1. TO JE TO UPRAVA?NEGATIVNO ODREENJE nije ni zakonodavstvo, ni
sudstvo.POZITIVNO ODREENJE u hrvatskom jeziku uprava ima 2
znaenja:1. uprava kao skup upravnih organizacija
(administracija).2. uprava kao djelatnost (Management).2. TO SU
UPRANE ORGANIZACIJE I KARAKTERISTIKE? (OBRAZLOI)Upravna
organizacija je organizacija u kojoj ljudi kao svoje stalno
zanimanje obavljaju drutvene poslove(javne) na temelju trajne
podjele ovlasti i dunosti.Karakteristike:1. drutveni karakter
poslova2. trajna podjela ovlasti i dunosti3. profesionalizam
pripadnika
1. Drutveni poslovi su poslovi koje odluujua skupina unutar
zajednice u odreeno vrijeme smatra da treba obavljati, a ne obavlja
ih pojedinac sam za sebe. Karakter drutvenih poslova mijenja se po
svom sadraju tijekom drutvenog razvoja kao to se mijenjaju poreci,
kako se smjenjuju vlastodrci, kako se mijenjaju interesi i
shvaanja. Drutveni karakter poslova ovisi o vremenu jer e svako
vrijeme druge poslove smatrati drutvenim i drugim organizacijama
davati osobinu upravnih.Odreeni posao postaje drutven kada ga
pojedinac svaki za sebe ne moe uope ili ne moe tako dobro obavljati
(stvarni razlog nebitan).2.*Profesionalizam kao obiljeje upravne
organizacijePojedinci koji rade u upravnim organizacijama su
profesionalci tj. rade za plau koja je temelj njihove materijalne
egzistencije. Oni poslu u upravi posveuju preteiti dio svog vremena
i za taj se posao posebno obrazuju. Profesionalizam njezinih lanova
razlikuje upravne organizacije od organizacija udruenja rada u
kojima veinu lanova ine neprofesionalci tj. ljudi kojima djelovanje
u tim organizacijama/udrugama nije glavno zanimanje.3.* Tijekom
svog rada pojedinac se obraa drugim lanovima upravne organizacije i
osobama koji nisu lanovi te zahtjeva odreeno ponaanje, ovi
obuhvaeni istim normativnim sustavom ponaaju se prema postavljenom
zahtjevu. Postavljenje zahtjeva jest ovlast, ali i dunost onoga
koji zahtjeve postavlja, kao i dunost onoga koji postupa po
zahtjevu.Norme iz kojih proizlaze dunosti i ovlasti povezane su u
sustave, a normativni se sustavi temelje na trajnom karakteru
osnovne drutvene strukture.3. TO JE TO UPRAVLJANJE I
KARAKTERISTIKE? (OBRAZLOI)Upravljanje je kontinuirana djelatnost
povezivanja vie ljudi u akciji u obavljanju drutvenih poslova. Tee
u sklopu sustava pravila kojima su odreenia) njeni postupci i
definirane metodeb) interesi kojima treba sluiti.
Osnovne karakteristike djelatnosti upravljanja su: 1.
Transmisijski karakter2. Dinaminost3. Dvojaki karakter pravila koji
je reguliraju 4. Kontinuitet
1.)Transmisisiki karakter upravljanjaZnai da se upravljanje
pojavljuje kao posrednik (transmisija) izmeu postavljenih ciljeva i
njihova ostvarenja. Cilj je postavljen politikom odlukom, a
ostvaruje se akcijom ljudi. U toj akciji razlikujmo dvije
djelatnosti: 1. obavljanje strunih i izvrnih poslova *centrifugalni
elementa. neposredno postizanje postavljene svrhe2. upravljanje
*centripetalni element a. povezivanje svih tih neposredno izvrenih
poslova u jednu cjelinu planiranjem, usmjeravanjem, kontrolom,
ocjenjivanjemb. pretpostavka ostvarenju svakog cilja koji trai
kolektivni rad
*2.)Dinaminost upravljanjaPredmet upravljanja je zajedniki rad.
Upravljanje povezuje taj rad i ljude koji ga obavljaju, povezuje ih
dok rade, dok su u akciji. Akcija se ne zaustavlja, posao se ne
prekida da bi se lake koordiniralo, ve upravljanje prilagoava svoje
metode i instrumente dinamici djelatnosti koju koordinira.
Upravljanje je dvostruko dinamino jer je upravljanje akcija kojoj
je predmet opet akcija.
3.)Kontinuitet upravljanjaKontinuitet upravljanja proizlazi iz
dvaju imbenika:1. Iz trajnosti potreba koje se zadovoljavaju
djelovanjem upravnih organizacija. Trajnost potreba trai i
neprekidno djelovanje kojom se te potrebe zadovoljavaju.2. Iz
trajnog karaktera sustava normi( tehnikih i interesnih), svaki
sustav normi, ve samim time to je sustav djeluje
stabilizirajue/homeostatski na djelatnost koju regulira i tako
osigurava njen kontinuitet.
*Tehnika pravila su primijenjene zasade pojedine struke o tome
kako treba praktino raditi da bi se postigao odreeni uinak (odnosno
o tome kakvi se ciljevi mogu postii i kojim sredstvima). To su lex
artis zakoni umijea koji vrijede zbog objektivne valjanosti bez
obzira jesu li napisani ili propisani.*Interesne norme norme koje
vrijede zato jer su ih izrijekom donijeli oni koji su ovlateni
ureivati interesna pitanja. Odreuju kojim interesima treba sluiti
osnovna djelatnost kojom se upravlja, odnosno koje interese u samom
upravljanju treba potivati (politiki okvir upravljanja). Interesnim
pitanjima u drutvu bavi se politika, interesne norme donose
politiki organi i forumi.4. PREDMET I GRAA NAUKE O UPRAVI?Predmet
nauke o upravi je ispitivanje zakonitosti drutvenih pojava u vezi s
upravnim organizacijama i djelatnou upravljanja.Graa nauke u upravi
su upravne organizacije i druge drutvene institucije (razliita
tijela za donoenje politikih i dr. drutvenih odluka) koje su okvir
za djelovanje upravnih organizacija u vezi s njezinim predmetom.5.
TENDENCIJE U UPRAVI, NAVESTI I OBRAZLOITI?1. Tendencija porasta
upravih organizacija2. Tendencija prema diferencijaciji upravnih
poslova i upravnih organizacija3. Tendencija prema
profesionalizaciji uprave4. Tendencija prema informatizaciji
uprave5. Tendencija prema ograniavanju prinude u upravi
A) Tendencija porasta upravih organizacija
Razvoj uprave moe biti apsolutan i relativan. (7.
PITANJE)*Apsolutni porast uprave-upravni sustavi se razvijaju
obuhvaaju sve vei broj ljudi i sve vie organizacija*Relativni
porast uprave- upravni sustavi se razvijaju angairaju sve vei
postotak radne snage i materijalnih sredstava. *Uzroci porasta
uprave1. Razvoj drutvenih proizvodnih potencijala/snagaU tehnikom
smislu- taj proces znai poboljanje i proirenje tehnoloke osnove
kako proizvodnog rada tako i svih drugih ljudskih djelatnosti.U
ekonomskom smislu- taj proces oslobaa ljudsku radnu snagu za
drutveno korisne djelatnosti koje ne znae neposrednu proizvodnju, a
to su meu ostalim javni upravni poslovi.2. Urbanizacija/razvoj
gradovaU gradu se mnoge djelatnosti pojavljuju kao drutvene i prema
tome upravne koje se u seoskom drutvu nisu uope obavljale ili su ih
obavljali pojedinci tj. obitelji svaka za sebe (npr. organizacija
same proizvodnje, briga za zdravlje, za soc. sigurnost i zatitu,
prenoenje drutvenog znanja na nove narataje, voda, energetika,
prostorno ureenje).3. Veliina zadataka to ih odreena zajednica
treba svladatiMoe biti u prostranosti podruja, broju ljudi koje
obuhvaa, ili posebnim prirodnim okolnostima koje trae organiziranu
djelatnost veliko razmjera (regulacija rijeke, navodnjavanje).4.
Sve vea meusobna povezanost ljudi u svijetuRazvoj prometa i veza,
ekonomski razvoj trita, politiki razvoj meunarodne zajednice,
smanjenje stvarne veze izmeu pojedinca i zajednice, javljaju se
meunarodne upravne organizacije (Meunarodna potanska unije,
globalni karakter meteoroloke slube, meunarodni zdravstveni
nadzor).5. Nagli razvoj tzv. unutarnjih upravnih funkcijaNali
razvoj unutarnjih upravnih poslova (personalne slube,
organizacijske slube, uredske evidencije).
B) TENDENCIJA PREMA DIFERENCIJACIJI UPRAVNIH ORGANIZACIJAUpravne
se funkcije s vremenom sve vie diferenciraju tj. iz zadataka koji
su u poetku jedinstveni i obavlja ih jedinstvena upravna
organizacija, izdvajaju se pojedini dijelovi u samostalne zadatke
koje vre posebne organizacije.*Horizontalna diferencijacija -
diferencijacijom se stvaraju novi usporedni dijelovi upravnog
sustava na istom teritorijalnom stupnju koji se razlikuju po vrsti
poslova + na istom teritoriju postoje organizacije koje obavljaju
razliite poslove*Vertikalna diferencijacija - diferencijacije
nastaju novih teritorijalnih stupnjevi upravnog sustava koji se
razlikuju po irini teritorija na kojem djeluju + na razliitim
teritorijima postoje organizacije koje obavljaju iste poslove
(8.PITANJE FALI PRIMJER)*1.Proces horizontalne diferencijacije
dravne upraveProces horizontalne diferencijacije najbolje se moe
promatrati na razvoju dravne uprave. Osnovni cilj drave je
odravanje drutvenog ureenja pomou monopola fizike sile tj.
ostvarivanje unutarnje i vanjske sigurnosti, pa se za tu svrhu
stvorila osnovna upravna organizacija, a to je vojska - skupina
naoruanih relativno discipliniranih ljudi koji predstavljaju najjau
silu unutar zajednice te ju tite od napada izvana. Osim ovog
zadatka drava je vrlo rano provodila mobilizaciju stanovnitva za
obavljanje javnih radova i prinudno prikupljanje sredstava za
financiranje dravnih potreba. Kada rat prestaje biti jedini odnos
meu dravama, zadatak vanjske sigurnosti se odvaja na vanjske
poslove ( tj. meudravne odnose u vrijeme mira) i obranu (tj. voenje
ratova). U sklopu unutarnje sigurnosti odvajaju se poslovi policije
i pravosua. Iz poslova financija izdvajaju se privredni poslovi
drave kao opi naziv za direktnu ili indirektnu intervenciju drave
na podruje privrede. Privredni poslovi kasnije se diferenciraju po
pojedinim privrednim granama. Ekonomski razvoj dovodi do daljnjeg
niza upravnih funkcija i upravnih organizacija tzv. drutvene slube
(prosvjeta, javno zdravstvo, socijalna zatita i soc. osiguranje)
Daljnji tehniki napredak uzrok je stvaranja upravnih organizacija
za tehnike slube (eljezniki, motorni, zrani brodski promet, pota,
telefon, radio, opskrba energijom) Posebnu skupinu ine komunalne
slube- specifine potrebe lokalnih zajednica i upravno
teritorijalnih jedinica(vodovod, kanalizacija, istoa, stambena
politika, urbanistiko planiranje itd.) Iz pomonih funkcija unutar
upravnih organizacija razvijaju se informacijske slube radi
prikupljanja i raspodjele podataka i informacija od opeg interesa
(statistika sluba, meteoroloka sluba, katastar itd) Kasnije se
pojavljuju posebne upravne organizacije za obavljanje unutarnjih
slubi kojima je cilj olakavanje funkcioniranja upravnog sustava
(posebne organizacije za personalnu slubu, arhiviranje,
publikacije, brigu o upravnim zgradama)
*Za budui razvoj uprave najvaniji je rezultat diferencijacije
prema kojoj nastaju dvije glavne skupine upravnih resora1. Klasina
dravna uprava koju ine slijedei resori: upravne grane obrane,
vanjskih poslova, unutranjih poslova, pravosua i financija. U njima
drava djeluje u svojoj izvornoj ulozi kao vlast, politika sila, kao
monopolizator sredstava fizike prisile u zajednici.2. Daljnja
diferencijacija kojom se osamostaljuju novi resori kao to su
privreda, drutvene, tehnike, komunalne i informacijske slube. Ovdje
je sve izraenija uloga drave kao nosioca drutveno korisnih poslova
koji ne ovise nuno o postojanju monopola prinude.
C) TENDENCIJA PREMA PROFESIONALIZACIJI UPRAVE
Obavljanje poslova u upr. organizacijama poprima s vremenom sve
vie obiljeje stalne skupine zadataka i trajnog zanimanja*Osnovne 2
komponente tendencije prema profesionalizaciji Postupno
ustaljivanje poloaja u upravnim organizacijama, kako skupine
zadataka povezanih s tim poloajem, tako i stabilnost osobna poloaja
njihovih nositelja. Prijelaz od laika na strue slubenike u
upravi.
*Kako su se tijekom upravnog razvitka mijenjali oblici
nagraivanja slubenika?(10.PITANJE) Tendencija prema
profesionalizaciji rada u upravnim organizacijama oituje se u
razvoju naina kako se upravni slubenici uzdravaju, odn. plaaju.U
tom razvoju razlikujemo etiri sustava:1. Uzdravanje slubenika na
dvoru2. Plaanje u naravi3. Dodjeljivanje izvora prihoda
(dodjeljivanje zemlje i dodjeljivanje prihoda od stanovnitva)4.
Plaanje u novcu
D) TENDENCIJA PREMA OGRANIAVANJU PRINUDE U UPRAVI*Prinuda i
njezina uloga u upravi*Prinuda je svjesno djelovanje radi nametanja
odreenog ponaanja drugome koje on ne bi izabrao bez tog djelovanja.
(10 PITANJE)
*Prinuda u upravi ima dvostruku ulogu:1. Primjenjuju je upravne
organizacije u obavljanju svojih zadataka u odnosu prema lanovima
zajednice (prema van).2. Primjenjuju se i unutar upravnih
organizacija radi odranja njihove kohezije i organizacijske
povezanosti (prema unutra).Problematinost i relativna pouzdanost
ove tendencije1. Prinuda vie nije jednako difuzno prisutna u svim
djelatnostima uprave kao to je to bilo nekad. Meutim u upravnim
resorima specijaliziranim za primjenu. prinude(vojska i policija)
prinuda je postala djelotvornija, potpunija i istananija.2.
Reverzibilnost razvoja prema ograniavanju prinude izraenija je nego
kod drugih tendencija(svaka kriza koja ugroava dravu vodi snaenju
prinude).3. Budua uloga prinude u dravnoj regulaciji posve je
neizvjesna. Mogue je da e drave natjerane ekolokim ili drugim
nunostima osjetiti potrebu za tzv. kontrafaktikom regulacijom , tj.
takvom koja ide protiv prirodnog tijeka neposrednih interesa ljudi.
(11. PITANJE)*Glavni razlozi opadanja prinude u upravi: (PITANJE)1.
Postupno ogranienje agresivnosti dravne sile i izdvajanje sve veeg
broja upravnih organizacija iz jedinstvene piramide dravne vlasti.
Znaajan doprinos tomu dale su politike borbe za demokratizaciju
drutva, za dostojanstvo i vrijednost svakog pojedinca i za
nenasilno rjeavanje sukoba.2. Rast tehnike razine upravnih slubi.3.
Razvoj civiliziranosti, ope kulturne razine lanova zajednice i rast
razine potreba.4. Prestanak hijerarhijskih odnosa podreenosti i
nadreenosti te probijanje kooperacije specijaliziranih i
samostalnih funkcija kao glavnih naela ustroja i djelovanja
upravnih organizacija.
E) TENDENCIJA PREMA INFORMATIZACIJI UPRAVEU organizacijskom
smislu informatizacija potie stvaranje vodoravno koordiniranih mrea
radnih skupina(timova), uz tradicionalnu okomitu koordinaciju
(hijerarhiju), a s vremenom i umjesto nje. Informatizacija olakava
i ire meusobno povezivane organizacija i djelatnosti javne uprave i
preko dr. granicaInformatizacijom se mijenja nain na koji uprava
rukuje podacima- pribavljanje, registracija, obrada, uvanje,
slanje. Bitno se skrauje vrijeme potrebno za kolanje informacija i
bitno poveava gustoa komuniciranja u javnoj upravi; s vremenom e
raunalo zamijeniti papir kao glavno komunikacijsko sredstvo u
upravnim organizacijama.
12. 5 OSNOVNIH ZADATAKA KOJE OSTVARUJE DRAVNA UPRAVA?A)
OSIGURANJE STABILE DRAVE VLASTIB) REGULIRANJE OSNOVNIH DRUTVENIH
PROCESAC) PROIZVODNJA DOBARA I USLUGA koji slue za zadovoljavanje
interesa graana/dravljana D) PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI ZA MINIMUM
MATERIJALNE I SOCIJALNE SIGURNOSTIE) BRIGA ZA OUVANJE PRIRODE I
OVJEKOVOG OKOLIA 13. Birokratska vlast obuhvaa razliite patoloke
promjene normalnih odnosa izmeu politiki odluujue skupine i
provedbene upravne organizacije. U njoj su upravne organizacije
glavni ili iskljuivi oslonac vlasti u drutvu i nad drutvom.
14. SREDSTVA POLITIKOG NADZORA UPRAVE?Institucije ili postupci
koji su propisani ili uobiajeni u politikom sustavu, koji slue
provjeravanju upravnih organizacija i njihovog djelovanja, odnosno
utjecaju na njih. Dijele se na organizacijska i funkcionalna
sredstva.
*A)Organizacijska sredstva sastoje se od razliitih oblika
organizacijske dekoncentracije uprave kao instrumenta vlasti,
politiki nadzor uprave ostvaruju tako da u strukturi upravnog
sustava stvaraju odnose koji olakavaju politiki nadzor. To su:1.
decentralizacija u najirem smislu2. odvajanje funkcija3.
kolektivnost*B)Funkcionalna sredstva- sastoje se u razliitim
formama vanjskog utjecaja na funkcioniranje uprave, politiki nadzor
uprave ostvaruju neposredno. To su:1. odluivanje graana2.
predstavnitvo graana3. sudjelovanje graana4. ograniavanje uprave
pravilima
15 .TO JE NADZOR U UPRAVI?
NadzorUsporeivanje ustanovljenog stanja s oekivanim tj.
kognitivno pretpostavljenim, preskriptivno ili normativno
zahtijevanim stanjem. S druge strane nadzor znai presudni utjecaj
na neku pojavu ili proces te mogunost njihovog djelotvornog
usmjerivanja.
*Dva osnovna znaenja nadzora uprave provjeravanje uprave djeluje
li u skladu s politikim, pravnim ili tehnikim kriterijima koji su
postavljeni za njeno djelovanje legitimni nositelji nadzornih
ovlasti mogu utjecati na upravu i usmjeravati je ka djelotvornom
ostvarivanju ciljeva na optimalan nain
16. DECENTRALIZACIJA I OBLICI ? (OBRAZLOI)
*1.Decentralizacija - svako slabljenje utjecaja centra
organizacijskog sustava na dijelove tog sustava. Kao sredstvo
politikog nadzora uprave moe se primjenjivati radi smanjenja
odreenih centara politike vlasti na odreene dijelove upravnih
instrumenta (vanjska decentralizacija), ali i radi labavljenja veza
unutar samog upravnih aparata (unutarnja decentralizacija).
Decentralizacija kao i sva ostala organizacijska sredstva pol.
nadzora uprave, ne stvara posebna nadzorna tijela, ona sam olakava
politiki nadzor stvaranjem vie centara koje je lake nadzirat
*Oblici decentralizacije Podijeljena suverenost Federacije,
konfederacije, drugi oblici sloenih drava. Teritorijalna
decentralizacijaStvara regionalne i lokalne upravne organizacije
ogranienog opsega u veoj ili manjoj mjeri neovisno o centrima, na
taj nain mogu se lake podvrgnuti nadzoru osobito u krugu lokalnih
poslova. Kao politiko nadzorno kulminira u lokalnoj samoupravi.
Stvarna decentralizacija Prenoenje upravnih poslova s jednog
centralno organizacijskog sustava (dravna uprava) na pojedine
organizacije koje se nalaze izvan tog sustava ili barem pod
slabijim utjecajem. Stvarna decentralizacija obuhvaa najvei mogui
broj organizacijskih oblika kojima je zajedniko obiljeje stvaranje
vie upravnih organizacija tj. centara ne po kriteriju uih i irih
teritorijalnih jedinica (teritorijalna decentralizacija) ve prema
kriteriju skupina razliitih poslova. Npr. carina se izdvaja iz
sklopa ministarstva financija. Uinak stvarne decentralizacije jest
labavljenje upravnog organizacijskog sustava i laki politiki
utjecaj na posebno organizirane dijelove.
17. KOLEKTIVNOST, OBLICI, PRIMJER ?
Kolektivnost kao sredstvo politikog nadzora uprave znai
povjeravanje odreenih odluka ili odluivanja uope u upravnim
organizacijama istodobno dvojici ili veem broju funkcionara.
Razliite oblike takve kolektivnosti moemo podijeliti u dvije
osnovne skupine:
Viestrukost je skupina kolektivnosti gdje je trite na svakom
pojedinom od vie funkcionara, bilo tako da postoje dva ili vie
nositelja iste funkcije koji se izmjenjuju ili prema nekom drugom
kriteriju dijele izmeu sebe obnaanje jedinstvene funkcije
(paralelizam)- ili samo jedan funkcionar djeluje iskljuivo kao
nadzorna ili albena instanca prema drugome (stupnjevanje)- primjer
ministar prema opinskom tajniku.Primjer paralelizam - naredbodavac
ili raunopolaga u izvrenju proraunaPrimjer stupnjevane- ministar
prema opinskom tajniku
*Kolegijalnost je skupina kolektivnosti gdje je trite na
kolektivu bilo da su uloge svih lanova u kolektivu i formalno
izjednaene (homologni kriterij) ili bilo da postoji formalna
nejednakost u ulogama (stupnjevani kolegiji).Primjer homogeni
kriterij: upravna komisijaPrimjer stupnjevani kolegij: predsjednik
i lanovi vlade
18. TEMELJNA RAZLIKA IZMEU ODLUIVANJA I SUDJELOVANJA GRAANA?
Odluivanje graana kao sredstvo politikog nadzora uprave znai da
u donoenju odluka koje se odnose na upravu sudjeluju svi graani s
politikim pravima.
Sudjelovanje graana kao sredstva politikog nadzora znai da
graani sudjeluju neposredno u radu uprave ili utjeu neposredno na
taj rad.
19. OBLICI ODLUIVANJA GRAANA?
Razliiti oblici odluivanja graana mogu se svesti na dvije
osnovne skupine:
1. Konzultiranje graana kod kojeg ne postoje trajni
organizacijski oblici, a odluka graana se odnosi na pitanje
ustavnih ili zakonskih propisa (referendum) ili na druga
pitanja(plebiscit).2. Zborovi graana koji su trajnog
organizacijskog oblika, a dijele se na: Izborne zborove kojima je
jedini zadatak da na odreeni nain sudjeluju u postupku izbora
Upravne-izborne koji osim izbornih donose i druge odluke
20. PREDSTAVNITVO GRAANA?
Predstavnitvo graana kao sredstvo politikog nadzora uprave znai
da u donoenju odluka koje se odnose na upravnu organizaciju
sudjeluju tijela koja se sastoje od predstavnika graana.
21. Glavne metode pomou kojih predstavnika tijela utjeu na
upravne organizacije su:1. Osnivanje i ukidanje upravnih
organizacija2. Utvrivanje programa rada i granica ovlasti upravnih
organizacija3. Postavljanje i smjenjivanje upravnih funkcionara4.
Odobravanje/uskraivanje materijalnih sredstava potrebnih za rad
upravnih organizacija5. Sudjelovanje u pojedinim upravnim
odlukama6. Nadzor nad radom upravnih organizacija
22. OBLICI SUDJELOVANJA GRAANA, PRIMJER?Unutarnje sudjelovanje
-npr. graani izabrani u organe upravljanja ustanova javnih slubi,
bilo da su izabrani kao pojedinci ili delegirani od svojih
organizacija.Vanjske (utjecaj)- npr. interesne zajednice korisnika
neke upravne slube (npr. komunalnih slubi) koji kroz zajednice
utjeu na rad slube za koju su zainteresirani.23. OGRANIENJE
PRAVILIMA KAO SREDSTVO POLITIKOG NADZORA UPRAVE?Ogranienje
pravilima kao sredstvo politikog nadzora uprave znai da postoje
pravila koja u bilo kojem smislu restriktivno odreuju djelovanje
upravnih organizacija, a ljudi ih u tim organizacijama osjeaju kao
obvezna, odn koja im se mogu nametnuti pomou posebnog mehanizma
sankcija.24. KAKO SE VRI PODJELA?1. S obzirom na nain djelovanja:
Vanjska Internalizirana
2. S obzirom na stupanj openitosti: Opa Posebna
3. S obzirom na normativni sustav kojem pravila pripadaju:
Pravna Moralna tj internalizirana Konvencionalna Struna 25. OKVIRI
LJUDSKE DJELATNOSTI- O EMU OVISI PONAANJE LJUDI?Ponaanje ljudi
ovisi najopenitije o: 1. objektivnim imbenicima drutveno -
ekonomskog ureenja 2. nainu odraavanja tih imbenika u ljudskoj
svijesti 3. mehanizmu motivacije 26. RAZLIKA IZMEU DRUTVENE I
ORGANIZACIJSKE ULOGE?Drutvena uloga je skup oekivanih postupaka
pojedinca koji sa stajalita ukupnosti drutvenih normi i zahtjeva
odgovaraju odreenoj drutvenoj situaciji u kojoj se pojedinac
nalazi.Organizacijska uloga je skup oekivanih postupaka koji u
smislu konkretnog normativnog sustava odgovaraju injenici da
pojedinac pripada odreenoj organizaciji, to je vrsta drutvene uloge
kojoj je svojstveno postojanje veeg broja izriitih pravila.27.
ORGANIZACIJSKA STRUKTURA, PRIMJER? Organizacijska struktura -
relativno trajni plan rasporeda poslova i meusobnih veza ljudi koji
obavljaju te poslove u organizaciji. Organizacija je proces, stalni
pokret i meusobno djelovanje osnovnih suprotnosti u njoj diobe i
povezivanja. Organizacijska struktura znai donekle umjetno
zaustavljanje tog procesa, snimku u odreenom trenutku.28.
ORGANIZACIJSKE JEDINICE, KAKO VRIMO NJIHOVU PODJELU? a) vanjske -
usmjerene na izvravanje vanjskog zadatka organizacije, na
postizanje cilja zbog kojeg organizacija postoji, karakteristika:
tendencije prema funkcionalnoj samostalnosti, autonomiji
specijalnih centara u odnosu na openitiji centar organizacije (npr.
mirovinski odjel u Zavodu za socijalno osiguranje) b) unutarnje-
slue samom funkcioniranju organizacije, ne bave se neposredno
ostvarenjem specifine svrhe, nego obavljaju poslove koji slue
odranju organizacije (personalni, financijski, arhiv)
karakteristika: tendencija prema povezivanju.29.TEMELJNA RAZLIKA
IZMEU FORMALNIH I NEFORMALNIH ORGANIZACIJSKIH JEDINICA?*Formalna
organizacijska struktura- unaprijed utvreni raspored poslova i
sustava meusobnih veza u odreenoj organizaciji.*Neformalna
organizacijska struktura - skup svih relativno trajnih odnosa meu
ljudima u organizaciji koji su se razvili tijekom njihovog
zajednikog rada, a koji djeluju na formalne ciljeve
organizacije.30. ORGANIZACIJSKI PLAN?Izgradnja konkretne
organizacije tj. organizacijski proces poinje stvaranjem
organizacijskog plana. Pri izradi organizacijskog plana treba uzeti
u obzir slijedee momente:
1. zadatak organizacije (specificiran i s naznakom predvidivih
buduih promjena)2. potrebni ljudi (strunjaci, organizatori)3.
pravni propisi (posebne ovlasti u vezi s osnivanjem i radom
organizacije)4. opseg organizacije5. mjesto (lokacija organizacije
i njezinih dijelova)6. potrebna mjera politikog nadzora nad
organizacijom7. poeljna mjera sudjelovanja graana u radu
organizacije.
31. NAJMANJI DIJELOVI OD KOJIH JE SASTVALJENA ORGANIZACIJSKA
JEDINICA?
Ako gledamo organizaciju s teolokog aspekta da je organizacija
sredstvo za postizanje odreenog cilja najmanji dio je POSAO-
ukupnost radnih operacija koje slue obavljanju najmanjeg pojedinog
jo cjelovitog zadatka na koji je svrsishodno podijeliti, pod
konkretnim okolnostima, ukupni zadatak organizacije
Ako gledamo organizaciju s materijalnog aspekta- da je
organizacija skup ljudi i materijalnih sredstava, najmanji dio je
RADNO MJESTO-ukupnost radnih dunosti, poslova koje treba obaviti 1
ovjek opremljen potrebnim sredstvima
Ako gledamo sa organizaciju sa strukturalnog gledita, da je
organizacija sustav diobe i povezivanja, najmanji dio RADNA
JEDINICA- najmanja formalna skupina u hijerarhiji organizacijskih
jedinica najmanja formalna skupina u hijerarhiji organizacijskih
jedinica unutar organizacije.
32. RASPON KONTAKTA I RASPON VERTIKALNE VEZE?
RASPON KONTAKTA- mogunost rukovoditelja u odravanju kontakta sa
svim mjestima koja su u organizaciji s njime povezana.
RASPON VERTIKALNE VEZE- odravanje uinkovite veze kroz
organizaciju, ne mimoilazei ni jedan stupanj.
33. OSNIVANJE RADNIH JEDINICA?
Osnivanje radnih jedinica obavlja se grupiranjem:1. po srodnosti
zadatka2. po slinosti radnih operacija3. po teritoriju, odnosno po
krugu ljudi za koje se poslove obavljaju
34. LJUDI U UPRAVNIM ORGANIZACIJAMA?
1. Upravni slubeniciLjudi koji obavljaju rad intelektualni ili
manualni, u upravnoj organizaciji kao svoje stalno i trajno
zanimanje, kao profesiju, dok drugim dvjema kategorijama funkcija u
upravnoj organizaciji nije profesija. Dijele se na: Dravne
slubenikeOsobe visoke, vie ili srednje strune spreme koji kao svoje
trajno zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga dravnih tijela
(administrativni, planski, informatiki poslovi,
materijalno-financijski, raunovodstveni poslovi).
NamjetenikeOsobe srednje i nie strune spreme koji u dravnim
tijelima rade na pomono-tehnikim poslovima (domar, kuhar,
portir).
2. Politiki funkcionariLjudi koji su na formalno utvreni nain
predstavnici politikih odluujuih tijela i njihova funkcija u
konkretnoj upravnoj organizaciji nije profesija. To su: lanovi
predstavnikih skuptina lanovi odluujuih kolegijalnih organa graana
u upravi Funkcionari koje neposredno biraju birai
3. Privremeni suradniciLjudi koji u upravnim organizacijama rade
privremeno bilo s toga to su potrebe organizacije za poslovima koje
ono rade vremenski predvidljivo ograniene ili zbog toga to poslovi
to ih takvi suradnici obavljaju po svojoj prirodi nemaju
profesionalni karakter.35. OSNOVNI PROBLEMI U VEZI S LJUDIMA U
UPRAVNIM ORGANIZACIJAMA?
Osnovni problem u vezi s ljudima u upravnim organizacijama koje
obuhvaa nauka o upravi mogu se svrstati u:1. SLUBENIKI SUSTAV2.
POLITIKA OSOBLJA3. ETIKA JAVNE SLUBE4. ORGANIZACIJA PERSONALNE
SLUBE
36. SHVAENJE UPRAVNE SLUBE, POJASNI?
Znaenje i uloga upravnih slubenika u drutvu i njihov poloaj u
upravnim organizacijama razvijao se prema tome koji od 3 glavna
aspekta upravne slube, odnosno koja kombinacija meu njima
prevladava u odreenoj povijesnoj situaciji. Prema prvom, povijesno
najstarijem gleditu, upravna je sluba istovjetna s
obnaanjempolitike vlasti, i upravni se slubenik smatra osobnim
nosiocem dijela dravnog monopola prinude, odnosno u kasnijoj
umjerenijoj formi, nositeljem ovlatenja koja posredno proizlaze iz
tog monopola. Prema drugom, jednako starom shvaanju, upravna je
slubabeneficij, povlasticakoja prua svojem nositelju koristi i
stavlja ga u povoljniji poloaj prema drugim lanovima zajednice.
Najnovije je shvaanje upravne slube kaodrutvene funkcije, kao
obavljanje odreenog drutvu potrebnog i korisnog posla. Iz te
koncepcije proizlazi kriterij sposobnosti kao odlunog mjerila u
razvrstavanju i napredovanju slubenika, pojava pravne vezanosti i
odgovornosti slubenika prema graanima i specifina etika javne
slube.
37. SLUBENIKI SUSTAV I NJEGOVA SVRHA?
Slubeniki sustav je cjeloviti skup logiki povezanih kategorija u
koje se radna mjesta i upravni slubenici razvrstavaju prema
unaprijed utvrenim kriterijima, a koje su temelj za njihovo
nagraivanje i okvir za kretanje u slubi.
Svrhe slubenikog sustava je da osigura: maksimalnu svrsishodnost
sa stajalita cjeline upravnih organizacija maksimum pravednosti
prema pojedinom slubeniku.
38. KAKO VRIMO PODJELU SLUBENIKOG SUSTAVA?
Slubeniki sustav obuhvaa:1. Sustav klasifikacije2. Platni
sustav3. Sustav napredovanja
39. TO TREBA SADRAVATI KLASIFIKACIJSKI SUSTAV?
Klasifikacijski sustav treba sadravati:1. Nazive i definicije
klase(kategorije).2. Sustav klasa koji povezuje sve klase u jednu
neproturjenu i povezanu cjelinu.3. Pravila za razvrstavanje
slubenika i radnih mjesta u pojedine kategorije.
40. KAKO SE MOE PROVODITI KLASIFIKACIJA?
Vertikalno, kad izmeu klasa postoje razlike u stupnju (rangu) i
horizontalno, kad takve razlike nema.
41. KAKO VRIMO PODJELU KLASIFIKACIJA I OBJASNI (42. PITANJE)
?
Klasifikacija radnih mjesta kod koje pojedina klasa obuhvaa sva
radna mjesta sa istim ili slinim radnim dunostima i drugim
obiljejima. Klasifikacija slubenika kod koje pojedina klasa obuhvaa
sve slubenike sa istim odreenim osobnim svojstvima (najee kolska
sprema i radni sta).
43. O EMU MOE OVISITI PLAA I KAKVA ONA MOE BITI?Plaa koju
slubenici primaju u upravnim organizacijama je temelj njihove
materijalne egzistencije. Moe biti jedinstvena ili sastavljena,
ovisno o tome sastoji li se od jednog ili vie novanih iznosa.Plaa
ovisi o:1. rangu radnog mjesta na kojem slubenik radi2. stupnju
razumijevanja samog slubenika3. kombinaciji tih dvaju kriterija
44. KOJE UVJETE MORA ISPUNJAVATI SVAKI PLATNI SUSTAV?
Osnovni uvjeti to ih treba ispuniti platni sustav su:1. da plaa
predstavlja dovoljnu ekonomsku osnovu za egzistencijalni minimum2.
da razlike u plai odgovaraju razlikama u vrijednosti slubenika za
slubu3. da razlike u plai potiu slubenike na rad i daljnje struno
usavravanje4. da platni sustav za javne slubenike ne bude
diskriminatoran u usporedbi sa drugim platnim sustavima
45. NAPREDOVANJE, NAVESTI I OBRAZLOITI SUSTAVE NAINA
NAPREDOVANJA?Napredovanje je redovno kretanje slubenika u slubi tj.
postupno prelaenje na sve odgovornije poloaje na ljestvici radnih
mjesta i postizanje sve povoljnije situacije u osobnom
razvrstavanju i odgovarajuem stupnju plae.*Razliite naine
napredovanja u pojedinim slubenikim sustavima moemo svesti na dvije
osnovne skupine:Otvoreni sustav napredovanja je sustav i kojem
slubenik napreduje ponajprije na temelju ocjene njegovih
sposobnosti za odgovorniji poloaj, odnosno na temelju uvjeta za
povoljnije osobno razvrstavanje od strane pojedinca ili tijela
ovlatenih da donesu odgovarajue odluke. Ovaj sustav prilagoen je
sustavu klasifikacije radnih mjesta.
Automatski sustav napredovanja je sustav u kojem slubenik
napreduje prema odreenim objektivnim kriterijima (npr. vrijeme
provedeno u slubi, stjecanje vie kvalifikacije). Primjena tih
kriterija je uglavnom neovisna o volji pojedinaca ili tijela
ovlatenih da donesu odgovarajua formalna rjeenja. Ovaj sustav
prilagoen je sustavu klasifikacije slubenika.
46. KOJA JE SVRHA SUSTAVA NAPREDOVANJA?
Svrha otvorenog sustava je da potakne slubenike na to bolji
radni uinak i na vlastito usavravanje, a svrha automatskog sustava
je da slubenicima prui stanovitu sigurnost u pogledu njihova
napredovanja u slubi.47. POLITIKA OSOBLJA- KADROVSKA
POLITIKA?Sustavna djelatnost oko popunjavanja radnih mjesta
slubenicima u upravnoj organizaciji i stvaranja odgovarajuih uvjeta
rada za njih. S ciljem: Postizanja maksimalne djelotvornosti
organizacije Optimalnog razvoja i osobnog zadovoljstva ljudi koji u
njoj rade.
48. 3 OSNOVNE SKUPINE POSLOVA?
Politiku osoblja moemo podijeliti na trI osnovne skupine
poslova:1. Poslovi u vezi s primanjem u slubu i razmjetajem
slubenika na pojedina radna mjesta2. Poslovi u vezi sa strunom
obukom i pomoi u osobnoj izgradnji slubenika u slubi3. Poslovi u
vezi sa stvaranjem optimalnih uvjeta za rad slubenika u upravnoj
organizaciji.
49. ZATO SE UPRAVNA ORGANIZACIJA POPUNJAVA SLUBENICIMA?
Upravna se organizacija popunjava slubenicima ponajprije radi:
Iskljuenja nesposobnih i nedostojnih kandidata za pojedina radna
mjesta, odn. slubenike poloaje. Privlaenja to sposobnijih
pojedinaca u slubu upravnih organizacija te razmjetaj svih
slubenika tako da na svako radno mjesto doe ovjek koji je za
poslove toga radnog mjesta najprikladniji.
50. ALTERNATIVE U POGLEDU NADZORA UVIJETA?U pogledu nadzora
uvjeta mogu se primijeniti jedna ili vie od ovih alternativa:1.
Nadzor uvjeta ostvarenih prije trenutka kandidiranja koji se
provodi na temelju dokumenata o postojanju odreenih uvjeta (npr.
dravljanstvo, godinje ocjene)2. Nadzor u momentu kandidiranja koji
se u pravilu obavlja ispitima znanja, sposobnosti i drugih osobnih
svojstava.3. Nadzor nakon stupanja na posao (primanje u slubu na
pokus, pripravniki sta)
51. FORMIRANJE LJUDI ZA SLUBU U UPRAVNIM ORGANIZACIJAMA,
STAJALITA I METODE?Formiranje ljudi za slubu u upravnim
organizacijama je autonoman, svjestan proces stjecanja znanja,
sakupljanja iskustva i vlastite izgradnje koji pokree i provodi
pojedinac u namjeri da njegov budui ili sadanji rad bude na to vioj
razini.
Kako se moe razlikovati formiranje ljudi za upravnu slubu s
obzirom na cilj, vrijeme i mjesto?Formiranje ljudi za slubu u
upravnim organizacijama moemo promatrati sa ovih stajalita:1. Prema
prvotnom cilju pojedine akcije formiranja razlikujemo uenje kojim
se predaje i stjee odreena vrsta i koliina znanja i odgoj kojim se
razvijaju odreeni stavovi, radne navike i osobna svojstva.2. Prema
tome kada se provodi govorimo o formiranju prije i formiranju nakon
stupanja u upravnu organizaciju.3. Prema tome gdje se provodi
poznajemo formiranje na radu i formiranje izvan radnog
mjesta.Metode formiranja mogu se podijeliti na ove skupine:1.
kolovanje u opim ili specijalnim kolama i drugim nastavnim
ustanovama koristei se seminarima, predavanjima, diskusijskim
sastancima, praktinim pokazivanjem, nastavnim obilascima i ostalim
metodama2. Teajevi koji predstavljaju prijelazni oblik izmeu
organizirane nastavne ustanove i slobodnog uenja, a primjenjuju se
u svim prilikama kad opseg,trajanje ili dr. okolnosti akcije ne
doputaju sloenije oblike formiranja.3. Formiranje u praksi koje
obuhvaa rad na radnom mjestu pod nadzorom i vodstvom iskusnijeg
slubenika, rotaciju kroz razliite dunosti, upuivanje u drugu slinu
ustanovu i pripravniki sta4. Pojedinano ili zajedniko uenje i
izgradnja itanjem, diskusijom i drugim oblicima gdje sudjeluju
neposredno pojedinci koji rade na vlastitom formiranju.
52. UVIJETI RADA; GLAVNI PROBLEMI?
1. Fizike uvjete radne sredine (namjetaj, grijanje, rasvjeta,
sanitarni ureaji).2. Radno vrijeme (trajanje neprekinutog rada,
odmori, dopusti, jednokratno ili dvokratno radno vrijeme).3. Zatitu
na radu (higijensko-tehnika zatita, zatita od poara, socijalna
zatita).
53. SLUBENIKA ETIKA?Etika javnih slubenika je skup drutvenih
pravila koje je slubenik usvojio kao osobni kriterij ponaanja s
obzirom na svojstvo javnog slubenika.
54.GLAVNI DRUTVENI ODNOSI NA KOJE SE ODNOSE PRAVILA SLUBENIKE
ETIKE?1. Odnos slubenika prema graanima kao pojedincima2. Odnos
slubenika prema drutvu kao cjelini3. Odnos slubenika prema upravnoj
organizaciji4. Odnos slubenika prema radu
55. KOJE SKUPINE ZADATAKA OBUHVAA PERSONALNA SLUBA?
Personalna sluba obuhvaa dvije vrste poslova: Poslove u vezi s
aktivnim unapreenjem kadrovskih prilika u upravnoj organizaciji:1.
Stvaranje i usavravanje odreenog klasifikacijskog i platnog
sustava2. Popunjavanje radnih mjesta u upravnoj organizaciji
najpodobnijim slubenicima3. Struno uzdizanje slubenika4. Briga za
povoljne uvjete rada i odravanje visokog radnog morala
Poslove personalne administracije:1. Uredno voenje propisanih
formalnih postupaka2. Donoenje upravnih akata u vezi sa slubenikim
odnosima3. Voenje personalne evidencije
56. 3 OSNOVNE MOGUNOSTI U POGLEDU ORGANIZACIJE PERSONALNE SLUBE?
U pogledu organizacije personalne slube tri su osnovne
mogunosti:
1. Ne postoji posebna personalna sluba, ve personalne poslove
obavljaju vodei funkcionari upravnih organizacija kao dio funkcije
vodstva.2. Personalne poslove obavljaju specijalizirane strune
organizacijske jedinice unutar svake upravne organizacije.3. Unutar
upravnog sustava postoji posebna upravna organizacija za personalne
poslove koja koordinira rad personalnih jedinica u svim upravnim
organizacijama u sustavu i povezuje ih u cjelovitu personalnu
slubu.
57. TO PODRAZUMJEVAMO POD MATERIJALNIM SREDSTVIMA UPRAVE? Pod
materijalnim sredstvima uprave podrazumijevamo ekonomska dobra
kojima se slue upravne organizacije radi postizanja svojih ciljeva
(neposredno ili posredno). Materijalna sredstva uprave u cijelosti
predstavljaju granicu djelovanja upravnih organizacija.
58. PLANIRANJE/ PREDVIANJE U UPRAVI, KAKO VRIMO PODJELU?
Planiranje/predvianje je stalan proces svjesnog predvianja
ciljeva upravnih djelatnosti i naina njihova ostvarenja(odabir i
razrada ciljeva i metoda rada), ali i prethodnog utvrivanja
kriterija za nadzor i ocjenjivanje rada.
Planiranje dijelimo:1. Po stupnju (planiranje programa i
planiranje rada)2. Po podruju (ekonomsko, urbanistiko, financijsko
planiranje, planiranje unutarnjih funkcija, planiranje drutvenih
slubi,)3. Po vremenu (kratkorono, dugorono)4. Po organizacijskom
obliku (centralizirano, decentralizirano)
59. TO OBUHVAA PLANIRANJE PROGRAMA DJELANOSTI UPRAVNIH
ORGANIZACIJA?
1. Odabir opih ciljeva (odluivanje za podruja i pravce
djelatnosti koji u odreenom razdoblju predstavljaju maksimalni
interes upravne organizacije)2. Utvrivanje postojee situacije
(istraivanje razlike izmeu sadanjeg stanja i onog koji je
postavljen kao cilj)3. Razrada ciljeva u konkretne zadatke
(fiksiranje poslova upravnih organizacija koje trebaju dovesti do
ostvarenja postavljenih ciljeva)4. Odreivanje sredstava (utvrivanje
postavljenih ciljeva i poslova s raspoloivim izvorima, ljudima i
materijalnim sredstvima potrebnim za njihovo ostvarenje)5.
Utvrivanje opih uvjeta djelovanja (utvrivanje prioriteta meu
razliitim poslovima s obzirom na prethodnu analizu, utvrivanja
sadraja i naina zatite drutvenih vrijednosti npr. prava graanina,
utvrivanje metoda rada da bi se postavljeni ciljevi ostvarili to
ekonominije)6. Postavljanje mjerila za nadzor rezultata tj.
standarda pomou kojih e se to objektivnije kvantiteta, kvaliteta i
ekonominost obavljenog posla)
60. TO ZNAI PLANIRATI TIJEK RADA?Planirati tijek rada znai
predvidjeti odvijanje pojedinih radnih operacija i njihovo meusobno
povezivanje kako bi se postigli najbolji rezultati u pogledu
kvalitete, brzine i ekonominosti obavljanja cijelog posla. Odgovara
na pitanje to se radi.
61,62. KOMUNIKACIJA U UPRAVI, KOMUNIKACIJSKI SUSTAV,MREA?
Komunikacije u upravi su ukupnost sredstava i metoda kojima se
prenose informacije radi utjecanja na ponaanje ljudi u njihovim
organizacijskim ulogama. Obavjetenje ili informacija je na odreeni
nain poredani niz signala koji se mogu prenositi preko veza tako da
na osnovi utvrenog sustava kodifikacije svaki signal ili skup
signala zamjenjuje odreeni sadraj.
Komunikacijski sustav ine relativno trajne strukture povezanosti
ljudi i sredstava u procesu razmjene informacija u upravnoj
organizaciji te izmeu organizacije i okoline.
Komunikacijska mrea je mnogo neposrednije povezana sa samom
akcijom to je organizacija vodi. Slika komunikacijskih veze mijenja
se od sluaja do sluaja i posve je prilagoena akciji. Kod
komunikacijske mree panja je usredotoena upravo na veze, a centri
dolaze u obzir tek kao inicijatori ili adresati informacija.
63. BITNI ELEMENTI KOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA?Bitni elementi
komunikacijskog sustava su: Davatelj, inicijator informacije,tj.
pojedinac ili kolegij u upravi, politiki funkcionar i politiko
tijelo, svaki graanin u odnosu s upravom, koji da je neku
obavijest, signal da bi potaknuo odreenu reakciju u upravnoj
organizaciji. Primatelj, adresat informacije, tj. pojedinac,
skupina u upravnoj organizaciji/u njenoj okolini na ije se ponaanje
eli utjecati. Sadraj informacije, tj. znaenje to ga davatelj eli
priopiti primatelju Sredstva komunikacije, tj. fiziki medij pomou
kojeg se informacija prenosi. Tijek komunikacije, tj. krug svih
osoba preko kojih prelazi informacija tijekom poslovanja
organizacije.
64. IDEALNI CILJEVI KOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA?Idealni ciljevi
komunikacijskog sustava u upravi su:1. Selekcija relevantnih
informacija, da djeluje kao filter informacija, proputajui sve koje
su za organizaciju bitne, ali i samo one koje moe iskoristiti.2.
Spreavanje iskrivljenja i gubitka sadraja informacije te
ispravljanje moguih iskrivljenja. Do iskrivljenja informacija
dolazi zbog: organizacija preoptereena informacijama zbog tekoa u
vezi s davateljem ili primaocem manjkavosti u sredstvima
nedostataka u toku informacije Iskrivljene informacije se
ispravljaju: ponavljanjem obavijesti provjeravanjem da li je sadraj
ispravno prenesen
3. Stvaranje zaliha informacija koje mogu posluiti kritikom
preispitivanju svih elemenata strukture i funkcije organizacije i
njihovu mijenjanju.
65. IMBENICI NA OSNOVU KOJIH PROSUUJEMO KVALITETU POJEDINOG
KOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA?
1. Selektivnost, tj. komunikacijski sustav koji moe osigurati
maksimum potrebnih informacija koje su organizaciji potrebne i
izbjei preoptereenost organizacije informacijama.2. Otpornost prema
iskrivljenju i brzina u ispravljanju iskrivljenog sadraja
informacije.3. Mjera utjecaja obavijesti na ponaanje primatelja4.
Ekonominost sredstava i toka komunikacije tj. to manji trokovi
komunikacijskog sustava po jedinici prenesenog sadraja.
66. TO SU TO SASTANCI I KAKO IH DJELIMO?Sastanak je zajedniki
misaoni rad vie ljudi radi postizanja nekog neposrednog cilja. U
suvremenoj upravi sastanci postaju sve znaajnije sredstvo
kolektivnog obavjetavanja i kontakta.
Kako se sastanci razlikuju prema svrsi, organizaciji i nainu
rada?1.)prema svrsi: a. informativni (svrha je informiranje
sudionika)b. odluujui (cilj je donoenje zajednike odluke)2.)prema
organizaciji sastanka:a. monocentrini (rukovoditelj sastanka ima
poglavito utjecaj)b. policentrini (prevladavajua uloga kolektiva
sudionika)3.)prema nainu rada na sastanku:a. formalni (s propisanim
formalnostima, kvorum)b. neformalni (bez propisanih
formalnosti)
67. PSIHOLOKI I TEHNIKI PROBLEMI SASTANKA?
Koji su psiholoki problemi sastanka?Oni se javljaju u ljudskim
skupinama u neposrednom kontaktu. Odnose se na: Tipske i specijalne
osobine sudionika Trenutno stanje sudionika sastanka koje utjee na
njihov rad i nain reagiranja Stajalita sudionika kao relativno
trajnije dispozicije reagiranja Mehanizam motivacije sudionika u
ponaanju na sastanku Napetosti i sukobe koji nastaju izmeu
sudionika tijekom sastanka Pogreke u miljenju i diskutiranju na
sastanku Odnos sudionika prema zakljucima donesenim na sastanku i
njihovu provoenjuKoji tu tehniki problemi sastanka?Pojavljuju se u
vezi s maksimalnim iskoritavanjem radnog vremena sudionika na
sastanku.
68. AUTOMATSKA OBRADA PODATAKA I POSLJEDICE NJEGOVA
UVOENJA?Sustav komunikacije u upravi razvijenih zemalja obuhvaa
automatsku odnosno elektronsku obradu podataka *(AOP, EOP) tj.
rukovanje informacijama pomou sustava strojeva ije je sredite
elektronsko raunalo.AOP u irem smislu znai:1. Izrada programa
akcije pribavljanja, obrade i koritenja informacija2. Prikupljanje
podataka3. Unos podataka u strojni sustav4. Obrada podataka u
strojnom sustavu5. Izlaz rezultat obrade
Posljedice uvoenja AOP u javnoj upravi prema dananjem iskustvu
su:1. Vee djelotvornost, ali ne uvijek i ekonominost uprave
poslovanja2. Vea koliina informacija kojima uprava raspolae i moe
ih upotrijebiti3. Tendencija prema koncentraciji podataka
(vertikalnoj i horizontalnoj)4. Odreeni stupanj neelastinosti
mijenjanja sloenih programa strojne obrade5. Potreba za novim
specijalizacijama osoblja i tendencija prema diferencijaciji
osoblja na viu kategoriju6. Ubrzanje usluga i drugih transakcija
uprave i graana, ali i manja mogunost individualizacije u
postupanju
69. POSTUPCI U UPRAVI I KOJA JE NJIHOVA SVRHA? Postupak u upravi
je nain rada kod kojeg je propisano ili uobiajeno da se odreene
radne operacije ili elementi radnih operacija obavljaju na jednak
nain u svim istovrsnim sluajevima.Svrha postupka je:1. Poveanje
efikasnosti rada u upravnim organizacijama2. Pridonoenje zatiti
pojedinih drutveno vanih interesa (jednako postupanje s
jednakima,neutralizacija subjektivnih motiva organizacije, olakanje
utvrivanja odgovornosti)70. KAKO VRIMO PODJELU POSTUPAKA U UPRAVI?
vrste postupka u upravi:1. struni postupci standardizacija radnih
operacija proizlazi iz pravila svojstvenih odreenoj strunoj
djelatnosti koju obavlja pojedina upravna organizacija, tj.
njezinim vanjskim zadacima (zdravstvo, socijalni rad,
kriminalistika, agronomija).2. upravni postupci standardizacija
radnih operacija proizlazi iz pravila koja se odnose na njezine
specifine upravne funkcije, na unutarnje slube (organizacija,
komunikacija, donoenje upravnih akata).3. formalno utvreni
postupci- standardizacija radnih operacija izvrena pravnim
propisima i formalnim internim instrukcijama 4. neformalno utvreni
postupci -standardizacija radnih operacija izvrena na temelju
nepisanog obiaja, neformalnog dogovora.5. javni postupci i interni
postupci- ovisi jesu li objavljeni i imaju li graani pravo da se u
svom kontaktu s upravnim organizacijama pozivaju na odredbe
regulacije postupanja ili se osobe izvan uprave ne mogu na te
odredbe pozivati.
71. POKAZATELJI KVALITETE UPRAVNOG POSTUPKA?Pokazatelji
kvalitete svakog upravnog postupka mogu se svesti na 3 skupine:1. U
kojoj su mjeri propisi postupka in apstracto, kao program za
postupanje u buduim sluajevima, pogodni za postizanje postavljenog
tehnikog ili zatitnog cilja?2. U kojoj se mjeri propisi o
postupanju zaista primjenjuju i koji su rezultati postupka u
konkretnoj praksi?3. U kojoj je mjeri postupak elastian tj. koje su
mogunosti i koji su trokovi njegova mijenjanja i prilagoavanja
promjenama u vanjskoj situaciji?
72. ODGOVORI KOJE TREBA DATI TIJEKOM IZRADE PRAVILA ZA
POSTUPANJA?To su:1. Koji jesadraj djelatnostikod koje se pojedine
radne organizacije standardiziraju?2. Koji jeciljstandardizacije?3.
Kojimredoslijedomtreba izvoditi standardizirane radne operacije?4.
Na kojemmjestu,prostorno i organizacijski, treba izvoditi
standardizirane radne operacije?5. Na kojinaintreba izvoditi
standardizirane radne operacije?6. Koje su glavneulogeu
postupku?
73. PREDNOSTI I NEDOSTATCI STANDARDIZACIJE UPRAVE?PREDNOSTI:
poveava stalnost i predvidljivost u djelovanju upraveNEDOSTACI:
opasnost gubitka elastinostiDjelovanje koje je fiksirano u obliku
postupka tee se mijenja kad promjena vanjske situacije to
zahtijeva. Stoga e dobar postupak morati odrati ravnoteu izmeu
odreenosti i elastinosti, sauvati sposobnost stalne prilagodbe opem
razvoju i promjenljivim posebnim okolnostima svoga podruja. (----to
god to znailo.)
74. KAKAV MOE BITI NADZOR U UPRAVI?1. Nadzor rezultata rada
(rezultati se usporeuju s unaprijed postavljenim kriterijima) i
nadzor naina rada (usporeivanje primijenjenih metoda s metodama
koje su bile propisane).2. Nadzor sadraja i nadzor ekonominosti (je
li se usporeivanjem stvarnih rezultata i primijenjenih metoda s
oekivanim rezultatima i primijenjenim metodama uzeo u obzir omjer
izmeu vrijednosti upotrjebljenih sredstava i vrijednosti
postignutog uinka).3. Opi i specijalni nadzor (jesu li nadzornim
procesima obuhvaeni svi ili pojedini aspekti neke upravne
djelatnosti).4. Unutarnji nadzor (nositelji nadzorne djelatnosti u
sastavu upravne organizacije) i vanjski nadzor (izvan njihovog
sastava npr. politiki, sudski nadzor, nadzor organizacija).5.
Prethodni nadzor (nadzor u prethodnim faza prije donoenja odluke
npr. nacrti) i naknadni nadzor (nadzor se pokree u naknadnim
fazama).6. Nadzor akata (predmet nadzora su formalne odluke i akti)
i nadzor rada (predmet nadzora se neke druge djelatnosti).7. Nadzor
zakonitosti i nadzor svrsishodnosti (je li kriterij s kojim se
usporeuje djelatnost upravne organizacije pravni propis ili
ne).
75. TO OBUHVAA NADZOR U UPRAVI?
Sustav nadzora u upravi obuhvaa:1. Utvrivanje mjerila za
ocjenjivanje rezultata, odnosno djelatnosti u usporedbi s ciljem i
propisima.2. Utvrivanje osobnih zaduenja i vlastite odgovornosti za
rezultat, odnosno za djelatnost.3. Utvrivanje naina prikupljanja
podataka potrebnih za nadzor i nain njihove usporedbe s
postavljenim mjerilima.4. Ispravljanje nedostataka utvrenih
nadzorom
76. KOJI SU POKAZATELJI KVALITETE SUSTAVA NADZORA?
Pokazatelji kvalitete sustava nadzora su:1. Pravodobnost nadzora
(nadzorni proces nastupa prije tetnih posljedica)2. Ekonominost
nadzora (to nii trokovi nadzora)3. Obuhvat nadzora (da obuhvaa to
vie relevantnih elemenata nadzirane djelatnosti)4. Uravnoteenost
nadzora (da ne uzrokuje zaputanje nekih aspekata upravne
djelatnosti koncentrirajui se samo na pojedine od njih)77. TO JE TO
UPRAVNI PREGLED I STADIJ?
Upravni pregled okvir unutar kojeg se primjenjuju razliita
tehnika sredstva usavravanja rada.Upravni pregled obuhvaa:1.
Utvrivanje problema2. Prikupljanje podataka3. Analizu4. Dijagnozu
tekoa5. Prijedlog rjeenja6. Konani izvjetaj7. Sudjelovanje u
provoenju prihvaenih zakljuakaUpravni pregled dijeli se na
stadije:
1. OrijentacijaObavjetavanje o opoj situaciji u upravnoj
organizaciji, o okvirima njezina djelovanja i o glavnim problemima.
Cilj toga stadija je realistino planiranje glavnog pregleda, da
upozori na vjerojatne tekoe koje izviru iz sposobnosti ljudi u
organizaciji ili iz drugih specijalnih okolnosti koje su nepoznate
onima koje ne rade u toj organizaciji.
2. Planiranje pregledaPlan pregleda treba biti korektan da
predvidi vremenske rokove za izvrenje pojedinih zadatke te potrebno
osoblje i materijalna sredstva. Takoer plan treba odobriti
funkcionar ili tijelo nadleno za pregled i s njim se moraju
upoznati slubenici organizacije koju treba pregledati.3. Pregled
pisanog materijalaObuhvaa itanje propisa, organizacijskih shema i
spisa to je ujedno i najjeftiniji nain obavljanja pregleda i zato
treba prikupiti tim nainom sve dostupne informacije.78. TEHNIKA
PRAVILA I INTERESNE NORME?-PRIMJERTehnika pravila proizlaze iz same
djelatnosti, iz njezina strunog karaktera. To su primijenjene
zasade pojedine struke o tome kako treba praktino raditi da bi se
postigao odreeni uinak. To su "zakoni umijea", lex artis, koji
vrijede zbog svoje objektivne valjanosti, bez obzira jesu li
formalno propisani, bez obzira jesu li ak i napisani. (Mislim da
nam je to asistentica rekla da je npr pranje ruku lijenika prije
operacije)Interesne norme vrijede zbog toga to su ih izrijekom
donijeli oni koji su u odreenom drutvenom ureenju ovlateni da
rjeavaju interesna pitanja. Rjeavanje interesnih pitanja u drutvu
jest sadraj politike. Interesne norme donose politiki organi i
forumi, a same su interesne norme politiki okvir upravljanja (to je
npr bolonjski sustav).