Od dvojbe do razdvojbe Zbornik radova u čast profesorici ......samo na razini razlika između hrvatskog, srpskog i bosanskog standardnog jezika,1 a nedostaje nam sustavnih istraživanja

Od dvojbe do razdvojbeZbornik radova u čast profesorici Branki Tafri

Od dvojbe do razdvojbe. Zbornik radova u čast profesorici Branki Tafri

NakladnikIbis grafika, Zagreb

Za nakladnikaSaša Krnic

UrediliPetra Košutar Mislav Kovačić

RecezentiMilica GačićLjiljana MarksBernardina PetrovićMateo Žagar

Prijevod sažetakaLucia Miškulin SaletovićAdrian Beljo

Kazalo imenaLidija Bogović

Grafičko oblikovanjeBanian ITC. d.o.o.

TisakDenona, Zagreb

ISBN 978-953-7997-33-5CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000998869.

Knjiga je tiskana u lipnju 2018. godine.

Knjiga je tiskana uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH.

OD DVOJBE DO RAZDVOJBE

Zbornik radova u čast profesorici Branki Tafri

UrediliPetra Košutar

Mislav Kovačić

Zagreb, 2018.

– 31 –

O jednoj mogućoj koncepciji izrade “razlikovnih rječnika”

Đuro BlažekaČakovec, Hrvatska

O JEDNOJ MOGUĆOJ KONCEPCIJI IZRADE “RAZLIKOVNIH RJEČNIKA” IZMEĐU BLISKIH MJESNIH GOVORA

U radu se govori o jednoj mogućoj koncepciji “razlikovnog dijalektnog rječnika” između dva relativno bliska govora i obrazlažu razlozi potrebe za takvim rječnicima. U takav rječnik ne bi ulazile riječi koje se razlikuju po fonološkim izoglosama za koje je u dijalektologiji poznato da se u uspoređivanim govorima razlikuju. Autor je utvrdio pet vrsta razlikovnosti po kojima se mogu razlikovati dva uspoređivana govora i za svaku razlikovnost daje primjere iz govora Preloga i govora Kotoribe koji oba pripadaju donjomeđimurskom dijalektu.

Ključne riječi: razlikovni dijalektni rječnik, vrste razlikovnosti leksika, govor Preloga, govor Kotoribe

1. Uvod

Cilj je rada prikaz jedne moguće koncepcije “razlikovnog dijalektnog rječ-nika” između dva relativno bliska govora i isticanje potrebe za izradom takvih rječnika. Primjeri za ovaj rad ekscerpirani su uspoređivanjem dviju rječničkih građa u rukopisu (Prelog, Kotoriba). Građu za rječnik Preloga skupljam već preko dvadeset godina (preko 35 000 riječi) i pred samim je objavljivanjem, dok građu za rječnik Kotoribe skuplja Anica Jauk, umirov-ljena kotoripska učiteljica, a ja joj pomažem u izradi znanstvenog rječnika koji će na kraju biti naš zajednički rad.

2. Razlikovni rječnik jednog mjesnog govora prema drugom, relativno bliskom, mjesnom govoru

Proučavanjem razlikovnog leksika bavili su se do sada stručnjaci uglavnom samo na razini razlika između hrvatskog, srpskog i bosanskog standardnog jezika,1 a nedostaje nam sustavnih istraživanja unutar različitih mjesnih govora hrvatskog jezika. O takvim sam istraživanjima počeo razmišljati nakon dubljeg uvida u leksik govora međimurskog dijalekta. Lingvistički bi laik pomislio da između govora Preloga i govora Kotoribe neće biti

1 Dobar pregled te tematike može se vidjeti u Durić 2010.

– 32 –

Đuro Blažeka

bogzna koliko različitog leksika, posebice zato što je riječ o govorima koji su bliski po svojim fonološkim i morfološkim osobinama (ima nekoliko manje važnih razlika, a koje sam nabrojao u trećem odjeljku), a u relativ-nom smislu i geografski: udaljeni su petnaest kilometara i oba pripadaju donjem poddijalektu međimurskog dijalekta. Koliko sam puta čuo: “Pa već ste napisali rječnik Murskog Središća, rječnik pomurskih Hrvata – što će Međimurju još koji rječnik? Sve je to isto.”2 No daleko od toga da je “sve isto” – u svakom je govoru velik broj ili oblikom potpuno originalnih riječi ili riječi koje se odlikuju ili različitom tvorbom ili nekom posebnom fono-loškom osobitošću ili posebnom značenjskom nijansom u odnosu na srodne riječi u drugim međimurskim govorima. U tijeku obrade leksema iz različitih međimurskih govora bilježio sam takve razlike i razmišljao o potrebi promi-šljanja metodologije izrade rječnika razlikovnog leksika bliskih govora. Pojam razlikovnog leksika3 u dijalektnoj leksikografiji uglavnom upotre-bljavaju dijalektni leksikografi u relaciji prema standardnom jeziku kad žele istaknuti da u rječnik neće uvrstiti riječi “koje su jednake standardnima” (u vrlo širokom smislu te riječi). Izrada cjelovitog znanstvenog rječnika nekog mjesnog govora velik je i dugotrajan posao, a vrlo često je povezan i s vrlo realnim poteškoćama poput iznalaženja sredstava za objavljivanje. Čak i kad se nađu sredstva za objavljivanje, problem je daljnja prodaja rječnika jer osim uske znanstvene zajednice, jedini potencijalni zainteresirani “konzu-menti” rječnika govornici su tog mjesnog govora, a znamo da je većina sela danas sastavljena od staračkih domaćinstava. Zato bi u slučajevima kad je već izašao obimniji znanstveni rječnik nekog mjesnog govora, a skupljena je poveća građa iz nekog relativno bližeg i jezično bliskog mjesnog govora, svrsishodniji bio razlikovni rječnik u kojem bi bile izostavljene one riječi koje se ni po čemu relevantnom ne razlikuju od istovrsne riječi u “glavnom” rječniku. Na taj bi se način lakše pratili procesi širenja i rasprostranjenosti

2 Odmah treba napomenuti da ako izuzmemo objektivna materijalna i ljudska ograničenja oko pisanja i objave rječnika mjesnih govora, rječnik svakog mjesnog govora, pa čak i onih koji imaju neznatne razlike u leksiku u odnosu na one mjesne govore čiji je rječnik objavljen, ima smisla jer se kroz rečenične potvrde čuva spomen na konkretne ljude te konkretnu mikropovijest, mikrogeografiju i mikroduhovnost mjesta čiji se rječnik piše.

3 “U rječnik je uvrštavan većim dijelom razlikovni leksik, tj. one riječi koje se i u izrazu i u sadržaju razlikuju od književnojezičnih. To u dijalektnoj leksikografiji ima opravdanje, iako se u posljednje vrijeme zagovara cjelovit pristup skupljanju leksika. Bilježenjem svih riječi, bez obzira razlikuju li se u čemu od književnojezičnih, dobiva se cjelovit leksički sustav pojedinoga govora u kojemu se mogu razmatrati različiti semantički odnosi kao što su polisemija, sinonimija, hiperonimija i dr.” (Maresić 2010: 94–95).

– 33 –


najrazličitijih jezičnih pojava iz područja semantike i tvorbe riječi, a ne samo općepoznatih jezičnih izoglosa koje se tiču uglavnom fonologije. Npr., prostor međimurskog dijalekta podijeljen je na područja koja se razlikuju po sljedećim leksičkim izoglosama: gl’ den / l’a en, zd’en / m’rzl , mar’ostec ‘nerast’ / kanž’ r, k’ocen ‘okomak’ / r’ucek, r’už t ‘kruniti kukuruz’ / l’upat , ļ’upec ‘prečka na ljestvama’ / k z’olec / šprl’i , t’ak f / t’akš .

3. Kriteriji za izbor riječi u dijalektnom “razlikovnom rječniku” prema drugom mjesnom govoru

U takav razlikovni rječnik ne bi ulazile riječi koje se razlikuju samo po nekim općepoznatim fonološkim izoglosama koje su dosljedno provedene u jednom od obrađivanih govora, kao što su ovom slučaju sljedeće: j / (kao refleksi palatalnog u Prelogu) // đ (kao refleks palatalnog u Kotoribi), dosljedni prelazak l u lj ispred prednjih samoglasnika (Kotoriba) // nema prelaska l u lj ispred prednjih samoglasnika (Prelog), refleks dugog o, stra-žnjeg nazala i slogotvornog je diftong (Kotoriba) // refleks dugog o, stražnjeg nazala i slogotvornog je monoftong ọ (Prelog), dvoglasnik potječe od kratkog jata i kratkog poluglasa (Kotoriba) // kratki jat i kratki poluglas dali su monoftong ẹ (Prelog). Pod utjecajem govora Kerestura gdje se pod utjecajem mađarskog jezika svako a i u naglašenoj i u nena-glašenoj poziciji može realizirati kao ‘ , u Kotoribi je zabilježen velik broj za međimurski dijalekt specifičnih primjera gdje a prelazi u bez obzira je li bilo iskonski dugo ili ne, npr. m’ jka, p’ ńkret ‘izvanbračno dijete’, ver’ nda, ag’ c ja ‘akacija’, st’ j l (m. r. jd. gl. p. r.), r’ s he ‘vile’, Kan’ da ‘Kanada’, dr g’ k ‘drugačiji’, ž’ rek // u mnogim riječima gdje je u Kotoribi ‘ u Prelogu ostaje a.

4. Vrste razlikovnosti

Za potrebe ovog rada napravio sam pet kategorija razlikovnosti. U daljnjim istraživanjima sigurno će ih se utvrditi i mnogo veći broj.

Svaku sam kategoriju razlikovnosti oprimjerio s nekoliko primjera iz građa za rječnik Preloga i rječnik Kotoribe. Primjeri iz Preloga uvijek su na prvom mjestu i po njima se vrši abecediranje. Zbog prostornih ograničenja rada, rečenične primjere iz govora Kotoribe donosim samo u primjerima gdje se čini važnim osnažiti činjenicu da je riječ o istim // različitim značenjima.

– 34 –

Đuro Blažeka

a) Parnjaci su tvoreni različitim tvorbenim sredstvima.c’ak m p’ak m adv. potpuno, sasvim. ‘Ọn je t’ s’ sl’ož l c’ak m-p’ak m.

// cakump’akt adv.

fļ’u ka f pljuvačka. M’ẹst šl’aga v k’ v s pl’avale fļ’u ke. // fļ’u ek m

f’rńec m nosnica krave. Pr’im kr’av za f’rńec ka b m’irna! // frń’oka f

glaž’ r m staklar. D’ẹca s p t’rla gl’aš z l’opt m. M’ọram ‘it glaž’ r . // gl’ajžek m

gl b’ọk adj. dubok. adj. N’ẹjd v gl b’ọk . // gl’ab k adj.

z’umret pf. izumrijeti. C’ l Č’ fce b t’ak z’umrl . Sk’or m ga v’ẹ pr’ zn h h’iž neg p’un h, a v fn’ọg ma je s’am j’an st’ rec. // d m’rt se pf.

k’u a f snop; stručak. L’ p k’u ļ’ub c m je n’abral. // k’u ma f

nab r’ ļa f žena koja srpom skuplja pokošeno žito u snopove. // nab r’a ca f

‘orel m orao. // ‘orl n m

p let’ rec m poletarac. Z gn’ zdeka p m’al p let’ rc p l’ ej . D n’am je z p let’ rc ma nast’up l pr’ot f Z’ greba. // p ļet’ m

shl’ p t pf. ishlapjeti. R’adensk m’ọraš d’obr z z’ t k m zat’ẹkn t jer t se ‘ina e b’ọ shl’ p l . // presl’ p t pf.

slez’ na f slezena. Slez’ na m je p’ọ la. // sļ’ezen m

sp’ẹšat pf. posustati. Sp’ẹšal sam. N’ sam m’ogel ‘it d’aļe. // p’ẹšat pf.

zal’izat (se) pf. začešljati kosu uz prethodno vlaženje vodom ili gelom. B’aš s s g’rd l s zal’izal. T’ọ t’ b ne st j’i d’obr . II. REFL. prionuti uz glavu zbog ležanja ili zbog kape – o kosi. L’ s s m se zal’izal d ležań’ . // nal’izat (se) pf. REFL. 1. u velikoj se mjeri nalizati čega. D’ẹ ec s s ļ’ p naļ’izaļ l’ s . D’ost se naļ’izala m’ da.

zamast’it (se) pf. I. PREL. zamastiti. S’ọ r’oba sam s zam’ast l. Zamast’ila s s š’ọsa. II. REFL. uprljati se mašću. V’ẹs s se zam’ast l, a v’ r’ n s s bl’ kel ’ist . // zm’ast t se pf.

zav’ọzlat (se) pf. I. PREL. zavezati u čvor. Žń’ rance s ne sv’eže z m’ašl n m neg je zav’ọzla t’ak k’a je k’omaj dv’ọzla. D’obr zav’ọzlaj t’e c’ipeļe! II. REFL. zamrsiti se. Žn’ ranc s m se zav’ọzlal . // zv’ zļat (se) pf.

– 35 –


zd’igat (se) impf. I. PREL. dizati. K’akve sam j’ tež’ińave m’ọrala zd’igat ! K’aj ste nak’ n l ? B’ote zd’igal h’iž l p’ te na kvart’ ļ? Kr’ava je

b’ila t’ak sl’aba ka s j m’ọral zd’igat . II. REFL. 1. ustajati. N’af l sam se zd’igat v p’et v’ur p l’ẹt p z’im . 2. bubriti – o tijestu s kvascem.

Kr’uh se m’ọral zd’igat z d m’ em kv’ s m, a k l’ z k’upļen m. N’ẹkaj me zd’iže. zd’igan k l’ , zd’igan t’ st S’ se v’un zd’iže. (poslije velike hladnoće – o terenu) 3. ići na povraćanje. Zd’iže m se d k v’id m k’aj j’ ste. J’ b t’ọ n’ j m’ogla. // d’igat (se) impf.

z’izek m HIP. dojka. ‘Imaš z’izeke k’ak p’uca. // z’iza f

zv’unašń adj. vanjski. Zv’unašń k’oń je b’il zapr’ežen z d’esne str’ ne r’uda. // zv’uńsk adj.

ž’ulav adj. žuljevit. S’ ‘ima ž’uļaste r’ọke. // ž’uļast adj.

b) U jednom parnjaku dolazi do neke fonološke promjene: gubljenja, prije-laza, metateze ili pojave sekundarnog fonema. // U drugom parnjaku ne dolazi do glasovne promjene, gubljenja ili prijelaza fonema kao u prvom parnjaku ili se nije dogodila istovjetna fonološka promjena kao u prvom parnjaku.‘arek m arak. K’up m tr’i ‘arke pap’ ra. P’išem z’ada n c v šk’ọl . //

‘ark m

c’ ler m celer. // z’ ļer m

eh’uļa f češanj. Nar’ẹž dv’ eh’uļe ’ šńeka v s’oc. // eb’uļa f

dež ’evn adj. kišovit. ‘Ọf m’ẹsec je m’ẹl j’ k ’udaj dež ’evn h dn’i. // dežđ’en adj.

d’it pf. otići. D’id v’ẹ j’anp t k’am sam t r’ kel! P’ẹnez fl’ tn d’idej . V’oda je d’išla d’ol . (o pumpi) S’ d’ẹca s d’išla d h’iže v’ sm

s’ m . Ak d’ideš, v’ẹ se n’ j v’rn t ! R’ kla sam m da n’ejde s’ j’an je d’išel. D’išl j je d’ te. (spontani pobačaj) Ml’ da je d’išla d h’iže. // d’ijt pf.

d k’on at pf. dokončati. D’a b te v’ẹ j’anp t d k’on al p’osla? // d k’oń at pf.

ekspr’ẹsn adj. koji se ističe brzinom; koji se nigdje ne zaustavlja (o vlaku, pismu ...). N’ẹgda je b’il dv’ajst ekspr’ẹsn h c’ug med Z’ greb m B’ẹ grad m. // ekspr’ẹksn adj.

– 36 –

Đuro Blažeka

f’ahman m ŽARG. stručnjak. ‘Ọn je pr’ v f’ahman za str’uj . // f’akman m

fefer’ọn m feferon. Fefer’ọne sm nam’ tal v z’eļem gr’ah. K’ak m’oreš j’ẹst t’akve ž’arke fefer’ọne? □ T’ak bež’i kaj da m je št’ọ v r’it fefer’ọna p r’in l. // fafer’ n m

ferb‘ant m zavoj. ’ist ga ferb’anta m d’ẹn . K’rf m je prec r’ la. // farb’ant m

f‘und š m kuća s okućnicom, temelj. H’iže m’ọraj m’ẹt d’obr ga f’und ša ka se ne fs’ednej . // f’unt š m

g’irtl n m platnena vezica oko struka. G’irtl n t se razv’ezal na k’ikļ . // g’urtļ n m

gń’usen adj. odvratan. T’akve gń’usne f’ilme gled’iš! // gr’usen adj. G’osen ce erļ’en p’ ž s j’ k g’rusn .

hrp tļ’ivec m astmatičar. Hrp tļ’ivec je r’an d’išel v p’ẹnz j . // hrap tļ’ivec m

k’e kat se impf. blago se prepirati. S’am se k’e kaj . // k’eckat se impf.

l’ jfat impf. PEJ. skitati se. ‘Agnec f p’es l’ jfa p t’u m dv’or ma. // l’ fat impf.

majstr‘uvat impf. ŠALJ. raditi što. K‘aj t’ọ pr s’ọsed majstr‘ujej ? // m jstr’uvat impf.

mar’os(t)ec m nerast. □ b’it k’aj mar’osec (debeo). □ Hl’op z teń’ ra kak mar’ostec z k p’ańe. // mar’oštec m

n’ zrat adv. natrag. D’ošl sm z k’ọl v t’akv gr’ab kaj sm n’ m’ogl net n’ zrat net napr’ . // n’ zr t adv.

neveļ’ n adj. 1. lijen. T’i s neveļ’ n k’aj smrd’iš d l’ n st . 2. koji nije za upotrebu. N’ekv neveļ’ n v’in nam je nat’o l. D k sam m’ ńal p’ẹneze v Kań’iž na v’ul c , s m p dl’e l neveļ’ ne p’ẹneze. // navaļ’ n adj.

n gav’ica f nogavica. L’ ncek m je pr’ijal n gav’ic . // n gaj’ica f

petr l’ẹjka f petrolejka. N’ẹgda s z petr l’ẹjk m sv’ t l . // petr ļ’ẹnka f

p’ijafka f pijavica. // p’ fka f

plav’iš m nekvalitetna rakija dobivena na kraju destilacije. K’akv s t’ r’ak j sp’ kel da je sl’aba k’ak plav’iš? // plaj’iš m

– 37 –


pr’av l interj. poštapalica koja prethodi glavnom pitanju. I pr’av l k’aj t’i zapr’af ‘o eš? Gl’ej, pr’av l , d’obr s r’ kel! // pr’av ļe interj.

pr’usļek m prsluk. D’ẹnes pr’usļeke ‘imaj na ‘ańc ke. // pr’ucļek m

p’ur av adj. PEJ. debeo, s velikim trbuhom. // p’ur av adj.

s’ẹjem m sajam. V Pr l’ọk je s’ẹjem v t’ork, a v ’ak fc v sr’ d . // s’ẹńem m

s’op t t se / s p t’it se impf. 1. znojiti se. T’ak je k’opal ka se v’ẹs s’op t l. 2. ispuštati vrelu paru. D’ẹn r’igļ ka se n’a s’op t l . // sap t’it se impf.

š’acat impf. procjenjivati ili vrebati koga pogledom. J’an ’ s ga je š’acal ‘unda je sk’o l n’a ńega. // š’ rcat m

šar kļ’a a [šar kļ’a e] f vrsta jabuke. // š r kļ’a a f

v’ tešen adj. koji je ustajao – o mirisu u prostoriji. // v’ȩft’ȩšen adj.

z’ j adv. otraga. ‘Id t’i gl’et napr’ k’aj je t’ọ, a j’ te b’ọm z’ j ’ kala. Z’ j za vr’ t ma. (pleonastičnost). V’ura m ‘ide z’ j. P’az ! Z’ j za t’ob m je! // zc’ j adv. Zc’ϙj na v’rt dn’ si smetj’e.

žl’ak m dodatak biču koji je pucketao. Zam’ hn z žl’ak m ka p’ọ . // žļ’ak m

c) Parnjaci su leksemi koji su onomatopeje s istim značenjem, a različitim planom izraza.cemberļ’entat impf. njihati se uslijed nedovoljne pričvršćenosti. G’omp

t cemberl’en e na r’oba . // camperļ’ kat impf. V’ẹter p’uše pak zv’on eky camprļ’ ejo.

gń’ cast adj. nedovoljno pečen – o tijestu. K l’ s se n’ zd’igl pak s s’i gń’ cast . // dv’ȩkast adj.

hrg’ tat impf. PEJ. smijuljiti se. K’aj se hrg’ẹ eš? // hrg’eskat impf.

h’ujstr t impf. podbadati. N’ j h’ujstr t p’esa! Št’ọ h t’ọ h’ujstr n’a nas? // h’ujs t impf.

k’akat impf. DJEČ. obavljati veliku nuždu. ‘Ideš k’akat ? Ka se n’aš v g’a e! // ‘akat impf.

p’u p r’ika f trčka – vrsta ptice. // p’u p ļ’ińka f Z pšen’ice s sprh’aļe p’u p ļ’ińke. dļet’ẹļe s v k r’uz .

– 38 –

Đuro Blažeka

šk’rmļat impf. glasno mrviti hranu. N’ j t’ak šk’rmļat z bm’i! // ž’ m-bati impf.

šl’ jdrat impf. teškom mukom probijati se kroz šljunak – o kotaču. K t’ šl’ jdra v š’udr . // žl’ jdrat impf.

trt’uń t impf. brbljati. St’ ln n’ẹkaj trt’uń . // tret’uļ t impf.

zac(e)rl’inkat pf. 1. zazvoniti zvonom bicikla. Zacrl’inkala sam m’ m s s’i sk’o l kr’aj. 2. proizvesti zvuk udarcem po željezu. F’ajr nt je. Zacerl’inkaj p žeļ’ẹz . // zac rļ’inkat pf.

zdr’uzn t pf. zgnječiti. T’ak s m zdr’uzn l r’ọk k’a s m se p’rst sp t’r-gal . C’uk je v’ẹs zdr’uzn l a’lta. P’az ka n’aš d’ te zdr’uzn l k’ak ga st’iš eš! T’ak j je k š’uval ka j je št’ẹl zdr’uzn t . // zdr’usn t pf.

žm‘ukļat impf. gnječiti papir u ruci. N‘ j žm‘ukļat t‘oga pap’ ra! // ž’u kat impf. N‘aj v‘ệk ž‘u kati pap’ ra!

d) Za isto se značenje u jednom mjesnom govoru upotrebljava jedan leksem, a u drugom mjesnom govoru drugi.bat’iga f klatno na zvonu. Bat’iga f’ẹjst t’ọ e. // c’ameļ m Zd’ign c’amļe

na v’ur . D kr’aja s sp’uš ’en . Nav’in v’ur .

bl’ ńka f deblja daska. Sv’ińe s bl’ ńke zd’igle v k’oc ma. // pl’ ńka f

b k‘ẹt m buket. Ml’ denka je m’ la j’ k l’ p ga b k’ẹta. // ’ k r m buket od papirnatog cvijeća u svatovima za mladenku i njezine pratilje.

cenk’ińe n bezvrijedna, iznošena odjeća. K’aj t’ọ cenk’ińe n’os š? // p pard’ińe n N t za n’ikaj k’aj b d ń’e z’ela ń’ejn p pard’ińe! tv’ojega je v’ pr’ ve .

c mpr’ẹza f čempres. Na gr’ọbļ ga j’ p’un c mpr’ẹz . // đumbr’eza f

d j’ọrdat pf. brzo stići. Fl‘ tn je d j’ọrdala d k je ’ula da se p’ẹnez del’id . // dubezg’etiti pf.

’e ek m čovjek niskog rasta. K’ak s je m’ogla t’akv ga ’e eka z’et za m’ọža? // cv’ rgļ n m K’ak f s t’i j n’ϙk k’aj n t t’oga cv’ rglj na n’ mreš p b’ẹd t !

f‘ẹr je f pl. t. školski praznici. D‘a vam p‘o n f’ẹr je? // ž‘ϙmen m D’ ca se f’ẹst veseļ’ij ž’ϙmen ,’unda se p c’ ļe dn’eve mor’ej gr’at .

– 39 –


Stariji ispitanici bi značenje parnjaka iz Preloga izrazili opisno: ‘Ọn št’er g b’i. Mlađi bi ispitanici upotrijebili imenicu preuzetu iz standardnog jezika: g’ub tn k. // frļ’ut š m gubitnik u igri. J’ se n’e em m’ȩļ n vat , nav’ k sem frļ’ut š, a t’i s frļ’ut š ca d k se k’ rtam .

harlek’in m PUER. nestašan dječak. T’ harlek’in st’ ln n’ẹkaj speļ’ vļe. // t’ ec m T’i m’ ļ t’ ec, d’ j se m’al zm’ir ! T’ak s k’aj ž’iv sr’ bru.

l’ojš adj. koji nije mastan. N‘ mreš j‘ẹst s‘am l‘ojše m‘es . D‘ẹca s r‘ajš j‘ẹla l‘oše m‘es , a st‘areš ma je b‘oļe pas‘al m‘asn . = ļeb’iv adj.

l’on ek m veća šalica. Sp’ila sam dv’ l’on eke b’ le k’ ve. Ml’ k sm p’il z l’on eka. J’an l’itern l’on ek je b’il l’iter kr’uze. // mart’uk m Nal’ j s ml’ k v mart’uk.

pl’and vat impf. plandovati. S’am pl’and je p c’ le dn’eve. // ļeg’udriti impf.

v’rhat ] adv. do vrha. V’rhat m je d’ẹl sl’ad leda. // br’is ma adv. do vrha. br’is ma m je nam’ tal tań’ ra.

ker’us t se pf. oporaviti se u zdravstvenom ili materijalnom smislu. d d’a s se v’rn l z b’oln ce, b’aš s se l’ p ker’us l. // k’ hļat se pf.

k’ hļaj se m’al kaj n’aš t’ak s’uha.

sk’ala f 1. iver. Da sam k’ lal d’rva, p d n’oft m se zap’i la sk’ala. N’ekva sk’ala m je v p’rst . 2. ostatak zuba. S’am p’ r sk’al ‘imam v z b’ej. // pr’aska f

sk m’ine f pl. t. zazubice. H’i ej m se sk m’ine k’ak f’in zgled’i. // št’e k f pl.t.

sk’ọsmanka m nepočešljana ženska osoba. N’ mreš t’ak f sk’ọsmanec ‘it k m’ẹš . // r’ońđ ļa m D’ j se p ’ ši, zgļed’iš kak r’ońđ ļa, s’ϙ s’i sk’ smana.

sk’rp f skrb. N’ikv sk’rp t’ọ d’ te n’ ma. V st’ara k m d’ọm b š m’ẹl p’otp n sk’rp. // n’ahran m Str’ica M’išk ja je s’ seda B’ ra zela k s’ j n’ahran.

spern’at t pf. PEJ. potjerati koga. Spern’at l s ga d’im . // zbar’a t pf. D’ȩj ga zbar’a z p’osteļe, d’osta se nacrk’ val.

š ’ipet m mala količina. J’an š ’ipet sam p j’ la, a zl’o m je. // parg’iš ica f Cigan’ica je pr’osila j’ȩnu parg’iš icu k’ϙve i c’ukura.

– 40 –

Đuro Blažeka

---- // p’ẹck š m klitoris.

strašļ’ivec m plašljivac. // zb’ šńenec m

škr’ p m žmarac, trnac (najčešće od neugode). Škr’ p ‘id p m’ n , s’ig rn b m zbet’ žela. Škr’ p m ‘idej k’ak m je z’ima. S’ sam b’ila v škr’ p ma. // žm’ rec m Z’im ca me g’rne, s’ȩ m žm’ϙrc ‘idej p t’ ļ .

zafrk’ vat (se) [zafrk’ vļem (se) / zafrk’ vam (se)] impf. I. PREL. zadirkivati. V šk’ọl ga zafrk’ vlej . II. REFL. 1. šaliti se. Na c’ug sm se zn’al

l’ p zafrk’ vat vr’ me nam je fl’ tn pr’ šl . PEJ. 2. baviti se nečim. N’ab m se v’ẹ zafrk’ val z t’ m. 3. ne shvaćati što ili koga ozbiljno.

N’ j se zafrk’ vat na p’osl . B š d’ob l ‘otkaza. // zafr’enkat (se) impf. Star’eš br’at zafrenk’ vļe ml’ajše s’ẹstre.

zd’ẹle f pl. t. suđe. Št’ọ b pr’ l zd’ẹle? // mart j’e n P’otļ b’ẹda p’ȩr mart j’e.

zv’rkeš m živahan i nemiran čovjek. // s’ẹk š m

ž’ibek m 1. mlado od guske. G’ọsk s se zv’al l ž’ibek . 2. maslačak. S’ je ž’ọt d ž’ibek . // c’icvarica f maslačak.

žv’aļe f pl. t. 1. oboljela sluzokoža u kutovima usana. N’ j p’it za n’ẹk m ka t se n’ad napr’av le žv’aļe. // žgaļ’ina f D k sem žif’ ana,’unda m se na v’usn c p d’ẹne žgaļ’ina.

e) Parnjaci su u odnosu djelomične ili potpune pseudoanalogonimije, tj. lažni su prijatelji.

t’aba f EKSPR. dokument. Ste d’ob l t’ab v šk’ọl ? K’akv je t’ọ p’ k t’ab p’oštar st’av l? C’ le t’abe je p’isal na ‘op n . // t’aba f sve što je za čitanje. D’ȩj m t’ t’ab s’im. M’ ram n’ẹkaj pre ’itat .

f‘ick m rakija s najvišim postotkom alkohola, uzima se na početku destilacije. G’otn l sam s f’ick ja pak sam m’isl l da m b’ọ p žer’ k zg’orel. // f’ick

n slabašna osoba. D‘rf e kak f‘ick na v‘ d .

k’urta f onaj koji je bez repa – u □ b’it hm’ ń k’aj k’urta // k’urta f seoska zabava. Ve ’er na f’ašeńk se ‘išl K’ašek na k’urt . Pļ’esal se d p’ l n’o , a ‘unda je p’o ela k r’izma.

nah‘uškat pf. podbosti. Nah‘uškal s ga pr‘ot f m‘ ne. // nah’uškat pf. navesti na što. M‘ar c je na s‘ȩ ļ‘ȩfk nah‘uškat .

– 41 –


‘ọftat se impf. 1. razmrsivati se. V’ozel se p m’al ‘ọfta. 2. praviti mjesto čemu. N’ọs m se p m’al ‘ọfta. // ‘ ftati se impf. truditi se. Tr’ẹja se ‘ ftat ak’ se ‘o e na vr’ me s’ȩ f n’it .

vl’ẹzn t pf. stati u što. ‘Al b m m’ogl s’i vl’ẹst v t’ọ m’al k’uhń c ? T’ọ n’a s’ vl’ẹzl . N’aš vl’ zel v’u te hl’a e. // vļ’ẹzn t pf. 1. = PRELOG 2. udariti tankom šibom ili bičem.

z’ijat impf. vikati. S’am z’ija c’ l d’ n. M’ọraš pr’estat z’ijat jer te b’ọ p žer’ k b’olel. // z’ijat impf. 1. = PRELOG 2. napadno gledati. K’aj tak z’ijaš v ń’ kak da s n’ pr’ v !

Podrazumijeva se da u istom paru leksemu može biti više kategorija razlikovnosti.

d h’ ļje n kozmetika. ‘Ona ‘ima p’un d h’ ļja. D k t’ọ s’ d’ẹne na s’ be, s’ẹt se na k l m’ẹtre. // d š’ ļ je n (a), (b)

v’r at impf. 1. proizvoditi zvuk kod pečenja. M’es l’ p vr ’i v k’ hļ . L’ p se p’ e. 2. galamiti – o djeci. D’ẹca c’ l d’ n vr ’id . // cv’r-čat impf. zanovijetati. K’aj nav’ k cvr ’ite d k vam n’ẹkaj n’ȩmrem k’up t ? (c), (e)

gl’aš f/m staklo. Gl’aš m se zap’i la v n’og . Gl’aš je p t’rta. □ S’ je v gl’až v’un . (Sve je smrznuto.) // gl’ajža f (a), (b)

kl‘etveš m psovač. // kļ’et š m (a), (b)

mar’ọden adj. iznemogao od bolesti; boležljiv. T’ata je c’ l ga ž v’ota mar’ọ-den. // nemur’ den adj. (a), (b)

pr’ẹzl n m krušna mrvica. Tr’ẹbaj m pr’ẹzl n za p’ọhan . V’ d k se kr’uh sp s š’i, b’om ga zml’ẹl ka napr’ v m pr’ẹzl ne. // pr’ẹzļe f pl.t. (a), (b)

t’ rhańe n tarana, mrvice izdrobljenog i osušenog tijesta. M’ama je t’ rhańe s’am za g’oste d’ lala. // ter’ana f (a), (b)

Što se tiče brojnosti primjera za pojedine kategorije, uvjerljivo je najviše onih iz kategorija b) i c) i one će se u sljedećim radovima sasvim sigurno dijeliti na još potkategorija.

– 42 –

Đuro Blažeka

6. Zaključak

Izrada razlikovnih rječnika između manje ili više bliskih mjesnih govora važan je lingvistički zadatak jer bi se pomoću njih moglo dobiti uvid u procese jezične divergencije na jednom manjem geografskom prostoru. Na taj način lakše bi se pratili procesi širenja i rasprostranjenosti najrazličitijih jezičnih pojava iz područja semantike i tvorbe riječi, a ne samo općepoznatih jezičnih izoglosa koje se tiču uglavnom fonologije. Prije izrade rječnika potrebno je napraviti kriterije za izbor riječi kako se ne bi opteretio lekse-mima koji se razlikuju u “očekivanim” razlikovnostima po izoglosoma po kojima se ta dva mjesna govora razlikuju.

LiteraturaBelović, Stjepan, Đuro Blažeka. 2009. Rječnik govora Svetog Đurđa (Rječnik

ludbreške Podravine). Zagreb: Učiteljski fakultet.Blažeka, Đuro. 2008. Međimurski dijalekt (Hrvatski kajkavski govori Međimurja).

Čakovec: Matica hrvatska.Blažeka, Đuro. 2011a. Raznolikost međimurskog dijalekta kao izazov za

dijalektnu leksikografiju. Globinska moč besede – Red. prof. dr. Martini Orožen ob 80-letnici. Marko Jesenšek, ur. Maribor: Mednarodna založba Oddelka za slovanske jezike in književnosti, Filozofska fakulteta, Univerza v Mariboru.

Blažeka, Đuro. 2011b. ‘Lažni prijatelji’ između hrvatskoga standardnoga jezika i međimurskoga dijalekta. Filologija 57: 1–33.

Blažeka, Đuro, Stjepan Belović. 2014. Dopune “Rječniku Svetog Đurđa (Rječniku ludbreške Podravine)”. Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu XLVII (5–6): 41–65.

Blažeka, Đuro, Nyomárkay István, Rácz Erika. 2009. Mura menti horvát tájszótár – Rječnik pomurskih Hrvata. Budapest: Tinta Könyvikadó.

Durić, Rašid. 2010. O leksičkom osjećanju novoštokavštine kroz kroatizme, srbizme i bosnizme na neutralnoj razini. Filologija 55: 117–141.

Greenberg, Marc Leland. 1999. Slovarček središkega govora na osnovi zapisov Karla Ozvalda (A glossary of the Središče dialect on the basis of Karol Ozvald’s notes). Slovenski jezik / Slovene Linguistic Studies 2: 128–175.

Maresić, Jela. 2010. Izvješće o dijalektološkom istraživanju u Goli kraj Koprivnice. Kaj 43 (5–6): 93–100.

– 43 –


Summary

POSSIBLE CONCEPT FOR A “DISTINCTIVE DIALECTAL DICTIONARY” OF CLOSELY RELATED LOCAL SPEECHES

This paper discusses a possible concept for a “distinctive dialectal dictionary” of two closely related speeches and explains the reasons for the need for such dictionaries. Words that differ in phonological isoglosses, for which it is known in dialectology that they mark demarcation lines between the compared local speeches, would not be included in such a dictionary. The author has determined five different distinctive features by which one can distinguish the two compared speeches, and for each distinctive feature he gives examples in the Speech of Prelog and in the Speech of Kotoriba, both of which belong to the Dialect of Lower Međimurje.

Keywords: distinctive dialectal dictionary, types of distinctive lexical features, Speech of Prelog, Speech of Kotoriba

Od dvojbe do razdvojbe Zbornik radova u čast profesorici ......samo na razini razlika između hrvatskog, srpskog i bosanskog standardnog jezika,1 a nedostaje nam sustavnih istraživanja

Documents