1. Objasniti selektivnost zatite?
SELEKTIVNOST: Relej je selektivan ako iskljuuje samo onaj dio
sistema koji je u kvaru, dok preostali sistem ostaje normalno u
pogonu, kvar ili uope nema posljedica na normalno snadbijevanje
potroaa ili zbog njega ostaje bez napona minimalno potreban dio
sistema.Sama selektivnost relejne zatite ogleda se u sposobnosti
zatite da jednoznano ukae na mjesto pojave nenormalnog reima i na
konkretni element sistema koji zahtjeva intervenciju.Definiraju se
apsolutna i relativna selektivnost. Apsolutna selektivnost: zatita
prorauje samo pri kratkim spojevima na tienom elementu.Relativna
selektivnost: zatita osim to titi svoj tieni element , slui i kao
rezervna zatita pri kvarovima na susjednom elementu a koju zaduena
zatita nije djelovala.
U daljem dijelu e se dati detaljnije selektivnost zatite. Treba
istai da mehanizmi zatite formiraju usaglaenu cijelinu sa
strukturama mree i njihovim sistemima uzemljenja. Trebaju raditi na
principu selektivnosti, koji izolira dio mree koji je pogoen
kvarom, i to to je moguebre, dok dio mree koji je neoteen ostaje
pod napajanjem.Postoji nekoliko naina kako ispravno vriti
selektivnost u sistemima elektrine zatite:-ampermetarska
selektivnost(koristei struju);-vremenski-stepenovana
selektivnost(koristei vrijeme);-selektivnost pomou izmjene
informacija, tzv. logika selektivnost;-selektivnost pomou usmjerene
ili diferencijalne zatite.
2. Objasniti vremenski stepenovanu selektivnost?
9.2. Vremenski-stepenovana selektivnostKod vremenski -
stepenovane selektivnosti vri se podeavanje razliitih vremenskih
kanjenja za ureaje prekostrujne zatite rasporeene po mrei. Kod
radijalne mree to je zatita blia izvoru, to je vrijeme kanjenja
vee(slika 9-3a ).
Slika 9-3a: Vremenski-stepenovana selektivnostNa prethodnoj
slici vidi seda je kvar u taki D detektovan od strane svih zatitnih
ureaja (A,B,C i D).Vrijeme kanjenja releja u taki D je najmanje, te
zbog toga zatita djeluje na prekida bre nego zatita utaki C, koja
opet izaziva bre djelovanje svog pridruenog prekidaa nego zatita
koja je postavljena u taki B.Kad je prekida utaki D aktiviran, i
struje kvara sunestale, zatite u takama A,B i C, kroz koje struja
kvara vie ne prolazi, vraaju se u poetno stanje.
Ureaji zatite prorauju kada struja poraste iznad vrijednosti
podeenja.Zbog toga, pragovi podeenja moraju biti usaglaeni.Razlika
u vremenima odgode djelovanja izmeu dva uzastopna ureaja zatite du
linije je interval selektivnosti t.Za njegovo izraunavanje
koristimo:-vrijeme djelovanja prekidaa tc-tolerancija greke
vremenskog kanjenja t;-vrijeme memorije prethodnog stepena
tm-sigurnosna rezerva .
Vrijeme t mora zadovoljavati sljedeu relaciju
t tc+ 2t+ tm+rezerva.
Za proraun ovog vremena, uzevi u obzir performanse i brzine
dananjih prekidaa i zatitnih ureaja, uzima se vrijednost od 0.3 sec
(mogue je doi i do vremena od 0.25 sec).
Na primjer, zatitni prekostrujni ureaj,sa nezavisnim vremenom
Sepam 2000, koji je povezan sa prekidaima FG1 ima
karakteristike:
tc=85 ms|tm=55 ms| maksimalne vrijednostit=25 ms|
Za interval selektivnosti t=0.3 sec, sigurnosna rezerva je 110
ms.
TA,TB: vremena kanjenja zatitnih ureaja A i B, respektivno.Slika
9-3b:Interval selektivnosti
Ovakav sistem selektivnosti ima dvije prednosti.Jedna od
pomenutih prednosti jeste da ovaj sistem sam sebi prua rezervnu
sigurnost . Zaista, zatita u taki C e proraditi ako zatita D zakae.
Istina, u tom sluaju je i jedan zdravi dio mree iskljuen.Druga
osnovna prednost ovakve selektivnosti ogleda se u njenoj
jednostavnosti.
Meutim, kada imamo puno povezanih kaskadnih releja, vrijeme
otklanjanja kvara zatite je due to je blie izvoru.Zbog toga, najvea
struja kvara se otklanja sa najduim vremenom.
Vremenski-stepenovana selektivnost sa strujno - nezavisnom
vremenskom karakteristikom prekostrujne zatite
Vrijeme kanjenja zatite je konstantno i nezavisno od struje.
Krive koje oslikavaju ponaanje ovakve zatite su prikazane na slici
9-4.
Slika 9-4: Vremenski-stepenovana selektivnostsa strujno
nezavisnom vremenskom karakteristikom
Pragovi struja moraju biti postavljeni tako davrijedi:
gdje su:Iset,A, Iset,B, Iset,C, Iset,D : pragovi struja zatitnih
ureaja A,B,C,D.Podrazumjeva se da je tanost mjerenja unutar 10%.Dva
uzastopna zatitna ureaja moraju zadovoljavati naredne relacije:
U praksi se uzimaju sljedee vrijednosti:
Prekostrujna zatita sa inverznom vremenskom karakteristikom
U sluaju prekostrujne zatite sa inverznom vremenskom
karakteristikom imamo da, to je vea struja, to je manje vrijeme
kanjenja. Krive koje oslikavaju ponaanje zatite u ovom sluaju su
predstavljene slikom 9-5.
Slika 9-5: Vremenski-stepenovana selektivnost sa prekostrujnom
zatitom sa inverznim vremenom
Ako se vrijednosti za pragove struja postave da budu blizu
vrijednosti In, zatite od preoptereenja kao i zatite od kratkih
spojeva e biti obezbjeene.Uzmimo, na primjer, sljedee
vrijednosti:
gdje su:InA, InB, InC, InD : nominalne struje zatitnih ureaja
A,B,C i D.
Da se obezbjedi selektivnost, ureaji zatite moraju ispuniti
sljedea dva uslova: Prag struje mora biti najmanje za 25% iznad
njemu susjednog praga, za dio koji je udaljeniji od izvora u odnosu
na posmatrani dio
Vremena kanjenja se odreuju tako da se zadri interval
selektivnosti t za maksimalnu struju detektovanu u susjednom dijelu
mree koji se nalazi dalje od izvora. Tako, za maksimalnu struju na
D, vrijeme kanjenja na C mora biti za t vee od vremena kanjenja na
D.3. Zemljospojna zatita statora generatora?
Zemljospojna zatita statora
Proboj izolacije statorskog namotaja prema uzemljenim dijelovima
odnosno aktivnom eljezu statora je dosta est kvar u pogonu
generatora. Do proboja dolazi zbog mehanikog oteenja izolacije kod
izrade, montae ili remonta generatora, zbog mehanikog naprezanja i
oteenja izazvanih vibracijama namotaja ili statorskih limova, zbog
starenja izolacije i prekomjernog naprezanja atmosferskim ili
pogonskim prenaponima.
Na slici 4. prikazan je generator sa izoliranim zvjezditem i sa
zemljospojem na udaljenosti .
Zemljospojna struja moe se zatvarati samo preko kapaciteta C
generatora i prikljuene mree prema zemlji. Prije proboja izolacije
na mjestu kvara bio je napon . Kod proboja napon pada na nulu, a
zvjezdite generatora dobija napon prema zemlji. Metodom simetrinih
komponenti moe se ovaj napon rastaviti na direktnu, inverznu
komponentu (koja je u ovom sluaju jednaka nulu) i na nultu
komponentu. Zbog kapacitivnog otpora, struje prednjae naponima za
90 stepeni.Kroz mjesto kvara tee suma svih struja:
.
Struja kvara je direktno proporcionalna kapacitetu i udaljenosti
mjesta kvara od zvjezdita generatora. Za , tj. zemljospoj na
stezaljkama generatora, struja je maksimalna.U sluaju zemljospoja
na namotaju pojavljuju se velike struje jednopolnog kratkog
spoja.
Kapacitet C sadri u sebi kapacitet generatorskog namotaja,
kapacitet spojnih vodova od generatora do transformatora i
kapacitet transformatora prema zemlji.
Ako je generator uzemljen preko otpora ima se sluaj kao na slici
5.
Ukupna struja zemljospoja u tom sluaju iznosi:
Moe se primjetiti da vei kapacitet namotaja i objekata
prikljuenih na generator, e izazvati veu kapacitivnu struju
zemljospoja.Zvjezdite generatora je veinom izolirano ili uzemljeno
preko visokih vrijednosti otpora, tako da se struje zemljospoja dre
u granicama relativno neopasnim za generator.Struja zemljospoja
nastoji se drati unutar odreenih granica, 10 - 20 A. Ako se kvar
pojavi na stezaljkama generatora ili u njegovoj blizini, struja
nije tako velika da bi u kratkom vremenu izazvala oteenje
generatora. S druge strane, kod zemljospoja u blizini zvjezdita
postie se struja dovoljna za sigurno djelovanje zemljospojne
zatite. Kao kriterij za djelovanje zatite moe se uzeti pojava
napona zvjezdita i /ili pojava struje zemljospoja.Osjetljivost
zemljospojne zatite generatora ograniena je utjecajem zemljospojeva
u mrei visokog napona. Zbog kapaciteta primarnog i sekundarnog
namotaja bloka transformatora, zemljospojevi u VN mrei izazivaju
pojavu nultog napona u zvjezditu generatora, koji moe izazvati
nepotrebno djelovanje zatite. Zbog toga se ovoj zatiti namjerno
''smanjuje'' osjetljivost i podeava se da titi 90% - 95% statorskog
namota.
4. Strujna zatita transformatora?
Zatita od proboja izolacije prema uzemljenim dijelovima
Kod transformatora sa zvjezditem uzemljenim preko otpora za
ogranienje struje jednopolnog kratkog spoja, diferencijalna zatita
titi samo manji dio namotaja od proboja prema masi transformatora.
To je naroito sluaj kod transformatora velikih snaga, kod kojih su
i proradne struje diferencijalne zatite dosta velike (npr. reda
400A), a struja jednopolnog kratkog spoja ograniena na relativno
niske vrijednosti (= 300 A 1000 A).U takvim sluajevima poeljna je
posebna zemljospojna zatita transformatora koja se moe izvesti
uporeivanjem struje nulte komponenete prema slici 9.
U sluaju zemljospoja u mrei K, razlika struja je jednaka nuli,
dok kod kvara u transformatoru , K, kroz relej tee suma struje koju
daje transformator i struje koja dolazi iz mree. Proradna struja
podeava se iznad struje nebalansa, koja se javlja kod vanjskih
kratkih spojeva (2 % 10% ). Struja nulte komponente moe se sa
strane izvoda transformatora dobiti i prikljukom na povratni vod od
meutransformatora za diferencijalnu zatitu.
Trenutna prekostrujna zatita
Kod malih transformatora, gdje se ne isplati ugradnja skupe
prekostrujne zatite (100 kVA do nekoliko MVA), zvjezdite mree je
izolovano ili kompenzirano tako da kotlovska zatita nije efikasna,
moe se primijeniti trenutna prekostrujna zatita prikljuena sa
strane napajanja, prema slici 10.
Zatita treba da je podeena tako, da djeluje kod kratkih spojeva
na primarnoj strani K,
(npr. proboj kabla, kratki spoj na dovodima ili stezaljkama
transformatora, i kod kvara na transformatoru, tj. na mjestu K). Da
zatita ne bi djelovala nepotrebno, na odvodima nieg napona, K,
potrebno je da proradna struja releja bude vea od struje kratkog
spoja za sluaj kvara na sabirnicama nieg napona, tj. na proradnu
struju :
, gdje je:
koeficijent sigurnosti (1.2 1.5, u ovisnosti o poznavanju struje
kratkog spoja);
maksimalna mogua struja kratkog spoja, kod kvara na sabirnicama
nieg napona.
Budui da zatita ne djeluje bez vremenskog zatezanja,
mjeroditorna je poetna vrijednost struje kratkog spoja.Ova zatita
izvodi se obino kao kombinacija prekostrujne zatite sa strujno
nezavisnom vremenskom karakteristikom, i dodatnih lanova za
trenutno djelovanje, kod struja reda
(8 16) . Kod manjih transformatora mogu se primijeniti i
primarni osigurai umjesto sekundarnih releja, a kod sasvim malih
transformatora primjenjuju se visokonaponski osigurai.
Zatita od struja vanjskih kratkih spojeva
Kao zatita od velikih struja kratkih spojeva u napajanoj mrei,
koje teku preko transformatora, slui prekostrujna zatita. Ona je
istovremeno i rezervna zatita za sluaj unutranjih kvarova u
transformatoru i zatajenja drugih brzih zatita. Zatita od tako
velikih struja ne moe se prepustiti termikoj zatiti zbog njene
tromosti. U ovisnosti od transformatora, struja kratkog spoja moe
da varira od priblino (8 25). Kod tako velikih struja, zagrijava se
praktiki samo namotaj, to zahtjeva brzo iskljuenje transformatora
iz pogona.Prekostrujna zatita izvodi se u pravilu trofazno, bez
obzira na nain uzemljenja zvjezdita. Kod dvonamotajnih
transformatora obino je dovoljna ugradnja sa strane vieg napona,
ukoliko transformator sam napaja odreeno podruje. U sluaju da
postoji paralelno napajanje, potrebni su prekostrujni releji na
obje strane transformatora, to je preporuljivo iz sigurnosnih
razloga. Pri tome, treba voditi rauna da su zatitni lanci sasvim
nezavisni, (posebni izvori za napajanje releja i iskljuenje
prekidaa).Kod tronamotajnih transformatora, prekostrujna zatita
ugrauje se na tri grupe namotaja i djeluje na iskljuenje
pripadajueg prekidaa.
Proradna struja zatite odabire se iz uslova da zatita ne djeluje
nepotrebno kod preoptereenja, a da siguno djeluje za sluaj kratkog
spoja u svojoj osnovnoj i rezervnoj zoni djelovanja. Proradna
struja odreuje se preme relaciji:
,gdje je:
maksimalna pogonska struja kod koje ne elimo da zatita djeluje;
a omjer otputanja releja;
koeficijent sigurnosti;
koeficijent spoja zatite;
prenosni odnos strujnih transformatora.
Da bi zatita sigurno djelovala u svojoj osnovnoj i rezervnoj
zoni potrebno je da bude zadovoljen uslov:
,
pri emu, koeficijent osjetljivosti , treba da bude vei od 1.5
kod kratkog spoja na kraju osnovne zone (sabirnice), vei od 1.2 kod
kvara na kraju rezervne zone djelovanja (na kraju najdueg
dalekovoda). je minimalna vrijednost struje kratkog spoja (dvopolni
ili jednopolni kratki spoj na kraju zone tienja).
Vremensko zatezanje djelovanja odabire se za vremenski stepen od
0.4 s do 0.6 s iznad djelovanja zatita dalekovoda prikljuenih na
sabirnice, koje napajaju tieni transformator. Pri tome treba voditi
rauna da trajanje struje kratkog spoja bude manje od maksimalno
dozvoljenog.
Kod transformatora sa zvjezditem uzemljenim preko otpornika za
ogranienje struje jednopolnog kratkog spoja normalna prekostrujna
zatita je nedovoljno osjetljiva, naroito kod transformatora veih
nominalnih snaga i srednjih napona (10 i 20 kV ). U tom sluaju
treba pored prekostrujne zatite predvidjeti i osjetljivu zatitu
nulte komponente struje, podeene na 0.2. Osnovni nedostatak
prekostrujne zatite transformatora je relativno dugo potrebno
vremensko zatezanje djelovanja, u cilju postizanja selektivnosti sa
dalekovodnim zatitama. U sluaju prikljuka dugih vodova na sabirnice
nieg napona, moe doi u pitanje i mogunost postizanje dovoljne
osjetljivosti prekostrujne zatite. Kod velikih transformatorskih
stanica sa velikim jedininim snagama transformatora, kratki spojevi
na sabirnicama eliminiraju se na taj nain vrlo sporo (2 - 4 s)
djelovanjem prekostrujne zatite. U sluaju kratkog spoja u
transformatoru ili njegovim izvodima, i zatajenja diferencijalne
zatite, prekostrujna zatita predstavlja rezervnu, ali suvie sporu
zatitu. Zbog toga je kod velikih transformatora preporuljiva i
primjena distantne zatite.
5. Objasniti princip usmjerene zatite i nacrtati blok
strukturu?
U nekim sluajevima nije mogue postii selektivnost prekostrujne
zatite stepenastim podeavanjem vremenske zadrke, npr. u mreama sa
dvostranim napajanjem, ili u sloenim mreama sa jednim ili vie
izvora napajanja. Radi ilustracije posmatrajmo jednostavan primjer
radijalne mree sa dvostranim napajanjem na slici 17.
U sluaju kratkog spoja, npr. , potrebno je izvriti selektivno
iskljuenje oteenog dijela AB, odnosno, potrebno je da vremenske
zadrke zadovoljavaju uslov:
i
Napomena: su vremenske zadrke zatita 1,2,3,4, respektivno
Ako posmatramo kratak spoj u mjestu K radi obezbjeenja
selektivnosti potrebno je da bude zadovoljen uslov:
i
Zahtjevi za selektivno iskljuenje oteenih dijelova AB i BC su
kontradiktorni, to predstavlja oigledan dokaz da prekostrujna
zatita ne moe obezbjediti selektivnost djelovanja.Kada je u pitanju
prekostrujna zatita sa strujnim stepenovanjem, odgovarajuim izborom
struja prorade, moe se obezbijediti selektivnost djelovanja zatite
i kod mrea sa dvostranim napajanjem, ali pri tome ove zatite mogu
biti nedovoljno selektivne.Da bi se obezbjedilo selektivno
iskljuenje oteenja u posmatranoj mrei, koja pri tome ima dovoljnu
osjetljivost, koristimo usmjerenu prekostrujnu zatitu.
Usmjerena prekostrujna zatita reaguje na dva elementa: iznos
struje koja protie kroz oteeni element; fazu te struje u odnosu na
napon sabirnica kod mjesta gdje je zatita ugraena, tj. djeluje i u
ovisnosti od smjera struje pri kratkim spojevima.
U prethodnom primjeru (uzimajui u obzir postojanje kriterija
smijera), faza struja pripadnih zatita se, u odnosu na napon
pripadnih sabirnica, pri kvaru na mjestu K i kvara na mjestu K,
razlikuju za 180, to je vektorski predstavljeno na sljedeem
dijagramu, slika 18.
Uzimajui u obzir da je vod dominantno induktivan, ugao poprima
vrijednosti izmeu i , odnosno, moe se nai u prvom kvadrantu fazne
ravni.
Radi selektivnog iskljuenja oteenog dijela A neophodno je da
vremenska zadrka , bude manja od vremenske zadrke .
Na potpuno isti nain trebaju biti meusobno usklaene i vremenske
zadrke i , pri kratkom spoju na mjestu , tj. .
Zahvaljujui postojanju kriterija smijera, sve zatite se
razbijaju u dvije grupe (2, 4 i 1, 3), koje nisu meusobno
uslovljene vremenskim zadrkama. Vremenske zadrke unutar svake grupe
se biraju po principu koritenom kod prekostrujnih zatita, tj. tako
da je zadovoljen uslov:
i .
Usmjerena prekostrujna zatita dakle daje nalog za iskljuenje
pripadnog prekidaa ukoliko su istovremeno ispunjeni i kriterij
prekostruje i kriterij smjera, i ukoliko je podeena vremenska
zadrka t >.Funkcionalna blok struktura usmjerene prekostrujne
zatite moe biti predstavljena sljedeom slikom (slika 19).
Funkcija smjera se realizuje skoro iskljuivo monofazno, pri emu
se kao ulazne veliine koriste fazna struja, i fazni ili linijski
napon. Ovo je zbog toga to prilikom kvara, struja faze pogoene
kvarom poprima visoku vrijednost, dok napon te iste faze moe
znaajno da padne. Pri izboru napona i struja koji e biti
upotrijebljene kao ulazne veliine za funkciju smjera, obino se
koriste etiri naina spajanja, predstavljeni slikom 20.
Navedene varijante formirane su sa ciljem da se u sluaju kratkog
spoja na vodu, na ulazu smjernog lana nikada ne izgubi informacija
o naponu.Nain podeevanja zone prorade funkcije usmjerene
prekostrujne zatite strogo je odreen uputstvom proizvoaa pripadne
zatite.
Najee koriteni sluaj je spoj pod , jer on prua mogunost sigurnog
dobijanja informacija o faznim odnosima izmeu ulaznih veliina.
Od posebnog znaaja je primjena usmjerene prekostrujne zatite ima
u mreama sa izoliranim zvjezditem, zvjezditem uzemljenim preko
malog otpora ili zvjezditem uzemljenim preko Petersenove prigunice,
gdje se ona koristi za identifikaciju voda na kome se pojavio
zemljospoj.
6. Odreivanje voda u kvaru kod zemljospoja izolovane mree?
Odreivanje voda u kvaru kod mree sa izoliranim zvjezditem
Posmatrajmo sluaj kada su na sabirnicu prikljuena dva voda.
Posmatrajui prethodnu sliku moe se uoiti da se, pri zemljospoju
na mjestu K, kapacitivne struje zdravih faza i voda pogoenog
kvarom, te i zdravog voda, kroz mjesto zemljospoja i dio faze u
kvaru, zatvaraju nazad u izvor.
Pri kvaru na mjestu K, kroz ulazni krug zemljospojne zatite
zdravog voda potei e struja jednaka vektorskoj sumi kapacitivnih
struja zdravih faza toga voda.Kod voda pogoenim kvarom, suma
kapacitivnih struja zdravih faza tog voda tee, kroz primar strujnog
mjernog transformatora vezanog u fazu u kvaru, nazad u mreu.
Struje koje teku kroz ulazne krugove zatita su jednake po
modulu, ali ne i po fazi, jer se razlikuju za , to je ilustrirano
slikom 23.
Vidimo da struja zdravog voda prednjai naponu za , dok struja
kasni za naponom, za ugao . Ovo predstavlja kriterij za
identifikaciju voda na kome je dolo do spoja sa zemljom.
Analogno je i za sluaj da se ima vie od dva voda, sa naznakom da
je u tome sluaju struja , jednaka sumi kapacitivnih struja zdravih
faza svih zdravih vodova.Kao ulazne veliine za funkciju usmjerene
zemljospojne zatite se uzimaju: napon sa sekundara naponskog
mjernog transformatora vezanog u otvoreni trokut i suma sve tri
fazne struje posmatranog voda, dobijena paralelnim vezivanjem
sekundara pripadnih strujnih transformatora, slika 24.
7. Nacrtati i objasniti diferencijalnu zatitu motora?
Diferencijalna zatita motora (ANSI code 87M)
Diferencijalna zatita motora moe se koristiti kad se moe
pristupiti izvodima svakog od namota statora.
Slika 10: Diferencijalna zatita motora
Maksimalna struja za koju zatita mora ostati stabilna jeste
struja uputanja motora Ist. Ona je priblino 5 do 7 In ako ne
postoji neki sistem koji je ograniava.
Uslov da se izbjegne nepotrebna prorada zatite kada se motor
starta jeste:
Npr., moemo uzeti:
(*)
(*) RS ukljuuje i otpor releja.
Uslov koji mora da se zadovolji kod odabira strujnog
transformatora je:
(ako uzmemo k=2)
pa prema tome:
ako je Ist=7In onda je:
.
Pa je minimalna struja kvara koja se moe detektovati:
Napomena: mogue je takoe koristiti diferencijalnu zatitu kao na
sljedeoj slici, gdje torusi sekundara okruuju ulazne i izlazne
izvode svakog namota.
Slika 11: Diferencijalna zatita motora sa toroidima koji
obuhvataju ulazne i izlazne izvode svakog namotaja
Za ovaj nain diferencijalne zatite nije potreban stabilizacioni
otpornik jer ne postoji rizik da e transformatori ui u zasienje
kada se motor starta. Svaki transformator registruje razliku izmeu
struja koje ulaze i izlaze iz svakog namota (induktiviteti se
ponitavaju) pa su tako osjetljivi samo na struju kvara.
8. Nacrtati i objasniti diferencijalnu zatitu sabirnica?
Diferencijalna zatita sabirnice (ANSI code 87 B)
Sabirnica moe biti tiena ako pretpostavimo da ima vie odlaza od
2.
Diferencijalna zatita e porediti sumu struja koja ulazi u
sabirnicu i sumu struja koja iz nje izlazi. Ako su te sume jednake
onda je sabirnica uredu, ako nisu postoji kvar.
Posmatrajmo sljedei dijagram:
Slika 12: Sabirnica sa dva ulaza i etiri izlaza
Porediemo struje: (Iin1+Iin2) sa (Iout1+Iout2+Iout3+Iout4).Da
bismo poredili ove struje zatita mora biti postavljena kao na
sljdeoj slici:
Slika 13: Diferencijalna zatita sabirnice
Ako je potreban sistem zatite od meufaznih kvarova kao i od
zemljospojeva onda se sistem zatite sa gornje slike mora primjeniti
na svaku od faza.
Ako je potrebna samo zemljospojna zatita onda suma struja sve
tri faze ovisi od svakog od ulaza i izlaza iz sabirnice. Tek onda
se porede sume struja ulaza i izlaza.
Maksimalna struja za koju zatita ne smije reagovati jeste struja
kratkog spoja koja odgovara sumi maksimalnih struja kratkog spoja
svih ulaza.
Uslov koji mora biti zadovoljen da se izbegne nepotrebna prorada
zatite jeste:
Uzmimo npr:
(*)
(*) RS ukljuuje i otpor releja.
Uslov koji mora da se zadovolji kod odabira strujnog
transformatora je:
(ako uzmemo k=2)
pa prema tome:
Tada je minimalna struja kvara koja moe biti registrovana:
q: broj strujnih transformatora spojenih na diferencijalnu
granu, tj: suma broja svih ulaza i broja svih izlaza (na Slici 12
q=6).
Moemo primjetiti da se osjetljivost zatite mijenja sa veim
brojem izlaza iz sabirnice.
Zaista, Im je priblino 1.5% In-a i prag prorade zatite je na 5%
In-a.
9. Objasniti osnovne elemente i princip mjerenja distantnih
releja?
Osnovni elementi i princip mjerenja distantnih releja
Distantni releji su veoma sloeni ureaji koji se sastoje od vie
lanova i to: pobudni (poticajni ili startni) lan, usmjerni lan,
mjerni, vremenski i izvrni lan, te pomoni lanovi, slika 3.Pobudni
lan je prikljuen na odgovarajue struje i napone preko mjernih
transformatora. Ovaj lan daje nalog za pobudu zatite u sluaju kvara
u mrei i aktivira rad usmjernog i mjernog lana. Pobudni lan moe
biti realiziran na razliite naine, a najee se koristi obini
prekostrujni lan (I> i I>>), zatim podimpedantni U-I
(I>, U