TEMA BROJA: 0 KATOUCKOM SKOLSTVU UHERCEGOVINI Odgojne ustanove hercegovackih franjevaca Pile.dr. sc.fra Robert Jolie D anas se Cinigotovo neshvat- ljivim koliko su silnih djela nacinili franjevci Herce- govci otkako su se 1844. odcijepili od dotada zajednicke provincije Bo- sne Srebrene, koje su dio bili stolje- cima prije toga. S pravom se moze- mo sloziti s onima koji su upravo to odejepljenje smatrali presudnim iii prijelomnim trenutkom za svekoliki duhovni i materijalni napredak ne sarno franjevaea nego i hercegovac- koga puka, koji je stoljecima doslov- no ovisio upravo 0 njima. Franjevci u Hercegovini Tako fra Martin Mikulic pise u Se- matizmu iz 1882. kako su se fra- njevci u Hereegovini po priznanju od strane Reda i Crkve 1852. godi- ne te kada se ponesto ukrotila srdz- ba muslimana (pokusaj provodenja tanzimata), a broj franjevaea rnno- gostruko porastao, mogli okrenuti duhovn im i vremenitim poslovima u vee postojecim zupama i istodob- no nabavljajuci zernljista nuzna za osnutak novih zupa. U posljednje vrijeme, tj. od 1846. do 1881., pise Mikulic, franjevci su sagradili 24 zupne kuce, dva samostana (Siroki Brijeg i Humae) i rezidenciju u Mo- staru s erkvama te mnoge kapeliee u zupskim kucama iii pored njih kao i nekoliko puckih skola , To je Mikulic drzao "najociglednijim cu- dom same Bozje providnosti". Uistinu, temelj kasnijega pros- periteta Hereegovine lezi upravo u hrabrome cinu odejepljenja od Bosne, sto je franjevcima omogu- eilo neusporedivo bolji angazman medu pukom nego'je to bilo u svim prethodnim stoljeCima, sve tamo od unistenja samostana u Mostaru i Ljubuskome 1563. godine. Izmedu ostalih pothvata valja medu najvece ubrojiti uspostavu samostalnih odgojnih ustanova: gimnazije, novicijata i bogoslovi- je, 0 kojima ce ovdje biti rijeci, Na zalost. say taj nevideni trud i na- predak bio je nasilno unisten i ugu- sen u krvi 1945. godine, kada su i gimnazija na Slrokome Brijegu i bogoslovija u Mostaru zatvorene, a brojni profesori likvidirani, a novi- cijat godinama bio zabranjen, pa su hercegovacki novaci godinu kusnje provodili s bosanskom bracorn u Kraljevoj Sutjesei. Gimnazija naSirokome Brijegu Svima koji su se i povrsno bavili hercegovackom povijesti zacijelo je poznato da je franjevacka gimnazi- ja na Sirokome Brijegu bila izrasla u nadasve respektabilnu odgoj- no-obrazovnu ustanovu, poznatu i cijenjenu nadaleko. Njezino je dje- lovanje iserpno obradio fra Ante Marie u trosvescano] studiji (iii bo - lje zbirci dokumenata) Franjevaika klasiina gimnazija na Sirokom Bri- jegu (Mostar, 2011., nakladnicki niz RECIPE). Zacetak sirokobrijeske gimnazi- je je na Cerigaju kamo su stigli daci koji su pod vodstvom novoga ucite- lja fra Mate Corica 19. svibnja 1844. krenuli iz Kreseva da u novome skolskom sredistu nastave zapocetu skolsku godinu. Skola je s Cerigaja prernjestena 1848. na Siroki Brijeg, kada je sagradeno zapadno krilo samostana i smjestena u njegovo prizemlje, a kasnije je prernjestena u istocno krilo samostana. Tako je ostalo do kraja 1870. iii pocetka 1871., kada je sjemeniste preselje- no u novosagradeni sarnostan na Humeu. Gimnazija se vratila na Siroki Brijeg 1889. godine i otada poci- nje njezin lagani, ali sigurni rast. Na Sirokome Brijegu nastojali su franjevci, iako s velikim naporima, upotpuniti svoju gimnaziju da bude kao i sve ostale u earstvu, zato je 1890. otvoren drugi razred gimna - zije, 1897. treci, 1899. cetvrti, 1902. peti i 1907. sesti (tada je pucka sko- la trajala cetiri, a gimnazija osam godina!). Bio je to korjenit zaokret i temeljita reforma gimnazije koju su izveli "gojenci insbruske univerze 00. If. Didak Buntic i Mirko Ma- tijevic" pise prof. fra Pavo Dragice- vie. Uprava Provincije je 1902. pri- stupila i 1903. sagradila novu zgra- du za gimnaziju, ali ona vee tada nije "odgovarala postavljenim si zahtjevima" S novim skolskim pro- storijama stekli su se kakvi-takvi uvjeti da gimnaziju pocnu pohadati i vanjski ucenici zvani eksternisti, tj. daci koji nisu bili franjevacki kan- didati "da se sirotinji olaksa skolo- vanje koliko, toliko ", kako zapisa fra Oton Knezovic. Godine 1910. otvoren je i kon- vikt za vanjske dake, Korak napri- jed ucinjen je sk, 1916./1917. go- dine, kada su vanjski daci nakon sestoga razreda i klerici nakon no - vicijata upisali sedmi razred, ask. 1917./1918. go dine zavrsni iii osmi razred gimnazije, nakon cega je slijedilo polaganje mature. Tada se uprava Provincije molbom obratila na Visoku vladu u Sarajevu da pri- zna javnost slrokobrijeskoj gimna- ziji i izravna je u pravima s ostalima u earstvu. Vlada je to doista i uCini- la svojom naredbom od 19. srpnja 1918. Ostvarili su se, dakle, dugo sanjani snovi, tijelo je naslo odije- 10 - kako bi rekao veliki fra Didak Buntic, Hast sirokobrijeske gimnazije i tra gima 1945. godina Otada pocinje silan i neprestan rast gimnazije: izabrani se franjevci kon- tinuirano salju na europska sveucili- sta gdje svrsavaju studije odredenih im predmeta, polazu drzavne ispite, a brojni od njih stovise i doktorira- ju svoje predmete. Uskoro pocinje i izgradnja potpuno nove, velike i pre- krasne gimnazijalne zgrade. Say taj razvoj najuze je povezan s dr. fra Do- minikom Mandicern, koji je najprije kao provincijal, a potom kao direk- tor gimnazije svim silama radio na izobrazbi novih profesora, kao i na izgradnji nove zgrade koja je podi- gnuta u razdoblju od 1924. do 1931. On je zapisao da zgrada "spada medu najljepse gimnazijalne zgra- de u drzavi, U novoj zgradi ima gimnazijalno pozoriste, gimna- sticka dvorana, historicki muzej, prirodoslovna, fizikalna, kernicka i geografska zbirka, te profesorska knjiznica s 15.000 svezaka" Ako bi se rnozda toj Mandicevoj tvrd- nji da nova zgrada sirokobrijeske gimnazije "spada medu najljepsa u drzavi" moglo i prigovoriti, po - uzdano se nijedna gimnazija u ta- danjoj drzavi, pa ni sad a, ne moze mjeriti s obrazovanosti i osposob- ljenosti profesorskoga zbora s onim franjevacke gimnazije na Sirokome Brijegu buduci da je na primjer skolske 1938./1939. godine od dva- deset profesora, koliko ih je tvorilo profesorski zbor, njih petnaest bilo doktora znanosti u svojoj struci. To se danas uistinu cini nestvarnim i fascinantnim! No onda je dosao rat i tragicna 1945., kada su partizani u veljaci pobili sve franjevee koje su zatekli na Sirokome Brijegu, rnedu njima i brojne gimnazijske profesore. Na- mjesto da slavi svoju stogodisnji- eu djelovanja, Franjevacku veliku gimnaziju na najokrutniji nacin ubili su komunisti, ali sarno fizicki: dake su rastjerali, profesore poubi- jali, zgradu bombardirali, narnje- staj unlstili, knjige spalili. Medutim nisu mogli ubiti njezin dobar glas i njezinu slavu, koja i danas budi po- nos u svakoj Hereegovki i svakomu Hereegoveu. Otada pa sve do danas herce- govacki se franjevacki kandidati skoluju izvan Hereegovine: u Vi- sokome kod bosanskih franjevaea, u Splitu na Poljudu zajedno s kan - didatima provincije sv. [eronirna, kao i na drugim mjestima. Njihovu su gimnaziju pak oduzele driavne 6·n'a l a .,nlll ·'a · olujak2018.