-
NARODNE NOVINE
S A D R A J
S L U B E N I L I S T R E P U B L I K E H R V A T S K E
STRANICA
GODITE CLXXI, ISSN 0027-7932BROJ 136, ZAGREB, 12. STUDENOGA
2009.
3312 Odluka o objavljivanju Meunarodnih standarda fi -nancijskog
izvjetavanja ................................................ 1
ODBOR ZA STANDARDE FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA
3312 Na temelju lanka 13. stavka 2. i lanka 34. stavka 3.
Zako-
na o raunovodstvu (Narodne novine, broj 109/07.) te lanka 16.
Pravilnika o nainu rada Odbora za standarde fi nancijskog
izvje-tavanja, Odbor za standarde fi nancijskog izvjetavanja donio
je na sjednici odranoj 5. listopada 2009.
ODLUKUO OBJAVLJIVANJU MEUNARODNIH STANDARDA
FINANCIJSKOG IZVJETAVANJAlanak 1.
Objavljuju se Meunarodni standardi fi nancijskog izvjetavanja
koji se nalaze u privitku ove Odluke i ine njezin sastavni dio.
lanak 2.Godinji fi nancijski izvjetaji za razdoblja koja poinju
od 1.
sijenja 2010. godine i nadalje sastavljaju se i prezentiraju u
skladu s Meunarodnim standardima fi nancijskog izvjetavanja iz
lanka 1. ove Odluke.
lanak 3.Dana 1. sijenja 2010. prestaje vaiti Odluka o
odobravanju
prijevoda i primjene Meunarodnih standarda fi nancijskog
izvje-
tavanja (Narodne novine, broj 61/06.), Odluka o objavljivanju
Meunarodnih standarda fi nancijskog izvjetavanja (Narodne no-vine,
broj 140/06., 130/08. i 137/08.), Odluka o objavljivanju
Me-unarodnih standarda fi nancijskog izvjetavanja 6 i 7 (Narodne
novine, broj 30/08. i 137/08.), Odluka o objavljivanju Meunarod-nog
standarda fi nancijskog izvjetavanja 8 (Narodne novine, broj
29/09.), Odluka o objavljivanju Tumaenja Odbora za tumaenje
meunarodnog fi nancijskog izvjetavanja 1, 2, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10,
11 (Narodne novine, broj 30/08).
Iznimno od prethodnoga stavka, godinji fi nancijski izvjetaji za
razdoblja koja su zapoela prije 1. sijenja 2010., a zavravaju nakon
1. sijenja 2010., sastavit e se i prezentirati u skladu s
Me-unarodnim standardima fi nancijskog izvjetavanja koji su na
snazi do 1. sijenja 2010.
lanak 4.Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Narodnim
no-
vinama.Predsjednik
Odbora za standarde fi nancijskog izvjetavanja
Ivica Smiljan, v. r.
MEUNARODNI STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA
MEUNARODNI RAUNOVODSTVENI STANDARD 1
Prezentiranje fi nancijskih izvjetajaCILJ1. Ovaj Standard
propisuje osnovu za prezentiranje fi nancijskih
izvjetaja ope namjene kako bi se osigurala usporedivost s
-
STRANICA 2 BROJ 136 ETVRTAK, 12. STUDENOGA 2009.NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
MRS 1
fi nancijskim izvjetajima subjekta za prethodna razdoblja i s fi
nancijskim izvjetajima drugih subjekata. Standard po-stavlja ope
zahtjeve za prezentiranje fi nancijskih izvjetaja, upute za njihovu
strukturu i obvezan minimalan sadraj.
DJELOKRUG2. Subjekti su duni primijeniti ovaj Standard prilikom
sastav-
ljanja i prezentiranja fi nancijskih izvjetaja ope namjene u
skladu s Meunarodnim standardima fi nancijskog izvjeta-vanja
(skraeno: MSFI).
3. Priznavanje, mjerenje i objavljivanje odreenih transakcija i
drugih dogaaja obrauju drugi MSFI.
4. Standard se ne odnosi na strukturu i sadraj skraenih fi
nancijskih izvjetaja za razdoblja tijekom godine koji su
sastavljeni u skladu s MRS 34 Financijsko izvjetavanje za razdoblja
tijekom godine. Meutim, na njih se primjenjuju toke 15 do 35. Ovaj
se Standard jednako primjenjuje na fi nancijske izvjetaje svih
subjekata, ukljuujui i subjekte koji prezentiraju konsolidirane fi
nancijske izvjetaje, i su-bjekte koji prezentiraju odvojene fi
nancijske izvjetaje kako je to odreeno MRS 27 Konsolidirani i
odvojeni fi nancijski izvjetaji.
5. Ovaj Standard koristi pojmove koji su prikladni za subjekte
usmjerene na ostvarivanje dobiti, ukljuujui subjekte iz jav-nog
sektora. Mogue je da e subjekti s neprofi tnim djelat-nostima iz
privatnog ili javnog sektora koji primjenjuju ovaj Standard,
trebati mijenjati opise odreenih stavki fi nancij-skih izvjetaja,
kao i nazive samih fi nancijskih izvjetaja.
6. Slino tomu, subjekti koji nemaju kapital kako je defi nirana
u MRS-u 32 Financijski instrumenti: prezentiranje (pri-mjerice,
neki investicijski fondovi) i subjekti iji dioniki kapital nije
kapital (primjerice, neki kooperativni subjekti), trebat e
prilagoditi prezentiranje udjela lanova, odnosno vlasnika.
DEFINICIJE7. Sljedei pojmovi koriste se u ovom Standardu u
sljedeem
znaenju: Financijski izvjetaji ope namjene (koji se spominju
kao
fi nancijski izvjetaji) su oni koji su namijenjeni
zadovolja-vanju potreba korisnika koji nisu u mogunosti od subjekta
zatraiti da svoje izvjetaje sastavlja na nain koji udovolji
njihovim posebnim potrebama za informacijama.
Neizvedivo Primjena zahtjeva je neizvediva kada ga subjekt ne
moe primijeniti nakon svih razumnih nastojanja da to uini.
Meunarodni standardi fi nancijskog izvjetavanja (MSFI) su
standardi i tumaenja koje je usvojio Odbor za meunarod-ne
raunovodstvene standarde (IASB). Oni obuhvaaju:
(a) Meunarodne standarde fi nancijskog izvjetavanja (b)
Meunarodne raunovodstvene standarde i (c) Tumaenja Odbora za
tumaenje meunarodnog fi -
nancijskog izvjetavanja (IFRIC) i biveg Stalnog od-bora za
tumaenje.
Znaajno Izostavljanje ili pogreno prikazivanje stavki je znaajno
ako moe, pojedinano ili skupno, utjecati na eko-nomske odluke
korisnika donesene na osnovi fi nancijskih izvjetaja. Znaajnost
ovisi o veliini i vrsti izostavljene ili pogreno prikazane stavke i
prosuuje se u odnosu na dane
okolnosti. Veliina ili vrsta stavke, ili njihova kombinacija,
moe biti odluujui imbenik.
Procjenjivanje moe li izostavljanje ili pogreno prikazivanje
utjecati na ekonomske odluke korisnika, i na taj nain biti znaajno,
zahtijeva razmatranje karakteristika tih korisnika. Okvir za
sastavljanje i prezentiranje fi nancijskih izvjetaja navodi u toki
25. kako se pretpostavlja da korisnici po-sjeduju dovoljno znanja o
poslovnim i ekonomskim aktiv-nostima i o raunovodstvu, te da imaju
volju prouavati informacije s razboritom panjom. Stoga u procjeni
treba raunati s tim da je realno oekivati utjecaj na korisnike s
takvim obiljejima u donoenju ekonomskih odluka.
Biljeke sadre informacije kao dopunu onima koje su pre-zentirane
u bilanci, izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, od-vojenom raunu
dobiti i gubitka (ako se prezentira), izvje-taju o promjeni
kapitala i izvjetaju o novanim tokovima. U biljekama se navode
tekstualan opis ili ralamba stavki objavljenih u tim izvjetajima i
informacije o stavkama koje ne ispunjavaju uvjete za priznavanje u
tim izvjetajima.
Ostala sveobuhvatna dobit obuhvaa stavke prihoda i rasho-da,
ukljuujui usklade prilikom reklasifi kacije, koje se ne priznaju
kao dobit ili gubitak kako to nalau ili doputaju drugi
MSFI-jevi.
Stavke ostale sveobuhvatne dobiti ukljuuju: (a) promjene
revalorizacijskih rezervi (v. MRS 16 Ne-
kretnine, postrojenja i oprema i MRS 38 Nemateri-jalna
imovina)
(b) aktuarske dobitke, odnosno aktuarske gubitke po pla-novima
defi niranih primanja koji se priznaju u skladu s tokom 93.A MRS-a
19 Primanja zaposlenih
(c) dobitke ili gubitke proizale iz preraunavanja fi nan-cijskih
izvjetaja inozemnog poslovanja (v. MRS 21 Uinci promjena teajeva
stranih valuta)
(d) dobitke ili gubitke proizale iz ponovnog mjerenja fi
-nancijske imovine raspoloive za prodaju (v. MRS 39 Financijski
instrumenti: priznavanje i mjerenje)
(e) dobitke ili gubitke koji se odnose na uinkoviti dio zatite
novanog toka (v. MRS 39).
Vlasnici su imatelji instrumenata razvrstanih kao kapital. Dobit
ili gubitak je ukupan prihod umanjen za rashode, is-
kljuujui sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti. Reklasifi
kacijske usklade su iznosi reklasifi cirani u dobit ili
gubitak tekueg razdoblja koji su u tekuem ili prethodnom
razdoblju bili priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti.
Ukupna sveobuhvatna dobit se odnosi na promjene kapitala tijekom
razdoblja koje su proizale iz transakcija i drugih dogaaja, osim
promjena koje su proizale iz transakcija s vlasnicima u njihovom
svojstvu vlasnika.
8. Premda se u ovome Standardu koriste izrazi ostala
sveobu-hvatna dobit, dobit ili gubitak i ukupni prihodi, subjekt
moe rabiti druge izraze kojima e opisati ukupne iznose ako je
njihovo znaenje jasno. Primjerice, subjekt moe koristiti izraz neto
dobit za stavku dobit ili gubitak.
Ukupna sveobuhvatna dobit obuhvaa sve elemente dobiti ili
gubitka i ostale sveobuhvatne dobiti.
8.A Sljedei pojmovi su opisani u MRS-u 32 Financijski
in-strumenti: prezentiranje i koriste se u ovome Standardu u
znaenju odreenom u MRS-u 32:
-
ETVRTAK, 12. STUDENOGA 2009. BROJ 136 STRANICA 3 NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
MRS 1
loaja subjekta te glavne neizvjesnosti s kojima se subjekt
suoava. Takav izvjetaj moe ukljuiti pregled:
(a) glavnih imbenika i utjecajima koji odreuju fi nancij-sku
uspjenost, ukljuujui promjene okruenja u ko-jem subjekt posluje,
odgovor subjekta na te promjene i njihov uinak te politike subjekta
za ulaganja kako bi se ouvala i unaprijedila fi nancijska
uspjenost, uklju-ujui i njegovu politiku dividendi;
(b) izvora fi nanciranja subjekta i ciljnog omjera obveza i
kapitala i
(c) resursa subjekta koji nisu priznati u bilanci u skladu s
MSFI-jevima.
14. Mnogi subjekti takoer prezentiraju, izvan fi nancijskih
izvjetaja, izvjetaje i izjave, kao to su izvjetaji o zatiti
ovjekove okoline i izjave o dodanoj vrijednosti, osobito u granama
u kojima su ekoloki imbenici vani i kada se zaposleni smatraju
vanom grupom korisnika. Izvjetaji i izjave prezentirane izvan fi
nancijskih izvjetaja su izvan djelokruga MSFI-jeva.
Opa obiljejaFer prezentiranje i sukladnost s MSFI-jevima15.
Financijski izvjetaji realno prikazuju fi nancijski poloaj,
fi nancijsku uspjenost i novane tokove subjekta. Fer, tj. realno
prezentiranje zahtijeva vjerno predoavanje uinaka transakcija,
drugih dogaaja i uvjeta u skladu s defi nicijama i kriterijima
priznavanja imovine, obveza, prihoda i rasho-da navedenih u Okviru.
Pretpostavka je da se primjenom MSFI-ova, uz objavljivanje dodatnih
podataka, ako je ne-ophodno, postie fer, tj. realno prezentiranje u
fi nancijskim izvjetajima.
16. Subjekti iji su fi nancijski izvjetaji u skladu s
MSFI-jevima duni su u biljekama objaviti izriitu i bezrezervnu
izjavu o sukladnosti. Subjekt ne smije fi nancijske izvjetaje
opisati kao sukladne MSFI-jevima ako oni nisu u skladu sa svim
zahtjevima MSFI-jeva.
17. U gotovo svim sluajevima, fer prezentiranje se postie
po-stupanjem u skladu s primjenjivim MSFI-jevima. Fer
pre-zentiranje takoer zahtijeva da subjekt:
(a) izabere i primijeni raunovodstvene politike u skladu s
MRS-om 8 Raunovodstvene politike, promjene rau-novodstvenih
procjena i pogreke. MRS 8 navodi hije-rarhiju mjerodavnih uputa
koje menadment razmatra u sluajevima nepostojanja MSFI-ja koji se
specifi no primjenjuje na neku stavku
(b) prezentira informacije, ukljuujui raunovodstvene politike,
na nain koji prua relevantne, pouzdane, usporedive i razumljive
informacije,
(c) objavi dodatne podatke kada sukladnost s odreenim zahtjevima
MSFI-jeva nije dovoljna da bi omoguila korisniku da razumije
utjecaj odreenih transakcija, drugih dogaaja i uvjeta na fi
nancijski poloaj i fi nan-cijsku uspjenost subjekta.
18. Neprimjerena raunovodstvena politika ne ispravlja se
objavljivanjem koritenih raunovodstvenih politika, bilje-kama ili
materijalima koja nude objanjenja.
19. U iznimno rijetkim sluajevima, kada menadment zakljui da bi
sukladnost sa zahtjevom nekoga MSFI-ja tako obma-njivala da bi to
bilo proturjeno cilju fi nancijskih izvjetaja
(a) fi nancijski instrumenti s opcijom prodaje razvrstani kao
vlasniki instrumenti (opisani u tokama 16.A i 16.B MRS-a 32)
(b) instrument koji subjektu nalae obvezu da isporui dru-goj
strani razmjeran udjel u neto imovini subjekta samo prilikom
likvidacije i razvrstan je kao vlasniki instru-ment (opisan u
tokama 16.C i 16.D MRS-a 32)
FINANCIJSKI IZVJETAJISvrha fi nancijskih izvjetaja9. Financijski
izvjetaji su strukturirani prikaz fi nancijskog po-
loaja i fi nancijske uspjenosti subjekta. Cilj je fi nancijskih
izvjetaja ope namjene pruiti informacije o fi nancijskom poloaju,
fi nancijskoj uspjenosti i novanim tokovima po-slovnog subjekta
koje su korisne irokom krugu korisnika u donoenju ekonomskih
odluka. Financijski izvjetaji takoer prikazuju rezultate uprave u
upravljanju resursima koji su joj povjereni. Radi ispunjavanja tih
ciljeva, fi nancijski izvje-taji pruaju informacije o:
(a) imovini (b) obvezama (c) kapitalu (d) prihodima i rashodima,
ukljuujui dobitke i gubitke (e) uplate vlasnika i isplate
vlasnicima po osnovi kapitala
u njihovom svojstvu vlasnika i (f) novanim tokovima subjekta.
Ove informacije, zajedno s drugim informacijama u bilje-
kama, pomau korisnicima u predvianju buduih novanih tokova
subjekta te osobito u odreivanju vremena njihovog nastanka i
njihove izvjesnosti.
Sastavni dijelovi fi nancijskih izvjetaja10. Potpuni set fi
nancijskih izvjetaja ine: (a) izvjetaj o fi nancijskom poloaju na
kraju razdoblja (b) izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja (c)
izvjetaj o promjenama kapitala tijekom razdoblja (d) izvjetaj o
novanim tokovima tijekom razdoblja (e) biljeke, koje obuhvaaju
saetak vanih raunovod-
stvenih politika i druga objanjenja i (f) izvjetaj o fi
nancijskom poloaju na poetku najrani-
jeg usporednog razdoblja ako subjekt neku rauno-vodstvenu
politiku primjenjuje retroaktivno ili ako retroaktivno prepravlja
stavke u svojim fi nancijskim izvjetajima ili ako stavke u fi
nancijskim izvjetajima reklasifi cira.
Subjekti mogu spomenute izvjetaje nazvati drukijim nazi-vima od
onih koji su koriteni u ovome Standardu.
11. Subjekt je duan u sklopu potpunih fi nancijskih izvjetaja
jednako istaknuti sve fi nancijske izvjetaje.
12. Ako je to doputeno tokom 81., subjekt moe elemente do-biti
ili gubitka prezentirati bilo u sklopu jednog izvjetaja o
sveobuhvatnoj dobiti ili kao raun dobiti i gubitka. Ako je raun
dobiti i gubitka prezentiran u sklopu potpunih fi nan-cijskih
izvjetaja, on je njihov sastavni dio i obvezno se pre-zentira
neposredno prije izvjetaja o sveobuhvatnoj dobiti.
13. Mnogi subjekti prezentiraju, izvan fi nancijskih izvjetaja,
fi nancijski pregled uprave u kojem opisuju i objanjavaju glavna
obiljeja fi nancijske uspjenosti i fi nancijskoga po-
-
STRANICA 4 BROJ 136 ETVRTAK, 12. STUDENOGA 2009.NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
MRS 1
Ako drugi subjekti u slinim okolnostima postupaju u skladu sa
zahtjevom, tada je oboriva pretpostavka da postupanje subjekta u
skladu sa zahtjevom nee biti u toj mjeri obmanjujue da bi bilo
proturjeno cilju fi nancijskih izvjetaja navedenom u Okviru.
Neogranienost vremena poslovanja25. Pri sastavljanju fi
nancijskih izvjetaja menadment treba
procijeniti sposobnost subjekta da nastavi poslovati u
vre-menski neogranienom razdoblju. Subjekt je duan fi nan-cijske
izvjetaje sastaviti na osnovi neogranienoga vremena poslovanja,
osim ako menadment ne namjerava likvidirati subjekt, prestati
poslovati ili ako nema drugih realnih al-ternativa. Kada menadment
prilikom procjenjivanja svje-stan znaajne neizvjesnosti vezane uz
poslovne dogaaje ili uvjete koja moe znatno dovesti u sumnju
mogunost subjekta da nastavi poslovati u vremenski neogranienom
razdoblju, subjekt je duan svaku takvu neizvjesnost objavi-ti. Kada
subjekt fi nancijske izvjetaje ne sastavlja na osnovi neogranienoga
vremena poslovanja, duan je tu injenicu i objaviti, zajedno s
osnovom na kojoj su fi nancijski izvjetaji sastavljeni, kao i
navesti razlog zato se za subjekt ne smatra da ima neogranieno
vrijeme poslovanja.
26. Pri procjenjivanju da li je pretpostavka neogranienoga
vremena poslovanja primjerena, menadment uzima u ob-zir sve
raspoloive informacije o budunosti, koja obuhva-a najmanje dvanaest
mjeseci od datuma bilance, ali nije ograniena na to razdoblje.
Razmjer razmatranja ovisi o injenicama za svaki sluaj posebno. Ako
je subjekt u pro-losti poslovao profi tabilno i ako je imao
trenutaan pristup fi nancijskim resursima, moe bez podrobne analize
zaklju-iti da je pretpostavka neogranienosti vremena poslovanja
primjerena. U drugim sluajevima menadment e moda trebati razmotriti
veliki broj imbenika koji utjeu na tekuu i oekivanu profi
tabilnost, planove otplate duga i mogue izvore zamjenskog fi
nanciranja prije nego zakljui da je primjena pretpostavke
neogranienoga vremena poslovanja primjerena.
Raunovodstvena osnova nastanka dogaaja27. Subjekt je duan svoje
fi nancijske izvjetaje, izuzev informa-
cija o novanim tokovima, sastavljati po raunovodstvenoj osnovi
nastanka dogaaja.
28. Kada se koristi raunovodstvena osnova nastanka dogaaja,
stavke se priznaju kao imovina, obveze, kapital, prihodi i rashodi
(elementi fi nancijskih izvjetaja) kada one udovo-ljavaju defi
nicijama i kriterijima priznavanja tih elemenata iz Okvira.
Znaajnost i saimanje29. Subjekt je duan svaku znaajniju skupinu
slinih stavki od-
vojeno prezentirati u fi nancijskim izvjetajima. Stavke
razli-ite vrste ili funkcije subjekt je duan odvojeno prezentirati,
osim ako nisu znaajne.
30. Financijski izvjetaji proizlaze iz obrade velikog broja
tran-sakcija ili drugih dogaaja koji se saimaju u skupine u skladu
s njihovom prirodom ili funkcijom. Zavrni stupanj procesa saimanja
i klasifi kacije jest prezentiranje saetih i razvrstanih podataka
koji tvore stavke fi nancijskih izvje-taja. Ako neka stavka fi
nancijskih izvjetaja nije znaajna gledano pojedinano, ona se saima
s drugim stavkama iz tih izvjetaja ili u biljekama. Neku stavku
koja po svom zna-aju ne opravdava njeno prezentiranje kao odvojene
stavke u
navedenom u Okviru, subjekt je duan odstupiti od tog zahtjeva na
nain naveden u toki 20. ako mjerodavan re-gulativni okvir nalae ili
na drugi nain ne zabranjuje takvo odstupanje.
20. Kada subjekt odstupa od zahtjeva nekog MSFI-ja temeljem toke
19., duan je objaviti:
(a) da je menadment zakljuio kako fi nancijski izvje-taji realno
prikazuju fi nancijski poloaj, fi nancijsku uspjenost i novane
tokove subjekta;
(b) da se postupilo u skladu s primjenjivim MSFI-jevima, osim to
se radi realnog prezentiranja odstupilo od odreenog zahtjeva
(c) naziv MSFI-ja od kojega je subjekt odstupio, prirodu
odstupanja, ukljuujui postupak kojeg bi predmetni MSFI nalagao,
razlog iz kojeg bi taj postupak u da-nim okolnostima bio obmanjuju
u toj mjeri da bi bio proturjean cilju fi nancijskih izvjetaja
navedenom u Okviru te usvojeni postupak i
(d) za svako prezentirano razdoblje, fi nancijski uinak
od-stupanja na svaku stavku fi nancijskih izvjetaja koja bi bila
iskazana da se izvjetavalo u skladu sa zahtje-vom.
21. Kada je subjekt odstupio od zahtjeva nekog MSFI-ja u
pret-hodnom razdoblju i to odstupanje utjee na iznose priznate u fi
nancijskim izvjetajima tekueg razdoblja, duan je obja-viti podatke
iz toke 20. (c) i (d).
22. Toka 21. se primjenjuje, primjerice, kada je subjekt u
pret-hodnom razdoblju odstupio od zahtjeva nekog MSFI-ja koji se
odnosi na mjerenje imovine ili obveze a to odstupanje utjee na
mjerenje promjena imovine i obveza priznatih u fi nancijskim
izvjetajima tekueg razdoblja.
23. U iznimno rijetkim sluajevima, kada menadment zakljui da bi
sukladnost sa zahtjevom nekog MSFI-ja tako obma-njivala da bi to
bilo proturjeno cilju fi nancijskih izvjetaja navedenom u Okviru,
ali mjerodavan regulatorni okvir zabranjuje odstupanje od zahtjeva,
subjekt je duan u naj-veoj moguoj mjeri umanjiti uoeni obmanjujui
aspekt zahtjeva objavljivanjem:
(a) naziva predmetnog MSFI-ja, prirodu zahtjeva i razlo-ge zato
je menadment zakljuio da bi postupanje u skladu sa zahtjevom u
danim okolnostima bilo obma-njujue u toj mjeri da bi proturjeilo
cilju fi nancijskih izvjetaja navedenom u Okviru i
(b) za svako prezentirano razdoblje, uskladu svake stavke fi
nancijskih izvjetaja koju menadment smatra neop-hodnom za fer, tj.
realan prikaz.
24. U smislu toke 19. do 23., neka informacija bi bila
protur-jena cilju fi nancijskih izvjetaja ako ne bi vjerno
odraavala transakcije, druge dogaaje ili okolnosti za koje se
smatra da ih odraava ili bi se razborito moglo oekivati da ih
odraa-va i uslijed toga bi vjerojatno mogla utjecati na ekonomske
odluke korisnika fi nancijskih izvjetaja. Kada procjenjuje da li bi
postupanje u skladu sa zahtjevom nekog MSFI-ja bilo u toj mjeri
obmanjujue da bi proturjeilo cilju fi nancijskih izvjetaja
navedenom u Okviru, menadment razmatra:
(a) zato cilj fi nancijskih izvjetaja nije ostvaren u
kon-kretnim okolnostima i
(b) kako se okolnosti subjekta razlikuju od onih kod dru-gih
subjekata koji postupaju u skladu sa zahtjevom.
-
ETVRTAK, 12. STUDENOGA 2009. BROJ 136 STRANICA 5 NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
MRS 1
razdoblja za sve iznose iskazane u fi nancijskim izvjetajima
tekueg razdoblja. Subjekt je duan ukljuiti usporedne infor-macije
za tekstualne i opisne informacije ako su relevantne za
razumijevanje fi nancijskih izvjetaja tekueg razdoblja.
39. Subjekt koji objavljuje usporedne informacije, duan je
pre-zentirati najmanje dva izvjetaja o fi nancijskom poloaju, po
dva druga izvjetaja te pripadajue biljeke. Ako subjekt neku
raunovodstvenu politiku primjenjuje retroaktivno ili retroaktivno
prepravlja stavke u svojim fi nancijskim izvje-tajima ili ih
reklasifi cira u svojim fi nancijskim izvjetajima, duan je objaviti
najmanje tri izvjetaja o fi nancijskom polo-aju, po dva druga
izvjetaja te pripadajue biljeke. Subjekt prezentira izvjetaj o fi
nancijskom poloaju:
(a) s krajem tekueg razdoblja (b) s krajem prethodnog razdoblja
(koji je jednak poetku
tekueg razdoblja) i (c) s poetkom najranijeg usporednog
razdoblja.40. U nekim sluajevima, tekstualne informacije iznesene
u
fi nancijskim izvjetajima prethodnog, odnosno prethodnih
razdoblja i dalje su relevantne u tekuem razdoblju. Primje-rice,
subjekt u tekuem razdoblju objavljuje pojedinosti o pravnom sporu
iji ishod je na kraju razdoblja koje je ne-posredno prethodilo
izvjetajnom razdoblju bio neizvjestan i jo nije rijeen. Korisnici
iz informacije saznaju da je ne-izvjesnost postojala na kraju
razdoblja koje je neposredno prethodilo izvjetajnom razdoblju, kao
i o postupcima koji su poduzeti tijekom razdoblja radi rjeavanja
neizvjesnosti.
41. Kada subjekt mijenja prezentiranje ili klasifi kaciju stavki
u fi nancijskim izvjetajima, duan je reklasifi cirati usporedne
iznose, osim ako je to neizvedivo. Kad subjekt reklasifi cira
usporedne iznose, duan je objaviti:
(a) prirodu reklasifi kacije (b) iznos svake reklasifi cirane
stavke ili skupine i (c) razlog reklasifi kacije.42. Kada je
neizvedivo reklasifi cirati usporedne iznose, subjekt
je duan objaviti: (a) razlog za neklasifi ciranje iznosa i (b)
prirodu usklada koje bi bile neophodne da su iznosi
bili reklasifi cirani.43. Poboljanje usporedivosti informacija
unutar nekog razdo-
blja pomae korisnicima u donoenju ekonomskih odluka, osobito na
nain to omoguava procjenjivanje trendova u fi nancijskim
informacijama za potrebe predvianja. U ne-kim sluajevima je
neizvedivo reklasifi cirati usporedne in-formacije za odreeno
prethodno razdoblje kako bi se posti-gla usporedivost s tekuim
razdobljem. Primjerice, subjekt u prethodnom razdoblju ili
prethodnim razdobljima nije podatke prikupljao na nain koji
omoguava reklasifi kaciju, te rekonstrukcija informacija moe biti
neizvediva.
44. MRS 8 obrauje usklaivanje usporednih informacija koje je
potrebno kada subjekt mijenja raunovodstvenu politiku ili ispravlja
pogreku.
Dosljedno prezentiranje45. Subjekt je duan stavke u fi
nancijskim izvjetajima dosljed-
no prezentirati i klasifi cirati iz jednog u drugo razdoblje,
osim ako:
(a) nakon znatne promjene vrste poslovanja subjekta ili iz
pregleda njegovih fi nancijskih izvjetaja nije oigledno
fi nancijskim izvjetajima moe unato tome biti opravdano odvojeno
prezentirati u biljekama.
31. Subjekt nije obvezan udovoljavati odreenim zahtjevima
objav-ljivanja iz nekog MSFI-ja ako informacija nije znaajna.
Prijeboj32. Subjekt imovinu i obveze ili prihode i rashode ne
smije pre-
bijati, osim ako prijeboj ne nalae ili doputa neki MSFI.33.
Subjekt je duan i imovinu i obveze, i prihode i rashode
iskazati odvojeno. Prijeboj u izvjetaju o sveobuhvatnoj do-biti
ili fi nancijskom poloaju ili odvojenom raunu dobiti i gubitka (ako
se prezentira), osim kada odraava bit tran-sakcije ili drugog
dogaaja, smanjuje mogunost korisnika da razumije nastale
transakcije, dogaaje i uvjete, kao i da procijeni budue novane
tokove subjekta. Mjerenje imovine po neto vrijednosti umanjenoj,
primjerice, za ispravak vri-jednosti po osnovi zastarjelih zaliha
ili sumnjivih i spornih potraivanja, nije prijeboj.
34. MRS 18 Prihodi defi nira pojam prihoda i zahtijeva da se
mjere po fer vrijednosti primljene naknade ili potraivanja,
uzimajui u obzir iznose trgovakih popusta i koliinskih ra-bata koje
odobrava subjekt. U tijeku svog redovitog poslovanja subjekt
poduzima druge transakcije koje ne stvaraju prihode, ali su
uzgredne glavnim aktivnostima koje stvaraju prihode. Rezultati
takvih transakcija prezentiraju se saldiranjem pri-hoda i rashoda
po istoj transakciji ako takvo prezentiranje odraava bit
transakcije ili poslovnoga dogaaja. Primjerice:
(a) dobici i gubici od otuenja dugotrajne imovine, uklju-ujui
ulaganja i poslovnu imovinu, iskazuju se tako da se od iznosa
primljenog otuenjem imovine oduz-mu knjigovodstveni iznos imovine i
povezani trokovi prodaje; i
(b) izdatak koji se odnosi na rezerviranje priznato u skla-du s
MRS-om 37 Rezerviranja, nepredviene obve-ze i nepredviena imovina i
koji temeljem ugovora naknauje trea strana (primjerice, sporazumom
o jamstvu dobavljaa) moe se prebiti s tim izdatkom.
35. Osim toga, subjekt je duan dobitke i gubitke nastale iz
sku-pine slinih transakcija iskazati na neto osnovi, primjerice,
dobitke i gubitke od teajnih razlika ili dobitke i gubitke od fi
nancijskih instrumenata namijenjenih trgovanju. Meutim, takvi se
dobici i gubici iskazuju odvojeno ako su znaajni.
Uestalost izvjetavanja36. Subjekt je duan potpune fi nancijske
izvjetaje, ukljuu-
jui usporedne informacije, prezentirati najmanje jednom godinje.
Kad subjekt mijenja kraj izvjetajnog razdoblja i fi nancijske
izvjetaje prezentira za razdoblje due ili krae od jedne godine,
duan je, osim razdoblja obuhvaenog fi -nancijskim izvjetajima,
objaviti:
(a) razlog za koritenje dueg, odnosno kraeg razdoblja i
(b) injenicu da iznosi prezentirani u fi nancijskim izvje-tajima
nisu usporedivi u potpunosti.
37. Subjekt obino fi nancijske izvjetaje sastavlja dosljedno za
jednu godinu. Meutim, iz praktinih razloga, neki subjek-ti daju
prednost izvjetavanju o razdoblju od primjerice 52 tjedna. Ovaj
Standard ne iskljuuje tu praksu.
Usporedne informacije38. Osim ako MSFI-jevi ne doputaju ili ne
nalau drukije, su-
bjekt je duan objaviti usporedne informacije iz prethodnog
-
STRANICA 6 BROJ 136 ETVRTAK, 12. STUDENOGA 2009.NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
MRS 1
sudbu. Primjerice, kada se fi nancijski izvjetaji predouju u
elektronikom obliku, ne koristi se uvijek odvajanje stranica;
gornje se pojedinane informacije u tom sluaju prezentiraju na nain
koji e omoguiti razumijevanje informacija sadr-anih u fi nancijskim
izvjetajima.
53. Subjekt esto nastoji fi nancijske izvjetaje uiniti
razumlji-vijima na nain da informacije prezentira u tisuama ili
milijunima prezentacijske valute. To je prihvatljivo sve dok
subjekt objavljuje razinu preciznosti i zaokruivanjem se ne gube
znaajne informacije.
Izvjetaj o fi nancijskom poloajuInformacije koje treba
prezentirati u izvjetaju o fi nancijskom polo-aju54. U izvjetaj o
fi nancijskom poloaju obvezno se ukljuuju
barem stavke koje prikazuju sljedee iznose: a) nekretnine,
postrojenja i oprema b) ulaganja u nekretnine c) nematerijalna
imovina d) fi nancijska imovina, bez iznosa iskazanih pod tokom
(e), (h) i (i) e) ulaganja obraunana metodom udjela f) bioloka
imovina g) zalihe h) potraivanja od kupaca i ostala potraivanja i)
novac i novani ekvivalenti j) ukupna imovina razvrstana u portfelj
namijenjen pro-
daji i imovina u sastavu grupe namijenjene otuenju razvrstana u
portfelj namijenjen prodaji u skladu s MSFI-jem 5 Dugotrajna
imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja
k) obveze prema dobavljaima i ostale obveze l) rezerviranja m)
fi nancijske obveze, bez iznosa prikazanih pod tokom
(k) i (l) n) obveze i imovina po osnovi tekuih poreza kako
su
defi nirani u MRS-u 12 Porezi na dobit o) odgoene porezne obveze
i odgoena porezna imovi-
na kako su defi nirani u MRS-u 12 p) obveze ukljuene u skupine
za otuenje i razvrstane u
portfelj namijenjen prodaji u skladu s MSFI-jem 5 r) manjinski
udjeli iskazani u kapitalu i s) izdani kapital i rezerve koji
pripadaju vlasnicima ma-
tice.55. Subjekt je duan u izvjetaju o fi nancijskom poloaju
pre-
zentirati dodatne stavke, zaglavlja i meuzbrojeve ako je takvo
prezentiranje vano za sagledavanje njegovog fi nan-cijskog
poloaja.
56. Kad subjekt u svom izvjetaju o fi nancijskom poloaju
krat-kotrajnu i dugotrajnu imovinu te kratkorone i dugorone obveze
prezentira odvojeno, odgoenu poreznu imovinu, odnosno odgoene
porezne obveze ne smije razvrstati kao kratkotrajnu imovinu,
odnosno kratkorone obveze.
57. Standard ne propisuje redoslijed ni format u kojem subjekt
prezentira stavke. U toki 54. su samo pobrojane stavke koje se po
svojoj vrsti ili funkciji dovoljno razlikuju kako bi
da bi drukije prezentiranje ili klasifi ciranje bilo
pri-mjerenije u odnosu na kriterije za izbor i primjenu
raunovodstvenih politika iz MRS-a 8 ili
(b) promjenu prezentiranja ne nalae neki MSFI.46. Primjerice,
znaajno pripajanje ili otuenje, ili pregled pre-
zentacije fi nancijskih izvjetaja mogu ukazati na potrebu da se
fi nancijski izvjetaji drukije prezentiraju. Subjekt mijenja
prezentaciju svojih fi nancijskih izvjetaja samo ako promije-njena
prezentacija korisnicima fi nancijskih izvjetaja prua pouzdanije i
relevantnije informacije i ako je vjerojatno da e se nastaviti s
promijenjenom strukturom prikazivanja kako usporedivost ne bi bila
naruena. Kod promjene pre-zentacije, subjekt reklasifi cira
usporedne podatke u skladu s tokama 41. i 42.
STRUKTURA I SADRAJUvod47. Ovaj Standard zahtijeva objavljivanje
odreenih podataka
u izvjetaju o fi nancijskom poloaju ili izvjetaju o
sveobu-hvatnoj dobiti, u raunu dobiti i gubitka (ako se prezentira)
ili u izvjetaju o promjenama kapitala, a da se druge stavke
objavljuju ili u samim navedenim izvjetajima ili u biljeka-ma. MRS
7 Izvjetaj o novanim tokovima navodi zahtjeve za prezentiranje
izvjetaja o novanim tokovima.
48. U ovome Standardu se ponekad rabi pojam objavljivanje u irem
smislu, to obuhvaa stavke prezentirane u fi nancijskim izvjetajima.
Objavljivanje nalau i drugi MSFI-jevi. Osim ako u ovom ili nekom
drugom MSFI-ju nije drukije odreeno, objavljivanje se iskazuje u fi
nancijskim izvjetajima.
Oznaavanje fi nancijskih izvjetaja49. Subjekt je duan jasno
oznaiti fi nancijske izvjetaje i ista-
knuti ih u odnosu na druge informacije u istom objavljenom
dokumentu.
50. MSFI-jevi se primjenjuju samo na fi nancijske izvjetaje, a
ne nuno i na druge informacije prezentirane u godinjem izvjeu ili
nekom drugom dokumentu. Prema tome, vano je da su korisnici u
stanju razlikovati informacije koje su sa-stavljene primjenom
MSFI-jeva od drugih informacija koje mogu biti korisne korisnicima,
ali ne podlijeu zahtjevima MSFI-jeva.
51. Subjekt je duan sastavni dio fi nancijskih izvjetaja i
biljeke jasno oznaiti. Osim toga, subjekt je duan vidljivo
istaknuti sljedee informacije i ponoviti ih ako je to neophodno za
razumijevanje prezentiranih informacija:
(a) naziv ili drugi nain identifi kacije izvjetajnoga su-bjekta
i sve promjene tog podatka od kraja prethodnog izvjetajnog
razdoblja
(b) da li je rije o fi nancijskim izvjetajima pojedinanog
subjekta ili grupe subjekata
(c) datum kraja izvjetajnog razdoblja ili razdoblje na koje se
fi nancijski izvjetaji ili biljeke odnose
(d) prezentacijsku valutu, kako je defi nirana u MRS-u 21 i (e)
razinu zaokruivanja primijenjenu u prezentiranju
iznosa u fi nancijskim izvjetajima.52. Zahtjevi iz toke 51.
uobiajeno se ispunjavaju prikaziva-
njem odgovarajuih zaglavlja za oznaavanje stranica, iz-vjetaja,
biljeaka, stupaca i slino. Odreivanje najboljeg naina prezentiranja
takvih informacija nalae logiku pro-
-
ETVRTAK, 12. STUDENOGA 2009. BROJ 136 STRANICA 7 NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
MRS 1
mjeovitim prezentiranjem moe nastati kod subjekata koji imaju
raznorodne djelatnosti.
65. Informacija o oekivanim datumima realizacije imovine i
obveza korisna je u procjenjivanju likvidnosti i solventno-sti
subjekta. MSFI 7 Financijski instrumenti: objavljivanje zahtijeva
objavljivanje datuma dospijea fi nancijske imovine i fi nancijskih
obveza. Financijska imovina obuhvaa potra-ivanja od kupaca i ostala
potraivanja, a fi nancijske obve-ze obuhvaaju obveze prema
dobavljaima i ostale obveze. Informacije o oekivanom datumu povrata
ili podmirenja nemonetarne imovine i obveza, kao to su zalihe,
odnosno rezerviranja, takoer su korisne, neovisno o tome da li su
imovina i obveze klasifi cirani u kratkotrajno i dugotrajno.
Primjerice, poslovni subjekt objavljuje iznos zaliha kod ko-jih se
povrat oekuje nakon vie od dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog
razdoblja.
Kratkotrajna imovina66. Subjekt je duan imovinu razvrstati u
kratkotrajnu kada: (a) imovinu oekuje realizirati ili je namjerava
prodati ili
potroiti u svom redovitom poslovnom ciklusu (b) imovinu dri
prvenstveno radi trgovanja (c) imovinu oekuje realizirati unutar
dvanaest mjeseci
nakon izvjetajnog razdoblja ili (d) je novac ili novani
ekvivalent (kako je odreeno u
MRS-u 7), osim ako je mogunost razmjene ili upora-be sredstva za
podmirenje obveza ograniena u razdo-blju od najmanje dvanaest
mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja.
Svu drugu imovinu subjekt je duan klasifi cirati kao
dugo-trajnu.
67. U ovom se standardu pojam dugotrajna za materijalnu,
nematerijalnu i fi nancijsku imovinu dugotrajne prirode. Me-utim,
standard ne zabranjuje uporabu alternativnih naziva sve dok im je
znaenje jasno.
68. Poslovni ciklus subjekta jest vrijeme izmeu nabave imo-vine
radi obrade (prerade) i njezine realizacije u novac ili novane
ekvivalente. Kada redoviti poslovni ciklus subjekta nije jasno
prepoznatljiv, njegovo pretpostavljeno trajanje je dvanaest
mjeseci. Kratkotrajna imovina ukljuuje imovinu, kao to su zalihe i
potraivanja od kupaca, koja se prodaje, troi ili realizira u sklopu
redovitoga poslovnoga ciklusa, ak i ako se oekuje da se nee
realizirati unutar dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja.
Kratkotrajna imovina takoer ukljuuje imovinu koja se prvenstveno
dri radi trgovanja (fi nancijska imovina unutar te kategorije se
klasi-fi cira u imovinu namijenjenu trgovanju u skladu s MRS-om 39)
i kratkotrajni dio dugotrajne fi nancijske imovine.
Kratkorone obveze69. Subjekt je duan obvezu klasifi cirati u
kratkoronu kada: (a) oekuje da e obvezu podmiriti u redovitom
tijeku
svog poslovnoga ciklusa (b) obvezu dri prvenstveno radi
trgovanja; (c) podmirenje obveze dospijeva unutar dvanaest
mjeseci
nakon kraja razdoblja ili (d) nema bezuvjetno pravo odgoditi
podmirenje obveze
za najmanje dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog da-tuma.
opravdale odvojeno prezentiranje u izvjetaju o fi nancijskom
poloaju. Pored toga:
a) stavke se ukljuuju kada je odvojeno prezentiranje zbog
veliine, prirode ili funkcije neke stavke ili sa-imanja slinih
stavki vano za sagledavanje fi nancij-skog poloaja subjekta i
b) koritene nazive i redoslijed stavki ili saimanje slinih
stavki je mogue izmijeniti ovisno o vrsti subjekta i njegovih
transakcija kako bi se pruile informacije koje su vane za
sagledavanje fi nancijskog poloaja subjekta. Primjerice, fi
nancijska institucija moe gore navedene nazive izmijeniti kako bi
pruila informacije koje su relevantne za poslovanje fi nancijske
institucije.
58. Subjekt prosuuje o tome da li e dodatne stavke prezenti-rati
odvojeno na temelju procjene:
(a) vrste i likvidnosti imovine (b) funkcije imovine u subjektu
i (c) iznosa, prirode i vremena obveza.59. Primjena razliitih
osnova za mjerenje razliitih skupina
imovine ukazuje na to da se njihova priroda ili funkcija
ra-zlikuju, te ih subjekt stoga prezentira kao odvojene stavke.
Primjerice, razliite skupine nekretnina, postrojenja i opre-me mogu
se sukladno MRS-u 16 voditi po nabavnoj vrijed-nosti ili
revaloriziranim iznosima.
Razlikovanje kratkotrajno/dugotrajno60. Subjekt je duan u svom
izvjetaju o fi nancijskom poloaju
dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu te dugorone i kratko-rone
obveze prezentirati kao odvojene grupe u skladu s tokama 66.-76.,
osim kada prezentiranje temeljeno na li-kvidnosti prua pouzdanije i
relevantnije informacije. Kada se primijeni taj izuzetak, subjekt
je duan svu imovinu i sve obveze prezentirati po likvidnosti.
61. Neovisno o usvojenoj metodi prezentiranja, subjekt je za
svaku stavku imovine i obveza u kojoj su objedinjeni iznosi koji se
oekuju povratiti, odnosno podmiriti u roku od:
(a) najvie dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja i (b)
poslije dvanaest mjeseci od kraja razdoblja duan obja-
viti iznos koji oekuje povratiti, odnosno podmiriti na-kon vie
od dvanaest mjeseci.
62. Ako subjekt isporuuje robu i usluge s jasno prepoznatljivim
poslovnim ciklusom, odvojeno klasifi ciranje kratkotrajne i
dugotrajne imovine i obveza u izvjetaju o fi nancijskom po-loaju
prua korisne informacije za razlikovanje neto imovi-ne koja
neprekidno cirkulira kao radni kapital od one koju subjekt koristi
za dugorono poslovanje. To takoer skree pozornost na imovinu za
koju se oekuje da e se realizirati unutar tekuega poslovnog ciklusa
i obveze koje dospijevaju za podmirenje u istome razdoblju.
63. Za neke subjekte, poput banaka i fi nancijskih institucija,
prezentiranje imovine i obveza po rastuoj ili padajuoj likvidnosti
prua pouzdanije i relevantnije informacije nego prezentiranje uz
razvrstavanje na dugotrajno/dugoroni i krat-kotrajno/kratkorono,
jer ti subjekti ne isporuuju proizvode i usluge unutar jasno
prepoznatljivog poslovnog ciklusa.
64. Subjektu je doputeno kod primjene toke 60. prezentirati neke
stavke imovine i obveza klasifi cirane na dugotrajno i
kratkotrajno, a ostale po likvidnosti ako se time osigurava-ju
pouzdanije i relevantnije informacije. Potreba za takvim
-
STRANICA 8 BROJ 136 ETVRTAK, 12. STUDENOGA 2009.NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
MRS 1
(a) refi nanciranja na dugoronoj osnovi; (b) ispravka povrede
ugovora o dugoronom zajmu i (c) vjerovnikovog odobrenja razdoblja
poeka za isprav-
ljanje povrede ugovora o dugoronom zajmu koje istjee najmanje
dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja, ti dogaaji se
sukladno MRS 10 Dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja objavljuju kao
dogaaji koji ne nalau uskladu.
Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o fi nancijskom
polo-aju ili u biljekama77. Subjekt je duan u izvjetaju o fi
nancijskom poloaju ili u
biljekama objaviti daljnju ralambu skupno prezentiranih stavki u
izvjetaju na nain koji je primjeren poslovanju su-bjekta.
78. Razina ralambe ovisi o zahtjevima MSFI-jeva te veliini,
prirodi i funkciji iznosa o kojima je rije. imbenici iz toke 58.
takoer se koriste pri odluivanju o daljnjoj ralambi. Objavljivanje
se razlikuje ovisno o stavki, primjerice:
(a) stavke nekretnina, postrojenja i opreme ralanjuju se po
skupinama u skladu s MRS-om 16
(b) potraivanja se ralanjuju na potraivanja od kupa-ca,
potraivanja od povezanih stranaka, predujmove i ostala
potraivanja
(c) zalihe se ralanjuju u skladu s MRS-om 2 Zalihe na trgovaku
robu, sirovine, materijal, nedovrenu proi-zvodnju i gotove
proizvode
(d) rezerviranja se ralanjuju na rezerviranja za primanja
zaposlenih i ostale stavke a
(e) vlasniki kapital i rezerve se ralanjuju u razliite skupine
kao to su uplaeni kapital, premija na izdane dionice i rezerve.
76. Subjekt je duan, bilo u izvjetaju o fi nancijskom poloaju
ili izvjetaju o promjenama kapitala, ili u biljekama, objaviti
sljedee:
(a) za svaku vrstu dionikoga kapitala: (i) broj odobrenih
dionica (ii) broj u cijelosti plaenih izdanih dionica i broj
izdanih
dionica koje nisu u cijelosti plaene (iii) nominalnu vrijednost
po dionici ili da dionice nemaju
nominalnu vrijednost (iv) usklaivanje broja izdanih dionica na
poetku i na
kraju razdoblja (v) prava, prioritete i ogranienja vezana uz
vrstu dionica,
ukljuujui ogranienja u raspodjeli dividendi i povra-tu
kapitala;
(vi) dionice subjekta koje dri subjekt ili ih dre njegova ovisna
ili pridruena drutva i
(vii) dionice rezervirane za izdavanje po opcijama i ugovo-rima
o prodaji dionica, ukljuujui uvjete i iznose, i
(b) opis vrste i namjene svake rezerve u okviru kapitala.80.
Subjekt bez dionikoga kapitala, kao to je partnerstvo (or-
tatvo) ili trust, duan je objaviti informacije istovjetne oni-ma
koje nalae toka 79(a), prikazujui promjene tijekom razdoblja za
svaku kategoriju udjela u kapitalu te prava, prioritete i
ogranienja koja se odnose na svaku kategoriju udjela u
kapitalu.
80.A Ako je subjekt razvrstao
Sve druge obveze subjekt je duan klasifi cirati kao dugoro-ne
obveze.
70. Neke kratkorone obveze, kao to su obveze prema dobav-ljaima
te obraunane obveze za zaposlene i ostale trokove poslovanja, ine
dio radnog kapitala koji se koristi u redo-vitom poslovnom ciklusu
subjekta. Subjekt je duan takve poslovne stavke klasifi cirati kao
kratkorone obveze, ak i ako njihovo podmirenje dospijeva u roku
duljem od dva-naest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja. Isti
redoviti po-slovni ciklus primjenjuje se na klasifi kaciju imovine
i obveza subjekta. Kada redoviti ciklus poslovanja subjekta nije
jasno prepoznatljiv, pretpostavlja se da on traje dvanaest
mjeseci.
71. Ostale kratkorone obveze ne podmiruju se u sklopu redo-vitog
poslovnog ciklusa, ali njihovo podmirenje dospijeva unutar dvanaest
mjeseci nakon kraja razdoblja ili se prven-stveno dre radi
trgovanja. Primjeri su fi nancijske obveze klasifi cirane u skladu
s MRS-om 39 kao namijenjene trgo-vanju, prekoraenja po bankovnom
raunu, kratkoroni dio dugoronih obveza, obveze za dividende, obveze
za porez na dobit te neposlovne obveze. Financijske obveze kojima
je osigurano fi nanciranje na dugoronoj osnovi (tj. nisu dio
obrtnoga kapitala koritenog u redovitom ciklusu poslovanja
subjekta) i koje ne dospijevaju za podmirenje unutar dva-naest
mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja su dugorone obveze, uz primjenu
toke 74. i 75.
72. Subjekt klasifi cira svoje fi nancijske obveze kao
kratkorone ako njihovo podmirenje dospijeva unutar dvanaest mjeseci
nakon izvjetajnog razdoblja, ak i ako:
(a) je izvorni rok bio dulji od dvanaest mjeseci i (b) sporazum
o refi nanciranju ili reprogramiranju na du-
goronoj osnovi je zakljuen nakon izvjetajnog raz-doblja a prije
nego je odobreno izdavanje fi nancijskih izvjetaja.
73. Ako subjekt oekuje i ima mogunost slobodnog izbora da obvezu
temeljem postojeeg kredita refi nancira ili pro-longira za najmanje
dvanaest mjeseci nakon izvjetajnog razdoblja, tu obvezu klasifi
cira kao dugoronu, ak i ako bi inae dospjela unutar kraeg
razdoblja. Meutim, kada subjekt nema mogunost slobodnog izbora da
refi nancira ili prolongira takvu obvezu (primjerice, nema
sporazuma o refi nanciranju), ne razmatra mogunost refi nanciranja
i obvezu klasifi cira kao kratkoronu.
74. Ako je subjekt na kraju ili prije kraja izvjetajnog
razdoblja prekrio uvjete iz ugovora o dugoronom zajmu s posljedicom
da obveza postaje plative na zahtjev, obvezu klasifi cira kao
kratkoronu, ak i ako je vjerovnik nakon izvjetajnog razdo-blja a
prije odobrenja izdavanja fi nancijskih izvjetaja pristao na to da
ne zatrai plaanje zbog krenja uvjeta. Subjekt ob-vezu klasifi cira
kao kratkoronu jer na kraju izvjetajnog raz-doblja nema bezuvjetno
pravo odgoditi plaanje za najmanje dvanaest mjeseci od kraja
izvjetajnog razdoblja.
75. Meutim, subjekt obvezu razvrstava kao dugoronu ako je
vjerovnik do kraja izvjetajnog razdoblja pristao odobriti razdoblje
poeka koje istjee najmanje dvanaest mjeseci nakon kraja izvjetajnog
razdoblja unutar kojega subjekt moe ispraviti povredu i tijekom
kojega vjerovnik ne moe zahtijevati trenutnu naplatu.
76. U svezi s kreditima klasifi ciranim u kratkorone obveze, ako
izmeu kraja izvjetajnog razdoblja i datuma na koji je odo-breno
izdavanje fi nancijskih izvjetaja doe do:
-
ETVRTAK, 12. STUDENOGA 2009. BROJ 136 STRANICA 9 NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
MRS 1
85. Subjekt je duan u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti i
odvo-jenom raunu dobiti i gubitka (ako je prezentiran) prikazati
dodatne stavke, zaglavlja i meuzbrojeve ako je takav prikaz vaan za
sagledavanje njegove fi nancijske uspjenosti.
86. Budui da se uinci razliitih aktivnosti, transakcija i
dru-gih dogaaja subjekta razlikuju po uestalosti, mogunosti
nastanka dobiti ili gubitka te predvidivosti, objavljivanje
ele-menata fi nancijske uspjenosti pomae korisnicima u
sagle-davanju dostignute fi nancijske uspjenosti i izradi
projekcija budue fi nancijske uspjenosti. Dodatne stavke ukljuuju
se u izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti i raun dobiti i gubitka, ako
se prezentira, te se koriteni nazivi i redoslijed stavki mijenjaju
ako je to neophodno radi pojanjenja elemenata uspjenosti. imbenici
koje subjekt pri tome razmatra su znaajnost te priroda i funkcija
stavki prihoda i rashoda. Primjerice, fi nancijska institucija moe
nazive stavki mije-njati kako bi pruila informacije koje su
relevantne za po-slovanje fi nancijske institucije. Stavke prihoda
i rashoda se ne prebijaju, osim kada su ispunjeni kriteriji iz toke
32.
87. Subjekt ne smije ni jednu stavku u izvjetaju o
sveobuhvat-noj dobiti ili raunu dobiti i gubitka, ako je
prezentiran, kao ni u biljekama prezentirati kao izvanrednu
stavku.
Dobit ili gubitak razdoblja88. Subjekt je duan sve stavke
prihoda i rashoda razdoblja
ukljuiti u dobit ili gubitak, osim ako neki MSFI ne nalae ili
doputa drukije.
89. U nekim MSFI-jevima su navedene okolnosti u kojima su-bjekt
priznaje odreene stavke izvan dobiti i gubitka tekueg razdoblja.
MRS 8 navodi dvije takve okolnosti: ispravak po-greke i utjecaj
promjena raunovodstvenih politika. Drugi MSFI-jevi nalau ili
doputaju iskljuenje elemenata ostale sveobuhvatne dobiti iz dobiti
i gubitka koji udovoljavaju de-fi niciji prihoda ili rashoda iz
Okvira (v. toku 7.).
Ostala sveobuhvatna dobit razdoblja90. Subjekt je duan objaviti
iznos poreza na dobit koji se od-
nosi na svaki sastavni dio ostale sveobuhvatne dobiti,
uklju-ujui usklade temeljem reklasifi kacije, bilo u izvjetaju o
sveobuhvatnoj dobiti ili u biljekama.
91. Subjekt moe sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti
prezentirati ili
(a) umanjene za pripadajue porezne uinke, ili (b) prije
pripadajuih poreznih uinaka u jednom iznosu
koji prikazuje ukupni iznos poreza na dobit koji se odnosi na te
sastavne dijelove.
92. Subjekt je duan objaviti usklade temeljem reklasifi kacije
koje se odnose na sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti.
93. U drugim MSFI-jevima je navedeno da li i kada se iznosi
ranije priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti reklas-fi
ciraju u dobit ili gubitak. Reklasifi kacija po toj osnovi se u
ovome standardu naziva reklasfi kacijskom uskladom. Re-klasifk
acijska usklada se ukljuuje u povezani sastavni dio ostale
sveobuhvatne dobiti u razdoblju u kojem je usklada reklasifi cirana
u dobit ili gubitak. Primjerice, dobit ostvare-na otuenjem fi
nancijske imovine raspoloive za prodaju se ukljuuje u dobit ili
gubitak tekueg razdoblja. Rije je o izno-sima koji su mogli biti
priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti kao nerealizirana
dobiti u tekuem ili prethodnim raz-dobljima. Takva nerealizirana
dobit se mora oduzeti od ostale
(a) instrument s opcijom prodaje razvrstan kao glavniki
instrument ili
(b) instrument koji subjektu nalae obvezu da isporui drugoj
strani razmjeran udjel u neto imovini subjekta samo prilikom
likvidacije i razvrstan je kao vlasniki instrument izmeu fi
nancijskih obveza i kapitala, du-an je objaviti iznos koji je
reklasifi ciran sa svake i u svaku kategoriju (fi nancijske obveze
ili kapital), kao i vrijeme i razloge razvrstavanja.
Izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti81. Subjekt je duan sve stavke
prihoda i rashoda priznate u
razdoblju prikazati (a) u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti kao
jedinom izvje-
taju ili (b) u dvama izvjetajima: izvjetaju koji predoava
sastav-
ne dijelove dobiti ili gubitka (zaseban raun dobiti i gubitka) i
drugom izvjetaju, koji zapoinje s dobiti ili gubitkom i predoava
sastavne dijelove ostale sveobu-hvatne dobiti (izvjetaj o
sveobuhvatnoj dobiti).
Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o sveobuhvatnoj
dobiti82. U izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti obvezno se ukljuuju
naj-
manje iznosi po sljedeim stavkama koje se prezentiraju za
razdoblje:
(a) prihodi (b) fi nancijski trokovi (c) udio u dobiti ili
gubicima pridruenih drutava i za-
jednikih pothvata obraunanih metodom udjela (d) porezni rashod
(e) jedan iznos koji je zbroj: (i) dobiti ili gubitka nakon poreza
proizalog iz prestanka
poslovanja i (ii) dobiti ili gubitka nakon poreza priznat
mjerenjem fer
vrijednosti umanjene za trokove prodaje ili prilikom otuenja
imovine ili skupine, odnosno skupina za otu-enje koje ine ukinuti
dio poslovanja
(f) dobit ili gubitak (g) svaki sastavni dio ostale sveobuhvatne
dobiti razvrstan
po vrsti, bez iznosa pod (h) (h) udjel u ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti pridruenih dru-
tava i zajednikih pothvata obraunanih metodom udjela i
(i) ukupnu sveobuhvatnu dobit.83. Subjekt je duan u izvjetaju o
sveobuhvatnoj dobiti objaviti
sljedee stavke koje se odnose na rasporeivanje dobiti ili
gubitka razdoblja:
(a) dobit ili gubitak razdoblja pripisan: (i) vlasnicima
manjinskih udjela i (ii) vlasnicima matice. (b) ukupnu sveobuhvatnu
dobit razdoblja pripisan: (i) vlasnicima manjinskih udjela i (ii)
vlasnicima matice.84. Subjekt moe u odvojenom raunu dobiti i
gubitka (v. toku
81.) prezentirati stavke iz toke 82.(a) (f) i podatke koji se
objavljuju sukladno toki 83.(a).
-
STRANICA 10 BROJ 136 ETVRTAK, 12. STUDENOGA 2009.NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
MRS 1
subjekta. Ova metoda moe biti jednostavna za primjenu jer nije
neophodno rashode rasporediti po funkcijama. Slijedi primjer
klasifi kacije primjenom metode vrste trokova:Prihodi XOstali
prihodi XPromjene zaliha gotovih proizvoda i nedovrene
proizvodnje
X
Utroene sirovine i materijal XTrokovi primanja zaposlenih
XTrokovi amortizacije dug. materijalne i nemateri-jalne imovine
X
Ostali rashodi XUkupni rashodi (X)Dobit prije poreza X
103. Drugi oblik ralanjivanja je prema funkciji rashoda ili
me-todi trokova prodanih proizvoda, te se rashodi klasifi -ciraju
prema njihovoj funkciji kao dio trokova prodanih proizvoda ili,
primjerice, trokova distribucije i administra-tivnih trokova. Prema
toj metodi subjekt trokove prodanih proizvoda objavljuje odvojeno
od drugih trokova. Ta me-toda prua relevantnije informacije
korisnicima od metode razvrstavanja rashoda prema vrsti, no
rasporeivanje tro-kova na funkcije moe zahtijevati proizvoljno
rasporeiva-nje i ukljuivati prosuivanje u znatnoj mjeri. Slijedi
primjer klasifi kacije primjenom metode funkcije rashoda:Prihodi
XTrokovi prodanih proizvoda (X)Bruto dobit XOstali prihodi XTrokovi
distribucije (X)Administrativni trokovi (X)Ostali rashodi (X)Dobit
prije poreza X
104. Subjekt koji klasifi cira rashode po funkcijama duan je
objaviti dodatne informacije o vrstama rashoda, ukljuuju-i rashode
po osnovi amortizacije dugotrajne materijalne i nematerijalne
imovine te trokove primanja zaposlenih.
105. Izbor izmeu metode trokova prodanih proizvoda i metode
vrsta trokova ovisi o povijesnim imbenicima, imbenicima
gospodarskog sektora i vrsti subjekta. Obje metode ukazuju na
trokove koji se mogu mijenjati, izravno ili neizravno, s promjenama
u razini prodaje ili proizvodnje subjekta. Bu-dui da svaka metoda
prezentiranja ima prednost ovisno o vrsti subjekta, ovaj standard
zahtijeva od uprave da izbere nain prezentiranja koji je pouzdan i
relevantniji. Meutim, budui da su informacije o vrsti rashoda
korisne za pred-vianje buduih novanih tokova, dodatno objavljivanje
je potrebno ako se primjenjuje ralanjivanje po metodi funk-cija
trokova. Pojam trokovi primanja zaposlenih iz toke 104. ima isto
znaenje kao i u MRS-u 19.
Izvjetaj o promjenama kapitala106. Subjekt je duan u izvjetaju o
promjenama kapitala iskazati: (a) ukupnu sveobuhvatnu dobit
razdoblja, iskazujui od-
vojeno ukupne iznose raspodjeljive vlasnicima matice i
vlasnicima manjinskih udjela
sveobuhvatne dobiti u razdoblju u kojem je realizirana dobit
reklasifi cirana u dobit ili gubitak kako bi se izbjeglo da bude
dva puta ukljuena u ukupnu sveobuhvatnu dobit.
94. Subjekt moe reklasifi kacijske usklade prezentirati u
izvje-taju o sveobuhvatnoj dobiti ili u biljekama. Subjekt koji
reklasifi kacijske usklade prezentira u biljekama, prikazuje
sastavne dijelove ostale sveobuhvatne dobiti nakon svih po-vezanih
reklasifi kacijskih usklada.
95. Reklasifi kacijske usklade proizlaze iz, primjerice, otuenja
ino-zemnih dijelova poslovanja (v. MRS 21), prestanka priznavanja
fi nancijske imovine raspoloive za prodaju (v. MRS 39) i kada
zatiena prognozirana transakcija utjee na dobit ili gubitak (za
zatitu novanih tokova v. toku 100. MRS-a 39).
96. Reklasifi kacijske usklade ne proizlaze iz promjena vika
utvrenog revalorizacijom u skladu s MRS-om 16 ili MRS-om 38, kao ni
po osnovi aktuarske dobiti i aktuarskih gu-bitaka po osnovi planova
defi niranih primanja priznatih u skladu s tokom 93.A MRS-a 19. Te
se komponente priznaju u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti i u
iduim razdoblji-ma se ne reklasifi ciraju u dobit ili gubitak.
Promjene vika utvrenog revalorizacijom mogu se u iduim razdobljima
prenijeti na zadranu dobit u skladu s koritenjem sredstva ili kad
se sredstvo prestane priznavati (v. MRS 16 i MRS 38). Aktuarski
dobici i gubici se iskazuju u sklopu zadrane do-biti u razdoblju u
kojem su priznati kao ostala sveobuhvatna dobit (v. MRS 19).
Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o sveobuhvatnoj
dobiti ili u biljekama97. Kada su stavke prihoda i rashoda znaajne,
subjekt je duan
njihovu vrstu i njihove iznose objaviti zasebno.98. U okolnosti
u kojima bi stavke prihoda i rashoda trebalo
zasebno objaviti se ubrajaju: (a) otpis zaliha do neto ostvarive
vrijednosti ili nekretnina
postrojenja i opreme do nadoknadivog iznosa, kao i ponitenje
takvog otpisa
(b) restrukturiranje aktivnosti subjekta i ukidanje
rezervi-ranja za trokove restrukturiranja
(c) otuenje stavki nekretnina, postrojenja i opreme (d) otuenje
ulaganja (e) prekinuto poslovanje (f) razrjeavanje sudskih sporova
i (g) ostali sluajevi ukidanja rezerviranja.99. Subjekt je duan
treba prezentirati strukturu rashoda pri-
znatih u dobit ili gubitak koristei klasifi kaciju ili prema
vrsti rashoda, ili prema funkcijama koje rashodi imaju u poslovnom
subjektu, ovisno o tome koja prua pouzdanije i relevantnije
informacije.
100. Subjekte se potie da strukturu rashoda iz toke 99.
prezen-tiraju u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti ili raunu dobiti i
gubitka (ako je prezentiran).
101. Stavke rashoda dalje se ralanjuju kako bi se istaknule
komponente fi nancijske uspjenosti koje se mogu razlikovati prema
uestalosti, te predvidivosti mogue dobiti ili gubitka. Ralamba se
prezentira na jedan od dvaju naina.
102. Prvi oblik ralanjivanja je prema metodi vrste rashoda.
Subjekt objedinjava rashode u izvjetaju o dobiti ili gubitka po
njihovoj vrsti (primjerice amortizacija, trokovi sirovi-na i
materijala, trokovi prijevoza, primanja zaposlenih i trokovi
oglaavanja) i ne rasporeuje ih na razne funkcije
-
ETVRTAK, 12. STUDENOGA 2009. BROJ 136 STRANICA 11 NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
MRS 1
(b) objavljuju informacije koje nalau MSFI-jevi a koje nisu
prikazane drugdje u fi nancijskim izvjetajima i
(c) pruaju dodatne informacije koje nisu prezentirane drugdje u
fi nancijskim izvjetajima, ali su vane za razumijevanje bilo kojeg
sastavnog dijela fi nancijskih izvjetaja.
113. Subjekt je duan biljeke prezentirati sustavno sve dok je to
izvedivo. Subjekt je duan svaku stavku u izvjetaju o fi nan-cijskom
poloaju i izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, raunu dobiti i gubitka
(ako je prezentiran) te izvjetaju o promje-nama kapitala i
izvjetaju o novanim tokovima oznakom povezati sa svakom
informacijom u biljekama koja se na nju odnosi.
114. Biljeke se uobiajeno prezentiraju po sljedeem redoslijedu,
koji pomae korisnicima u razumijevanju fi nancijskih izvje-taja i
usporeivanju njih s fi nancijskim izvjetajima drugih subjekata:
(a) izjava o sukladnosti s MSFI-ima (v. toku 16.) (b) saetak
primijenjenih vanih raunovodstvenih politi-
ka (v. toku 117.) (c) informacije koje potkrjepljuju stavke
prikazane u iz-
vjetaju o fi nancijskom poloaju te izvjetaju o sveo-buhvatnoj
dobiti, u odvojenom raunu dobiti i gubitka (ako je prezentiran),
izvjetaju o promjenama kapitala i izvjetaju o novanim tokovima, po
redoslijedu pre-ma kojemu su ti izvjetaji i stavke prikazani i
(d) druga objavljivanja, ukljuujui: (i) nepredviene obveze (v.
MRS 37) i nepriznate ugovor-
no preuzete obveze (ii) nefi nancijske informacije, primjerice,
ciljeve i politike
subjekta koji se odnose na upravljanje fi nancijskim ri-zikom
(v. MSFI 7).
115. U nekim okolnostima moe biti neophodno ili poeljno
pro-mijeniti poredak odreenih stavki u biljekama. Primjerice,
informacije o promjenama fer vrijednosti priznatim u do-biti ili
gubitku mogu se spojiti s informacijama o dospijeu fi nancijskih
instrumenata, iako se prve odnose na izvjetaj o sveobuhvatnoj
dobiti ili odvojeni raun dobiti i gubitka (ako je prezentiran), dok
se druge odnose na izvjetaj o fi -nancijskom poloaju. Ipak,
sustavna struktura u biljekama se uva tako dugo dok je to
praktino.
116. Subjekt moe biljeke koje pruaju informacije o osnovi
sastavljanja fi nancijskih izvjetaja i specifi nim raunovod-stvenim
politikama prezentirati kao odvojeni dio fi nancij-skih
izvjetaja.
Objavljivanje raunovodstvenih politika117. Subjekt je duan u
saetku vanih raunovodstvenih politika
objaviti: a) osnovu (ili osnove) mjerenja koritenu, odnosno
kori-
tene u sastavljanju fi nancijskih izvjetaja i b) druge
primijenjene raunovodstvene politike koje su
vane za razumijevanje fi nancijskih izvjetaja.118. Vano je da
subjekt korisnike informira o koritenoj osnovi
ili osnovama mjerenja u fi nancijskim izvjetajima (primjeri-ce,
povijesni troak, tekui troak, neto ostvariva vrijednost, fer
vrijednost ili nadoknadiv iznos) jer osnova na kojoj su sastavljeni
fi nancijski izvjetaji znaajno utjee na njihove analize. Kada
subjekt u fi nancijskim izvjetajima koristi vie
(b) uinke retroaktivne primjene promjene raunovod-stvenih
politika ili retroaktivnog prepravljanja iznosa priznatih u skladu
s MRS-8.
(c) iznose transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu kao
vlasnika, prikazujui odvojeno uplate uloga vla-snika i raspodjele
vlasnicima i
(d) uskladu izmeu knjigovodstvenog iznosa svake kom-ponente
kapitala na poetku i na kraju razdoblja, uz odvojeno prikazivanje
svake promjene.
107. Subjekt je duan, bilo izvjetaju o promjenama kapitala ili u
biljekama, prezentirati iznos dividende koja je priznata za
raspodjelu vlasnicima tijekom razdoblja, kao i pripadajui iznos po
dionici.
108. Komponente kapitala iz toke 106. mogu ukljuiti,
primjeri-ce, svaku klasu uplaenog kapitala, ukupni iznos svake
klase druge sveobuhvatne dobiti i zadranu dobit.
109. Promjene kapitala subjekta izmeu poetka i kraja
izvjetaj-nog razdoblja odraavaju poveanje ili smanjenje neto
imo-vine tijekom toga razdoblja. Osim promjena koje proizlaze iz
transakcija s vlasnicima provedenim u svojstvu vlasnika (kao to su
uplate kapitala, otkup vlastitih vlasnikih instru-menata i
dividende) i transakcijskih trokova izravno pove-zanih s takvim
transakcijama, ukupna promjena kapitala ti-jekom razdoblja
predstavlja ukupni iznos prihoda i rashoda, ukljuujui dobit i
gubitke, ostvarenih aktivnostima subjekta u tom razdoblju.
110. MRS 8 zahtijeva retroaktivno usklaivanje za uinke pro-mjena
raunovodstvenih politika, u mjeri u kojoj je to izve-divo, osim ako
prijelazne odredbe nekog MSFI-ja ne nalau drukije. MRS 8 takoer
zahtijeva retroaktivno prepravljanje radi ispravljanja pogreaka, u
mjeri u kojoj je to izvedivo. Retroaktivno usklaivanje i
retroaktivno prepravljanje pro-vodi se na poetnom stanju zadrane
dobiti, osim ako neki MSFI ne nalae retroaktivno usklaivanje neke
druge kom-ponente kapitala. Toka 106 (b) zahtijeva da se usklaenja
objave u izvjetaju o promjeni kapitala ukupno za svaku komponentu
kapitala, tako da ona koja su nastala uslijed promjena
raunovodstvenih politika prikau odvojeno od onih koja su proizala
iz ispravljanja pogreaka. Ta se uskla-ivanja objavljuju za svako
prethodno razdoblje i poetak razdoblja.
Izvjetaj o novanim tokovima111. Informacije o novanim tokovima
pruaju korisnicima fi -
nancijskih izvjetaja osnovicu za ocjenjivanje sposobnosti
subjekta da stvara novac i novane ekvivalente, kao i potrebe
poslovnog subjekta za koritenjem novanih tokova.. MRS 7 navodi
zahtjeve koji se odnose na prezentiranje izvjetaja o novanim
tokovima i objavljivanje informacija o novanim tokovima.
BiljekeStruktura112. U biljekama se: (a) prezentiraju
informacije o osnovi za sastavljanje fi -
nancijskih izvjetaja i odreenim raunovodstvenim politikama
primijenjenim u skladu s tokama 117. do 124.
-
STRANICA 12 BROJ 136 ETVRTAK, 12. STUDENOGA 2009.NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
MRS 1
snik i nekretnina namijenjenih prodaji u sklopu redovnog
poslovanja kada je klasifi ciranje nekretnina sloeno.
Izvori neizvjesnosti procjena125. Subjekt je duan objaviti
informacije o pretpostavkama koje
se odnose na budunost te drugim glavnim izvorima neiz-vjesnosti
procjena na kraju izvjetajnog razdoblja koje nose znatan rizik
znaajnih usklaenja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u iduoj
fi nancijskoj godini. U biljekama se o takvoj imovini i obvezama
objavljuju:
(a) njihova vrsta i (b) njihovi knjigovodstveni iznosi na kraju
izvjetajnog
razdoblja.126. Odreivanje knjigovodstvenih iznosa neke imovine i
nekih
obveza zahtijeva procjenjivanje uinaka neizvjesnih buduih
dogaaja na njih na kraju izvjetajnog razdoblja. Primjerice, u
nedostatku nedavno zapaenih trinih cijena su za mje-renje
nadoknadivog iznosa skupina nekretnina, postrojenja i opreme, uinka
tehnoloke zastarjelosti zaliha, rezerviranja koja ovise o konanom
ishodu sudskih sporova u tijeku te dugoronih obveza po pitanju
primanja zaposlenih, kao to su obveze za mirovine, neophodne
procjene koje se odnose na budunost. Rije je o procjenama koje
ukljuuju pretpo-stavke o pitanjima kao to su usklaenje novanih
tokova zbog rizika ili diskontne stope, budue promjene plaa i budue
promjena cijena koje utjeu na druge trokove.
127. Pretpostavke i drugi izvori neizvjesnosti procjena
objavljeni u skladu s tokom 125. se odnose na procjene koje od
ruko-vodstva zahtijevaju najtee, subjektivne i sloene prosudbe.
Kako se poveava broj varijabli i pretpostavki koje utjeu na mogui
budui ishod neizvjesnosti, tako prosudbe postaju subjektivnije i
sloenije, a time i sve vea mogunost zna-ajnih usklaenja
knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza koji iz njih
proizlaze.
128. Podatke iz toke 125. nije potrebno objaviti za imovinu i
obveze kod koje je rizik znaajne promjene njihovih
knjigo-vodstvenih iznosa u iduoj fi nancijskoj godini velik ako su
na kraju izvjetajnog razdoblja mjereni po fer vrijednostima
temeljenim na nedavno zapaenim trinim cijenama. Nji-hove fer
vrijednosti se mogu znaajno promijeniti u iduoj fi nancijskoj
godini, ali te promjene nee nastati zbog pret-postavki ili drugih
izvora neizvjesnosti procjena na kraju izvjetajnog razdoblja.
129. Subjekt je duan informacije iz toke 125. objaviti na nain
koji korisnicima fi nancijskih izvjetaja pomae da razumi-ju
prosudbe rukovodstva koje se tiu budunosti i drugih izvora
neizvjesnosti procjena. Vrsta i opsenost informacija ovise o
vrstama pretpostavki i drugim okolnostima. Primjeri za vrste
informacija koje subjekt objavljuje su:
(a) vrsta pretpostavke ili neka druga neizvjesnost procjene (b)
osjetljivost knjigovodstvenih iznosa na metode, pret-
postavke i procjene na kojima poiva njihovo izrau-navanje,
ukljuujui razloge osjetljivosti
(c) oekivano razrjeenje neizvjesnosti i raspon razumno moguih
ishoda unutar idue fi nancijske godine u vezi s knjigovodstvenim
iznosima imovine i obveza na koje utjee i
(d) objanjenja promjena prethodnih pretpostavki koje se odnose
na tu imovinu i obveze ako neizvjesnost ostane nerazrijeena.
130. Pri objavljivanju informacija iz toke 125. subjekt nije
duan objaviti informacije iz fi nancijskih planova ili
prognoza.
osnova za mjerenje, primjerice, kada se odreena kategorija
imovine revalorizira, dovoljno je pruiti informaciju o
kate-gorijama imovine i obveza na koju je svaka osnova mjerenja
primijenjena.
119. U odluivanju o tome da li odreenu raunovodstvenu po-litiku
treba objaviti, rukovodstvo razmatra da li e objavlji-vanje pomoi
korisnicima u razumijevanju naina na koji su transakcije, poslovni
dogaaji i uvjeti utjecali na iskazanu fi nancijsku uspjenost i fi
nancijski poloaj. Objavljivanje odreene raunovodstvene politike je
korisnicima osobito korisno kada su te politike izabrane iz
alternativa koje dopu-taju MSFI-jevi. Primjer je objavljivanje da
li je pothvatnik svoj udjel u zajedniki kontroliranom poslovnom
subjektu priznao metodom proporcionalne konsolidacije ili metodom
udjela (v. MRS 31 Udjeli u zajednikim pothvatima). Neki MSFI-jevi
izriito zahtijevaju objavljivanje odreenih rau-novodstvenih
politika, ukljuujui izbor rukovodstva izme-u razliitih politika
koje MSFI-jevi doputaju. Primjerice, MRS 16 nalae objavljivanje
osnovice mjerenja koritene za kategorije nekretnina, postrojenja i
opreme.
120. Svaki subjekt razmatra prirodu svojih djelatnosti i
politike koje bi korisnik njegovih fi nancijskih izvjetaja mogao
oe-kivati da se objave za tu vrstu subjekta. Primjerice, od
su-bjekta koji je obveznik poreza na dobit bi se moglo oekivati da
objavi svoje raunovodstvene politike za porez na dobit, ukljuujui
one primjenjive na odgoenu poreznu imovinu i odgoene porezne
obveze. Kada subjekt ima znaajno ino-zemno poslovanje ili
transakcije u stranoj valuti, oekuje se objavljivanje
raunovodstvenih politika za priznavanje dobi-taka i gubitaka od
teajnih razlika.
121. Raunovodstvena politika moe biti vana zbog vrste
dje-latnosti subjekta ak i ako prikazani iznosi za tekue i
pret-hodno razdoblje nisu znaajni. Takoer je prikladno obja-viti
svaku vanu raunovodstvenu politiku koju MSFI-jevi ne nalau izriito,
ali koju je subjekt izabrao i primijenio u skladu s MRS-om 8.
122. U postupku primjene raunovodstvenih politika poslovnog
subjekta, rukovodstvo daje mnoge prosudbe, pored onih koje ukljuuju
procjene, koje mogu znatno utjecati na izno-se priznate u fi
nancijskim izvjetajima. Primjerice, rukovod-stvo prosuuje pri
odreivanju:
(a) da li je fi nancijska imovina ulaganje koje se dri do
dospijea
(b) kada gotovo svi vani rizici i koristi od vlasnitva fi
-nancijske imovine ili iznajmljene imovine prelaze na druge
subjekte
(c) da li je neka prodaja proizvoda u sutini fi nancijski
aranman, te stoga ne stvara prihod i
(d) da li sutina odnosa izmeu subjekta i subjekta po-sebne
namjene pokazuje da subjekt kontrolira subjekt posebne namjene.
124. Objavljivanje nekih informacija u skladu s tokom 122.
na-lau drugi MSFI-jevi. Primjerice, MRS 27 zahtijeva od su-bjekta
da objavi razloge iz kojih vlasniki udjel subjekta u nekom subjektu
koji nije ovisno subjekt nije i kontrola nad tim subjektom, iako u
njemu ima, izravno ili putem ovi-snih drutava, vie od pola glasakih
prava ili potencijalnih glasakih prava. MRS 40 Ulaganja u
nekretnine zahtijeva objavljivanje kriterija koje je subjekt
postavio radi razlikova-nja investicijskih nekretnina od nekretnina
koje koristi vla-
-
ETVRTAK, 12. STUDENOGA 2009. BROJ 136 STRANICA 13 NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
MRS 1
vati u nekoliko razliitih podruja mjerodavnih zakona. Ako saeto
objavljivanje kapitalnih zahtjeva te naina na kojim se kapitalom
upravlja ne bi pruilo korisne informacije ili bi iskrivilo nain na
koji korisnici shvaaju kapitalne resurse subjekta, subjekt je duan
odvojeno prikazati informacije o svakom kapitalnom zahtjevu koji se
na njega primjenjuje.
Financijski instrumenti s opcijom prodaje razvrstani kao
glavniki instrumenti136.A Za fi nancijske instrumente s opcijom
prodaje razvrstane kao
glavniki instrumenti, subjekt je duan objaviti (ako ve nije
drugdje objavljeno):
(a) saete kvantitativne podatke o iznosu razvrstanom u
kapital
(b) svoje ciljeve, politike i procese za upravljanje svojim
obvezama za ponovni otkup ili otkup instrumenata na zahtjev
imatelja instrumenata, ukljuujui sve promje-ne u odnosu na
prethodno razdoblje
(c) oekivane odljeve novca prilikom reotkupa ili otkupa te klase
fi nancijskih instrumenata i
(d) informacije o nainu na koji je odredio novane odlje-ve
prilikom reotkupa ili otkupa.
Druga objavljivanja137. Subjekt je u biljekama duan objaviti:
(a) iznos predloenih ili objavljenih dividendi prije nego
je odobreno izdavanje fi nancijskih izvjetaja, ali koji nije
priznat kao raspodjela vlasnicima tijekom razdo-blja, kao i
pripadajui iznos po dionici i
(b) iznos kumulativnih povlatenih dividendi koji nije
pri-znat.
138. Ako nije objavljeno drugdje u informacijama koje su
objav-ljene u fi nancijskim izvjetajima, subjekt je duan
objaviti:
(a) sjedite i pravni oblik poslovnog subjekta, njegovu dravu
osnutka i slubenu adresu (ili glavno mjesto poslovanja ako se
razlikuje od slubenog sjedita);
(b) opis vrste poslovanja poslovnog subjekta i njegovih
temeljnih djelatnosti
(c) naziv matice i krajnje matice grupe i (d) ako je rije o
subjektu s ogranienim trajanjem, infor-
macije o trajanju subjekta.
PRIJELAZNO RAZDOBLJE I DATUM STUPANJA NA SNAGU139. Subjekti su
duni ovaj Standard primijeniti na godinja raz-
doblja koja zapoinju na dan ili nakon 1. sijenja 2009. godi-ne.
Doputena je njegova ranija primjena. Ako neki subjekt usvoji ovaj
Standard u nekom ranijem razdoblju, duan je tu injenicu
objaviti.
139.B Financijski instrumenti s opcijom prodaje i obveze
temeljem likvidacije (izmjene i dopune MRS-a 32 i MRS-a 1),
objav-ljene u veljai 2008. godine, imaju za posljedicu izmjene i
do-pune toke 138. i dodavanje toaka 8.A, 80.A i 136.A. Subjekt je
duan ove izmjene i dopune primijeniti na godinja razdo-blja koja
zapoinju na dan ili nakon 1. sijenja 2009. godine. Doputena je
njihova ranija primjena. Ako subjekt izmjene primjenjuje na neko
ranije razdoblje, duan je tu injenicu i objaviti te istovremeno
primijeniti povezane izmjene i dopune MRS-a 32, MRS-a 39, MSFI-ja 7
i IFRIC-a 2.
131. Ponekad je neizvedivo objaviti razmjer moguih uinaka neke
pretpostavke ili nekog drugog izvora neizvjesnosti procjene. U tom
sluaju subjekt objavljuje da je, temeljem postojeih saznanja,
razumno mogue da ishodi idue fi -nancijske godine koji se razlikuju
od takve pretpostavke mogu zahtijevati znaajno usklaenje
knjigovodstvenog iznosa imovine ili obveze na koju utjeu. U svakom
sluaju, subjekt objavljuje vrstu i knjigovodstveni iznos odreene
stavke imovine ili obveza (ili kategorije imovine ii obveza) pod
utjecajem takve pretpostavke.
132. Objavljivanje odreenih prosudba rukovodstva u postupku
primjene raunovodstvenih politika subjekta iz toke 122. se ne
odnosi na objavljivanje izvora neizvjesnosti procjena iz toke
125.
133. Objavljivanje nekih pretpostavki koje bi inae bile potrebne
u skladu s tokom 125., nalau drugi MSFI-jevi. Primjerice, MRS 37
zahtijeva u odreenim okolnostima objavljivanje glavnih pretpostavki
u vezi s buduim dogaajima koji utje-u na kategorije rezerviranja.
MRS 32 nalae objavljivanje znaajnih pretpostavki koje subjekt
primjenjuje pri procje-njivanju fer vrijednosti fi nancijske
imovine i fi nancijskih ob-veza koje se knjigovodstveno vode po fer
vrijednosti. MRS 16 zahtijeva objavljivanje znaajnih pretpostavki
primijenje-nih pri procjenjivanju fer vrijednosti revaloriziranih
stavki nekretnina, postrojenja i opreme.
Kapital134. Subjekt je duan objaviti informacije koje
korisnicima nje-
govih fi nancijskih izvjetaja omoguuju da ocijene ciljeve,
politike i procese upravljanja kapitalom subjekta.
135. Kako bi postupio u skladu s tokom 134, subjekt objavljuje
sljedee:
(a) kvalitativne informacije o svojim ciljevima, politikama i
procesima upravljanja kapitalom, ukljuujui
(i) opis onoga ime upravlja kao kapitalom (ii) kad se na subjekt
primjenjuju vanjski nametnuti kapi-
talni zahtjevi, njihovu vrstu i nain na koji su ugraeni u
upravljanje kapitalom i
(iii) nain na koji ispunjava svoje ciljeve upravljanja
kapi-talom.
(b) saete kvantitativne podatke o onome ime upravlja kao
kapitalom; neki subjekti odreene fi nancijske ob-veze (npr. neke
oblike podreenih zaduenja) proma-traju kao dio kapitala; drugi
subjekti iz kapitala isklju-uju odreene komponente kapitala (npr.
komponente koje proizlaze iz zatite novanog toka)
(c) sve promjene u (a) i (b) odnosu na prethodno razdo-blje
(d) da li je tijekom razdoblja bio u skladu s vanjski
namet-nutim kapitalnim zahtjevima kojima podlijee
(e) ako nije bio u skladu s vanjski nametnutim kapitalnim
zahtjevima, posljedice takvog odstupanja.
Subjekt objavljivanje ovih podataka temelji na internim
in-formacijama koje dobivaju kljune osobe na rukovodeim
poloajima.
136. Subjekt moe upravljati kapitalom na nekoliko naina i
pod-lijegati raznim kapitalnim zahtjevima. Primjerice, konglo-merat
moe obuhvaati subjekte koji se bave djelatnostima osiguranja i
onima iz bankarskog sektora i koji mogu poslo-
-
STRANICA 14 BROJ 136 ETVRTAK, 12. STUDENOGA 2009.NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
MRS 2
Defi nicije6. Sljedei izrazi koriteni u ovom Standardu imaju
navede-
no znaenje: Zalihe su imovina: a) koja se dre za prodaju u
redovnom tijeku poslovanja, b) u procesu proizvodnje za takvu
prodaju, ili c) u obliku materijala ili dijelova zaliha koji e
biti
utroeni u procesu proizvodnje ili u postupku pru-anja
usluga.
Neto utriva vrijednost je procijenjena prodajna cijena u
redovnom tijeku poslovanja umanjena za procijenjene trokove
dovrenja i procijenjene trokove koji su nuni da se obavi
prodaja.
Fer vrijednost je iznos za koji se neka imovina moe razmijeniti
ili obveza podmiriti izmeu informiranih i nepovezanih stranaka koje
su voljne obaviti transakciju.
7. Neto utriva vrijednost je neto iznos koji subjekt oekuje
realizirati prodajom zaliha u redovnom tijeku poslovanja. Fer
vrijednost odraava iznos po kojem iste zalihe mogu biti
razmijenjene izmeu obavijetenih i spremnih kupaca i prodavatelja na
tritu. Prvo je specifi na vrijednost za subjekt, a posljednje nije.
Neto utriva vrijednost zaliha ne mora biti jednaka fer vrijednosti
umanjenoj za trokove do toke prodaje.
8. Zalihe obuhvaaju kupljenu robu koja se dri radi daljnje
prodaje, ukljuivi, primjerice, trgovaku robu koju je kupio trgovac
na malo i koju dri radi preprodaje, ili zemljite i druge nekretnine
koje se dre radi preprodaje. Zalihe tako-er obuhvaaju gotove
proizvode ili nedovrenu proizvodnju subjekta i ukljuuju materijal i
dijelove zaliha koji e biti upotrijebljeni u procesu proizvodnje.
Kod pruatelja usluga, zalihe ukljuuju trokove usluga kako su
opisani u toki 19. po kojima subjekt jo nije priznao povezane
prihode (v. MRS 18 Prihodi).
Mjerenje zaliha9. Zalihe treba mjeriti po troku ili neto utrivoj
vrijedno-
sti, ovisno o tome to je nie.Troak zaliha10. U troak zaliha
treba ukljuiti sve trokove nabave, tro-
kove konverzije i druge trokove koji su nastali dovoe-njem
zaliha na sadanju lokaciju i u sadanje stanje.
Trokovi nabave11. Trokovi nabave zaliha obuhvaaju kupovnu
cijenu, uvozne
carine i druge poreze (osim onih koje subjekt kasnije moe
povratiti od poreznih vlasti) te trokove prijevoza, rukovanja
zaliha, kao i druge trokove koji se mogu izravno pripisati
stjecanju gotovih proizvoda, materijala i usluga. Trgovaki i
koliinski popusti te druge sline stavke oduzimaju se kod odreivanja
trokova nabave.
Trokovi konverzije12. Trokovi konverzije zaliha ukljuuju trokove
izravno po-
vezane s jedinicama proizvodnje, kao to je direktan rad. Takoer
ukljuuju i sustavno rasporeene fi ksne i varijabil-ne ope trokove
proizvodnje koji su nastali konverzijom materijala u gotove
proizvode. Fiksni opi trokovi proi-zvodnje su oni indirektni
trokovi proizvodnje koji ostaju relativno konstantni bez obzira na
obim proizvodnje, kao to su troak amortizacije i odravanja
proizvodnih zgrada i proizvodne opreme, te trokove upravljanja i
administra-
POVLAENJE MRS-a 1 (REVIDIRAN 2003.)140. Ovaj Standard zamjenjuje
MRS 1 Prezentiranje fi nancij-
skih izvjetaja revidiran 2003. s dopunama iz 2005. godine.
MEUNARODNI RAUNOVODSTVENI STANDARD 2
ZaliheCilj1. Cilj ovoga standarda je propisati raunovodstveni
postupak
za zalihe. Osnovno pitanje u raunovodstvu zaliha je iznos troka
koji treba priznati kao imovinu sve do priznavanja povezanih
prihoda. Ovaj standard sadri upute u svezi s odreivanjem troka i
njegovim kasnijim priznavanjem kao rashoda, ukljuivi bilo koje
usklaenje do neto utrive vri-jednosti. On takoer daje upute za
metode troka koje se koriste za odreivanje trokova zaliha.
Djelokrug2. Ovaj standard primjenjuje se na sve zalihe osim na:
a) nedovrene radove temeljem ugovora o izgradnji,
ukljuivi izravno povezane ugovore o pruanju usluga (vidi MRS 11
Ugovori o izgradnji)
b) fi nancijske instrumente (vidi MRS32 Financijski instrumenti:
Prezentiranje i MRS 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i
mjerenje) i
c) bioloku imovinu povezanu s poljoprivrednom dje-latnou i
poljoprivrednim proizvodom u trenutku etve (vidi MRS 41
Poljoprivreda).
3. Ovaj Standard se ne primjenjuje na mjerenje zaliha: a)
proizvoaa poljoprivrednih i umskih proizvoda,
poljoprivrednih proizvoda nakon etve te minerala i mineralnih
proizvoda ako se mjere po neto utr-ivoj vrijednosti sukladno
uvrijeenoj praksi u tim djelatnostima. Ako se ove zalihe mjere po
neto utr-ivoj vrijednosti, promjene u njihovoj vrijednosti priznaju
se u dobiti i gubitku u razdoblju u kojem je promjena nastala,
b) robe brokera-trgovaca koji svoje zalihe mjere po fer
vrijednosti umanjenoj za trokove to toke proda-je. Ako se ove
zalihe mjere po fer vrijednosti uma-njenoj za trokove do toke
prodaje, promjene fer vrijednosti umanjene za trokove do toke
prodaje priznaju se u dobit ili gubitak razdoblja u kojem je
promjena nastala.
4. Zalihe navedene u toki 3.a) mjere se po neto utrivoj
vri-jednosti u odreenim fazama proizvodnje. Primjerice, na-kon etve
itarica ili vaenja minerala za koje je zajamena prodaja temeljem
forward ugovora ili dravnog jamstva ili ako postoji aktivno trite i
ako je rizik nemogunosti prodaje zanemariv. Ove zalihe iskljuene su
samo iz onih zahtjeva ovoga standarda koji se odnose na
mjerenje.
5. Brokeri-trgovci su oni koji kupuju ili prodaju robu za tui
ili vlastiti raun. Zalihe navedene u toki 3.b) u pravilu se stjeu
radi prodaje u bliskoj budunosti i ostvarivanja dobiti iz promjena
cijene ili brokerskih mari. Ako se ove zalihe mjere po fer
vrijednosti umanjenoj za trokove do toke pro-daje, iskljuene su
samo iz onih zahtjeva ovoga standarda koji se odnose na
mjerenje.
-
ETVRTAK, 12. STUDENOGA 2009. BROJ 136 STRANICA 15 NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
MRS 2
Troak zaliha pruatelja usluga19. Ako pruatelji usluga imaju
zalihe, mjere ih po troku nji-
hove proizvodnje. Ovi trokovi sastoje se prvenstveno od troka
rada i trokova drugih osoba koje su izravno uklju-ene u pruanje
usluga, ukljuivi nadzorno osoblje, te opih trokova koji se mogu
pripisati pruanju usluga. Trokovi rada i ostali trokovi povezani s
prodajom s opim admi-nistrativnim osobljem nisu ukljueni, ve se
priznaju kao rashod razdoblja u kojem su nastali. Troak zaliha
pruatelja usluga ne ukljuuje maru ili ope trokove koji se ne mogu
pripisati pruanju usluga, a koji su esto ukljueni u cijene koje
pruatelji usluga zaraunavaju.
Troak poljoprivrednog proizvoda koji je plod (prirast-prirod)
bioloke imovine20. Sukladno MRS 41 Poljoprivreda, zalihe
poljoprivrednih pro-
izvoda, koje je subjekt ubrao kao plod svoje bioloke imovi-ne,
poetno se mjere po njihovoj fer vrijednosti umanjenoj za trokove do
toke prodaje u trenutku etve. U svrhu primjene ovoga Standarda, to
je troak zaliha na taj datum.
Tehnike za mjerenje troka21. Tehnike mjerenja troka zaliha, kao
to su metoda standar-
dnog troka ili metoda trgovine na malo, mogu se koristiti iz
praktinih razloga ako se njihovom primjenom dobivaju rezultati koji
su priblini troku nabave. Metoda standar-dnog troka uzima u obzir
uobiajene koliine materijala i dijelova zaliha, rada, uobiajenu
uinkovitost i iskoritenost kapaciteta. Oni se redovito preispituju
i po potrebi mijenjaju u odnosu na postojee uvjete.
22. Metoda trgovine na malo esto se koristi u trgovini na malo
za mjerenje zaliha velikog broja artikala koji se brzo mi-jenjaju i
koji imaju sline mare, zbog ega nije praktino koristiti druge
metode utvrivanja troka. Troak ovih zaliha odreuje se tako da se
prodajna vrijednost zaliha umanji za odgovarajui postotak bruto
mare. Postotak koji se kori-sti uzima u obzir zalihe ija cijena je
sniena ispod njihove izvorne prodajne cijene. esto se koristi
prosjean postotak za svaki odjel prodaje na malo.
Metode trokova23. Trokovi zaliha predmeta koji se uobiajeno ne
mogu
meusobno razmjenjivati te dobara i usluga koji su na-mijenjeni i
izdvojeni za specifi ne projekte odreuju se koristei specifi nu
identifi kaciju njihovih individualnih trokova.
24. Specifi na identifi kacija troka znai da se specifi ni
trokovi pripisuju identifi ciranim predmetima zaliha. To je
primjeren pristup za stavke koje se izdvajaju za odreeni projekt,
bez obzira na to da li su kupljene ili proizvedene. Meutim,
spe-cifi na identifi kacija trokova nije primjerena u sluajevima
gdje postoje velike koliine zaliha koji se mogu meusobno
razmjenjivati. U tim uvjetima, mogue je koristiti metodu odabira
onih predmeta koji ostaju na zalihama kako bi se unaprijed odredili
uinci na dobit, odnosno gubitak.
25. Troak zaliha, osim onih koje su obuhvaene tokom 23., odreuje
se primjenom metode prvi ulaz prvi izlaz (FIFO) ili metodom
ponderiranog prosjenog troka. Subjekt treba koristiti istu metodu
za sve zalihe sline vrste i namjene kod subjekta. Za zalihe drukije
vrste ili namjene primjena razliitih metoda za utvrivanje tro-ka je
opravdana.
tivne trokove pogona. Varijabilni opi trokovi proizvodnje su oni
indirektni trokovi proizvodnje koji izravno ili gotovo izravno
ovise o obimu proizvodnje, kao to su indirektan materijal i
indirektan rad.
13. Rasporeivanje fi ksnih opih trokova proizvodnje na tro-kove
konverzije temelji se na normalnom kapacitetu proi-zvodnje.
Normalan kapacitet je proizvodnja koja se oekuje ostvariti u
prosjeku tijekom odreenog broja razdoblja ili sezona u normalnim
uvjetima, uzimajui u obzir gubitak kapaciteta kao posljedica
planiranog odravanja. Mogue je koristiti i ostvaren obim
proizvodnje ako je priblian nor-malnom kapacitetu. Iznos fi ksnih
opih trokova proizvodnje rasporeenih na svaku jedinicu proizvoda ne
poveava se kao posljedica smanjene proizvodnje ili ako postrojenje
ne radi. Nerasporeeni opi trokovi proizvodnje priznaju se kao
ras-hod razdoblja u kojem su nastali. U razdobljima neuobiajeno
velike proizvodnje iznos fi ksnih opih trokova proizvodnje
rasporeenih na svaku jedinicu proizvoda se umanjuje tako da se
zalihe ne mjere iznad troka. Varijabilni opi trokovi proizvodnje
rasporeuju se na svaku jedinicu proizvoda na temelju stvarne
uporabe proizvodnih kapaciteta.
14. Proizvodni proces moe rezultirati istovremenom proizvod-njom
vie od jednog proizvoda. To je, primjerice, sluaj kad se proizvode
zajedniki proizvodi ili ako postoji osnovni proi-zvod i
nusproizvod. Kad trokove konverzije svakog proizvoda nije mogue
zasebno identifi cirati, oni se racionalno i dosljed-no rasporeuju
meu proizvodima. Rasporeivanje se moe temeljiti primjerice, ne
relativnoj vrijednosti prodaje svakog proizvoda u fazi proizvodnog
procesa u kojoj je proizvode mogue zasebno identifi cirati ili na
zavretku proizvodnje. Veina nusproizvoda je po svojoj prirodi
beznaajna. Kada je to sluaj esto se mjere po neto utrivoj
vrijednosti, a ta vrijednost se oduzima od troka osnovnog
proizvoda. Kao rezultat toga, knjigovodstvena vrijednost osnovnog
proizvoda ne razlikuje se znaajno od njegovog troka.
Ostali trokovi15. Ostali trokovi ukljuuju se u troak zaliha samo
u mjeri u
kojoj su stvarno nastali u svezi s dovoenjem zaliha na sada-nju
lokaciju i u sadanje stanje. Primjerice, u trokove zaliha moe biti
primjereno ukljuiti ope neproizvodne trokove ili trokove
dizajniranja proizvoda za odreene kupce.
16. Primjeri trokova koji se iskljuuju iz troka zaliha i
priznaju kao rashod razdoblja u kojem su nastali su:
(a) neuobiajeni iznosi otpadnog materijala, rada ili dru-gih
proizvodnih trokova,
(b) trokovi skladitenja, osim ako nisu nuno sastavni dio
proizvodnog procesa prije idue proizvodne faze,
(c) administrativni opi trokovi koji ne doprinose dovo-enju
zaliha na sadanju lokaciju i sadanje stanje, i
(d) trokovi prodaje.17. MRS 23 Trokovi posudbe navodi ograniene
okolnosti u
kojima se trokovi posudbe ukljuuju u trokove zaliha.18. Subjekt
moe kupiti zalihe s odgodom plaanja. Ako spo-
razum zapravo sadri element fi nanciranja, taj element,
primjerice, razlika izmeu nabavne cijene po uobiajenim uvjetima
plaanja i plaenog iznosa, priznaje se kao rashod od kamata tijekom
razdoblja fi nanciranja.
-
STRANICA 16 BROJ 136 ETVRTAK, 12. STUDENOGA 2009.NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
MRS 2
troka. Meutim, kad smanjenje cijene materijala upuuje na to da e
troak gotovih proizvoda biti vei od neto utrive vrijednosti,
materijal se otpisuje do neto utrive vrijednosti. U tim uvjetima
troak zamjene materijala moe biti najbolja raspoloiva mjera za
njihovu neto utrivu vrijednost.
33. Neto utriva vrijednost procjenjuje se iznova u svakom idu-em
razdoblju. Ako okolnosti koje su u ranijem razdoblju uzrokovale
otpis zaliha ispod njihovog troka vie ne postoje ili ako postoji
nedvosmislen dokaz o poveanju neto utrive vrijednosti zbog promjena
gospodarskih uvjeta, ponitava se raniji otpis (npr. do iznosa koji
je bio priznat prije ot-pisa) tako da nova knjigovodstvena
vrijednost bude nia od troka ili novoutvrene neto utrive
vrijednosti. Ovo je sluaj kad je, primjerice, predmet zaliha
iskazan po neto utrivoj vrijednosti zbog smanjenja njegove prodajne
cijene jo uvijek na zalihama u iduem razdoblju i kad se njegova
prodajna cijena poveala.
Priznavanje rashoda34. Kad su zalihe prodane, knjigovodstvena
vrijednsot tih
zaliha treba priznati kao rashod u razdoblju u kojem je priznat
odnosni prihod. Iznos bilo kojeg otpisa zaliha do neto utrive
vrijednosti i svi manjkovi zaliha trebaju se priznati kao rashod u
razdoblju otpisa, odnosno nastan-ka manjka. Iznos bilo kojeg
ponitenja otpisa zaliha kao posljedica poveanja neto utrive
vrijednosti treba pri-znati kao smanjenje iznosa zaliha priznatih
kao rashod u razdoblju u kojem je dolo do ponitenja.
35. Neke zalihe mogu se rasporediti na druga sredstva,
primje-rice, zalihe koje se koriste kao komponenta nekretnine