie skladita
se otvaraju i normalno se nastavlja sa operacijama s teretom. Pod
sigurnost broda najvie se misli na nagib. U nekim lukama krcatelju
je vano to prije ukrcati teret i pri tome ne vodei brigu brodu. Moe
doi do opasnog nagiba pa i do prevrtanja broda. Deurni asnik
obavezan je upozoriti krcatelja da ukrcava teret na drugu stranu
broda kako bi se brod opet izravnao, a kada krcatelj nee izvriti tu
radnju, potrebno je zaustaviti ukrcaj i obavjestiti sve nadlene
osobe o problemu. Obavezno je i pratiti da ne doe do nekih oteenja
na brodu, a ako doe potrebno je sve prijaviti Prvom asniku palube,
sve slikati i napisat protestno pismo, u kojem se trai da luka
popravi tetu ili nadomijesti dio ako on vie nije upotrebljiv. Kada
sve operacije sa teretom zavre i ako je sve u redu, brod bi tada
trebao dobiti potvrdu daa moe napustiti luku i krenuti na sljedee
odredite.
4. Meuljudski odnosi posade broda
Kada se uspostave dobri meuljudski odnosi, uz potovanje pravila
tvrtke i svakog Zapovjednika za sebe, i kad je posada dobro
istrenirana, te svatko zna svoj posao, onda brod prestaje biti hrpa
starog eljeza i dobiva duu. Na takav brod se moe raunati u svakom
trenutku, bilo u svakodnevnom poslu ili izvanrednim okolnostima. Za
neke pomorce radit na brodu je obian posao, a za druge je brod neto
to ih ispunjava. O tome puno ovisi kakvi e bit odnosi posade. Onaj
kome je to posao kao i svaki drugi, njemu je u interesu obavit
svoje dunosti i nije mu bitno pomo pomo drugoj osobi, dok osoba
koja na to gleda da mu puno znai biti pomorac, obavit e svoj posao
i jo e pogledati da li nekome treba pomo, i da li svi drugi
rade.
Odnosi na brodu ovise i o nacionalnosti odnosno vjeri lanova
posade. Na veini brodova ljudima to nije bitno, ali ima brodova
gdje im to predstavlja bitnu stavku. Pa tako ako nikad niste
plovili sa Filipincima, uti ete mnoge prie kako su lijeni, kako
nita ne rade, a ako rade ne rade kvalitetno. Iz vlastitog iskustva
mogu rei da su oni nacionalnost kao i svaka druga, svaki ovjek je
drugaiji , netko radi vie, a netko manje. Usporeujui Filipince sa
nekim drugim nacijama sa kojima sam do sada plovio, npr. Hrvatima,
Ukrajincima, Nizozemcima, Crnogorcima, Francuzima itd., uoio sam da
Filipinci puno obraaju pozornost na sigurnost. Neki e rei i misliti
da je to zbog panike, ali moje miljenje je da je to jer su tako
trenirani od samoga poetka.
Dobre odnose na brodu bi trebala uspostavit posada izmeu sebe,
ali Zapovjednik i Prvi asnik palube imaju veliku ulogu u tome.
Svaki problem koji uoe trebali bi spomenut na sljedeem mjesenom
sastanku sa cjelom posadom, kako bi se o problemu razgovaralo i
pokualo ga otklonit. Ako je problem prevelik i lanovi posade se ne
mogusloit u nekim stvarima , sve zadatke u budunosti bi im trebalo
dati da rade odvojeno, i onda ih polako spajati. Tu je najee
problem sa znanjem, jer uvijek netko misli da zna vie od onog ko je
na poziciji iznad njega. Nadmetanjem znanjem u jednoj pomorskoj
organizacijinee tetiti dobrim meuljudskim odnosima ako je
usredotoeno na doprinos u vlastitome i zajednikom poslu. Rije je o
produktivnim odnosima, a to je jedina valjana definicija dobrih
meuljudskih odnosa.
Slika br. 1 (MV HANZE GRONINGEN 18/11/2014, Illychevsk,
Ukrajina)
5. Uigranost posade kao tima
Nadovezujui se na prethodnu temu jasno je da meuljudski odnosi
uvelike utjeu na uigranost posade. U svemu tome osjeaji i tople
rijei su nebitni jer su uglavnom maska iza koje se kriju osobni
stavovi. S druge strane povremeno izreena gruba rije nee nakoditi
odnosu koji daje rezultate za sve zainteresirane strane. Sama
usredotoenost na davanje doprinosa u zajednikom poslu postavlja
etiri osnovna zahtjeva za to bolju uigranost posade:
Komunikacija
Timski rad
Osobni razvoj
Razvoj drugoga
to boljim razvojem ta etiri zahtjeva, uigranost je bolja,
kvalitetnije se radi i atmosfera na brodu je openito odlina.
Naalost i ako su takav odnos razvije. Samo jedan krivi korak moe
baciti u vodu sa trud.
Komunikacija je u sreditu pozirnosti tijekom proteklih dvadeset
i vie godina. U poslovanju svih vanijih institucija, a meu njima i
pomorskih organizacija i brodova, ljudi se mnogo bave
komunikacijama. Dananji rezultati su uglavnom loi, ali ipak neto
bolji od prije dvadesetak godina.
Timovi su relativno manje skupine ljudi, razliitih osobnosti i
profila, koji su se u odreenim okolnostima nale na istome mjestu i
imaju zajedniki cilj, a on je da u timu svi zajedniki odluuju.
Unutar tima svi su pritom ravnopravni, i temelj je timskog rada
snana i otvorena komunikacija i potpuna samostalnost svakog lana.
Osnovno obiljeje u grupnom odluivanju je da odluke donose dvije ili
vie osoba, dakle manja ili vea skupina. lanove tima povezuju
zajedniki interesi, pa ovisno o znanjima i sposobnostima lanova,
timske odluke mogu biti bre ili sporije. Najbolji rezultati se
postiu ako su znanja lanova komplementarna. Slini po karakteru,
lanovi olakavaju suradnju i donose odluke relativno brzo. Razliiti
karakteri, stvaraju vei broj alternativa za rjeavanje problema, pa
mogu donijeti i bolje odluke. Samorazvoj svakoga pojedinca uvelike
ovisi o pozornosti koju posveuje davanju doprinosa. ovjeka kojega
se pita o doprinosu koji moe dati u postizanju rezultata svoje
organizacije, u osnovi se pita koja vrsta samorazvoja mu je
potrebna, koju vrstu znanja i kvalifikacija treba stei da bi dao
potreban doprino, koje snage treba postaviti u pogon i koje
standarde treba postaviti.
O samorazvoju se openito jako malo zna. Ljudi se razvijaju u
skladu sa zahtjevima koje sebi postavljaju, prema onome to smatraju
da je postignue i dostignue. Ako sebi postavljaju male zahtjeve
zaostat e u razvoju. Ako si postavljaju visoke ciljeve, razvit e se
u svojoj domeni posla koji obavljaju. Razvoj kolega ovisi najvie o
tome koliko je druga osoba voljna doprinjeti vlastitom razvoju. Kao
to je ve navedeno, ovjek koji je sebi postavio male zahtjeve
zaostat e u razvoju, ali uz snaan utjecaj tima, moe se napunit
samopouzdanjem da pokua vie. Time e bit zadovoljan i on i cijeli
tim, jer e dobit ovjeka vie na kojeg se moe potpuno raunat. Ako
ovjek sebi postavi visoke ciljeve, ne znai da e ih uvijek i
ispunit, jer koliko god se trudio, nekada nema dovoljno znanja za
daljnji razvoj. Tu bi trebali reagiraz iskusni lanovi i pomo drugoj
osobi u razvoju, ali ipak pustit da to vie samostalno radi, jer se
na taj nain najbolje ui.
Ako se etiri zahtjeva potuju doprinosi su vei, meutim moe doi i
do nesuglasica lanova. Tu najvaniju ulogu igra pritisak kolega. Kad
jedan lan tima iznosi drugaije miljenje o problemu ili propituje
racionalnost odluke tima, ostali se poinju udruivat i pod pritiskom
navode lana na suglasnost sa ostalima, npr. Ako misli da nemamo
pravo, uvijek moe napustiti ovaj tim. Na kraju kada tim pone
savreno funkcionirati, javlja se samozadovoljstvo. Nakon nekoliko
uspjeha, tim ljudi ukljuenih u rad poinje vjerovati da je svaka
odluka koju predlae ispravna, jednostavno zato to nema suprotnih
stajalita iz bilo kojeg relevantnog izvora. lanovi tima moraju
raunati na druge i znati da oni ne rade jedni za druge, nego rade
zajedno.
Slika br.2 (MV HANZE GRONINGEN, 09/12/2014, Sfax, Tunis.)
6. Prehrana i smjetaj na brodu
Prehrana na brodu i problemi koji su s njom vezani ine znaajan
dio povijesti pomorske medicine. Gotovo svaka tvrtka e na brod
dostaviti svu hranu koja se zatrai, meutim ako glavni kuhar nije
kvalitetan ni prehrana nee biti dobra. S druge strane se stvara
problem ako je posada broda razliite nacionalnosti ili vjere, onda
glavni kuhar mora spremati vie jela za svaki obrok, jer judi
islamske vjeroispovjesti ne ele jesti svinjsko meso, a neki
hinduisti su vegetarijanci. Teko je svaki dan svakome udovoljit,
ali da bi sve strane bile zadovoljene svi e se potruditi da
prehrana. Pa sam tako doivio na jednom brodu di je jedan lan posade
bio hinduistike vjeroispovjesti i svaki dan si je sam pripremao
ruak i veeru. S druge strane velika je razlika izmeu ljudi koji su
odrasli u gradovima i na selu. Kad tu uzmemo usporedbu Filipinaca
sa Europljanima, doemo do zakljuka da veliki postotak Europljana ne
moe jesti hranu koju oni mogu svaki dan. Europljani vole raznovrsnu
hranu, a Filipinac e biti zadovoljan ako mu svaki dan pripremi ribu
i riu. Radi toga je najbolje kada bi kuhar bio to kvalitetniji. U
tri godine koliko plovim, imao sam dobrih, odlinih i jako loih
kuhara. Mislim da nitko ne bi volio dobit na tanjur neoienu ribu
ili meso koje nije kvalitetno spremljeno, nedovoljno je peeno, na
taj nain lako je i obolit. Zato treba paziti i ta se jede te kako
je pripremljeno. Ako gledamo sveukupno prehrana je dobra, ali ako
su vremenski uvijeti loi, a putovanja duga, pripremanje hrane moe
biti ne mogue. Onda se posada mora prisliti jesti samo hladna ne
kuhana jela. Dostava hrane na brod moe predstavljati isto veliki
problem, ako se dostavlja za vrijeme jako toplih dana. Hrana se
lako moe pokvariti i postati opasna za jelo. Dodatni faktori koji
utjeu na probleme prehrane su naalost pretjerana upotreba alkohola,
kave i cigareta. Za prehranu na brodu postoji i pravilnik, neki od
zakona su:
Pomorac ima pravo na prehranu koja mora biti dostatna i dobre
kakvoe
Hrana mora u pravilu biti pripremljena i konzumirana na brodu,
ivene namirnice moraju biti dobre kakvoe. Za pripremu hrane brodar
je duan zaposliti odgovarajue osoblje.
Brodar je duan opskrbiti kuhinju sa svom odgovarajuom opremom
koja je potrebna za rad u kuhinji.
Hrana na brodu je obino rasporeena u 3 obroka: doruak, ruak i
veera. Meutim moe se jesti u bilo kojem dijelu dana ako smo gladni.
Izmeu obroka postoji i takozvani coffe time kad ljudi obino
predahnu od posla na 30 minuta i popiju kavu li pojedu neki kola
ovisno o tome to kuhar pripremi.
Smjetaj pomoraca treba openito udovoljavati mjerilima koja su
sadrana u zahtjevima meunarodnih konvencija i hrvatskih propisa u
svezi sa smjetajem posade. Na novijim brodovima svaki lan posade
ima svoju kabinu sa svojim toaletom i tu kabinom. Danas to nije
problem jer je broj lanova posade na svim brodovima smanjen zbog
utede novca.
U prolosti je na brodu bilo i do 30 lanova posade, ljudi su
dijelili kabine i toalete. Kabine moraju biti odgovarajue veliine i
standarda, svi koji borave na brodu moraju biti opskrbljeni sa
madracem, najmanje jednim jastukom, tri pokrivaa, dvije plahte,
jednom jastunicom, i dva runika. Plahte, jastunice i runici moraju
se mijenjati barem jednom tjedno. Na brodovima koji nemaju mogunost
smjetaja Brodar je duan osigurati kvalitetan smjetaj na kopnu. Za
vrijeme boravka na brodu pomorci su duni uvati opremu. Prvi anik
palube je duan mjeseno obaviti pregled kabina i zapisati urednost
odnosno funkcionalnost svake kabine. Po zavretku ugovora svaki lan
posade je duan vratiti svu opremu koju je dobio na koritenje.
7. Slobodno vrijeme na brodu
Pomorci obino slobodno vrijeme na brodu provode spavajui. Ali
kada bi svi samo spavali u slobodno vrijeme, ve spomenuti
meuljudski odnosi i timski rad se nikad ne bi razvili. Stoga svi
pokuavaju dnevno barem sat ili dva odvojiti na druenje sa ostalim
lanovima posade. Mlaa posada obino provodi zajedniko vrijeme
igrajui igre na raunalu ili rekreacijom u brodskim teretanama.
Starija posada zajedno popije kavu i razgovaraju openito o ivotu
kod kue i planovima za budunost. Ponekad se pridrue mlaoj posadi u
teretani. Hijerarhijske odnose i provoenje slobodnog vremena
istraeno je u proljee 1992. Na pitanja su odgovarali 38 lanova tri
broda tadanjeg Croatia linea. Tadanji rezultati su pokazali snanu
prisutnost hijerarhije i nesadrno provoenje slobodnog vremena.
Usporeujui nain provoenja slobodnog vremena za vrijeme navigacije i
broda u luci ve je spomenuto da se uglavnom spava i eka na
preuzimanje sljedee dunosti, a jako malo se ita, ui ili kvalitetno
zabavlja. Kada bi se slobodno vrijeme sadrajnije i kvalitetnije
provodilo bilo bi manje trzavica i sitnih svaa, manje bi se patilo
za obitelji ili opijalo po dolasku u luku. Cilj sportske rekreacije
je da se omogui optimalne uvijete i mogunosti suvremenom ovjeku da
kroz raznovrsne sportsko rekreacijske aktivnosti:
Zadovoljava svoju potrebu za kretanjem i igrom
Sadrajnije, korisnije i kreativnije provodi slobodno vrijeme
uva i unapreuje zdravlje
Odrava ivotni i radni optimizam
Kao znaajan sadraj slobodnog vremena sportska rekreacija
podrazumijeva biti aktivan u vjebanju, a nikako biti pasivan ili
promatra dok drugi vjebaju. Za nae drutvo je izuzetno znaajna i
prihvatljiva humanistika funkcija rekreacije koja ima za cilj
radnom ovjeku tijekom procesa rada pruiti zadovoljenje objektivnih
potreba ovog podruja. Na temelju toga je i izvedena opa definicija
rekeacije: To je slobodno izabrana, individualna, ili organizirana
drutvena djelatnost, koja sredstvima fizikog vjebanja i
rekreaktivnim aktivnostima omoguuje ljudima aktivan odmor i zdravu
zabavu i razonodu , koja im pomae da odre dobro zdravlje, te radnu
kondiciju.
Slika br.3 (MV HANZE GOSLAR 28/06/2014, Esquivel, Jamajka.)
8. Slobodno vrijeme kod kue
U prolosti su pomorci tokom svojeg boravka kod kue provodili
vrijeme sa obitelji, odlazei na godinje odmore van drave, druei se
sa prijateljima itd. Prolost i sadanjost vie nije mogue usporediti
jer pomorci danas kad dou kui iako bi trebali biti na odmoru nisu.
Meunarodni zakoni su se promijenili i pootrili i stoga danas se
odmor provodi na fakultetu ili nekom drugom uilitu kako bi
nadogradili svoje znanje. S razlogom sa rije nadogradili stavio pod
navodnike, jer pitajui bilo kojeg pomorca dal mu stvarno svi
dananji teajevi donose vee znanje rei e Vam da nije tako. Teajevi
su izmiljeni samo kako bi se pomorcima izvuklo vie novaca iz depa,
kao da nije dovoljno sto se plaa npr. zdravstveno osiguranje za
vrijeme boravka na brodu. Istina, plaanjem toga kada smo kui imamo
besplatno zdravstveno osiguranje. Ali nikako nema smisla da ja koji
provedem osam mjeseci godinje na moru moram plaati za svih osam da
bi bio zdravstveno osiguran etiri mjeseca, jer za vrijeme boravka
na brodu osiguran sam od strane tvrtke.
Kada se sve zbroji i oduzme, koliko slobodnog vremena imam kod
kue ili na brodu, dolazim nekako do zakljuka da vie slobodnog
vremena imam kada sam na brodu, ako ne brojimo vikende. Kod kue me
uvijek ekaju teajevi za odsluat, fakultet, tako da mi jako malo
vremena ostaje za prijatelje, obitelj ili neke godinje odmore.
Godinji odmori danas nisu mogui kao prije, jer i dananje plae nisu
kao to su nekad bile. Veina ljudi e rei ti si siguran, posao ima,
dobru plau ima ali u stvarnosti nije tako.
U tri godine koliko plovim jo si nisam uspio osigurati pravi
godinji odmor. Ako imam novaca, nemam vrmena, a kad imam vremena,
vie nemam novaca, jer je ve sve otilo na teajeve i slino. Jo sada
po novom zakonu ak e se i osnovni certifikati kao to je temeljna
sigurnost na brodu morati sluati iznova bez obzira na iskustvo
pomorca. Zapovjednici koji plove i po 30 godina, osnovne stvari e
morati sluati ponovno i plaati to isto. Sve su to veliki trokovi na
koje nitko ne rauna. Sve ukupno slobodnog vremena kui puno nema, a
ako se nae, vrijeme uglavnom provedem odlaskom u kino s
prijateljima ili provedem dan za raunalom. Jer dok sam ja slobodan,
veina mojih prijatelja su redovni stuenti i dane provode na
fakultetu. Za pomorce slobodno vrijeme kod kue poinje funkcionirati
onog dana kad se odlue umiroviti.
9. Koje su prednosti, a koji nedostatci bavljenja
pomorstvom?
ivot pomoraca se naziva i kruhom sa sedam kora to oznaava teak
ivot. Najee pomorci postaju osobe koje su imale djetinjstvo u
siromatvu i nadaju se kako e im to zanimanje osigurati koliko
toliko stabilnu budunost, jer zarada je ipak vea na moru. esto i
djeca pomoraca idu tim stopama kao njihov otac i u odnosu na sve
druge kojima nitko u obitelji nije bio pomorac imaju dvije
prednosti, a to su da bar znaju to ih eka u ivotu i lake e ih
zaposlit. Pomorci su mjesecima odvojeni od svojih obitelji, njihova
djeca odrastaju bez oeva i esto se dogaa da dijete ni nema dobar
odnos sa ocem. Otac pomorac je samo povremeno prisutan, ne gleda
svoje dijete kako raste, niti kako radi prve korake, niti kada
polaze u vrti, u kolu, nisu prisutni kada njihovo dijete prvi put
zaljubi i kada prvi put zaplau zbog nesretnih ljubavi. Koliko god
je takav nain ivljenja teak za obitelji pomoraca, tako je i
pomorcima, nije lako biti danima odvojen od civilizacije, okruen sa
dvadesetak istih ljudi. Svaki dan je ponedjeljak, ista rutina i
iekivanje dana kada e svojim kuama i obiteljima.
Da bi netko uope mogao ploviti kao profesionalni pomorac,
najprije mora zavriti kolu. Nekada je bila dovoljna i srednja kola
da se doe do onoga to bi svaki pomorac htio, da postane
Zapovjednik, a danas za to nije dovoljan ni fakultet. Po zakonu sa
zavrenim fakultetom i raznim strunim ispitima dobije se maste
licence, meutim da bi se dolo do toga prvi problem je nai posao.
Ako nemate nekoga da vas negdje ubaci i povue neku vezu, teko se
zaposliti i sa doktoratom i svim moguim certifikatima. Zato ako se
posao nae samostalno i ako ste zadovoljni treba se drati jedne
tvrtke. Tako ete postati cijenjeni, plaa e vam rasti, a vi ete biti
zadovoljni.
Mogunost samog zaposlenja danas je ve ugroena za veinu
Europljana, jer se sadanjom kvalitetom teko moe konkurirati onim
pomorcima koji dolaze iz drave gdje je ivotni standard znatno nii.
Bitka za poslove sa neasnikim kadrom je ve izgubljena protiv
jeftinije radne snage koja dolazi iz Azije. Meutim asniki kadar i
dalje dre Europljani zbog kvalitete pomoraca. Ako zapovjednik
dolazi iz drave sa niim standardom ne znai da je i njegovo znanje
manje, ali dosadanja istraivanja su pokazla da je u veini sluajeva
tako.
Kao prednosti pomorskog ivota bi ponajvie naveo plau, koja
sveukupno kada se doe do vieg ina moe biti osiguran dobar i
stabilan ivot za mene, buduu suprugu i djecu. Druge prednosti koje
nisu toliko vane su da se upozna svijet, upoznaju se druge
nacionalnosti, vjere, civilizacije i rade se usporedbe sa naim
narodom. Sve skupa na neki nain svi smo na neki nain slini, a opet
raliiti. Ne kae se bez razloga Sto ljudi, sto udi.
Kroz ivot sam se susreo sa prosjenim do vrhunskih Zapovjednika i
asnika, ali ispodprosjenih. Bio sam na brodu gdje su svi Hrvati,
gdje su, bili svi Filipinci, i gdje je bila posada mjeanih
nacionalnosti. I najbolje mi je bilo kada smo bili mjeani. Zato je
to tako ne mogu objasnit, sa tim pitanjem bi se trebali pozabavit
neki analitiari. Najbolji Zapovjednik do sada mi je bio sa
Filipina, a najbolji Prvi asnik Hrvat, s kojim sam trenutno na
brodu.
10. Zakljuak
Kroz povijest pokazalo se kako je ivot pomoraca po nekim
stvarima bolji, a po nekim loiji od ljudi koji se ne bave tim
poslom. Pomorstvom se moe napraviti kvalitetna karijera i zaraditi
puno novaca. Novci su samo komad papira bez kojeg se u dananjem
svijetu ivjet ne moe i koliko god mnogi radili za novac ima
pomoraca kojima je takav nain ivota predstavlja zadovoljstvo. Zvuat
e udno ali od malih nogu sam sanjao postati jednog dana Zapovjednik
i po meni je to neto to ljude najvie vue u tu karijeru. Dugo godina
je potrebno rtvovat se da bi se dolo do te zadnje stepenice koja
prua veu zaradu i krae ugovore to znai i due slobodno vrijeme sa
obitelji. Pone kao Kadet palube i kako godine prolaze, tvoj in i
odgovornosti rastu. Na najvioj stepenici ima najvie odgovornosti
ali ako si kroz karijeru naio se nosit sa pritiskom moe i sa tim
inom. Bez obzira na koliinu posla ljudima kao Zapovjednik mora
pruiti dovoljno slobodnog vremena, mora dobit njihovo povjerenje, i
stvorit u njima osjeaj da mogu doi kod tebe sa bilo kojim
problemom. Najviim inom na brodu si i predsjednik, i doktor, i
psihijatar. Time stvara dobru atmosferu na brodu, svatko e zatrait
savjet i svi e biti zadovoljni. Dunost ti je i redovito odravat
sastanke sa posadom, ukazat im na njihove prednosti i nedostatke.
Moraju znati da imaju vrstu ruku u koju se mogu pouzdat u bilo
kojim situacijama. Stvarati takvu atmosferu na brodu je dug proces,
ali ako se ostaje na istoj tvrtki dugo godina pone se susretati sa
istim ljudima, pone stvarati dobar tim i bez obzira na razliitost
nacionalnosti mora kao Zapovjednik kontrolirat meuljudske odnose. U
sluaju da se netko od lanova posade ne uklapa u tim treba postupat
racionalno. Napravit sve da se toj osobi osigura ostanak na brodu,
a ako se ta osoba ne uklapa ni nakon nekoliko mjeseci treba zatrait
iskrcaj te iste osobe, jer takva osoba moe nakodit cijelom
povjerenju koje ima kod posade. Ne smijemo se u ovome zavaravatti i
misliti da se na brodu stvaraju prijateljstva, treba uvijek odravat
sigurnu distancu od ljudi i nikad im dopustit da znaju sve o tebi.
to te bolje znaju lake te mogu iskoristit zbog dobrote. Na mnoge
stvari kao Zapovjednik se moe utjecat osim na prehranu. Tu je
najzasluniji brodar da osigura kvalitetnu prehranu i kvalitetno
osoblje. Meutim esto se dogaa da je hrana na brodu po elji
Zapovjednika to nije dobro za nikoga jer ne jedu sve kulture istu
hranu. Svoje slobodno vrijeme moemo po elji provodit sa ostalom
posadom, kartajui, vjebajui ili itajui knjige. Ima mnogo pomoraca
koji se po zavretku dunosti samo pokupe u kabine spavat i nikad se
ne dre zajedno. Tu je opet dunost Zapovjednika da osigura zajednika
druenja uz film i igre. Za vrijeme blagdana je dobro da osigura
nekakvu proslavu uz kontrolu da se troi previe alkohola. Slobodnosg
vremena kod kue ba i nema kako je i spomenuto ve u radu. Najvie
slobodnog vremena kod kue ima Zapovjednik, ali uzalud je to kada je
najbitinije godine svoje djece ili svoga braka proveo na moru. Na
kraju ostavljam svima slobodan izbor eli li graditi ovakvu karijeru
ili nekakvu drugu. Meutim jako je teko bilo kakvu gradit osim ove,
u kojoj i dalje bez obzira na krizu svake godine fali kadra.
Prednost e vam cijeli ivot biti novci i to to ete imati siguran
krov nad glavom, i siguran kruh u ustima, ali velik nedostatak to
to postoji velika mogunost da neete biti sretni jer neete stvoriti
obitelj kakvu bi svatko volio imat.
11. Literatura
1. IMO Standard Marine Communication Phrases London 2002
2. How to prevent losses on board ship SKULD
3. Bridge team management (second edition) practical guide by
Captain
A.J. Swift FNI including a new section on Electronic Navigation
by Captain T.J.
Bailey FNI, The Nautical Institute 2004.
4. Effective Mooring 3rd Edition Seamanship International Ltd,
Scotland, UK, 2010.
5. The human element a guide to human behaviour in the shipping
industry, Publishing
Group Ltd, Scotland, UK, 2010
12. Prilozi
Popis priloga:
1. Kopija pomorske knjiice
19