OBRAZOVNI PROGRAM HEMIJSKI LABORANT
OBRAZOVNI PROGRAM
HEMIJSKI LABORANT
SADRŽAJ: OPŠTI DIO ..................................................................................................3
1. NAZIV PROGRAMA: HEMIJSKI LABORANT .........................................................3
2. NASTAVNI PLAN .......................................................................................3
POSEBNI DIO ...............................................................................................6
1.1. OPŠTEOBRAZOVNI PREDMETI.....................................................................6
1.2. STRUČNO TEORIJSKI PREDMETI..................................................................7
1.2.1. OPŠTA I NEORGANSKA HEMIJA ................................................................7
1.2.2. TEHNIČKO CRTANJE SA MAŠINSKIM ELEMENTIMA ....................................... 14
1.2.3. ANALITIČKA HEMIJA ........................................................................... 20
1.2.4. ORGANSKA HEMIJA ............................................................................ 33
1.2.5. ELEKTROTEHNIKA.............................................................................. 46
1.2.6. PREDUZETNIŠTVO.............................................................................. 50
1.2.7. FIZIČKA HEMIJA ................................................................................ 56
1.2.8. INSTRUMENTALNA ANALIZA.................................................................. 73
1.2.9. TEHNOLOŠKE OPERACIJE I UREĐAJI ....................................................... 81
1.2.10. ISPITIVANJE U TEHNOLOŠKOJ PROIZVODNJI............................................ 91
1.2.11. ELEKTROANALITIČKE METODE............................................................. 97
1.2.12. ORGANSKA HEMIJSKA TEHNOLOGIJA................................................... 108
1.2.13. NEORGANSKA HEMIJSKA TEHNOLOGIJA ............................................... 115
1.3. PRAKTIČNA NASTAVA .......................................................................... 121
1.4. IZBORNI PREDMETI ............................................................................. 149
1.4.1. HEMIJSKI RAČUN ............................................................................. 149
1.4.2. EKOLOGIJA .................................................................................... 153
1.4.3. BIOHEMIJA..................................................................................... 162
1.4.5. TEHNOLOGIJA PREMAZNIH SREDSTAVA ................................................. 178
1.4.6. PREHRAMBENA TEHNOLOGIJA............................................................. 183
2. ISPITNI KATALOZI ................................................................................. 189
2.1. FIZIČKA HEMIJA ................................................................................. 189
2.2. STRUČNI RAD .................................................................................... 191
3. OBAVEZNI NAČINI PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA UCENIKA.......................... 193
4. USLOVI ZA ZAVRŠETAK OBRAZOVANJA ....................................................... 193
5. NAČIN PRILAGOÐAVANJA PROGRAMA UČENICIMA SA POSEBNIM POTREBAMA ........ 194
6. NAČIN PRILAGOÐAVANJA PROGRAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH .................... 194
7. PROFIL STRUČNE SPREME NASTAVNIKA I STRUČNA SPREMA ............................. 194
8. OBLIK IZVOÐENJA OBRAZOVNOG PROGRAMA ............................................... 196
9. BROJ ČASOVA PO GODINAMA OBRAZOVANJA I VRSTAMA NASTAVE..................... 196
10. SLOBODNE AKTIVNOSTI ........................................................................ 197
11. PROFESIONALNA PRAKSA ...................................................................... 197
2
OPŠTI DIO 1. Naziv programa: HEMIJSKI LABORANT 2. Nastavni plan
I II III IV Redni broj
Nastavni predmeti - grupe predmeta sed. god. sed. god. sed. god. sed. god.
Ukupno
A Opšteobrazovni predmeti
1 Maternji jezik i književnost 3 108 3 108 3 108 3 99 423
2 Matematika 3 108 3 108 3 108 3 99 423 3 Strani jezik 2 72 2 72 2 72 2 66 282 4 Informatika 2 72 72 5 Fizičko vaspitanje 2 72 2 72 2 72 2 66 282 Društvena grupa predmeta 1 Istorija 2 72 2 72 144 2 Sociologija 2 72 72 3 Psihologija 2 72 72 Prirodna grupa predmeta 1 Fizika 2 72 72
2 Biologija sa ekologijom 2 72 72
3 Geografija 2 72 72 UKUPNO A 19 684 16 576 12 432 10 330 1950 B Stručno teorijski predmeti
1 Opšta i neorganska hemija 4 144 144
2 Tehničko crtanje sa mašinskim elementima
2 72 72
3 Analitička hemija 2 72 72 4 Organska hemija 6 216 216 5 Elektrotehnika 1 36 36 6 Preduzetništvo 2 72 72 7 Fizička hemija 4 144 4 132 276
8 Instrumentalna analiza 2 72 72
9 Tehnološke operacije i uređaji 5 180 180
10 Ispitivanje u tehnološkoj proizvodnji
1 33 33
11 Elektroanalitičke metode 4 132 132
12 Organska hemijska tehnologija 2 66 66
13 Neorganska hemijska tehnologija
2 66 66
UKUPNO B 6 216 9 324 11 396 13 429 1437 C Praktična nastava 3 108 4 144 4 144 4 132 528 D Slobodne aktivnosti 1 36 1 36 1 36 1 33 141 E Izborna nastava 2 72 2 72 4 144 4 132 420
3
I II III IV Redni broj
Nastavni predmeti - grupe predmeta sed. god. sed. god. sed. god. sed.
Ukupno god.
1 Drugi strani jezik 2 72 2 72 2 72 2 66 282 2 Hemijski račun 2 72 72 3 Ekologija 2 72 72 4 Biohemija 2 72 72 5 Mikrobiologija 2 72 72
6 Tehnologija premaznih sredstava
2 72 72
7 Prehrambena tehnologija 2 72 72
F Profesionalna praksa 10 dana 10 dana 10 dana
G Broj časova 32 1152 32 1152 32 1152 32 1056 4512
H Broj radnih sedmica 36 36 36 33 141
3. Ciljevi i zadaci obrazovnog programa Opšti ciljevi obrazovanja i vaspitanja u četvorogodišnjem stručnom obrazovanju omogućavaju učenicima da: - razviju sposobnosti i vještine za kavalitetan rad u zanimanju; - razviju uspješnu karijeru u zanimanju; - osposobe se za kritičko vrednovanje i odgovorno djelovanje na svom radnom
mjestu; - racionalno koriste energiju, materijal, vrijeme i opremu; - posjeduju znanja iz informatike i računske obrade podataka; - posjeduju znanja o vrstama, strukturi i osobinama hemikalija; - uzorkuju čvrste, tečne i gasovite materijale prema standardima; - obavljaju mjerenja, analize, testove i ispitivanja prema standardima ili prema
posebno urađenim uputstvima; - pripremaju izvještaje o proizvodnji i kalkulacije; - posjeduju znanje za adekvatno skladištenje hemikalija; - poznaju osnove pružanja prve pomoći; - poštuju standarde kvaliteta u svom zanimanju i vrše kontrolu procesa; - razviju pravilan odnos prema saradnicima, strankama i okolini; - upoznaju se sa pojmom tržišta i poslovanja; - razviju znanja i vještine za vođenje grupe, komunikaciju sa saradnicima pri radu i
rješavanju problema, motivišu saradnike; - razviju ekološku svijest i upoznaju propise o zaštiti na radu i zaštiti okoline i
važnosti njihovog dosljednog poštovanja; - unaprijede svoje radne sposobnosti, samostalno usavršavaju svoje znanje i
sposobnosti na principu cjeloživotnog ucenja. 4. Uslovi za upis, odnosno uključivanje u program za obrazovanje odraslih U srednju stručnu školu u četvorogodišnjem trajanju mogu se upisati lica koja su: - završila osnovnu školu ili - završila dvogodišnju stručnu školu. U redovno obrazovanje mogu se uključiti lica koja nijesu starija od 17 godina, izuzetno lica do18 godine uz odobrenje Nastavničkog vijeća škole. Lica koja su napunila 18 godina uključuju se u program za obrazovanje odraslih.
4
5. Trajanje obrazovanja - Obrazovanje po obrazovnom programu Hemijski laborant traje četiri godine. 6. Prohodnost - U redovnom obrazovanju učenici prelaze u viši razred ako su iz svih predmeta u
toku tekuće školske godine postigli pozitivnu ocjenu i priložili potvrdu o obavljenoj profesionalnoj praksi.
- Lica koja su završila dvogodišnju stručnu školu mogu se uključiti u odgovarajući
razred, u zavisnosti od vrste programa prethodnog obrazovanja, uz polaganje dopunskih i diferencijalnih ispita.
- Lica koja su završila prvi razred po obrazovnom programu Izrađivač hemijskih
proizvoda, mogu se, uz diferencijalne ispite, upisati u drugi razred obrazovnog programa Hemijski laborant.
- Odrasli napreduju po programu u skladu sa pravilnikom ( planom ) za izvođenje
obrazovnog programa za odrasle koji donosi nadležna institucija. 7. Obrazovanje koje se stiče - Srednje stručno obrazovanje u trajanju od četiri godine - HEMIJSKI LABORANT.
5
POSEBNI DIO 1. KATALOZI ZNANJA 1.1. OPŠTEOBRAZOVNI PREDMETI 1.1.1. MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST 1.1.2. MATEMATIKA 1.1.3. STRANI JEZIK 1.1.4. DRUŠTVENA GRUPA PREDMETA 1.1.5. INFORMATIKA 1.1.6. PRIRODNA GRUPA PREDMETA 1.1.7. FIZIČKO VASPITANJE
6
1.2. STRUČNO TEORIJSKI PREDMETI 1.2.1. OPŠTA I NEORGANSKA HEMIJA 1. Naziv predmeta: OPŠTA I NEORGANSKA HEMIJA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred Teorija Vježbe
Ukupno
I 144 144 II III IV
Ukupno 144 144 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - povezuju odabrane tematske cjeline sa sadržajima već obrađenim tokom
prethodnog školovanja; - produbljuju stečena znanja o neorganskim jedinjenjima kroz različite aktivnosti
koje uključuju časove diskusije; - upoznaju ulogu i značaj neorganske hemije u svakodnevnom životu; - stiču sposobnost upotrebe stručnih izraza, simbola i grafikona; - razvijaju smisao za organizovan rad, tačnost, sistematičnost i urednost; - stiču znanja o uticaju hemije i hemijske industrije na život; - razvijaju navike koje će doprinositi unapređivanju i zaštiti životne i radne
sredine; - razvijaju sposobnosti za eksperimentalni rad, posmatranje, uočavanje i
zaključivanje; - razvijaju stvaralačku maštu, analitičko mišljenje, objektivnost i formiraju
pravilan odnos prema radu, - ovladavaju stručnom terminologijom, neophodnom za komuniciranje u struci.
7
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadržaji
Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Osnovni zakoni i pojmovi u hemiji - poznaje mjesto
hemije u sistemu prirodnih nauka
- definiše osnovne zakone u hemiji: Lavoazjeov, Prustov, Daltonov i Avogadrov
- definiše pojam hemijskog simbola, formule i jednačine
- definiše relativnu atomsku i molekulsku masu
- definiše mol, molarnu masu i molarnu zapreminu
- interpretira značaj hemije kao prirodne nauke
- rješava računske zadatke primjenom osnovnih hemijskih zakona
- čita hemijske simbole elemenata iz periodnog sistema elemenata
- pravilno piše hemijske formule (molekulske, empirijske, strukturne)
- čita relativnu atomsku masu iz periodnog sistema elemenata i izračunava relativnu molekulsku masu
- izračunava mol, molarnu masu i molarnu zapreminu
- razvija intereso-vanje prema prirodnim naukama
Stehiometrijski proračun - razumije
stehiometrijski proračun
- računa procenat elemenata u jedinjenjima na osnovu molekulske formule
- izračunava masu, broj mola i zapreminu reaktanata i produkata na osnovu hemijske jednačine
Struktura atoma - poznaje pojmove:
elementarne čestice, atom i izotopi
- definiše energetski nivo, energetski podnivo i atomsku orbitalu
- razlikuje redni i maseni broj elementa
- određuje broj elementarnih čestica u atomu elementa na osnovu rednog i
- razvija analitičko mišljenje
- crta periodni sistem elemenata
8
Informativni ciljevi i sadržaji
Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za ciljevi izvođenje nastave
učenik učenik učenik - razumije princip
izgradnje elektronskog omotača i periodnog sistema elemenata
masenog broja - razlikuje atomske
orbitale - popunjava orbitale
u skladu sa Paulijevim principom i Hundovim pravilom
- piše elektronsku konfiguraciju elemenata i određuje položaj elementa u periodnom sistemu
Tipovi hemijskih veza - definiše energiju
jonizacije, afinitet prema elektronu i elektro-negativnost
- objašnjava jonsku, kovalentnu i vodoničnu vezu
- definiše molekulske orbitale i Diplolni momenat
- objašnjava geometrijski oblik molekula i hibridizaciju
- interpretira razloge spajanja atoma
- razlikuje tipove hemijskih veza
- određuje tip hemijske veze u jedinjenju
- razlikuje molekulske orbitale
- razlikuje tipove hibridizacije
- grafički prikazuje tipove hemijskih veza i sp3, sp2 i sp hibridizaciju na primjeru C-atoma
Hemijske reakcije - pojašnjava uslove
nastanka hemijskih reakcija
- objašnjava primjenu postupnog sastavljanja jednačine hemijske reakcije
- poznaje tipove hemijskih reakcija (analiza, sinteza, oksido-redukcija, termohemijske reakcije)
- definiše pojavu toplotnih efekata
- definiše povratne i nepovratne reakcije
- definiše hemijsku
- identifikuje uslove za nastanak hemijske reakcije
- razlikuje egzotermne i endotermne hemijske reakcije
- analizira uticaj različitih faktora na brzinu hemijske reakcije (koncentracija, temperatura, katalizator)
- izračunava brzinu hemijske reakcije i konstantu ravnoteže
- uočava značaj katalizatora u laboratoriji,
- razvija analitičko mišljenje
referat: - Izrada šematskog
prikaza za sudar čestica
9
Informativni ciljevi i sadržaji
Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za ciljevi izvođenje nastave
učenik učenik učenik ravnotežu i konstantu ravnoteže
- definiše brzinu hemijske reakcije
- objašnjava uticaj različitih faktora na brzinu hemijske reakcije
industriji i živim organizmima
- razlikuje povratne i nepovratne hemijske reakcije
Rastvori - definiše pojmove:
rastvor, rastvarač, rastvorljiva supstanca i rastvorljivost
- poznaje vrste rastvora
- objašnjava kvantitativni sastav rastvora
- definiše elektrolite, elektrolitičku disocijaciju i stepen disocijacije
- razlikuje svojstva pravih i koloidnih rastvora
- izračunava maseni udio, masenu i količinsku koncentraciju rastvora
- razlikuje jake i slabe elektrolite na osnovu stepena disocijacije
- uočava važnost rastvora u svakodnevnom životu
Vrste neorganskih jedinjenja - definiše okside,
kiseline, baze i soli - poznaje hemijske
osobine oksida, kiselina, baza i soli
- razumije protolitičku teoriju kiselina i baza
- objašnjava hidrolizu soli
- objašnjava oksido-redukcione procese
- objašnjava proces elektrolize
- definiše jonski proizvod vode i pH
- razlikuje okside, kiseline, baze i soli
- analizira reakcije oksida nemetala i oksida metala sa vodom
- analizira reakcije kiselina i baza
- analizira reakcije hidrolize soli
- razlikuje procese oksidacije i redukcije
- određuje oksidacioni broj na primjerima
- određuje oksidaciono i redukciono sredstvo
- razlikuje katodne i anodne reakcije
- izračunava pH i pOH rastvora
referat: - Primjena
elektrolitičkih procesa u industriji
10
Informativni ciljevi i sadržaji
Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za ciljevi izvođenje nastave
učenik učenik učenik Vodonik i kiseonik - poznaje osobine i
postupke dobijanja vodonika
- poznaje izotope vodonika
- poznaje osobine i postupke dobijanja kiseonika
- objašnjava zaštitnu ulogu ozona i nastanak ozonske rupe
- navodi primjenu vodonika i kiseonika
- analizira postupke dobijanja vodonika
- analizira postupke dobijanja kiseonika
- uočava značaj vodonika i kiseonika
Metali - definiše pojam
metala - navodi osobine
metala - navodi primjenu
metala
- upoređuje metale prema osnovnim karakteristikama
- uočava značaj metala u industriji
- razvija sistema-tičnost
I grupa periodnog sistema elemenata - nabraja elemente i
grupe (alkalni metali) i poznaje njihove osobine
- navodi najvažnija jedinjenja alkalnih metala i postupke njihovog dobijanja
- upoređuje osobine alkalnih metala
- analizira postupke dobijanja jedinjenja alkalnih metala (natrijuma i kalijuma)
- uočava značaj i primjenu alkalnih metala
II grupa periodnog sistema elemenata - nabraja elemente II
grupe (zemnoalkalni metali) i poznaje njihove osobine
- navodi najvažnija jedinjenja zemnoalkalnih metala i postupke njihovog dobijanja
- upoređuje osobine zemnoalkalnih metala
- analizira postupke dobijanja jedinjenja zemnoalkalnih metala (kalcijuma i magnezijuma)
- uočava značaj i primjenu zemnoalkalnih metala
III grupa periodnog sistema elemenata
11
Informativni ciljevi i sadržaji
Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za ciljevi izvođenje nastave
učenik učenik učenik - poznaje osobine
elemenata III grupe - navodi najvažnija
jedinjenja aluminijuma i postupke njihovog dobijanja
- upoređuje osobine elemenata III grupe
- analizira proces dobijanja aluminijuma i jedinjenja aluminijuma
- uočava značaj i primjenu aluminijuma
IV grupa periodnog sistema elemenata - nabraja elemente
IV grupe i poznaje njihove osobine
- navodi najvažnija jedinjenja elemenata IV grupe i postupke njihovog dobijanja
- upoređuje osobine elemenata IV grupe
- analizira postupke dobijanja elemenata i jedinjenja elemenata IV grupe (ugljenik, silicijum, olovo, kalaj, antimon)
- uočava značaj i primjenu elemenata IV grupe
V grupa periodnog sistema elemenata - nabraja elemente
V grupe i poznaje njihove osobine
- navodi najvažnija jedinjenja elenmenata V grupe i postupke njihovog dobijanja
- upoređuje osobine elemenata V grupe
- analizira postupke dobijanja elemenata i jedinjenja elemenata V grupe (azot i fosfor)
- uočava značaj i primjenu elemenata V grupe
VI grupa periodnog sistema elemenata - nabraja elemente
VI grupe i poznaje njihove osobine
- navodi najvažnija jedinjenja VI grupe i postupke njihovog dobijanja
- upoređuje osobine elemenata VI grupe
- analizira postupke dobijanja elemenata i jedinjenja elemenata VI grupe (sumpor)
- uočava značaj i primjenu elemenata VI grupe
referat: - Oksidi sumpora kao
zagađivači
VII grupa periodnog sistema elemenata - nabraja elemente
VII grupe (halogeni - upoređuje osobine
halogenih
12
Informativni ciljevi i sadržaji
Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za ciljevi izvođenje nastave
učenik učenik učenik elementi) i poznaje njihove osobine
- upoznaje osobine i značaj oksi kiselina hlora
elemenata - analizira postupke
dobijanja hlora i hlornih jedinjenja (halogenovodonik i oksi kiseline)
- uočava značaj i primjenu halogenih elemenata
Prelazni metali - poznaje opšte
karakteristike prelaznih metala
- upoređuje osobine prelaznih metala
- uočava značaj i primjenu prelaznih metala
referat: - Dobijanje Fe u
visokoj peći
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Isaković, G., Lukić, Lj., Isaković, M., Panajotović, N.: Opšta i neorganska hemija
za prvi razred srednje škole, Zavod za izdavanje udžbenika, Novi Sad, 2003. - Đukić, S., Nikolajević, R., Šurjanović, M.: Opšta hemija za prvi razred srednje
škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. - Jovetić, M.: Neorganska hemija za prvi i drugi razred srednje škole, Zavod za
izdavanje udžbenika, Novi Sad, 2003. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A/V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju pismeni radovi
učenika (testovi, referati) i usmeni odgovori učenika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja.
- Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Nastavnik: profesor hemije, diplomirani inženjer neorganske tehnologije,
diplomirani inženjer organske tehnologije, diplomirani inženjer hemijske tehnologije.
9. Povezanost predmeta
Povezanost sa predmetom Znanja
Predmet Znanja - Struktura atoma - Fizika - Borov model atoma i talasno
mehanički model atoma - Hemijske reakcije; rastvori - Analitička hemija - Kvalitativna i kvantitativna
analiza - Neorganska jedinjenja - Neorganska tehnologija - Dobijanje kiselina, baza i soli
13
1.2.2. TEHNIČKO CRTANJE SA MAŠINSKIM ELEMENTIMA 1. Naziv predmeta: TEHNIČKO CRTANJE SA MAŠINSKIM ELEMENTIMA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred
Teorija Vježbe Ukupno
I 48 24 72 II III IV
Ukupno 48 24 72
3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - stiču znanja o pravilima, standardima i simbolima koji se upotrebljavaju u
tehničkom crtanju; - stiču osnovna znanja potrebna za crtanje i čitanje tehničkih crteža; - stiču osnovna znanja iz nacrtne geometrije; - stiču osnovna znanja o osnovnim mašinskim elementima; - stiču osnovna znanja o pravilnom izboru materijala; - razvijaju smisao za tačnost, preciznost, estetiku i urednost u rješavanju radnih
zadataka i stvaraju navike za planski, organizovani i samostalni rad; - ovladavaju stručnom terminologijom neophodnom za komuniciranje u struci.
14
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Osnovi tehničkog crtanja - definiše značaj
tehničkog crtanja - poznaje materijal i
pribor za tehničko crtanje, kao i formate i opremu tehničkih crteža
- poznaje zaglavlja i sastavnice
- upoznaje tehniku izrade jednostavnih crteža
- razlikuje tehnički crtež od drugih crteža, skica, slika i fotografija
- izvlači osnovne i kotne linije, šrafira, ispisuje zaglavlje i pozicione oznake elemenata
- ispisuje tehničko pismo
- skicira jednostavne elemente
- razvija preciznost i tačnost
vježba: - grafički rad: - Tehničko pismo
Nacrtna geometrija - definiše pojam i
vrste projekcija - definiše pojmove
kvadranta i oktanta - objašnjava
ortogonalnu projekciju
- razumije ortogonalnu projekciju tačke, prave i duži na tri ravni
- opisuje ravan i specijalne položaje ravni
- objašnjava centralnu projekciju
- upoznaje aksonometrijsko projekciranje
- analizira načine prikazivanja predmeta na crtežu
- razlikuje vrste projekciranja
- crta projekciju tačke na jednu, dvije i tri ravni
- crta projekciju prave i duži u opštem i specijalnom položaju
- crta projekcije osnovnih geometrijskih likova u opštem i specijalnom položaju ( kvadrat, pravougaonik, trougao )
- crta projekcije osnovnih geometrijskih tijela u opštem i specijalnom položaju
- crta u izometriji jednostavne elemente na osnovu ortogonalnih
- razvija analitičnost
vježba: - projekcije tijela - crtanje tijela u
izometriji na osnovu projekcija
- crtanje projekcija na osnovu izometrijskog izgleda
15
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
ciljevi izvođenje nastave učenik učenik učenik
projekcija - uočava prednosti i
nedostatke pojedinih načina prikazivanja tijela
Tehničko crtanje - objašnjava
prikazivanje predmeta na crtežu
- navodi vrste pogleda
- obrazlaže presjeke i uprošćenja pri crtanju
- definiše pojam tolerancije, položaja, oblika i veličine tolerantnog polja
- poznaje radionički i sklopni crtež
- razumije pojam kvaliteta površine i poznaje način označavanja stanja površine
- opisuje kotiranje i elemente kotiranja
- razumije skiciranje i čitanje tehničkih crteža
- izrađuje tehničke crteže predmeta sa presjecima i detaljima
- izrađuje uprošćene tehničke crteže
- piše tolerancije dužina, oblika i položaja
- crta radionički crtež jednostavnog mašinskog dijela i upisuje podatke neophodne za njegovu izradu
- analizira i čita tehnički crtež
- razvija osjećaj sigurnosti u radu
vježba: - prikaziv-anje
predmeta na crtežu - kotiranje
tolerisanih dimenzija
- izrada radioničkog crteža
- grafički rad - (prikazivanje
predmeta na crtežu)
Veze i spojevi mašinskih elemenata - definiše pojam i
podjelu mašinskih elemenata
- navodi nerazdvojive spojeve: zakovani, zavareni, lemljeni i lijepljeni spojevi
- opisuje postupak pripreme limova za zakivanje i način zakivanja, kao i materijal za zakivke
- poznaje osobine zavarenih, zalemljenih i lijepljenih spojeva
- razlikuje nerazdvojive od razdvojivih veza mašinskih elemenata
- razlikuje elemente za nerazdvojivu vezu
- uočava prednosti i nedostatke elemenata za nerazdvojivu vezu
- razlikuje elemente za razdvojivu vezu
- uočava prednosti i nedostatke elemenata za razdvojivu vezu
- stiče pozitivnu orjentaciju prema zanimanju
vježba: - crtanje navojnih
spojeva - skiciranje opruga
(rad u olovci)
16
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
ciljevi izvođenje nastave učenik učenik učenik
- navodi razdvojive spojeve: klinovi, čivije, navojni spojevi
- poznaje osobine razdvojivih spojeva
- navodi elemente za elastičnu vezu ( opruge )
- poznaje osobine elemenata za elastičnu vezu
- uočava prednosti i nedostatke elemenata za elastičnu vezu
Elementi za kružno kretanje - poznaje
konstruktivne oblike i karakteristike osovina, osovinica i vratila
- navodi podjelu i osobine ležišta
- navodi vrste i karakteristike ležajeva
- razumije ulogu spojnica
- poznaje osobine spojnica
- razlikuje elemente za kružno kretanje
- crta osovine, osovinice i vratila
- razlikuje vrste ležišta i ležajeva
- analizira način podmazivanja ležišta
- razlikuje vrste spojnica
- uočava značaj i primjenu elemenata za kružno kretanje
vježba: - skiciranje osovina i
vratila (rad u olovci)
Elementi za prenos snage - poznaje vrste i
primjenu elemenata za prenos snage
- objašnjava prenos snage zupčanicima, remenom (kaišem) i lancem
- poznaje osobine elemenata za prenos snage
- razlikuje elemente za prenos snage
- analizira prenos snage zupčanicima, remenom (kaišem) i lancem
- bira odgovarajuću vrstu prenosa prema zadatim uslovima
- uspostavlja vezu između elemenata za kružno kretanje i elemenata za prenos snage
Postrojenja hemijske industrije - poznaje materijal
za postrojenja hemijske industrije
- opisuje predstavljanje postrojenja
- razlikuje materijale za postrojenja hemijske industrije
- izrađuje tehničku dokumentaciju za
- uviđa važnost očuvanja čovjekove okoline
vježba: - prikazivanje
hemijskih procesa
17
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
ciljevi izvođenje nastave učenik učenik učenik
hemijske industrije u tehničkoj dokumentaciji
- objašnjava šematske prikaze tehnoloških operacija
postrojenja hemijske industrije
- čita tehničku dokumentaciju za postrojenja hemijske industrije
Primjena računara - razumije
mogućnosti primjene računara za tehničko crtanje
- upoznaje osnovne programske pakete za tehničko crtanje
- crta jednostavne tehničke crteže uz pomoć računara
- uočava značaj primjene računara za tehničko crtanje
- izgrađuje pozitivan stav prema upotrebi savremenih tehnologija
vježba: - rad sa programskim
paketom za tehničko crtanje
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Drapić, S., Gačić, D.: Tehničko crtanje sa mašinskim elementima za I ili II razred
stručnih škola, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 1980.god. - Drapić, S., Gačić, D., Danilović, M., Damjanac Z.: Tehničko crtanje sa nacrtnom
geometrijom, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2002.god. - Drapić, S., Teslić, M.: Osnovi mašinstva, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Beograd1989.god. - Drapić, S.: Mašinski elementi, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
1967.god. - Pantelić, T.: Tehničko crtanje, Mašinski fakultet, Beograd - Gagić, Lj.: Nacrtna geometrija sa tehničkim crtanjem, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd 1988.god. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Nastava se realizuje u učionici koja je opremljena: A / V sredstvima,
grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima, stolovima sa odgovarajućim priborom za crtanje i računarima sa odgovarajućim programskim paketom za tehničko crtanje.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju pismeni radovi
učenika (test-tri, grafički rad-dva) i usmeni odgovori učenika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer mašinstva, diplomirani inženjer metalurgije, diplomirani
inženjer tehnologije.
18
9. Povezanost predmeta Povezanost sa predmetom Znanja
Predmet Znanja - Tehnički crtež i mašinski
elementi - Tehnološke operacije i
uređaji - Šeme mašina i aparata koji
se koriste u hemijskoj industriji
- Tehnički crtež i mašinski elementi
- Neorganska hemijska tehnologija
- Tehnološke šeme procesa
- Tehnički crtež i mašinski elementi
- Organska hemijska tehnologija
- Tehnološke šeme procesa
19
1.2.3. ANALITIČKA HEMIJA 1. Naziv predmeta: ANALITIČKA HEMIJA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred Teorija Vježbe
Ukupno
I II 72 72 III IV
Ukupno 72 72 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - razvijaju smisao za organizovan rad, tačnost, sistematičnost i urednost; - stiču znanja o analitičkim metodama (kvalitativnim i kvantitativnim) za
ispitivanje supstanci; - osposobljavaju se da na osnovu stečenog znanja vrše odabir metoda za
ispitivanje, dokazivanje i određivanje sadržaja sastojaka u datoj supstanci; - razvijaju sposobnosti za posmatranje, zaključivanje, uopštavanje i tumačenje
posmatranih pojava; - stiču znanja o značaju sadržaja koji se izučavaju u analitičkoj hemiji za usvajanje
sadržaja iz drugih hemijskih disciplina; - osposobljavaju se za istraživački rad u drugim oblastima (zaštiti životne sredine,
medicini, farmaciji, modernoj industriji); - stiču sposobnosti pravilnog korišćenja odgovarajuće literature preko knjiga i
kompjuterske pretrage; - razvijaju stvaralačku maštu, analitičko mišljenje, objektivnost.
20
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Pojam, podjela i značaj analitičke hemije - pojašnjava i
obrazlaže - značaj analitičke
hemije
- interpretira značaj analitičke hemije i vrši njenu podjelu
- razlikuje kvalitativnu od kvantitativne analize
- razvija analitičko mišljenje
- razvija moć zapažanja
Hemijska ravnoteža u homogenom sistemu - definiše hemijsku
ravnotežu - navodi faktore koji
utiču na - hemijsku ravnotežu - definiše Le
Šatelijeov princip - definiše:
elektrolitičku disocijaciju, stepen isocijacije, jake i slabe elektrolite
- definiše slabe elektrolite i
- konstantu disocijacije
- definiše značaj izračunavanja koncentracija H+ i OH- jonova u rastvorima
- definiše suzbijanje disocijacije slabih elektrolita
- definiše: disocijaciju vode, jonski proizvod vode, vodonični eksponent pH, hidroksilni eksponent pOH
- definiše: kisjelo-bazne indikatore, regulatorske smješe-pufere
- pojašnjava brzinu hemijske reakcije i analizira faktore koji utiču na brzinu hemijske reakcije
- primjenjuje zakon o dejstvu masa na različitim primjerima
- objašnjava Le Šeteljeov princip na primjerima i nabraja faktore koji utiču na pomjeranje hemijske ravnoteže
- analizira elektrolite i vrši njihovu podjelu
- pravilno piše elektrolitičku
- disocijaciju kiselina, baza i soli
- razlikuje jake i slabe elektrolite na osnovu vrijednosti stepena disocijacije
- pravilno piše izraze za konstante disocijacije kiselina
- pravilno vrši podjelu kiselina u
- odnosu na veličinu konstante disocijacije
- objašnjava suzbijanje disocijacije slabih elektrolita uticajem zajedničkog jona
- razvija analitičko mišljenje
- razvija moć zapažanja
- razvija preciznost i tačnost
- rješavanjem računskih zadataka izračunava na različitim primjerima koncentracije H+ i OH- jonova
- rješavanjem
računskih zadataka izračunava na različitim primjerima pH i pOH rastvora
21
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
ciljevi izvođenje nastave učenik učenik učenik
na primjerima - izračunava
koncentraciju H+ i OH- na osnovu jonskog proizvoda vode (Kw)
- izračunava pH i pOH rastvora na osnovu [H+] ili [OH-] na različitim primjerima
- nabraja neke kiselo-bazne indikatore
- -analizira promjenu boje indikatora u kiseloj i baznoj sredini
- razlikuje pH vrijednosti u sredini univerzalnim indikatorom ( na osnovu skale boja )
- pravilno određuje pH vrijednost u puferu i izračunava [H+] i [OH-] vrijednosti u puferskoj smješi
Hemijska ravnoteža u heterogenom sistemu - pojašnjava
ravnotežu u rastvorima teško rastvorljivih elektrolita
- definiše proizvod rastvorljivosti
- nabraja faktore koji utiču na proizvod rastvorljivosti
- definiše taloženje i rastvaranje
- pravilno predstavlja jednačinu
- ravnotežnog stanja i proizvod rastvorljivosti kod teško rastvorljivog elektrolita
- razlikuje reakcije
taloženja i rastvaranja i pravilno ih predstavlja hemijskim jednačinama
- razvija analitičko mišljenje
- razvija moć zapažanja
- razvija preciznost i tačnost
- rješavanjem računskih zadataka izračunava na različitim primjerima koncentracije jonova u rastvoru teško rastvorljivih elektrolita, na osnovu proizvoda rastvorljivosti
Kompleksna jedinjenja - upoznaje opšte
karakteristike kompleksnih
- interpretira nomenklaturu kompleksnog
jedinjenja - pravilno određuje
- razvija moć zapažanja
22
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
ciljevi izvođenje nastave učenik učenik učenik
jedinjenja - pojašnjava
disocijaciju i konstantu disocijacije kompleksnih jedinjenja
graditelje kompleksa, koordinacioni broj i navodi ligande u kompleksnim jedinjenjima
- uočava značaj i primjenu kompleksnih jedinjenja (neorganskih i organskih) u analitičkoj hemiji
Kvalitativna analiza - pojašnjava i
obrazlaže značaj kvalitativne analize u analitičkoj hemiji
- definiše: metode kvalitativne analize, analitičke reakcije i uslove za njihovo izvođenje
- navodi osnovne karakteristike analitičkih reakcija
- interpretira osnovne principe kvalitativne hemijske analize
- analizira analitičke reakcije i način njihovog izvođenja
- nabraja reakcije suvim putem
- navodi promjene koje su uočljive kod reakcija mokrim putem na primjerima
- navodi primjere specifičnih, selektivnih i karakterističnih reakcija
- razlikuje reagense (specifične, selektivne i grupne) i navodi primjere
- razvija analitičko mišljenje
- razvija moć zapažanja
Analitičke grupe katjona - navodi podjelu
analitičkih grupa katjona
- obrazlaže I analitičku grupu katjona
- navodi podjelu II analitičke grupe na sulfobaze i sulfokiseline
- obrazlaže smješu katjona II
- razlikuje VI analitičkih grupa katjona i grupne reagense za pojedine grupe
- analizira taložne i dokazne reakcije za Ag+, Pb2+ i Hg2
2+ jone
- interpretira ulogu H2S, uslove taloženja i piše reakcije taloženja
- analizira reakcije
- razvija sistematičnost
- razvija logiku
mišljenja - razvija
preciznost i tačnost
- razvija sposobnost
zapažanja
23
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
ciljevi izvođenje nastave učenik učenik učenik
- analitičke grupe - sulfobaze
- nabraja katjone III analitičke grupe
- obrazlaže smješu katjona III analitičke grupe
- nabraja katjone IV analitičke grupe
- obrazlaže smješu katjona IV analitičke grupe
- nabraja katjone V analitičke grupe
- obrazlaže smješu katjona V analitičke grupe
- nabraja katjone VI analitičke grupe
- obrazlaže smješu katjona VI analitičke grupe
rastvaranja taloga i dokazivanja katjona sulfobaza (Pb2+, Hg2+, Cu2+ i Bi3+)
- interpretira grupni reagens, uslove taloženja i piše reakcije za identifikaciju III grupe katjona
- uočava amfoterni karakter Al3+ i Cr3+
- piše hemijske jednačine reakcija Al(OH)3 i Cr(OH)3 sa jakim kiselinama i jakim bazama
- interpretira grupni reagens za IV grupu katjona (svježe pripremljen)
- analizira reakcije taloženja i pravilno piše reakcije za identifikaciju Mn2+ i Zn2+
- obrazlaže amfoternost Zn2+ i
- jednačinama prikazuje amfoternost Zn(OH)2
- interpretira grupni reagens za V grupu katjona
- analizira reakcije taloženja i pravilno piše reakcije za identifikaciju Ca2+ i Ba2+
- analizira i pravilno piše reakcije za identifikaciju Na+, Mg2+, NH4
+ jona Analitičke grupe anjona - navodi podjelu
analitičkih grupa anjona
- razlikuje grupe anjona
- analizira i pravilno piše reakcije za identifikaciju najvažnijih anjona
- razvija sistematičnost u radu
- razvija preciznost i tačnost
24
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
ciljevi izvođenje nastave učenik učenik učenik
Gravimetrija Pojam i klasifikacija gravimetrijskih analiza - definiše
gravimetriju - navodi klasifikaciju
metoda i osnovne operacije gravimetrijske analize
- obrazlaže uticaj primjesa na onečišćenje taloga (koprecipitacija)
Proračun u gravimetriji - navodi podatke za
izračunavanje mase (m), masenog udjela (ω) pepela i vlage
- definiše gravimetrijski faktor
- navodi načine prikazivanja sadržaja supstance u analizi
- obrazlaže gravimetrijsko određivanje gvožđa i sumporne kiseline
- razumije princip gravimetrijske analize, izdvajanje i određivanje mase supstance
- razlikuje tipove gravimetrijskih analiza prema načinu izdvajanja ispitivane supstance iz uzorka (žarenjem, sušenjem, taloženjem)
- analizira uslove koje treba da ispunjava talog za uspješnu gravimetrijsku analizu i okolnosti pod kojima talog ispunjava te uslove (kristalan, teško rastvorljiv, hemijski čist...)
- razlikuje pojave površinske asorpcije, okluzije i načine kako se mogu otkloniti ili smanjiti
- pravilno primjenjuje stehiometrijski račun i na različitim primjerima izračunava masu (m) i maseni udio (ω) pepela i vlage
- Izvodi gravimetrijski faktor na različitim primjerima i upotrebljava ga u gravimetrijskim izračunavanjima mase (m), masenog udjela (ω) i zapremine (V) ispitivane supstance
- analizira reakcije
- razvija analitičko
mišljenje - razvija moć
zapažanja - razvija preciznost - razvija tačnost
- rješavanjem
računskih zadataka određuje % vlage i pepela različitih supstanci
25
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
ciljevi izvođenje nastave učenik učenik učenik
taloženja i žarenja ispitivane supstance
- interpretira uslove kvantitativnog taloženja Fe3* i SO4
2-
, način ispiranja taloga, žarenja i mjerenja
- pravilno primjenjuje stehiometrijski proračun i izračunava sadržaj Fe3* i SO4
2- u uzorku
Volumetrija Opšti pojmovi, principi i klasifikacija volumetrijskih metoda - navodi opšte
pojmove, principe i uslove volumetrijskih metoda
- navodi klasifikaciju volumetrijskih metoda
- definiše standardne rastvore
- proračun u
volumetriji -------------------------- Neutralizacione metode - definiše metodu
- razumije titraciju kao najvažniju operaciju volumetrijskih analiza
- razlikuje završnu tačku titracije (ZTT) i ekvivalentnu tačku titracije (ETT)
- interpretira uslove koje treba da ispunjava hemijska reakcija u volumetriji i vrši klasifikaciju volumetrijskih metoda na osnovu osnovne reakcije koja se dešava u toku titracije
- razlikuje primarne i sekundarne standardne rastvore prema načinu pripremanja i navodi njihovu ulogu kao titracionog sredstva
- pravilno piše hemijsku reakciju između titracionog rastvora i titracionog
- razvija moć
zapažanja - razvija preciznost - razvija
tačnost --------------------------
- razvija preciznost - razvija analitičko
mišljenje
- rješavanjem
računskih zadataka izračunava na različitim primjerima:
- m - masu, - ω - maseni udio, - V - zapreminu i - c - koncentraciju
ispitivane supstance - izračunava masu
baza i zapreminu kiselina za pripremu rastvora različitih koncentracija
- rješavanjem
računskih zadataka izračunava:
- m - masu, ω - maseni udio, V - zapreminu i c - koncentraciju kiselina i baza u uzorku
26
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
ciljevi izvođenje nastave učenik učenik učenik
- navodi opšte principe neutralizacionih (kiselo-baznih) metoda
- definiše kiselo-bazne indikatore
- objašnjava titraciju jake i slabe kiseline sa jakom bazom
- obrazlaže standardizaciju HCl, NaOH i određivanje sadržaja baze, jake i slabe kiseline
-------------------------- Oksido-redukcione metode - navodi opšte
principe oksido- redukcionih metoda
- navodi podjelu oksido-redukcionih metoda
Permanganometrijske metode
sredstva i uočava molski odnos
- primjenjuje stehiometrijski račun za izračunavanje mase (m), masenog udjela (ω), zapremine (V) i koncentracije (c) ispitivane supstance
--------------------------- - pravilno piše
reakciju neutralizacije u molekulskom i jonskom obliku
- razlikuje acidimetriju i alkalimetriju
- interpretira značaj promjene boje indikatora za određivanje ZTT
- analizira kiselo-bazne indikatore i uticaj različitih faktora na promjenu boje indikatora
- analizira tok neutralizacije preko grafičkog prikaza promjene pH vrijednosti u zavisnosti od dodate zapremine titracionog sredstva (krive neutralizacije)
- izračunava potrebnu masu ili zapreminu supstance za pripremanje rastvora približne koncentracije (HCl i NaOH)
- interpretira postupak određivanja tačne koncentracije (HCl i
- razvija moć
zapažanja -------------------------- - razvija analitičko
mišljenje - razvija moć
zapažanja - razvija preciznost - razvija tačnost
- rješava računske
zadatke iz oksidoredukcione metode
- izračunava masu
KMnO4 za pripremu rastvora različitih koncentracija
27
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
ciljevi izvođenje nastave učenik učenik učenik
- definiše permanganometriju
- navodi osobine KMnO4 kao standardnog rastvora
- obrazlaže određivanje sadržaja Fe po Cimerman-Rajnhartovoj (Zimmermann-Reinhardt) metodi
Metode jodimetrije i jodometrije - definiše metode - obrazlaže
jodometrijsku metodu
- navodi osobine natrijum-tiosulfata (Na2S2O3
.5H2O) kao standardnog rastvora
- obrazlaže određivanje sadržaja bakra (Cu) i hroma (Cr) jodometrijskom metodom
NaOH) - pravilnom
primjenom stehiometrijskog proračuna izračunava sadržaj ispitivane supstance i prikazuje rezultat kao masu (m), maseni udio (ω), zapreminu (V) ili koncentraciju (c)
--------------------------- - analizira reakcije
oksido-redukcije, razmjenu elektrona između ispitivane supstance i standardnog rastvora
- razlikuje oksidacione i redukcione metode na osnovu oksidacionih, odnosno redukcionih sposobnosti standardnog rastvora
- uočava oksidacione sposobnosti KMnO4 i različita valentna stanja mangana u zavisnosti od sredine
- interpretira postupak pripremanja rastvora približne koncentracije i određivanja tačne koncentracije (postupak standardizacije) KMnO4
- analizira primjenu standardnog rastvora KMnO4
- pravilno piše oksido-redukcionu reakciju između Fe2+ i
- razvija analitičko
mišljenje - razvija tačnost
- rješavanjem
računskih zadataka izračunava sadržaj Fe permanganometrij-kom metodom u različitim uzorcima
- rješava računske
zadatke iz jodometrijskih metoda
- rješavanjem
računskih zadataka iz oblasti kompleksometrije izračunava sadržaj različitih metala u ispitivanim uzorcima
- rješava računske
zadatke iz taložnih metoda
- rješavanjem
računskih zadataka izračunava sadržaj hlorida u različitim uzorcima
28
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
ciljevi izvođenje nastave učenik učenik učenik
-------------------------- Kompleksometrijske metode - definiše metodu - navodi vrste
kompleksona - navodi osobine
metalnih indikatora - pojašnjava načine
izvođenja titracije u kompleksometriji
- obrazlaže ompleksometrijska određivanja Ca2+ i Mg2+
--------------------------Taložne metode - definiše metode - navodi opšte
principe metode i uslove za analizu ovom metodom
- navodi podjelu taložnih metoda
- obrazlaže argentometrijske metode i određivanje sadržaja hlorida po Moru (Mohr)
KMnO4. - razumije uslove
permanganometrijskog određivanja i ulogu Cimerman- Rajnhartovog rastvora
- primjenjuje stehiometrijski proračun za izračunavanje sadržaja Fe u uzorku i prikazuje rezultat preko mase (m), masenog udjela (ω) ili zapremine (V) rastvora izdatog za analizu
- razlikuje jodimetrijsku i jodometrijsku metodu prema standardnom rastvoru za titraciju
- piše i analizira reakcije na kojima se zasnivaju ove metode
- interpretira uslove indirektne jodometrijske metode, postupak pripremanja rastvora Na2S2O3
.5H2O približne koncentracije i postupak određivanja tačne koncentracije (standardizacija
- rastvora) - pravilno piše
oksido-redukcione reakcije ispitivane supstance i standardnog rastvora
- primjenjuje
- razvija analitičko
mišljenje - razvija moć
zapažanja - razvija tačnost
29
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
ciljevi izvođenje nastave učenik učenik učenik
stehiometrijski proračun za izračunavanje sadržaja Cu i Cr i prikazuje rezultat kao m, ω i V
-------------------------- - razumije ulogu
velike stabilnosti kompleksa između metalnih jona i titracionog sredstva
- razlikuje kompleksone po sastavu (KI, KII i KIII)
- interpretira praktični značaj KIII (EDTA) i način stvaranja helata
- interpretira uslove koje treba
- da ispunjava metalni indikator za kompleksometrijs-ka određivanja
- razlikuje direktne i indirektne kompleksometrijske titracije
- interpretira postupak pripreme standardnog rastvora KIII i uslove izvođenja titracije
- analizira reakciju između jona Ca2+ i Mg2+ sa KIII
- pravilno primjenjuje stehiometrijski proračun za izračunavanje sadržaja Ca2+ i Mg2+ i prikazuje rezultat kao m, ω iV
-------------------------- - razumije stvaranje
teško rastvorljivog jedinjenja (taloga)
30
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
ciljevi izvođenje nastave učenik učenik učenik
i ograničenost primjene taložnih reakcija
- analizira uslove koji su neophodni za primjenu taložnih metoda
- razlikuje taložne metode prema upotrebi titracionog sredstva
- vrši klasifikaciju argentometrijskih metoda prema tehnici izvođenja analize
- interpretira postupak pripremanja standardnog rastvora AgNO3
- analizira reakciju stvaranja taloga i reakciju indikatora (K2CrO4) sa standardnim rastvorom AgNO3
- utvrđuje molski odnos i pravilnom primjenom stehiometrijskog proračuna izračunava sadržaj hlorida i prikazuje rezultat kao m, ω i V
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Analitička hemija sa osnovama instrumentalne analize za treći razred hemijsko-
tehničkog smjera, Vilim Vajgand, Naučna knjiga Beograd, 1981. - Analitička hemija za drugi razred medicinske škole, B. Stanković, J. Jorgović
Kremzer, S. Draklić Đinđić, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd, 2003.
- Analitička hemija sa praktikumom za treći razred hemijsko-tehnološke struke, Darko Šepa, Naučna knjiga Beograd, 1981.
- Analitička hemija za drugi razred usmjerenog obrazovanja prehrambene struke, Momčilo Jovetić, Zavod za izdavanje udžbenika Novi Sad, Zavod za izdavanje udžbenika Beograd, 1988.
- Analitička hemija sa praktikumom za drugi razred hemijsko-tehnološke struke, M. Krajačević, M. Ignjatov, O. Mladenović, Budućnost Novi Sad, 1997.
31
- Stehiometrija, M. Sikirica, Školska knjiga Zagreb, 1979.
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - kompjuter sa priključkom za internet, - računarska video projekcija. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Znanje se provjerava i ocjenjuje usmeno, najmanje po jedna ocjena u
klasifikacionom periodu i pismeno ( testovi poslije svake oblasti ), ocjenjuje se aktivnost na času tokom izrade računskih zadataka. Zaključna ocjena izvodi se iz ocjena iz klasifikacionih perioda.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Profesor hemije, diplomirani inženjer neorganske tehnologije, diplomirani
inženjer organske tehnologije, diplomirani inženjer hemijske tehnologije. 9. Povezanost predmeta
Povezanost sa predmetom Znanja Predmet Znanja
Kvalitativna i kvantitativna analiza
Opšta i neorganska hemija Hemijske reakcije, rastvori
Mjerenje PH rastvora Elektroanalitičke metode Rastvori elektrolita
Određivanje sadržaja elemenata u uzorcima
Praktična nastava Određivanje sadržaja elemenata u uzorcima
32
1.2.4. ORGANSKA HEMIJA 1. Naziv predmeta: ORGANSKA HEMIJA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred Teorija Vježbe
Ukupno
I II 108 108 216 III IV
Ukupno 108 108 216 Vježbe- odjeljenje se dijeli na grupe do 12 učenika
3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - povezuju odabrane tematske cjeline sa sadržajima već obrađenim tokom
prethodnog školovanja; - produbljuju stečena znanja o organskim jedinjenjima kroz različite aktivnosti
koje uključuju časove diskusije; - upoznaju ulogu i značaj organske hemije u svakodnevnom životu; - ukazuju na značaj funkcionalnih grupa i upoznaju mogućnosti sinteze složenih
organskih jedinjenja; - razvijaju smisao za organizovan rad, tačnost, sistematičnost i urednost; - upoznaju toksično dejstvo pojedinih organskih supstanci na zdravlje i životnu
sredinu, - razvijaju navike koje će doprinositi unapređivanju i zaštiti životne i radne
sredine; - razvijaju sposobnosti za eksperimentalni rad, posmatranje, uočavanje i
zaključivanje; - povezuju teorijske sadržaje sa praktičnim radom koji se odvija u sklopu
proizvodnih ciklusa u materijalnoj proizvodnji; - stiču sposobnost korišćenja odgovarajuće literature preko knjiga i kompjuterske
pretrage; - razvijaju stvaralačku maštu, analitičko mišljenje, objektivnost i formiraju
pravilan odnos prema radu.
33
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvod - poznaje tipove
hemijskih veza u organskim jedinjenjima i reakcije organskih jedinjenja u zavisnosti od strukture
- obrazlaže vrste hemijskih reakcija organskih jedinjenja
- navodi podjelu organskih jedinjenja prema ugljovodoničnom nizu i prema funkcionalnoj grupi
- razlikuje na primjerima prostu, dvostruku i trostruku vezu
- razlikuje reakcije supstitucije, adicije, eliminacije, kao i homolitičko i heterolitičko raskidanje veze
- razlikuje aciklična i ciklična jedinjenja
- razlikuje najvažnije klase organskih jedinjenja prema funkcionalnoj grupi
- razvija analitičko mišljenje
Alkani - definiše alkane,
homologi niz i izomeriju niza
- imenuje jedinjenja po IUPAC nomenklaturi
- navodi načine dobijanja alkana sintetičkim putem
- poznaje fizičke i hemijske osobine alkana
- uočava kako se obrazuje niz i šta su homolozi
- razlikuje n-alkane i izo-alkane na osnovu strukturne formule
- pravilno koristi nomenklaturu pri pisanju formula alkana
- analizira reakcije adicije i supstitucije za sintezu alkana
- analizira reakcije supstitucije (lančane reakcije), kao i značaj reakcije oksidacije i reakcije pirolize (krekovanja)
- razvija sposobnost zaključivanja
referat: - praktična primjena
alkana
Alkeni i alkini - definiše alkene i
alkine i navodi funkcionalne grupe
- imenuje jedinjenja po IUPAC nomenklaturi
- razlikuje alkene i alkine po funkcionalnoj grupi
- pravilno koristi nomenklaturu pri pisanju formula
- razvija tačnost i preciznost
referat: - praktičan značaj
proizvoda na bazi etena i acetilena
- poliakrilna vlakna (orlon, dralon)
34
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- Polivinil-hlorid (PVC) - navodi načine sintetičkog dobijanja alkena i alkina
- definiše izomeriju položaja i niza
- poznaje fizičke i hemijske osobine alkena i alkina
- navodi vrste polimerizacije i primjenu polimera
alkena i alkina - analizira reakciju
eliminacije atoma ili atomskih grupa zasićenih jedinjenja za sintezu alkena i alkina
- razlikuje "cis" i "trans" izomeriju i izomeriju niza
- analizira reakcije adicije alkena i alkina i adicije primjenom Markovnikovog pravila
- upoređuje brzinu oksidacije alkena i alkina sa istim oksidacionim sredstvom
- razlikuje adicionu i kondenzacionu polimerizaciju
- interpretira značaj etena i acetilena u industriji
- interpretira značaj plastičnih masa u proizvodnji sintetičkih vlakana
Dieni - definiše diene - navodi primjere
jedinjenja i njihov značaj
- poznaje fizičke i hemijske osobine diena
- razlikuje konjugovane, kumulovane i izolovane diene
- piše strukturnu formulu izoprena i 1,3 butadiena
- interpretira značaj kaučuka i njegove osobine
- razvija tačnost i preciznost
Cikloalkani - navodi podjelu i
dobijanje cikloalkana - poznaje fizičke i
hemijske osobine cikloalkana
- prikazuje strukturne formule cikloalkana
- analizira dobijanje i stabilnost ciklopentana i cikloheksana
- razvija analitičko mišljenje
Aromatični ugljovodonici
35
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- obrazlaže strukturu i hemijska svojstva benzena
- imenuje derivate benzena po IUPAC-u
- navodi jedinjenja sa kondenzovanim benzenovim prstenom
- navodi značaj aromatičnih ugljovodonika
- interpretira strukturu benzena pomoću molekulskih orbitala i ostvarivanja π veze
- analizira reakcije supstitucije i adicije kod benzena
- razlikuje monosupstitucione, disupstitucione i polisupstitucione derivate
- prikazuje strukturnim formulama naftalen, antracen i fenantren
- razvija analitičko mišljenje
Halogeni derivati ugljovodonika - definiše halogene
derivate ugljovodonika
- imenuje jedinjenja po IUPAC-u
- objašnjava postupke dobijanja halogenih derivata ugljovodonika
- poznaje fizičke i hemijske osobine halogenih derivata ugljovodonika
- navodi najvažnije predstavnike halogenih derivata ugljovodonika i njivov značaj
- razlikuje alkil i aril halogenide
- pravilno koristi nomenklaturu pri pisanju formula jedinjenja
- prikazuje reakcije sinteze alkil i aril halogenida
- analizira reakcije nukleofilne supstitucije – Sn1 i Sn2
- interpretira značaj najvažnijih predstavnika halogenih derivata ugljovodonika
- razvija analitičko mišljenje
Alkoholi - definiše alkohole - navodi podjelu
alkohola prema broju hidroksilnih grupa
- imenuje jedinjenja po IUPAC nomenklaturi
- navodi načine dobijanja alkohola
- poznaje fizičke i hemijske osobine alkohola
- razlikuje mono-, di- i polihidroksilne, alifatične i aromatične alkohole
- pravilno koristi nomenklaturu pri pisanju formula jedinjenja
- piše reakcije dobijanja alkohola
- analizira kiselost alkohola pri
- razvija tačnost i preciznost
referat: - dobijanje etanola
36
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- navodi primjenu alkohola
građenju alkoholata - prikazuje reakciju
esterifikacije sa organskim i neorganskim kiselinama
- razlikuje oksidaciju primarnih i sekundarnih alkohola
- inerpretira značaj najvažnijih alkohola
Fenoli - definiše fenole - navodi podjelu i
način dobijanja fenola
- poznaje fizičke i hemijske osobine fenola
- navodi primjenu mono-,di- i polihidroksilnih fenola
- razlikuje monohidroksilne i polihidroksilne fenole
- prikazuje hemijskim jednačinama dobijanje fenola
- analizira kiselost, esterifikaciju fenola i supstituciju u prstenu
- interpretira značaj fenola za proizvodnju plastičnih masa
Etri - definiše etre - imenuje jedinjenja
po IUPAC nomenklaturi
- poznaje fizičke i hemijske osobine etara
- navodi primjenu etara
- razlikuje proste i mješovite etre
- pravilno koristi nomenklaturu pri pisanju formula jedinjenja
- interpretira praktični značaj etara kao rastvarača (dietil-etra)
Aldehidi i ketoni - definiše karbonilna
jedinjenja - imenuje jedinjenja
po IUPAC nomenklaturi
- navodi načine dobijanja aldehida i ketona
- objašnjava fizičke i hemijske osobine
- razlikuje aldehide i ketone po funkcionalnoj grupi
- pravilno koristi nomenklaturu pri pisanju formula
- piše reakcije dobijanja aldehida i ketona
- upoređuje hemijske
37
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
aldehida i ketona osobine aldehida i ketona
- analizira reakcije nukleofilne adicije
- interpretira praktični značaj metanala, etanala, acetona, benzaldehida i acetofenona
Karboksilne kiseline - definiše karboksilne
kiseline - navodi podjelu
prema ugljovodoničnom nizu i broju karboksilnih grupa
- imenuje jedinjenja po IUPAC nomenklaturi
- navodi načine dobijanja zasićenih monokarboksilnih kiselina
- poznaje fizičke i hemijske osobine karboksilnih kiselina
- navodi primjere i značaj karboksilnih kiselina
- razlikuje aciklične, ciklične, supstituisane, mono-, di- i poli- karboksilne kiseline
- pravilno primjenjuje nomenklaturu pri pisanju formula kiselina
- piše reakcije dobijanja kiselina
- analizira disocijaciju kiselina
- analizira reakcije sa metalima i bazama
- analizira reakcije obrazovanja estara, amida, hlorida i anhidrida
- interpretira praktičan značaj najvajžnijih monokarboksilnih zasićenih kiselina (mravlje, sirćetne), viših masnih kiselina (zasićene i nezasićene) i aromatičnih (benzoeve i cimetne)
- uviđa veze nauke i svakodnevnog života
referat: - praktični značaj
sirćetne kiseline
Derivati karboksilnih kiselina - definiše derivate
karboksilnih kiselina - navodi reakcije
dobijanja derivata - poznaje fizičke i
hemijske osobine derivata
- razlikuje hloride, estre, anhidride i amide
- piše reakcije dobijanja derivata
- analizira reakcije hidrolize,
referat: - praktični značaj
voskova, masti i ulja
38
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
karboksilnih kiselina - navodi podjelu
lipida - definiše voskove,
masti i ulja - obrazlaže hemijska
svojstva masti i ulja
amonolize, alkoholize, mehanizam esterifikacije i saponifikacije
- razlikuje proste i složene lipide
- analizira sastav voskova, masti i ulja
- analizira reakcije hidrolize, saponifikacije i hidrogenizacije
Supstituisane karboksilne kiseline - navodi podjelu,
načine dobijanja halogen karboksilnih i hidroksi kiselina
- definiše optičku izomeriju
- prepoznaje hidralni C atom i ponašanje enantiomera pri prolasku polarizovane svjetlosti i njihovo obilježavanje sa (-L) i (+D)
- navodi osobine i primjenu najvažnijih supstituisanih kiselina
- razlikuje α, β i γ -halogen supstituisane karboksilne kiseline
- piše reakcije dobijanja supstituisanih kiselina
- analizira hidrolizu halogen- supstituisanih kiselina, esterifikaciju hidroksi kiselina
- interpretira značaj mliječne, jabučne, vinske, limunske i salicilne kiseline
referat: - praktični značaj
limunske i salicilne kiseline
Ugljeni hidrati - navodi podjelu i
strukturu monosaharida
- poznaje fizičke i hemijske osobine monosaharida
- navodi primjenu glukoze
- definiše disaharide - poznaje fizičke i
hemijske osobine disaharida
- definiše polisaharide
- poznaje fizičke i
- razlikuje aldoze i ketoze, alifatičnu i cikličnu stukturu
- prikazuje cikličnu strukturu Hejvortovim formulama
- analizira reakcije sa Felingovim rastvorom, Tolensovim reagensom i vrenje glukoze
- razlikuje monomerne
- razvija odgovornost prema zaštiti zdravlja
referat: - industrijsko
dobijanje saharoze
39
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
hemijske osobine polisaharida
- navodi najvažnije proizvode na bazi celuloze
jedinice (saharoze, maltoze i laktoze) i način kako se povezuju u cikličnu strukturu
- razlikuje redukujuće i neredukujuće disaharide
- analizira reakcije hidrolize saharoze i osobine invertnog šećera
- razlikuje skrob i celulozu po načinu vezivanja monomernih jedinica
- analizira hidrolizu skroba i celuloze i reakciju esterifikacije celuloze
- interpretira značaj skroba i celuloze u prehrambenoj i tekstilnoj industriji
Organska jedinjenja sa sumporom - definiše tioalkohole
i tioetre - imenuje jedinjenja
po IUPAC nomenklaturi
- navodi načine dobijanja
- poznaje fizičke i hemijske osobine tioalkohola i tioetara
- razlikuje tioalkohole i tioetre
- pravilno koristi nomenklaturu pri pisanju formula
- piše reakcije dobijanja tioalkohola i tioetara
- analizira oksidaciju tioalkohola i tioetara
Organska jedinjenja sa azotom - definiše amine i
nitro jedinjenja - navodi funkcionalne
grupe i podjelu amina i nitro jedinjenja prema ugljovodoničnom nizu
- imenuje amine i nitro jedinjenja po
- razlikuje amine i nitro jedinjenja po funkcionalnoj grupi
- pravilno koristi nomenklaturu pri pisanju formula organskih jedinjenja sa azotom
- analizira redukciju
referat: - azo boje - fiziološki značaj
proteina
40
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
IUPAC nomenklaturi - poznaje fizičke i
hemijske osobine amina i nitro jedinjenja
- navodi primjenu amina i nitro jedinjenja
- definiše diazo i azo jedinjenja
- navodi primjenu azo jedinjenja
- definiše aminokiseline
- imenuje aminokiseline po IUPAC nomenklaturi
- poznaje fizičke i hemijske osobine aminokiselina
- definiše proteine i navodi podjelu prema sastavu, rastvorljivosti i funkciji
- navodi karakteristične reakcije proteina
- navodi podjelu, osobine i mehanizme djelovanja enzima
alifatičnih i aromatičnih nitro jedinjenja, baznost amina, građenje soli (diazonijum i kvaternerne)
- interpretira značaj azo jedinjenja u industriji boja
- piše opštu formulu amino kiselina
- analizira obrazovanje cviter jona, amfoternost i izoelektičnu tačku amino kiselina i građenje peptidne veze
- razlikuje proste i složene (konjugovane) proteine
- interpretira značaj fibroznih i globularnih proteina
- analizira bojene i taložne reakcije proteina
- razlikuje enzime prema vrsti reakcije i prema sastavu
- analizira katalitičko svojstvo enzima i mehanizam vezivanja enzima za supstrat
Alkalodi - definiše alkaloide - navodi načine
dobijanja heterocikličnih jedinjanja
- poznaje fizičke i hemijske osobine alkaloida
- navodi podjelu i primjenu alkaloida
- objašnjava fiziološko dejstvo alkaloida (nikotina,
- razlikuje petočlana i šestočlana heterociklična jedinjenja sa kiseonikom, azotom i sumporom
- piše reakcije dobijanja alkaloida
- analizira reakcije supstitucije i hidrogenizacije pirola, tiofena i furana, baznost i
referat: - fiziološki značaj
nikotina i kokaina
41
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
efedrina, kokaina) supstituciju piridina - razlikuje alkaloide
grupe pirola, piridina i piperidina
- uočava značaj alkaloida
Vitamini i hormoni - definiše vitamine - navodi podjelu
vitamina prema rastvorljivosti i najvažnije predstavnike
- definiše hormone - navodi podjelu
hormona prema fiziološkom dejstvu
- razlikuje vitamine rastvorljive u vodi i u mastima (ulju)
- interpretira fiziološki značaj najvažnijih vitamina (A, B, C, D)
- razlikuje hormone prema fiziološkom dejstvu
- inerpretira fiziološki značaj najvažnijih predstavnika hormona (nadbubrežne žlijezde, polne)
referat: - fiziološko dejstvo
vitamina i hormona
Pesticidi - definiše pesticide - navodi podjelu
prema namjeni i prema sastavu i najvažnije predstavnike
- razlikuje pesticide prema namjeni i sastavu
- interpretira dejstvo herbicida i insekticida, toksičnost i simptome trovanja i pružanja prve pomoći
- razvija analitičko mišljenje
referat: - toksičnost
insekticida i herbicida
Vježbe - upoznaje
hemikalije u organskoj hemijskoj laboratoriji
- upoznaje toksično dejstvo organskih supstanci
- navodi povrede organskim supstancama i mjere zaštite
- obrazlaže kvalitativnu analizu organskih supstanci
- razlikuje hemikalije pravilnim čitanjem naziva sa etiketa na bocama
- pravilno radi sa toksičnim i lako zapaljivim organskim supstancama
- kvalitativno dokazuje elemente poznate i nepoznate organske supstance
- razvija sposobnost za samostalan rad
- stiče radne navike
- učenici se dijele u grupe
- svaki učenik vodi dnevnik na bazi unaprijed datih uputstava od strane nastavnika
- učenik eksperimentalno izvodi vježbe uz pomoć nastavnika
42
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- opisuje postupke dobijanja i ispitivanja osobina metana
- opisuje postupke dobijanja i ispitivanja osobina etena
- opisuje postupke dobijanja i ispitivanja osobina etina
- opisuje postupke dobijanja i ispitivanja osobina diena
- opisuje postupke ispitivanja osobina benzena i toluena
- opisuje postupak sinteze etil- bromida
- opisuje postupak dobijanja etil alkohola alkoholnim vrenjem
- opisuje postupke ispitivanja osobina etil alkohola
- opisuje postupke ispitivanja osobina fenola
- opisuje postupke dobijanja i ispitivanja osobina aldehida i ketona
- opisuje postupke ispitivanja osobina karboksilnih kiselina
- opisuje postupak dobijanja etilacetata
- opisuje postupak saponifikacije masti – dobijanja sapuna
- opisuje postupak sinteze aspirina
- opisuje postupke ispitivanja osobina monosaharida, disaharida i
- eksperimentalno dobija metan
- ispituje osobine metana različitim ogledima
- eksperimentalno dobija eten
- ispituje osobine etena različitim ogledima
- eksperimentalno dobija etin
- ispituje osobine etina različitim ogledima
- eksperimentalno dobija dien
- Ispituje osobine diena različitim ogledima
- ispituje osobine benzena i toluena različitim ogledima
- eksperimentalno dobija etil bromid
- izračunava prinos etil bromida
- eksperimentalno dobija etil alkohol
- ispituje osobine etil alkohola različitim ogledima
- ispituje osobine fenola različitim ogledima
- eksperimentalno dobija etanal i aceton
- ispituje različitim ogledima osobine aldehida i ketona
- eksperimentalno ispituje osobine karboksilnih kiselina
- eksperimentalno dobija etil acetat
- izračunava prinos etil acetata
- eksperimentalno izvodi saponifikaciju masti
- razvija sposobnost
tačnosti i preciznosti
43
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
polisaharida - opisuje postupke
dobijanja i ispitivanja osobina amino jedinjenja
- opisuje postupak sinteze aminokiselina
- opisuje postupke ispitivanja osobina aminokiselina i proteina
- dobijanja sapuna - eksperimentalno
dobija aspirin - izračunava prinos
aspirina - ispituje osobine
monosaharida, disaharida i polisaharida različitim ogledima
- eksperimentalno dobija amin
- ispituje osobine amina različitim ogledima
- eksperimentalno dobija aminokiselinu
- izračunava prinos aminokiseline
- ispituje svojstva aminokiselina i proteina različitim ogledima
5.Okvirni spisak literature i drugih izvora - Pavlović, V., Mardović, R.: Organska hemija za drugi i treći razred srednje škole,
Zavod za izdavanje udžbenika, Novi Sad, 1991. - Milovanović, A., Pavlović, V.: Organska hemija sa praktikumom za vežbe za prvi i
drugi razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1996.
- Vitorović, D., Pfendt, P., Krsmanović, V.: Primenjena hemija, Naučna knjiga, Beograd, 1985.
- Petrović, J., Velimirović, S.: Hemija za četvrti razred gimnazije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1997.
- Rondović, D., Plamenac, N.: Organska hemija za treći razred usmjerenog srednjeg obrazovanja, Republički zavod za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja,Titograd, 1988.
- Stojiljković, A.: Hemija za treći razred, Beograd, 1996. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena : A/V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima. - Vježbe se realizuju u laboratoriji koja je opremljena odgovarajućim
laboratorijskim posuđem i hemikalijama. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika Znanje se provjerava i ocjenjuje putem: - usmenog i pismenog odgovora (testovi poslije svake oblasti, referati), najmanje
jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu,
44
- opservacije rada, koja obuhvata praktični rad u laboratoriji i vođenje dnevnika, najmanje jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu.
Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Nastavnik: profesor hemije, diplomirani inženjer neorganske tehnologije,
diplomirani inženjer organske tehnologije, diplomirani inženjer hemijske tehnologije.
- Stručni saradnik: hemijsko-tehnološki tehničar, hemijski laborant. 9. Povezanost sa predmetima
Povezanost sa predmetom Znanja Predmet Znanja
- Hemijske vježbe - Opšta i neorganska hemija - Tipovi hemijskih veza - Ugljeni hidrati; polimeri - Organska tehnologija - Tehnologija šećera I vrenja;
plastične mase - Ugljovodonici - Neorganska tehnologija - Tehnologija goriva
45
1.2.5. ELEKTROTEHNIKA 1. Naziv predmeta: ELEKTROTEHNIKA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred Teorija
Ukupno Vježbe
I II 36 36 III
Ukupno 36 36 3. Opšti ciljevi nastave - sticanje osnovnih znanja iz osnova elektrotehnike; - upoznavanje sa osnovnim zakonitostima na području elektrotehnike ; - primjena stečenih znanja na praktičnim aplikacijama na području elektrotehnike; - rješavanje osnovnih primjera u elektrotehnici; - upoznavanje sa osnovnim mjernim instrumentima i njihovom upotrebom; - upoznavanje sa osnovnim mjernim metodama za mjerenje električnih veličina i
njihovom upotrebom; - upoznavanje sa opasnostima pri radu sa električnom strujom i razvijanje osjećaja
za bezbjedan rad; - povezivanje stečenih znanja sa ostalim stručno-teoretskim predmetima, prije
svega sa praktičnom nastavom.
46
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Osnovni pojmovi električne struje - razumije pojmove: - elektricitet, - električni napon,
izvor i potencijal, - električna struja, - električni otpor i
provodljivost - poznaje oznake i
jedinice
- povezuje pojam električnog potencijala i električnog napona
- određuje smjer struje
- određuje izvore električnog napona
- stiče radne navike - razvija
odgovornost u izvršavanju zadataka
- demonstracija naelektrisanja
- prikaz izvora napona i otpora
- mjerenje otpornosti različitih provodnika
Osobine i zakonitost električnog kola - poznaje osnovne
elemente jednostavnog električnog kola
- zna Omov zakon - zna Kirhofove
zakone objašnjava: - paralelnu vezu
otpornika u kolu, serijsku vezu otpornika u kolu i mjerenje struje i napona
- zna da funkcionalno poveže osnovne elemente električnog kola
- upotrebljava u primjerima Omov zakon
- rješava paralelno električno kolo
- rješava serijsko električno kolo
- razvija preciznost u radu
- prikaz praktičnih primjera električnog kola: paralelno povezivanje, serijsko povezivanje, mjerenja U i I.
- izračunavanje veličina u jednostavnim kolima
Električni rad i snaga - razumije i
objašnjava: - električni rad, - električnu snagu, - mjerenje
električnog rada i snage
- poznaje oznake, jedinice i osnovne jednačine električnog rada
- razlikuje osnovne oblike energije
- analizira odnos korisnog rada određene sprave i uložene električne energije
- -uočava značaj stepena iskorišćenja i njegovu upotrebu
- razvija smisao za logično povezivanje zakonitosti i događaja u okolini
- izračunavanje električnog rada i snage
- izračunavanje korisnog rada i stepena iskorišćenja u %
Električno polje - razumije i
objašnjava: - osnovne osobine
električnih polja i zašto i gdje nastaje;
- dejstva električnog polja;
- ponašanje provodnika i izolatora u
- predstavlja električno polje pomoću sila
- zna da izračuna ekvivalentni kapacitet za jednostavno povezane kondenzatore
- izračunavanje ekvivalentnog kapaciteta različitih veza kondenzatora
47
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
električnom polju; - kapacitet i
kondenzator; - vezivanje
kondenzatora Magnetno polje - zna opšte osobine
magnetnih polja - poznaje magnetno
polje provodnika i kalema
- poznaje osnovne veličine magnetnog polja, njihov značaj, oznake i jedinice
- razumije pojam indukcije kalema i zna od čega zavisi njena veličina
- crta oblike magnetnih polja stalnih magneta
- razumije dejstvo sile na feromagnetno tijelo i dejstvo sile na provodnik i njenu praktičnu upotrebu
- demonstracija magnetnih efekata, magnetisanje i razmagnetisanje feromagnetnog materijala
Osnovni pojmovi naizmjeničnih električnih veličina - poznaje razliku
između jednosmjerne i naizmjenične veličine, kao i između periodične i neperiodične
- razumije i poznaje pojam perioda i frekvencije
- razlikuje pojam trenutna, maksimalna, srednja i efektivna vrijednost naizmenične veličine
- razvija analitičko mišljenje
- posmatranje naizmjeničnog napona na osciloskopu
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Ratko Opačić: Osnove elektrotehnike za I razred trogodišnjeg obrazovanja za
elektrotehničke škole, Zavod za uđžbenike i nastavna sredstva Beograd 2003. - Miroslava Piroćanac: Osnove elekktrotehnike I, Zavod za udžbenike Beograd 2003. - Zoran Pendić, Miodrag Pendić, Jasna Menart: Osnove elektrotehnike II, Zavod za
udžbenike Beograd 2003.
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Nastava se realizuje u učionici koja je opremljena: - A/V sredstvima za predmet, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajučim
slajdovima, osciloskopom... 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju pismeni radovi
učenika /testovi (najmanje po jedan u klasifikacionom periodu) i usmeni odgovori učenika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda.
- Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere
48
znanja. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Visoka školska sprema sa područja elektrotehnike. 9. Povezanost predmeta
Povezanost sa predmetima Znanja Predmet Znanja
Uvodni dio Matematika Fizika
- Poznavanje fizičkih veličina i jedinica
- Pretvaranje jedinica Osnovni pojmovi i veličine Fizika
Hemija - Poznavanja građe atoma - Poznavanje i
razumijevanje osnovnih mjernih veličina
Jednosmjerna struja Elektrotehnika Matematika Praktična nastava
- Mjerenje i računanje električnih veličina
- Rješavanje složenih kola - Računaje primjera iz
prakse Elektrostatika Elektromagnetizam
Hemija Praktična nastava
- Poznavanje dielektričnih i feromagnetnih materijala
- Rješavanje primjera sa primjenom kondenzatora i kalemova u praksi
49
1.2.6. PREDUZETNIŠTVO 1. Naziv predmeta: PREDUZETNIŠTVO
2. Broj časova prema godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred Teorija Vježbe
Ukupno
I II 72 72 III IV
Ukupno 72 72 3. Opšti ciljevi nastave
Kroz nastavu predmeta učenici: - razvijaju preduzetničke sposobnosti; - stiču znanja o razvoju biznis ideje; - stiču znanja o izradi biznis plana; - stiču znanja i vještine za osnivanje privrednog društva; - stiču znanja i vještine za upravljanje malim privrednim društvom; - osposobljavaju se za rad u timu; - stiču sposobnost da primjenjuju moderne vrste komunikacije; - stiču sposobnost prezentovanja rezultata rada uz pomoc savremenih tehnologija.
50
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Biznis ideja i biznis plan Biznis ideja - upoznaje pojam
biznis ideja - opisuje nastanak
biznis ideje - nabraja i
opredjeljuje se za poslovnu ideju
- nabraja moguće vrste djelatnosti
- suočavajući argumente kritički procjenjuje kvalitet poslovne ideje u skladu sa postulatima tržišnog poslovanja
- opisuje pojam Biznis plan
- uviđa važnost izrade Biznis plana u kontekstu obezbjeđivanja podrške, kako unutar samog privrednog društva tako i od strane eksternih partnera (investitora, kreditora)
Element Biznis plana - upoznaje pojmove
Vizija, Misija, Strategija, Ciljevi
- razlikuje pojmove Vizija, Misija, Strategija
- kroz primjere obrazlaže ciljeve privrednog društva
- upoznaje postupak istraživanja tržišta
- kroz primjere obrazlaže postupak istraživanja
- tržišta na novom primjeru
- izvodi zaključke o potencijalnoj konkurenciji
- izvodi zaključak o potencijalnim kupcima/korisnicima usluga
- razvija kreativnost - razvija sposobnost
postizanja kompromisa
- razvija analitičko
mišljenje - razvija odgovornost
u radu - razvija stručnost - uočava važnost
očuvanja zdrave životne sredine
- razvija marljivost i
preciznost
- poželjno je učenicima ukazati na primjere uspješnih preduzetnika
- organizovati
prisustvo predstavnika realnog privrednog društva
- primjena tehnika
za unapređenje razmišljanja, npr. eksperiment Šest šešira
- kao model može da
posluži biznis plan realnog privrednog društva
- upoznaje pojmove: Marketing plan i Plan prodaje
- vrši opis proizvoda/usluge
- uviđa značaj sprovođenja kontrole kvaliteta proizvoda/usluge
- pripremiti integralnu cjelinu od elemenata Biznis plana
51
Informativni ciljevi i Socijalizacijski Preporuke za izvođenje nastave Formativni ciljevi sadržaji ciljevi
učenik učenik učenik - opisuje elemente
finansijskog plana privrednog društva
- kroz primjere obrazlaže elemente finansijskog plana privrednog društva
- objašnjava neophodnost očuvanja životne sredine
- sarađuje kod izrade plana očuvanja životne sredine za konkretno privredno društvo
- rezimira Biznis plan - prezentuje Biznis
plan
- oblikuje dinamiku realizacije Biznis plana
- kritički procjenjuje slabosti sačinjenog Biznis plana
Osnivanje preduzeća Ime privrednog društva - nabraja moguća
rješenja za ime privrednog društva
- opredjeljuje se za ime privrednog društva u skladu sa propisima i poštujući principe jednostavnosti i jedinstvenosti
Vizuelni identitet privrednog društva - upoznaje elemente
i značaj oblikovanja vizuelnog identiteta privrednog društva
- oblikuje vizuelni identitet privrednog društva
Registracija privrednog društva - upoznaje postupak
registracije privrednog društva
- -opisuje moguće oblike organizovanja privrednog društva
- popunjava formulare za registraciju privrednog društva
- sprovodi aktivnosti na pribavljanju pečata i štambilja
- razvija logičko
mišljenje i sposobnost za pravilno rasuđivanje i zaključivanje
- stiče radne navike
- rad u grupama: učenici predlažu moguća rješenja, a nakon toga kroz diskusiju donose odluku.
- rad na računaru:
učenici koriste programe za obradu teksta i slika
vježba:
Otvaranje računa kod poslovne banke - opisuje postupak
otvaranja računa kod poslovne banke
- popunjava formulare za otvaranje računa kod poslovne banke
- obavlja postupak otvaranja računa
- izrada organograma privrednog društva
52
Informativni ciljevi i Socijalizacijski Preporuke za izvođenje nastave Formativni ciljevi sadržaji ciljevi
učenik učenik učenik kod poslovne banke
Poslovni kodeks preduzeća - upoznaje pojam
Poslovni kodeks privrednog društva
- nabraja elemente poslovnog kodeksa privrednog društva
- uočava važnost poštovanja poslovnog kodeksa privrednog društva za njegov uspješan rad
- Organizaciona struktura privrednog društva
- upoznaje tipove organizacione strukture privrednog društva
- pronalazi sličnosti i razlike između različitih tipova organizacionih struktura privrednog društva
Rad u sektorima i poslovanje privrednog društva - upoznaje različite
nivoe upravljanja privrednim društvom
- upoznaje postupak zasnivanja radnog odnosa u preduzeću
- upoznaje postupak izrade godišnjeg izvještaja o radu
- pronalazi sličnosti i razlike u nivoima upravljanja privrednim društvom
- popunjava prijavu o slobodnom radnom mjestu
- učestvuje u izradi jednostavnog godišnjeg izvještaja o radu
Služba opštih poslova - nabraja i opisuje
aktivnosti u okviru službe opštih poslova
- obavlja usmenu i pisanu komunikaciju unutar privrednog društva i sa eksternim partnerima
- tehnički održava internet sajt privrednog društva
- šalje i prima poštu i druge službene materijale
Sektor Marketing - upoznaje pojam
Marketing - opisuje postupak
istraživanja tržišta - upoznaje pojam i
elemente
- kroz primjere obrazlaže strukturu asortimana proizvoda/usluga
- sprovodi postupak formiranja cijene proizvoda/usluge
- razvija sposobnost snalaženja u hijerarhiji socijalnih odnosa
- razvija spremnost i
sposobnost za saradnju
- razvija odgovornost
u radu - razvija komunika-
tivnost, efikasnost u radu, marljivost i preciznost
- kao model može da posluži konkurs za prijem u radni odnos objavljen u dnevnoj štampi
- rad u grupama od 3
do 5 učenika - upotrebljava
kancelarijsku opremu (telefon, fax, fotokopir aparat, skener, štampač)
- rad na računaru:
učenici koriste programe za obradu teksta, slika, programe za elektronsku komunikaciju
53
Informativni ciljevi i Socijalizacijski Preporuke za izvođenje nastave Formativni ciljevi sadržaji ciljevi
učenik učenik učenik Marketing miksa: proizvod, cijena, promocija i distribucija
- kroz primjere obrazlaže važnost i načine promocije
- upoređuje moguća rješenja za reklamni slogan i reklamnu poruku privrednog društva
- upoređuje moguće forme i sadržaje reklamnog materijala
- planira način reklamiranja privrednog društva, odnosno proizvoda/usluge
- kroz primjere obrazlaže moguće načine distribucije
vježba: - izrada reklamnog
materijala
Sektor Komercijala - upoznaje vrste i
elemente dokumentacije koja prati poslove nabavke i prodaje
- izrađuje ponudu, porudžbenicu, predračun, upit, račun i ostala dokumenta iz oblasti poslova nabavke i prodaje
Sektor Finansije i računovodstvo - opisuje postupak
obračuna zarada - opisuje način
obračuna poreza i doprinosa
- upoznaje blagajničke poslove
- upoznaje postupak plaćanja dospjelih obaveza i naplate dospjelih potraživanja
- kroz primjere obrazlaže način obračuna zarada, poreza i doprinosa
- obavlja blagajničke poslove
- razvija analitičko mišljenje
- podstiče razvoj
tačnosti, preciznost i urednosti
- formira stav o
preuzimanju odgovornosti
- obavlja poslove plaćanja dospjelih obaveza i naplate dospjelih potraživanja
54
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Vukotić, V.: Preduzetništvo i biznis, Ekonomski fakultet, Podgorica, 1996. - Manojlović J., Ignjatović S.: Poslovna i službena korespondencija za prvi razred,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd, 2005. - Bogdanović D., Ivanišević G.: Osnovi ekonomije za prvi razred, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva Beograd, 2004. - Dragišić D., Ilić B., Medojević B., Pavlović M.: Osnovi ekonomije za drugi razred,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd, 2004. - Simić D. : Ekonomika i organizacija proizvodnje, Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva Beograd 1997. - Lijiljana Kosar: Ekonomika i organizacija preduzeća, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva Beograd 1998. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - grafoskop, A/V oprema, multimedijski računar sa programskom opremom i
pristupom Internetu, softveri za oblikovanje dopisa, knjigovodstvo, pripremu rada i kalkulacije.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika Provjeravaju se i ocjenjuju: - usmeni odgovori (najmanje jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu), - pisani radovi učenika (testovi, domaći zadaci), - zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih ocjena u klasifikacionom periodu. Opšta ocjena na kraju godine izvodi se iz zaključnih ocjena u pojedinim klasifikacionim periodima. 8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Visoka stručna sprema iz područja ekonomije. 9. Povezanost predmeta
Povezanost sa predmetom Znanja Predmet Znanja
- Oblikovanje vizuelnog identiteta privrednog
- društva - Usmena i pisana
komunikacija - Održavanje internet sajta - Izrada reklamnog materijala
- Informatika - Informacije u tekstualnom vidu
- Multimedijalno predstavljanje informacija
- Internet - Korišćenje računarskih
programa kao vida komuniciranja
55
1.2.7. FIZIČKA HEMIJA 1. Naziv premeta: FIZIČKA HEMIJA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred Teorija Vježbe
Ukupno
I II III 72 72 144 IV 66 66 132
Ukupno 138 138 276 Vježbe- odjeljenje se dijeli na grupe do 12 učenika 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - stiču znanja o vezi između strukture materije i energetskih promjena sistema u
makroskopskim razmjerama; - stiču znanja o fizičkim uzrocima i promjenama pri hemijskim reakcijama da bi
shvatili proces u hemijskoj industriji; - stiču znanja o termodinamičkim i hemijskim procesima; - razvijaju sposobnost za samostalan eksperimentalni rad; - razvijaju logičko mišljenje.
56
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREĆI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Gasno agregatno stanje - navodi uslove
postojanja gasnog agregatnog stanja materije i osobine gasa
- definiše idealni gas i osnovne gasne zakone: Bojl-Mariotov, Gej- Lisakov i Šarlov
- definiše Klajperonovu jednačinu
- obrazlaže primjenu Klajperonove jednačine
- definiše Daltonov zakon
- obrazlaže ponašanje gasa u smješi
- objašnjava promjenu energije translatornog kretanja molekula, pritisak i kinetičku energiju
- objašnjava raspodjelu brzine molekula gasa
- navodi osobine realnog gasnog stanja
- poznaje parametre Van der Valsove jednačine
- razlikuje gasovito, tečno i čvrsto agregatno stanje
- rješava računske zadatke primjenjujući gasne zakone
- grafički predstavlja gasne zakone i analizira međusobni odnos pritiska, zapremine i temperature
- rješava računske zadatke primjenom Klajperonove jednačine
- analizira parametre Klajperonove jednačine
- interpretira primjenu Klajperonove jednačine za određivanje molarne mase i svođenje zapremine na normalne uslove
- rješava računske zadatke primjenom Daltonovog zakona
- analizira promjenu energije translatornog kretanja molekula
- matematički zapisuje osnovnu jednačinu kinetičke teorije i kinetičku energiju molekula gasa
- grafički predstavlja Maksvel – Bolcmanove krive raspodjele brzina
- analizira pritisak i zapreminu realnog
- razvija preciznost
57
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
gasnog sistema - rješava računske
zadatke primjenom Van der Valsove jednačine
Hemijska termodinamika - definiše:
unutrašnju energiju, termodinamičke sisteme i I zakon termodinamike
- obrazlaže rad pri promjeni zapremine gasa
- objašnjava primjenu I zakona termodinamike na izohorski, izobarski, izotermski i adijabitski proces
- definiše pojam specifične toplote
- objašnjava jednačinu za količinu toplote i odnos (cp >cv, Cp > Cv)
- navodi osobine entalpije kao veličine funkcije stanja
- objašnjava toplotni efekat egzotermnih i endotermnih hemijskih reakcija
- obrazlaže egzotermne i endotermne reakcije praćene promjenom zapremine
- definiše termohemijske jednačine
- navodi oznake za agregatno stanje supstanci i toplotni efekat
- definiše:
- razlikuje otvorene, zatvorene i izolovane termodinamičke sisteme
- pravilno označava ulaz i izlaz toplote i rada u sistemima
- rješava računske zadatke primjenom I zakona termodinamike.
- analizira stanje gasa prije i poslije eksplozije i piše izraz za izvršeni zapreminski rad
- grafički predstavlja promjenu pritiska u funkciji od zapremine pri različitim uslovima (V = const, p = const, t = const, Q = 0)
- pravilno obilježava i izražava jedinice za molarnu toplotu, specifičnu i toplotni kapacitet
- matematički zapisuje jednačinu za količinu toplote u različitim oblicima zavisno od uslova zagrijavanja gasa
- grafički predstavlja promjenu entalpije kod egzotermnih i endotermnih reakcija
- analizira toplotni efekat hemijskih reakcija pri
- razvija analitičko mišljenje
58
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
standardnu entalpiju, toplotu rastvaranja, toplotu neutralizacije i toplotu sagorijevanja
- razumije Hesov zakon
- definiše II zakon termodinamike
- objašnjava Karnov kružni ciklus
- definiše pojam entropije
- objašnjava povezanost entropije sa vjerovatnoćom
- objašnjava povezanost Gibbsove energije sa entropijom i entalpijom
- navodi jedinice mjere za slobodnu energiju
stalnom pritisku uz praćenje promjene zapremine
- pravilno piše termohemijske jednačine
- analizira na primjerima toplotu stvaranja, rastvaranja, neutralizacije i sagorijevanja.
- izračunava toplotni efekat pomoću Hesovog zakona
- razlikuje povratne i nepovratne procese
- prikazuje grafički u P-V dijagramu Karnov kružni ciklus
- uočava vezu entropije i vjerovatnoće
- uočava vezu slobodne energije, entalpije i entropije
Tečno agregatno stanje - navodi osobine
materije u tečnom agregatnom stanju
- definiše: napon pare, toplotu isparavanja, temperaturu ključanja
- objašnjava promjenu napona pare sa temperaturom
- navodi uslove prevođenja materije iz gasovitog u tečno agregatno stanje
- definiše kritičnu temperaturu i kritični pritisak
- analizira promjenu zapremine tečnosti sa temperaturom
- razlikuje napon zasićene i nezasićene pare
- grafički predstavlja krive napona pare za različite tečnosti i krive zagrijavanja
- analizira na P-V dijagramu izotermski proces na različitim temperaturama za CO2
- uočava značaj kondenzacije gasova u industriji
- razvija interesovanje prema prirodnim naukama
Čvrsto agregatno stanje - navodi osobine - razlikuje kristalne i referat:
59
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- Alotropska modifikacija čvrstih supstanci
materije u čvrstom agregatnom stanju
- definiše: toplotu topljenja, energiju kristalne rešetke, alotropiju i polimorfizam
- objašnjava pojavu defekta u kristalnoj rešetki
amorfne supstance - razlikuje tipove
kristalnih rešetki - razlikuje pojmove
monotropija, enantiotropija, dinamička alotropija i polimorfizam
- analizira Frenkelov i Šotkijev tip defekta kristalne rešetke
Ravnoteža u homogenom i heterogenom sistemu - definiše pojam faze - razumije hemijsku
ravnotežu - definiše zakon o
dejstvu mase - obrazlaže
konstantu ravnoteže
- definiše Le Šateljejev princip i navodi faktore koji izazivaju pomjeranje ravnoteže
- objašnjava uspostavljanje fizičke ravnoteže
- definiše rastvore i navodi podjelu rastvora
- obrazlaže relativno učešće komponenti u rastvoru, rastvorljivost gasova u tečnostima i čvrstih supstanci u tečnostima
- definiše Raulov zakon
- objašnjava sniženje temperature mržnjenja i povećanje temperature ključanja rastvora
- definiše
- razlikuje homogene i heterogene sisteme
- analizira na primjeru uspostavljanje dinamičke ravnoteže hemijskih procesa
- matematički izvodi zakon o dejstvu masa
- analizira uticaj koncentracije reaktanata i produkata, temperature i pritiska na pomjeranje ravnoteže
- rješava računske zadatke primjenom zakona o dejstvu masa i Le Šateljeovog principa
- razlikuje fizičku i hemijsku ravnotežu
- razlikuje molaritet, maseni udio, molalitet i molski udio kao načine izražavanja količine komponente u rastvoru
- analizira proces
- razvija smisao za sistematičan rad
referat: - Metode razdvajanja
smješe dviju tečnosti
- Značaj termijske
analize za ispitivanje sastava legura
60
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
krioskopsku i ebuloskopsku konstantu
- objašnjava primjenu Raulovog zakona na rastvore elektrolita
- navodi osobine idealnih sistema
- objašnjava napon pare i temperaturu ključanja idealnih sistema
- navodi osobine tečnosti koje se djelimično miješaju i koje se ne miješaju
- objašnjava Gibsovo pravilo faza
- objašnjava dijagram stanja jednokomponentnih sistema
- objašnjava termičku analizu i navodi njen praktični značaj
rastvaranja čvrste supstance i krive rastvorljivosti različitih soli
- grafički predstavlja zavisnost napona pare rastvarača i rastvora različitih koncentracija u funkciji od temperature
- interpretira primjenu krioskopije i ebulioskopije za određivanje molarne mase
- razlikuje idealne sisteme sa minimalnom i maksimalnom temperaturom ključanja
- uočava primjenu Raulovog zakona na idealne sisteme
- grafički prikazuje parcijalni napon pare u funkciji od sastava smješa i zavisnost temperature ključanja od sastava smješe
- interpretira ponašanje idealnih sistema pri destilaciji
- analizira uzajamnu rastvorljivost komponenti u rastvoru
- grafički predstavlja uzajamnu rastvorljivost tečnosti koje se ne miješaju
- primjenjuje pravilo faza na jednokomponentne i dvokomponentne
61
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
sisteme i računa broj stepena slobode
- analizira dijagram stanja jednokomponentnih sistema (voda–led–para)
- čita krive hlađenja legura
- interpretira značaj termičke analize za ispitivanje strukture metala i legura
Hemijska kinetika - definiše brzinu
hemijske reakcije - navodi uticaj
različitih faktora na brzinu hemijske reakcije
- objašnjava klasifikaciju hemijskih reakcija prema mehanizmu nastajanja
- definiše molekularnost i red reakcije
- navodi vrste složenih hemijskih reakcija
- razumije primjenu analitičkih metoda za eksperimentalno određivanje brzine hemijske reakcije
- analizira uticaj koncentracije, temperature i katalizatora na brzinu hemijske reakcije
- razlikuje homogenu i heterogenu katalizaciju
- razlikuje proste i složene reakcije
- razvija analitičko mišljenje
referat: - Primjena
katalizatora u industrijskim procesima
Pojave na granici faza - analizira na
različitim primjerima jednomolekulske, dvomolekulske i tromolekulske reakcije
- određuje red reakcije
- razlikuje istovremene, uporedne i uzastopne hemijske reakcije
- objašnjava pojam površinskog napona i silu površinskog
- analizira na različitim primjerima pojavu
referat: - Praktični značaj
62
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
napona - navodi primjenu
površinski aktivnih supstanci
- razumije pojmove adsorpcija, apsorcija i sorpcija
- navodi faktore koji utiču na količinu adsorbovane supstance i primjenu adsorpcije
- definiše hromatografiju
- razumije princip adsorpcione i podione hromatografije
- objašnjava hromatografiju na hartiji
- razumije princip gasne i jonoizmjenjivačke hromatografije
površinskog napona - matematičkim
izrazom predstavlja silu površinskog napona i koeficijent površinskog napona
- interpretira značaj flotacije
- razlikuje fizičku i hemijsku adsorpciju
- grafički prikazuje uticaj pritiska na količinu adsorbovane supstance
- analizira jednačinu adsorpcione izoterme
- interpretira praktični značaj adsorpcije kod prečišćavanja i razdvajanja smješa
- razlikuje adsorpcionu i podionu hromatografiju
- čita hromatogram - interpretira
praktični značaj jonoizmjenjivačke i gasne hromatografije
- razvija preciznost u
radu
flotacije - Jono-izmjenjivačka
hromatografija
Nuklearni procesi - definiše prirodnu
radioaktivnost - navodi vrste i
svojstva radioaktivnih zraka
- obrazlaže stabilnost atomskog jezgra
- navodi prirodni radioaktivni niz
- definiše vrijeme poluraspada i Fajone – Sodijevo pravilo
- obrazlaže
- razlikuje α, β i γ zrake
- analizira ponašanje (α, β, γ) zraka u električnom polju i druga svojstva
- interpretira značaj izotopa
- razlikuje supstitucione i adicione nuklearne reakcije
- analizira na različitim primjerima
- uviđa važnost očuvanja čovjekove okoline
referat: - Nuklearni reaktori
63
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
stabilnost izotopa - definiše zakon
radioaktivnog raspadanja
- navodi tipove nuklearnih reakcija
- obrazlaže vještačku radioaktivnost (fisija, fuzija)
- navodi ulogu i djelove nuklearnog reaktora
- obrazlaže mjerenje, detekciju radioaktivnog zračenja i dozimetrijske norme
supstitucione i adicione reakcije koristeći PSE (periodni sistem elemenata)
- analizira reakciju fisije na cijepanju uranovog jezgra
- razlikuje pojmove kritična masa, kontrolisana i nekontrolisana lančana reakcija
- interpretira značaj nuklearnog reaktora za dobijanje energije
- analizira princip rada jonizacione komore, proporcionalnog i GM – brojača
- interpertira štetna dejstva i praktičnu primjenu radioaktivnog zračenja u industriji, laboratoriji i nauci
Vježbe - objašnjava
karakter eksperimantalnih greški
- obrazlaže postupak rada za provjeru Bojl – Mariotovog, Gej – Lisakovog i Šarlovog zakona
- objašnjava postupak određivanja molarne mase Viktor – Majerovom metodom
- razumije postupak određivanja gustine kiseonika
- razumije postupak određivanja odnosa molarnih toplota
- razlikuje sistemske i slučajne greške
- računa apsolutnu i relativnu grešku
- vrši eksperimentalnu provjeru gasnih zakona
- određuje molarnu masu Viktor – Majerovom metodom
- određuje gustinu kiseonika
- eksperimentalno određuje odnos molarnih toplota Cp / Cv
- određuje toplotni kapacitet kalorimetra
- razvija sposobnost za samostalni rad
- razvija sposobnost
logičkog zaključivanja
- stiče
samopouzdanje
64
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
Cp / Cv - objašnjava
postupak određivanja toplotnog kapaciteta kalorimetra
- objašnjava postupak određivanja toplote rastvaranja i neutralizacije
- razumije postupak provjere Hesovog zakona
- objašnjava postupak određivanja rastvorljivosti ugljendioksida
- objašnjava postupak određivanja rastvorljivosti neorganskih soli
- objašnjava postupak određivanja molarne mase krioskopskom metodom
- objašnjava postupak određivanja temperature topljenja kristalnih supstanci
- objašnjava postupak razdvajanja Fe (III) i Co (II) jona uzlaznom hromatografijom na papiru
- objašnjava postupak razdvajanja Fe (III) i Ni (II) jona silaznom hromatografijom na papiru
- određuje toplotu rastvaranja i neutralizacije
- eksperimentalno provjerava Hesov zakon
- eksperimentalno određuje rastvorljivost ugljendioksida
- eksperimentalno određuje rastvorljivost neorganskih soli
- određuje molarnu masu krioskopskom metodom
- određuje temperaturu topljenja kristalnih supstanci
- vrši razdvajanje Fe (III) i Co (II) jona uzlaznom hromatografijom na papiru
- vrši razdvajanje Fe (III) i Co (II) jona silaznom hromatografijom na papiru
- vrši razdvajanje aminokiselina na tankom sloju
- izračunava Rs-vrijednost
- opslužuje gasni hromatograf
- crta kalibracionu krivu
- prati rad radiološkog detektora DRM3
65
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- objašnjava postupak razdvajanja aminokiselina na tankom sloju
- razumije princip rada gasnog hromatografa i radiološkog detektora DRM3
66
Razred: ĆETVRTI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Optička svojstva materije i spektri - obrazlaže prirodu i
svojstva elektromegnetnih radijacija
- obrazlaže refraktometrijsku analizu i principe refraktometrijskog određivanja
- navodi primjere refraktometrijske analize
- definiše polarimetriju
- opisuje polarimetar i navodi primjenu polarimetrijske analize
- definiše kolorimetrijsku analizu i Lamber – Berov zakon
- opisuje princip vizuelne kolorimetrije
- opisuje fotoelektrični kolorimetar i njegovu primjenu
- definiše elektromagnetski spektar
- obrazlaže spektrohemijsku analizu
- obrazlaže plamenu fotometriju i atomsku apsorpcionu spektrofometriju
- opisuje spektrofometriju u indukcionoj oblasti
- interpretira prirodu i svojstva elektromegnetnih radijacija
- analizira rezultate refraktometrijske analize
- interpretira primjenu refraktometrijskih analiza u različitim granicama industrije
- analizira polarizaciju svjetlosti i optički aktivne supstance
- analizira rad polarimetra i njegovu primjenu u industriji
- analizira Henerov cilindar
- analizira fotoelektrični kolorimetar i njegovu primjenu
- analizira elektromagnetski spektar prema talasnoj dužini, izgledu i mehanizmu nastajanja
- analizira plamenu fotometriju i anatomsku apsorpcionu spektrofotometriju
- razvija interesovanje prema prirodnim naukama
izračunava: - indeks prelamanja
specifičnu moć optičke rotacije
- crta šemu fotoelektričnog kolorimetra
izračunava: - talasnu dužinu
fotona - energiju kvanta
Električna provodljivost - obrazlaže hemijske
i elektrohemijske reakcije i provodnike I i II vrste
- razlikuje provodnike I i II vrste
- analizira Kolraušov most
67
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- definiše električnu provodljivost i konstantu posuda
- obrazlaže Kolraušovu modifikaciju Vitstonovog mosta
- definiše molarnu provodljivost
- definiše zakon o nezavisnom putovanju jona
- definiše pokretljivost jona
- obrazlaže konduktometrijsku titraciju
- interpretira zakon o nezavisnom putovanju jona
- određuje krive titracije na primjerima
Konverzija energije u elektrohemijskim sistemima - obrazlaže teoriju
galvanskog elementa
- opisuje Danijelov element
- definiše Nernstovu jednačinu
- navodi elektrohemijski niz
- definiše elektrode I i II vrste
- definiše i razumije princip rada redoks – elektroda
- opisuje Vestonov standardni elemenat
- obrazlaže određivanje elektromotorne sile i elektrodnog potencijala
- navodi potenciometrijsku titraciju
- definiše koroziju - razumije proces
korozije i faktore koji utiču na koroziju
- definiše Faradejeve zakone elektrolize
- navodi primjenu
- interpretira teoriju galvanskog elementa
- analizira Danijelov elemenat
- piše i analizira Nernstovu jednačinu
- interpretira elektrohemijski niz elemenata i standardni potencijal
- razlikuje redoks elektrode (vodonikov, kalomelova, Hinhidronova i staklena)
- analizira Vestonov standardni elemenat
- analizira aparaturu za određivanje elektromotorne sile
- pravilno prati promjenu potencijala u toku potenciometrijske titracije
- interpretira Faradejeve zakone
- analizira
- povezuje uzroke i posljedice
68
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
Faradejevih zakona - obrazlaže
polarizaciju i napon razlaganja
- definiše nadnapon - navodi teorijske
principe elektrolitičkog izdvajanja metala
- navodi metode zaštite metala od korozije
- obrazlaže hemijske izvore struje i olovni akumulator
kulonometriju i kulonometrijsku titraciju
- razlikuje sistem sa polarizabilnim i nepolarizabilnim metodama
- interpretira elektrogravimetrijsku metodu
- interpretira metode zaštite metala od korozije
- analizira Leklanšeov element i olovni akumulator
Vježbe - opisuje postupak
određivanja relativnog indeksa prelamanja vazduh / tečnost
- razumije postupak određivanja procenta šećera metodom kalibracione krive pomoću Abeovog refraktometra
- razumije postupak određivanja procenta alkohola metodom kalibracione krive pomoću Abeovog refraktometra
- opisuje refraktometrijsko određivanje smješe benzen-aceton i fazni dijagram
- opisuje polarimetrijsko određivanje sastava rastvora šećera metodom kalibracione krive
- poznaje postupak određivanja koncentracije
- eksperimetalno određuje relativni indeks prelamanja vazduh / tečnost
- eksperimetalno određuje procenat šećera pomoću Abeovog refraktometra i analizira rezultate
- eksperimetalno određuje procenat alkohola pomoću Abeovog refraktometra i analizira rezultate
- refraktometrijski određuje smješu benzen-aceton
- određuje sastav rastvora šećera metodom kalibracione krive
- određuje koncentraciju bakra Diboskovim kolorimetrom
- priprema rastvor bakra i određuje koncentraciju Cu fotoelektričnim kolorimetrom
- kalibriše
- razvija sposobnost za samostalni rad
- razvija sposobnost
logičkog zaključivanja
69
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
bakra Diboskovim kolorimetrom i fotolektričnim kolorimetrom
- razumije princip kalibrisanja spektroskopa pomoću živine lampe
- opisuje spektrofotometrijsko određivanje gvožđa
- opisuje postupak određivanja provodljivosti Kolraušovim mostom
- opisuje postupak određivanja pokretljivosti jona
- pisuje postupak određivanja granične molarne provodljivosti
- pisuje postupak konduktometrijske titracije
- razumije princip određivanja elektromotorne sile i elektromotornog potencijala metodom kompenzacije
- razumije princip određivanja pH rastvora metodom kompenzacije
- opisuje princip rada pH-metra
- objašnjava postupak potenciometrijske titracije jake kiseline jakom bazom
- opisuje postupak pH-metrijske titracije
spektroskop pomoću živine lampe
- spektrofotometrijski određuje gvožđe
- određuje provodljivost Kolraušovim mostom
- eksperimetalno određuje pokretljivost jona
- eksperimetalno određuje graničnu molarnu provodljivost
- eksperimetalno izvodi konduktometrijsku titraciju
- eksperimetalno određuje elektromotornu silu i elektromotorni potencijal
- određuje pH rastvora metodom kompenzacije
- mjeri pH rastvora pomoću pH-metra
- izvodi potenciometrijsku titraciju jake kiseline jakom bazom
- eksperimetalno izvodi pH-metrijsku titraciju
- određuje Faradejevu konstantu gasnim kulometrom
- eksperimetalno određuje iskorišćenja struje pri niklovanju
- izvodi kulometrijsku titraciju hlorovodonične kiseline
- Razvija preciznost u radu
70
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- opisuje postupak određivanja Faradejeve konstante gasnim kulometrom
- objašnjava postupak određivanja iskorišćenja struje pri niklovanju
- opisuje postupak kulometrijske titracije hlorovodonične kiseline
- poznaje postupak elektro-gravimetrijskog određivanje Cu u rastvoru
- poznaje postupak određivanja napona razlaganja u sistemu Pt/H2SO4/Pt
- opisuje postupak ampermetrijske titracije joda tiosulfatom
- opisuje postupak anodne oksidacije aluminijuma (eloksiranje)
- elektro-gravimetrijski određuje Cu u rastvoru
- eksperimetalno određuje napon razlaganja u sistemu Pt/H2SO4/Pt
- eksperimetalno izvodi ampermetrijsku titraciju joda
- eksperimetalno izvodi anodnu oksidaciju aluminijuma
5.Okvirni spisak literature i drugih izvora - Uvodić – Karadžić, S., Marković, M.: Fizička hemija za III i IV razred srednje škole,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd,2004. - Uvodić – Karadžić, S., Marković, M.: Praktikum iz fizičke hemije za III i IV razred
srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta se realizuje u učionici koja je opremljena: A/V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima. - Vježbe se realizuju u laboratoriji koja je opremljena osnovnim laboratorijskim
posuđem i hemikalijama, digestorom i sljedećim nastavnim sredstvima: kalorimetar, Kipov aparat, termostat, krioskipski aparat, Tileov sud, demonstracioni gasni hromatograf, radiološki detektor, zatim aparature za:
- određivanje odnosa molarnih toplota, provjeru gasnih zakona, određivanje rastvorljivosti gasa i čvrstih supstanci, hromotografsko razdvajanje; potenciometar, Rumkorfov induktor, elektrode, akumulator, Nernstov aparat, hronometar, baterija, konduktometar, galvanometar, hinhidron, standardni
71
element, Pt-elektrode, pH-metar, gasni kulometar, otpornik, ampermetar, ispravljač, magnetna mješalica, Vinklerove elektrode, olovni akumulator, miliampermetar od 10 – 15 mA, Abeov refraktometar, polarimetar, Diboskov kolorimetar, fotoelektrični kolorimetar, živina lampa sa transformatorom, dvocijevni spektroskop, spektrofotometar - spekol.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju pismeni radovi
učenika (referati, domaći zadaci, računski zadaci poslije svake oblasti), usmeni odgovori učenika i opservacija rada, koja obuhvata rad u laboratoriji i vođenje dnevnika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja.
- Zaključna ocjena na kraju godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u
klasifikacionim periodima. 8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Nastavnik: profesor hemije, diplomirani inženjer tehnologije, diplomirani
inženjer neorganske tehnologije, diplomirani fiziko-hemičar. - Stručni saradnik: hemijski laborant ili hemijsko-tehnološki tehničar. 9. Povezanost predmeta
Povezanost sa predmetom Znanja Predmet Znanja
- Hemijska kinetika - Opšta I neorganska hemija - Brzina hemijske reakcije - Gasno agregatno stanje - Fizika - Gasni zakoni - Optička svojstva materijala - Instrumetalna analiza - Refratometrijska i
polarimetrijska analiza
72
1.2.8. INSTRUMENTALNA ANALIZA 1. Naziv predmeta: INSTRUMENTALNA ANALIZA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred Teorija Vježbe
Ukupno
I II III 72 72 IV
Ukupno 72 72 3. Opšti ciljevi nastave U okviru nastave učenici: - stiču znanja o instrumentalnim metodama analize u hemijskoj industriji; - stiču znanja koja će im omogućiti da pravilno koriste literaturu i usvajaju nova
znanja iz ove oblasti; - uočavaju prednosti primjene instrumentalnih metoda pri ispitivanju u oblasti
neorganske i organske hemijske tehnologije; - ocjenjuju primjenjivost i efikasnost različitih instrumentalnih metoda u praksi; - razvijaju pozitivnu orjentaciju prema zanimanju; - osposobljavaju se da znanja stečena izučavanjem instrumentalnih analiza
aktivno i stručno primjenjuju za ispitivanje u hemijskoj industriji.
73
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREĆI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvod - definiše metode
analize - definiše
osjetljivost, tačnost, reproduktivnost metode
- navodi podjelu instrumentalnih metoda analize
- Poznaje prednosti instrumentalnih metoda
- razlikuje hemijske, mikrobiološke, senzorne i instrumentalne metode analize
- vrši izbor metode analize prema svojstvima supstance
- upoređuje optičke metode i metode razdvajanja
- upoređuje hemijske i instrumentalne metode analize
Optičke metode - navodi podjelu
optičkih metoda - objašnjava prirodu
i svojstva elektromagnetnih talasa
- poznaje osnovne elemente optičkih aparata
- upoređuje načine uzimanja uzoraka zavisno od agregatnog stanja i načina isporuke materijala
- uspostavlja vezu između pravilnog i stručnog uzimanja uzoraka i tačnosti analize
Refraktometrijska analiza - definiše zakon
prelamanja svjetlosti
- definiše refraktometriju
- navodi vrste refraktometara i njihovu primjenu
- navodi primjere upotrebe kvalitativne i kvantitativne refraktometrijske analize
- analizira pojavu prelamanja svjetlosti
- računa indeks prelamanja, specifičnu i molarnu refrakciju
- analzira princip rada refraktometra
- upoređuje Pulfrikov, Abeov i imerzioni refraktometar
- uočava značaj i primjenu refraktometrijske analize
- razvija analitičko mišljenje
- koristiti šeme Abeovog, Pulfrikovog i imerzionog refraktro-metra
Polarimetrijska analiza - objašnjava pojavu - razlikuje - razvija preciznost
74
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
polarizacije svjetlosti
- definiše specifičnu i molarnu moć optičke rotacije
- opisuje princip rada polarimetra
- navodi primjere upotrebe kvalitativne i kvantitativne refraktometrijske analize u hemijskoj industriji
nepolarizovanu od polarizovane svjetlosti
- crta Nikolovu prizmu i uočava polarizaciju svjetlosti
- analizira osobine optički aktivnih supstanci
- prikazuje zavisnost specifične moći optičke rotacije od talasne dužine, temperature i rastvarača
- crta šemu polarimetra i razlikuje djelove polarimetra
- uočava značaj i primjenu polarimtrijske analize
Spektrohemijska analiza - šematski prikaz
podjele spektra preko ∆
- definiše spektar elektromagnetnih talasa
- navodi podjele spektara
- definiše spektrohemijske metode analize i navodi njihovu podjelu
- uočava vezu između talasne dužine i energije zračenja
- razlikuje kontinualne, linijske i trakaste spektre
- razlikuje spektre prema mehanizmu nastajanja (emisione i apsorcione)
- razlikuje vrste spektara prema nosiocu
- uočava interakciju materije i elektomegnetnog zračenja
- razlikuje spektrohemijske metode analize
Emisiona i apsorciona spektralna analiza - definiše
spektroskopiju kao - crta šemu
spektroskopa i - stiče
samopouzdanje - u radu koristiti
šeme spetroskopa,
75
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
instrumentalnu metodu
- poznaje princip spektroskopije
- navodi osnovne djelove spektroskopa
- navodi primjere upotrebe kvalitativne spektroskopske analize
- definiše plamenu fotometriju
- poznaje princip plamene fotometrije
- navodi osnovne djelove plamenog fotometra
- navodi primjere upotrebe kvalitativne i kvantitativne plamene fotometrije
- definiše atomsku apsorcionu spektroskopiju
- poznaje princip atomske apsorcione spektroskopije
- navodi osnovne djelove atomskog apsorcionog spektrofotometra
- navodi primjere upotrebe AAS u metalurgiji, neorganskoj hemiji, biohemiji itd.
razlikuje djelove instrumenta
- razlikuje osnovne karakteristike spektralnih aparata (disperziju i moć razdvajanja)
- analizira fizičko - hemijske procese koji se odvijaju u plamenu pri uvođenju supstanci
- crta šemu plamenog fotometra i razlikuje osnovne djelove instrumenta
- analizira princip atomske apsorcije
- analizira karakteristike atomskog apsorcionog sistema (izvor zračenja, atomizer, detektor)
- crta šemu atomskog apsorcionog sistema spektrofotometra sa jednim i sa dva zraka i upoređuje instrumente
- uočava značaj i primjenu emisione i apsorpcione spektralne analize
fotometra i atomskog spektroskopometra
Apsorciona spektrofotometrija - definiše zakon
apsorcije svjetlosti - objašnjava pojavu
apsorcije svjetlosti
- analizira spektralne energetske promjene
- razlikuje unutrašnju gustinu transmisije od
76
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
unutrašnje transmitivnosti
- grafički predstavlja zavisnost unutrašnje gustine transmisije od talasne dužine
Kolorimetrijska analiza - u radu koristiti
skice i šeme instrumenata
- definiše spektrofotometriju u vidljivoj i UV oblasti spektra
- objašnjava princip kolorimetrijske analize
- poznaje vrste kolorimetara (Helige kolorimetar, Henerovi cilindri, Diboskov kolorimetar, fotoelektrični kolorimetar)
- poznaje princip fotometrijske analize
- navodi osnovne djelove fotometra
- poznaje princip rada spektrofotometra
- navodi primjere upotrebe kolorimetrijskih i fotometrijskih određivanja u kvalitativnoj i kvantitativnoj analizi
- izražava zavisnost jačine obojenja rastvora od koncentracije
- razlikuje i upoređuje kolorimetre
- vrednuje prednosti i nedostatke vizuelne i fotoelektrične kolorimetrije
- matematičkim izrazom predstavlja princip fotometrijske analize
- crta šemu fotometara i razlikuje osnovne djelove instrumenta
- šematski prikazuje princip rada spektrofotometra i razlikuje osnovne dijelove instrumenta
- analizira pojavu apsorcije zračenja u UV i vidljivoj oblasti spektra
- uočava značaj i primjenu kolorimetrijske analize
- razvija interesovanje prema prirodnim naukama
Infracrvena spektroskopija - definiše
infracrvenu spektroskopiju
- poznaje djelove infracrvenog spektrofotometra
- anlizira mehanizam nastajanja infracrvenog apsorcionog spektra uzorka
- razlikuje osnovne
- razvija analitičko mišljenje i logičko zaključivanje
77
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- navodi primjere upotrebe infracrvene spektroskopije u praksi
djelove infracrvenog spektrofotometra (izvor zračenja, monohrometar, detektor)
- uočava značaj i primjenu IR spektroskopske analize
Masena spektrometrija - definiše masenu
spektrometriju - poznaje princip
masene spektrometrije
- navodi osnovne djelove masenog spektrometra (sistem za unošenje uzorka, jonski izvor, magnetni analizator, detektor)
- navodi primjere upotrebe masene spektrometrije u analitičkoj hemiji
- interpretira princip metode (jonizacija uzorka, razdvajanje jona djelovanjem magnetnog polja, detekcija jona prema odnosu mase i naelektrisanja)
- crta šemu masenog spektrometra i analizira princip rada instrumenta
- razlikuje vrste jona u masenim spektrima
- uočava značaj i primjenu masene spektrometrije
- stiče radne navike - u radu koristiti skice i šeme masenog spektrometra
Termometrija - definiše ''toplotne
spektre'' ispitivane supstance
- navodi podjelu termometrije
- poznaje princip termometrijskih metoda analize
- navodi primjere upotrebe termometrijskih metoda
- razlikuje termogravimetrijsku analizu, diferencijalnu termijsku analizu i termometrijske titracije
- interpretira princip termometrijske metode analize
- uočava značaj i primjenu termometrije
Hromatografske metode analize - definiše
hromatografske metode analize
- poznaje podjelu hromatografskih
- razlikuje mobilnu i stacionarnu fazu
- upoređuje principe hromatografskog razdvajanja
- u radu koristiti slike, skice i šeme hromatografa
78
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
metoda analize - objašnjava
principe hromatografskog razdvajanja
- objašnjava princip razdvajanja supstanci u koloni
- objašnjava princip hromatografije na hartiji
- definiše Rf – vrijednost
- objašnjava princip razdvajanja supstanci na tankom sloju
- poznaje teorijske osnove gasne hromatografije
- objašnjava retenciono ponašanje, efikasnost kolone i moć razvijanja
- navodi osnovne djelove gasnog hromatografa i objašnjava njihovu ulogu
- poznaje teorijske principe visoko rezolucione tečne hromatografije
- navodi osnovne djelove hromatografa za tečnu hromatografiju
- definiše izmjenjivače jona
- objašnjava proces izmjene jona
- poznaje aparaturu za hromatografiju na izmjenjivačima jona
(raspodjela, adsorpcija, jonska izmjena)
- vrši klasifikaciju hromatografskih metoda prema vrsti faza i prirodi distribucionih fenomena
- razlikuje adsorpcionu i podionu hromatografiju u koloni
- razlikuje osnovne operacije pri hromatografskom razdvajanju u koloni
- upoređuje frontalnu analizu, analizu istiskivanjem i eluentnu analizu
- razlikuje jednodimenzionalnu i dvodimenzionalnu hromatografiju na hartiji
- razlikuje osnovne operacije u hromatografiji na hartiji (stvaranje hromatograma, razvijanje hromatograma, detekcija zona)
- analizira osnovne operacije razdvajanja na tankom sloju (nanošenje uzorka, razvijanje i detekcija)
- razlikuje gasnu-apsorpcionu i gasnu-podeonu hromatografiju
- crta šemu gasnog hromatografa i
79
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
razlikuje djelove instrumenta
- analizira faktore od kojih zavisi razdvajanje komponenata u gasnoj fazi
- crta šemu tečnog hromatografa i razlikuje ulogu pojedinih djelova
- razlikuje katjonske i anjonske izmjenjivače jona
- analizira kinetiku jonske izmjene
- uočava značaj i primjenu hromatografskih tehnika analize
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Mišović, J., Ast, T.: Instrumentalne metode hemijske analize, TMF Beograd, 1999. - Mišović, J.: Uvod u hromatografiju, TMF Beograd, 1999. - Uvodić – Karadžić, S., Marković M.: Fizička hemija za III i IV razred, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena : A/V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima, šemama aparata i uređaja.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju pismeni radovi
učenika (test poslije svake oblasti) i usmeni odgovori učenika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer neorganske tehnologije, diplomirani inženjer hemijske
tehnologije, diplomirani hemičar. 9.Povezanost predmeta
Povezanost sa predmetom Znanja Predmet Znanja
- Refraktometrija - Fizika - Prelamanje svjetlosti - Hromatografija - Fizička hemija - Pojave na granici faza
80
1.2.9. TEHNOLOŠKE OPERACIJE I UREĐAJI 1. Naziv predmeta: TEHNOLOŠKE OPERACIJE I UREĐAJI 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred Teorija Vježbe
Ukupno
I II III 108 72 180 IV
Ukupno 108 72 180 Vježbe- odjeljenje se dijeli na grupe do 12 učenika 3. Opšti ciljevi nastave
U okviru predmeta učenici: - stiču osnovna znanja o mašinama, aparatima, tehnološkim operacijama i
automatizaciji procesa; - stiču znanja koja će im omogućiti da samostalno izvode poslove u okviru svog
zanimanja, stručno odlučuju i usvajaju nova znanja iz ove oblasti; - razumiju tehnološke procese; - razvijaju osjećaj za racionalno korišćenje materijala i vremena; - razvijaju osjećaj odgovornosti i preciznosti u radu; - ovladavaju stručnom terminologijom, neophodnom za komuniciranje u struci.
81
4. Sadržaji/ Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREĆI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvod - poznaje osnovne
pojmove o mašinama, aparatima i operacijama
- nabraja operacije, mašine i aparate
- razlikuje tehnološke operacije prema pogonskoj sili
Osnovi hidraulike - definiše pojam i
vrste fluida - nabraja osnovne
karakteristike fluida (gustina, pritisak, temperatura, viskozitet, maseni i zapreminski protok)
- objašnjava zakonitosti i režime strujanja fluida (granični sloj i Rejnoldsov kriterijum)
- razumije jednačinu kontinuiteta i Bernulijevu jednačinu
- upoređuje fluide prema osnovnim karakteristikama
- računa maseni i zapreminski protok
- razlikuje režime strujanja fluida prema Rejnoldsovom kriterijumu
- pravilno primjenjuje jednačinu kontinuiteta i Bernulijevu jednačinu
- razvija analitičko mišljenje
Transport materijala razumije operaciju transporta i njen značaj, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- razlikuje hidraulični od pneumatskog transporta
- obrazlaže na primjeru značaj pogonske sile za transport fluida
- upoređuje crpke prema namjeni i vrsti fluida
- analizira rad crpki - razlikuje princip
sabirnog i rasturnog pneumatskog transporta
- razlikuje vrste transporta čvrstog materijala
- razvija odgovornost u izvršavanju zadataka
- koristiti šeme uređaja koji se koriste za transport materijala
82
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
(horizontalni, kosi i vertikalni)
- upoređuje principe rada transportera
- analizira rad transportera
- uočava značaj operacije transoprta materijala u industriji
Sitnjenje i prosijavanje - razumije operaciju
sitnjenja i prosijavanja, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- pravilno koristi pojmove sitnjenja i prosijavanja
- razlikuje uređaje za sitnjenje i prosijavanje prema stepenu sitnjenja i prosijavanja (drobilice, mlinovi, sjeckalice, sita)
- pronalazi sličnosti i razlike među uređajima za sitnjenje i prosijavanje
- analizira rad uređaja za sitnjenje i prosijavanje
- uočava značaj operacija sitnjenja i prosijavanja u industriji
- koristiti šeme uređaja za sitnjenje i prosijavanje
- posjeta industrijskom mlinu
Miješanje - koristiti šeme
uređaja za miješanje
- razumije operaciju miješanja, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- razlikuje vrste mješalica za tečnosti
- analizira rad uređaja za miješanje
- uočava značaj operacije miješanja u industriji
- uviđa važnost zaštite na radu
- Razdvajanje faza - razumije operacije
taloženja, filtriranja i centrifugiranja,
- razumije operaciju taloženja, filtriranja i centrifugiranja
- razvija sistematičnost u radu
- koristiti šeme uređaja za filtriranje i centrifugiranje
83
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- razlikuje uređaje za filtriranje
- razlikuje uređaje za centrifugiranje
- analizira rad uređaja za filtriranje i centrifugiranje
- uočava značaj i primjenu taloženja, filtriranja i centrifugiranja u industriji
Fenomeni prenosa toplote - definiše pojmove
temperature i toplote
- poznaje izvore i nosioce toplote
- razumije načine i zakone prenosa toplote (provođenje, miješanje i zračenje)
- pravilno koristi pojmove temperature i toplote
- razlikuje izvore i nosioce toplote
- razlikuje načine prenosa toplote karakteristične za određene materijale
- pravilno primjenjuje zakone prenosa toplote
Razmjena toplote - koristiti šeme
razmjenjivača toplote
- razumije operaciju razmjene toplote, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- razlikuje vrste razmjenjivača toplote
- analizira rad razmjenjivača toplote
- uočava značaj operacije razmjene toplote u industriji
Hlađenje - koristiti šeme
uređaja za hlađenje
- razumije operaciju hlađenja, kao i uređaje koji se za to koriste
- razlikuje vrste hladnjaka
- analizira rad uređaja za hlađenje
- uočava značaj operacije hlađenja u industriji
Ukuvavanje - razumije operacije
ukuvavanja, kao i - razlikuje vrste
ukuvača - koristiti šeme
ukuvača
84
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
način rada uređaja koji se za to koriste
- analizira rad ukuvača
- uočava značaj operacije ukuvavanja u industriji
Destilacija i rektifikacija - koristiti šeme
uređaja za destilaciju i rektifikaciju
- poznaje tipove tečnih smješa i zakone kojima se pokoravaju
- objašnjava fazni i ravnotežni dijagram
- razumije operaciju destilacije i rektifikacije, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- interpretira princip destilacije i rektifikacije
- razlikuje vrste uređaja za destilaciju (pod atmosferskim pritiskom, pod vakuumom, sa vodenom parom)
- razlikuje vrste rektifikacionih kolona
- analizira rad uređaja za destilaciju i rad rektifikacionih kolona
- uočava značaj operacije destilacije i rektifikacije u industriji
- stiče naviku održavanja radnog prostora
Fenomeni prenosa mase - definiše pojam
difuzije - razumije
mehanizam prenosa mase i zakon difuzije
- pravilno upotrebljava pojam difuzije
- razlikuje mehanizme prenosa mase
- pravilno primjenjuje zakon difuzije
Vlaženje - definiše apsolutnu i
relativnu vlažnost vazduha
- objašnjava dijagram vlažnosti vazduha
- razumije metode određivanja vlažnosti vazduha
- razumije značaj
- razlikuje apsolutnu od relativne vlažnosti
- primjenjuje metode za određivanje vlažnosti vazduha
- analizira rad kondicionera
- uočava značaj
85
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
kondicioniranja vazduha, kao i način rada kondicionera
kondicionaranja vazduha u industriji
Sušenje - razumije operaciju
sušenja, kao i način rada uređaja koji se za to korist
- razlikuje vrste sušnica koje se koriste u industriji
- analizira rad sušnica
- uočava značaj operacije sušenja u industriji
Rastvaranje i kristalizacija - objašnjava
dijagram rastvorljivosti
- razumije operaciju kristalizacije, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- planira uslove kristalizacije koristeći dijagram rastvorljivosti
- razlikuje vrste uređaja koji se koriste za kristalizaciju
- analizira rad kristalizatora
- uočava značaj operacije kristalizacije u industriji
Ekstrakcija - razumije operaciju
ekstrakcije, kao i način rada koji se za to koriste
- razlikuje vrste uređaja koji se koriste za ekstrakciju
- analizira rad ekstraktora
- uočava značaj operacije ekstrakcije u industriji
Apsorpcija - razumije operaciju
apsorpcije, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- razlikuje vrste uređaja koji se koriste za apsorpciju
- analizira rad apsorbera
- uočava značaj operacije apsorpcije u industriji
Adsorpcija
86
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- razumije operaciju adsorpcije, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- razlikuje vrste uređaja koji se koriste za adsorpciju
- analizira rad uređaja za adsorpciju
- uočava značaj operacije adsorpcije u industriji
Automatska regulacija procesa - upoznaje i
razumije pojam automatske regulacije
- upoznaje i razumije pojam regulisanog procesa
- navodi parametre i promjenljive procesa
- navodi i definiše pojam mjernog, izvršnog i regulacionog elementa
- objašnjava princip rada mjernog, izvršnog i regulacionog elementa
- razlikuje parametre i promjenljive procesa
- analizira rad mjernog, izvršnog i regulacionog elementa
- uočava značaj automatizacije procesa
Vježbe - upoznaje se sa
uređajima i opremom hemijske industrije, izvorima opasnosti i mjerama zaštite
- poznaje osnovne i izvedene jedinice SI sistema i nesistemske jedinice koje su u svakodnevnoj upotrebi
- poznaje različite instrumente za mjerenje pritiska
- razumije princip
- preračunava veličine iz jedinica jednog mjernog sistema u jedinice drugog sistema
- mjeri pritisak fluida manometrom sa tečnostima i Burdonovim manometrom
- određuje protok tečnosti i izračunava brzinu kretanja tečnosti kroz cijevni vod
- određuje protok gasa pomoću gasnog sata i
87
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
rada manometara - razumije princip
mjerenja protoka preko zapremine i vremena isticanja fluida
- razumije princip mjerenja protoka preko brzine kretanja fluida (prigušna ploča)
- razumije mjerenje protoka fluida rotametrom
- opisuje postupak određivanja režima kretanja fluida
- razumije princip određivanja stepena iskorišćenja centrifugalne crpke
- razumije princip određivanja vakuuma kod laboratorijske vakuum crpke
- razumije princip granulometrijske analize
- poznaje različite vrste termometara
- razumije princip rada termometara
- razumije princip baždarenja termometara
- opisuje princip rada parnog kotla
- razumije princip određivanja koeficijenta prolaza toplote
- razumije princip određivanja stepen a koncentrisanja rastvora u ukuvaču sa kratkim vertikalnim cijevima
- razumije princip
izračunava srednju brzinu proticanja gasa
- određuje protok tečnosti prigušnom pločom
- mjeri protok fluida pomoću rotametra
- određuje režim kretanja fluida preko Rejnoldsovog kriterijuma
- određuje stepen iskorišćenja centrifugalne crpke
- određuje vakuum koji stvara laboratorijska vakuum crpka pri određenoj brzini strujanja fluida
- vrši granulometrijsku analizu prosijavanjem na standardnom sistemu sita
- mjeri temperaturu pomoću dilatacionih i manometarskih termometara, termometara sa trajnom deformacijom, termoelemenata, termokolor termometra i zračnog pirometra
- baždari termoelement živinim termometrom
- prati postupak proizvodnje vodene pare električnim parnim kotlom
- određuje koeficijent prolaza toplote sa pare na vazduh kroz
88
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
određivanja toplotnih gubitaka tokom ukuvavanja
- opisuje destilaciju tečnih smješa koje se potpuno miješaju
- razumije princip određivanja efikasnosti rektifikacione kolone
- razumije princip određivanja vlažnosti vazduha metodom tačke rose i metodom adijabatske prave
- razumije princip određujivanja brzine sušenja vlaknastog materijala u etažnoj sušnici
- opisuje postupak određivanja stepena iskorišćenja kristalizatora
- opisuje postupak određivanja mase rastvorenog ugljen-dioksida u vodi u tornju za apsorpciju
- opisuje postupak određivanja brzine adsorpcije metilenskog plavog na silikagelu ili aktivnom uglju
- objašnjava automatsku regulaciju temperature
- razumije princip određivanja statičke i dinamičke karakteristike
dvoslojan cilindričan zid
- određuje stepen koncentrisanja rastvora u ukuvaču sa kratkim vertikalnim cijevima
- određuje toplotne gubitke tokom ukuvavanja
- vrši destilaciju tečnih smješa koje se potpuno miješaju
- određuje efikasnost rektifikacione kolone
- određuje vlažnost vazduha metodom tačke rose i metodom adijabatske prave
- određuje brzinu sušenja vlaknastog materijala u etažnoj sušnici
- određuje stepen iskorišćenja kristalizatora
- određuje masu rastvorenog ugljen-dioksida u vodi u tornju za apsorpciju
- određuje brzinu adsorpcije metilenskog plavog na silikagelu ili aktivnom uglju
- prati automatsku regulaciju temperature u otvorenom ukuvaču
- određuje statičku i dinamičku karakteristiku regulatora
89
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Cvijović, S., Končar-Đurđević, S., Cvijović, R.: Mašine, aparati i operacije, Zavod
za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd - Ivanović, D., Dobričanin, M.: Praktikum iz mašina, aparata i operacija u hemijskoj
industriji, Naučna knjiga - Beograd i Zavod za udžbenike - Novi Sad - Sadibašić, A.: Praktikum za automatsku kontrolu procesa, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A/V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima, šemama mašina i aparata.
- Vježbe se realizuju u laboratoriji za mašine, aparate i operacije koja je opremljena osnovnim laboratorijskim posuđem i hemikalijama i sljedećim instrumentima i mašinama: U-manometar, Burdonov manometar, rotametar, gasni sat, prigušna ploča, centrifugalna crpka, laboratorijska vakuum crpka, ručni mlin sa kuglama, sistem standardnih sita, filter presa, dilatacioni i manometarski termometri, termometri sa trajnom deformacijom, termoelementi, termokolor termometri, zračni pirometri, parni kotao, kondenzator, otvoreni i zatvoreni ukuvač, rektifikaciona kolona, kolona sa punjenjem za apsorpciju.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju pismeni radovi
učenika (test poslije svake oblasti), usmeni odgovori učenika i opservacija rada, koja obuhvata praktični rad u laboratoriji i vođenje dnevnika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer neorganske tehnologije, diplomirani inženjer hemijske
tehnologije, diplomirani inženjer organske tehnologije. - Stručni saradnik: hemijski laborant, hemijsko-tehnološki tehničar. 9. Povezanost predmeta
Povezanost sa predmetom Znanja Predmet Znanja
- Pojave na granici faza - Fizička hemija - Hromatografsko određivanje - Šeme uređaja - Tehničko crtanje sa
mašinskim elementima - Tehnički crtež i mašinski
elementi - Rastvaranje, kristalizacija - Opšta i neorganska hemija - Rastvorljivost, dobijanje
ekstakta, prečišćavanje supstanci
90
1.2.10.ISPITIVANJE U TEHNOLOŠKOJ PROIZVODNJI 1. Naziv predmeta: ISPITIVANJE U TEHNOLOŠKOJ PROIZVODNJI
2. Broj časova prema godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred Teorija Vježbe
Ukupno
I II III IV 33 33
Ukupno 33 33
3. Opšti ciljevi nastave - sticanje znanja o metodama za ispitivanje sirovina, poluproizvoda i gotovih
proizvoda; - sticanje znanja o svojstvima supstanci, njihovim promjenama, procesima i
zakonitostima na kojima se zasnivaju metode ispitivanja; - osposobljavanje učenika da primjenjuju metode ispitivanja materijala; - razvijanje analitičkog mišljenja kod učenika; - razvijanje sposobnosti za povezivanje teorijskog i praktičnog rada; - razvijanje urednosti, sistematičnosti, tačnosti i preciznosti pri radu.
91
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ČETVRTI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvod - definiše značaj
vrste i metode ispitivanja materijala
- razumije fizička, hemijska i matematička ispitivanja materijala
- I Standardizacija - standardi - upoznaje pojam,
vrste i značaj standardizacije
- razlikuje domaće i međunarodne standarde
- uočava neophodnost i značaj uvođenja standarda
- razvija motivisanost za predmet
II Uzimanje uzorka - upoznaje načine
uzimanja i čuvanja uzoraka i nabraja podatke koje moraju da sadrže
- upoređuje načine uzimanja uzoraka zavisno od agregatnog stanja i načina isporuke materijala
- uspostavlja vezu između pravilnog i stručnog uzimanja uzoraka i tačnosti analize
- razvija samostalnost
- uzorak materijala sa podacima
III Ispitivanje vode - nabraja i definiše
parametre analize vode i njihov značaj
- objašnjava uzimanje uzoraka vode, pojave i jednačine na kojima se zasniva njihovo ispitivanje
- interpretira način uzimanja uzorka vode
- razlikuje fizička i hemijska ispitivanja vode
- upoređuje karbonatnu i nekarbonatnu, prolaznu i neprolaznu tvrdoću
- razlikuje p i m-alkalitet
- razlikuje hloride i aktivni CL2
- razlikuje BPK i HPK
- boca za uzimanje uzoraka vode
IV Ispitivanje goriva i maziva - definiše i
klasifikuje goriva i maziva
- nabraja i definiše parametre analize
- razlikuje goriva po porijeklu i agregatnom stanju
- interpretira načine uzimanja uzoraka
- razvija moć zapažanja
- boca i kašika za uzimanje uzoraka tečnih goriva
92
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
goriva i maziva i njihov značaj
- objašnjava uzimanje uzoraka goriva i maziva, pojave i jednačine na kojima se zasniva njihovo ispitivanje
goriva - upoređuje pojam
grube i higroskopne vlage
- uviđa značaj i svrhu određivanja pojedinih parametara
V Ispitivanje gasova - navodi sastav i
vrste analiza gasovnih goriva
- interpretira način uzimanja uzoraka goriva
- upoređuje princip apsorpcionih i postupaka sagorijevanja i ekspolozija
- razlikuje rastvore za apstorciju pojedinih gasova u Orsatovom aparatu
- razvija analitičko mišljenje
- Hempelova i Vinklerova bireta
VI Ispitivanje tehničkih kiselina - objašnjava način
uzimanja uzoraka kiselina, parametre analize i njihov značaj
- interpretira uzimanja uzoraka kiselina
- upoređuje određivanje procentne koncentracije kiselina pomoću gustine i titracijom
- hemijske i matematičke jednačine na kojima se zasniva proračun sastojaka
- razvija moć zapažanja
VII Ispitivanje tehničkih baza - objašnjava
uzimanje uzoraka tehničkih baza, pojave i jednačine na kojima se zasniva njihovo ispitivanje
- interpretira način uzimanja baza
- upoređuje uzimanje uzoraka baza pri različitim načinima isporuke
- piše hemijske i matematičke jednačine na kojima se zasniva proračun sastojaka baza
VIII Ispitivanje vještačkih đubriva
93
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- definiše i klasifikuje vještačka đubriva
- objašnjava način uzimanja uzoraka đubriva, parametre analize i njihov značaj
- razlikuje vrste đubriva i parametre koji se kod njih ispituju
- interpretira način uzimanja uzoraka đubriva
- analizira pojave i jednačine na kojima se zasniva ispitivanje đubriva
IX Ispitivanje cementa - definiše vrste i
osobine cementa; - objašnjava način
uzimanja uzoraka cementa, parametre analize i njihov značaj
- interpretira način uzimanja uzoraka cementa
- razlikuje fizičke i hemijske metode ispitivanja cementa
- analizira pojave i jednačine na kojima se zasniva određivanje parametara analize đubriva
X Ispitivanje uljarica, masti i ulja - definiše masti i
ulja i njihov sastav - objašnjava
uzimanje uzoraka uljarica, masti i ulja, uvodi parametre analize i njihov značaj
- interpretira način uzimanja uzoraka uljarica, masti i ulja
- razlikuje pojam i značenje kiselinskog, saponifikacionog, estarskog jodnog broja
- analizira pojave jednačine na kojima se zasniva analiza masti i ulja
- uočava vezu između vrijednosti parametara i kvaliteta i vrste masti i ulja
- brine o zdravlju - lopatice i razdjeljivač
XI Ispitivanje sapuna i deterdženata - definiše sapune i
detrđžente i njihove sastojke
- objašnjava uzimanje uzoraka sapuna i
- interpretira i upoređuje način uzimanja uzoraka sapuna i detrđženata
- analizira pojave
- brine o okolini - šematski prikaz sječenja uzoraka sapuna
- uzorci sapuna i detrdženata
94
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
detdženata, parametre analize i njihov značaj
jednačine na kojima se zasniva ispitivanje sapuna i detrdženata
- analizira pojave jednačine na kojimas e zeasniva ispitivanje sapuna i detrdženata
- upoređuje postupak parafinskog kolača i ekstrakcioni postupak za određivanje ukupnih masnih kisjelina
- razlikuje ukupne, slobodne i vezane alkalije
XII Ispitivanje ugljenih hidrata - definiše ugljene
hidrate, njihovu podjelu i osobine
- objašnjava uzimanje uzoraka šećera i brašna, parametre analize i njihov značaj
- interpretira način uzimanja uzoraka šećera i brašna
- analizira pojave i jednačine na kojima se zasniva analiza šećera i brašna
- upoređuje princip volumetrijskog i polarimetrijskog određivanja saharoze
- razvija moć zapažanja
XIII Ispitivanje prerađevina od voća i povrća - objašnjava način
uzimanja uzoraka prerađevina od voća i povrća, parametre analize i njihov značaj
- inerpretira i upoređuje način uzimanja uzoraka prerađevina od voća i povrća zavisno od pakovanja
- analizira pojave i jednačine na kojima se zasniva analiza prerađevina od voć a i povrća
XIV Ispitivanje mlijeka - definiše sastojke
mlijeka i vrste - interpretira način
uzimanja uzoraka - uviđa ljepotu svog
zanimanja - mješalica za
mlijeko
95
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
mliječnih proizvoda - objašnjava način i
pribor za uzimanje uzoraka mlijeka, parametre analize i njihov značaj
mlijeka - analizira pojave
jednačine na kojima se zasniva analiza mlijeka
- upoređuje određivanje gustine mlijeka laktodenzimetrom i piknometrom
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Olga Jovanović – Vitorović, Vladimir Rekalić: Ipitivanje u tehnološkoj proizvodnji
sa praktikumom, Zavod za udžbenika i nastavna sredstva, Beograd, 2003. - Ljiljana Kostić – Gvozdenović, Rozalija Ninković: Neorganska hemijska tehnologija
sa praktikumom za vježbe, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004.
- Ljubica P. Vrhovac: Organska hemijska tehnologija, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003.
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - T - posuđe i pribor za uzimanje uzoraka, šeme; - P – osnovno laboratorijsko posuđe, hemikalije, tehnička analitička vaga, sita,
kalormetar, piknometar, areametar, aparat po Markusonu, Englerov viskozimetar, hronometar, Orstatov aparat, Vikatov aparat, Soksletov aparat, saharimetar, ph – metar.
7. Obavezni način provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju pismeni radovi
učenika (test poslije svake oblasti), usmeni odgovori učenika i opservacija rada, koja obuhvata praćenje praktičnog rada i vođenje dnevnika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - dipl. ing. neorganske tehnologije - dipl. ing. hemijske tehnologije 9. Povezanost predmeta
Povezanost sa predmetom Znanja Predmet Znanja
- Ispitivanje tehničkih baza, kiselina i vještačkih đubriva
- Opšta i neorganska hemija
- Kiseline, baze i soli
- Ispitivanje cementa - Neorganska hemija - Jedinjena aluminijuma i silicijuma
- Ispitivaje masti, ulja, sapuna i detrdženata
- Organska hemija - Struktura masti, ulja, sapuna i detrdženata
96
1.2.11. ELEKTROANALITIČKE METODE 1. Naziv predmeta: ELEKTROANALITIČKE METODE 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred Teorija Vježbe
Ukupno
I II III IV 66 66 132
Ukupno 66 66 132 Vježbe- odjeljenje se dijeli na grupe do 12 učenika 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - stiču teorijska znanja o elektroanalitičkim metodama analize u hemijskoj
industriji; - stiču teorijska znanja koja će im omogućiti da pravilno koriste literaturu i
usvajaju nova znanja iz ove oblasti; - uočavaju prednosti i nedostatke primjene elektroanalitičkih metoda pri
ispitivanju u oblasti neorganske i organske hemijske tehnologije; - ocjenjuju primjenjivost i efikasnost različitih elektroanalitičkih metoda u praksi; - razvijaju pozitivnu orjentaciju prema zanimanju; - osposobljavaju se da znanja stečena izučavanjem elektroanalitičkih analiza
aktivno i stručno primjenjuju za ispitivanje u hemijskoj industriji.
97
4. Sadržaji/ Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ČETVRTI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvod - definiše elektrode,
elektrohemijsku ćeliju, elektrodni potencijal
- navodi podjelu elektroda
- razumije Nernstovu jednačinu
- razlikuje elektrode I, II i III vrste
- rješava računske zadatke primjenom Nernstove jednačine
- razvija pozitivan stav prema učenju
Konduktometrija - definiše otpornost,
provodnost, provodljivost i konstantu ćelije
- navodi podjelu konduktometrije
- objašnjava princip rada konduktometrijske ćelije
- poznaje princip konduktometrijske titracije
- razumije titraciju u kiselo-baznim sistemima
- razumije titraciju u sistemima hemijske izmjene
- poznaje ograničenja primjene konduktometrije
- razlikuje direktnu konduktometriju i konduktometrijske titracije
- poredi provodljivost elektrolita i metala
- interpretira uticaj različitih faktora na provodljivost provodnika I i II vrste
- razlikuje titracione krive za kiselo-bazne sisteme i sisteme hemijske izmjene
- rješava računske zadatke iz provodljivosti
- uočava značaj i primjenu konduktometrije
Oscilometrija - objašnjava
ponašanje elektrolita u električnom polju visoke frekvencije
- poznaje princip oscilometrijske titracije
- navodi primjenu oscilometrijske titracije
- analizira ponašanje jona elektrolita, u električnom polju visoke frekvencije
- interpretira princip oscilometrijske titracije
- razlikuje oblike titracionih krivih
- uočava značaj i primjenu oscilometrijskih titracija
Potenciometrija - navodi indikatorske - razlikuje referat:
98
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- hronopotenciome-tija
elektrode - objašnjava princip
potenciometrijske titracije
- opisuje aparaturu za potenciometrijsku titraciju
- razumije potenciometrijske titracije u kiselo-baznim sistemima, sistemima hemijske izmjene i redoks sistemima
- navodi primjenu potenciometrijskih titracija
indikatorske elektrode
- razlikuje djelove aparature za potenciometrijske titracije
- razlikuje metode za određivanje završne tačke titracije (grafička metoda, metoda diferencijalne krive i metoda unaprijed izračunate završne tačke)
- analizira titracione krive
- uočava značaj potenciometrijskih titracija u analitici.
Elektrogravimetrija - definiše napon
razlaganja, polarizaciju i depolarizaciju elektroda
- objašnjava princip elektrogravimetrijske metode
- opisuje aparaturu za elektrogravimetrijsku analizu
- navodi primjenu elektrogravimetrijske analize
- razlikuje elektrode za elektrogravimetrij-ka određivanja
- analizira način određivanja napona razlaganja preko krive struja-napon
- uočava primjenu Omovog zakona na polarizovano, odnosno nepolarizovano stanje elektroda
- razlikuje djelove aparature za elektrogravimetrijsku analizu
- uočava značaj i primjenu elektrogravimetrijske analize
Polarografija - definiše
polarografsku metodu
- objašnjava princip rada kapljuće živine elektrode (KŽE)
- interpretira princip polarografske metode preko grafika zavisnosti jačine struje od potencijala i zavisnosti granične
- razvija analitičko mišljenje
referat: - novije metode
polarografije
99
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- razumije Ilkovičevu jednačinu
- objačnjava princip polarografske analize
- opisuje aparaturu za polarografsku analizu
- navodi primjenu polarografije
difuzione struje od koncentracije ispitivane supstance
- razlikuje migracionu, rezidualnu, difuzionu i graničnu struju
- interpretira izgled, ulogu i polarizaciju KŽE i način nastajanja polarografskog talasa
- razlikuje djelove aparature za polarografsku analizu
- uočava značaj i primjenu polarografije
Amperometrija - definiše metodu
amperometrije - objašnjava izbor
radnog napona amperometrijske titracije
- objašnjava princip amperometrijske titracije sa jednom radnom elektrodom, kao i aparaturu
- objašnjava princip amperometrijske titracije sa dvije radne elektrode, kao i aparaturu
- interpretira određivanje radnog napona analizom krive jačina struje-napon
- razlikuje tehnike amperometrijskih titracija
- poredi rad aparature sa radom za polarografsko određivanje
- interpretira princip amperometrijske titracije sa jednom radnom elektrodom
- interpretira princip amperometrijske titracije sa dvije radne elektrode
- uočava značaj i primjenu amperometrije
referat: - hrono-ampero-
metrija
Striping analiza - definiše metodu
stripin voltametrije - objašnjava princip
striping analize
- razlikuje faze striping analize (akumulacija jona i anodno
referat: - određivanje Zn, Pb
i Cu pomoću striping analize
100
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- navodi primjenu striping analize
rastvaranje) - interpretira princip
striping analize - uočava značaj i
prmjenu striping analize
Vježbe - opisuje postupak
konduktometrijske titracije:
- sumporne kiseline sa natrijum hloridom;
- sirćetne kiseline sa natrijum hloridom;
- sirćetne kiseline sa amonijum hloridom;
- olovo(II)nitrata sa kalijum hloridom
- opisuje postupak oscilometrijske titracije hlorovodonične kiseline sa natrijum hidroksidom
- opisuje postupak kulonometrijske titracije hlorovodonične kiseline katodno generisanim hidroksidnim jonima, primjenom potenciometrijske metode određivanja završne tačke
- opisuje postupak kulonometrijske titracije hidrazina anodno generisanim jodom primjenom vizuelne metode određivanja završne tačke
- opisuje postupak kulonometrijske titracije askorbinske
- određuje otpor u toku konduktometrijske titracije
- na osnovu dobijenih rezultata računa masu i koncentraciju, sumporne kiseline, sirćetne kiseline i olovo(II)nitrata
- analizira krive dobijene konduktometrijskom titracijom
- mjeri struju u toku oscilometrijske titracije
- analizira krivu oscilometrijske titracije
- mjeri struju, vrijeme i pH u toku kulonometrijske titracije hlorovodonične kiseline katodno generisanim hidroksidnim jonima
- mjeri struju i vrijeme u toku kulonometrijske titracije hidrazina anodno generisanim jodom
- mjeri struju i vrijeme u toku kulonometrijske titracije askorbinske kiseline
- rješava računske zadatke primjenom
- povezuje uzroke i
posledice
- učenici se dijele u grupe
- svaki učenik vodi
dnevnik na bazi unaprijed datih uputstava od strane nastavnika praktične nastave
101
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
kiseline primjenom vizuelne metode određivanja završne tačke
- opisuje postupak mjerenja pH primjenom staklene elektrode
- navodi osnovne djelove pH-metra
- opisuje postupak potenciometrijske titracije fosforne kiseline natrijum hidroksidom
- opisuje postupak potenciometrijske titracije smješe oksalne i ćilibarne kiseline u nevodenoj sredini kalijum hidroksidom
- opisuje postupak potenciometrijske titracije hlorida i jodida srebro nitratom
- opisuje postupak potenciometrijske titracije gvožđa permanganatom i kompleksonom
- opisuje postupak određivanja bakra pri konstantnom naponu elektrode
- opisuje postupak polarografske analize legure kadmijum-cink
- opisuje postupak amperometrijske titracije olova kalijum hromatom
- opisuje postupak biampermetrijske titracije antimona kalijum boratom
Faradejevih zakona - baždari pH-metar
pomoću pufera - mjeri elektrodni
potencijal rastvora poznate koncentracije
- određuje pH-vrijednost rastvora
- eksperimentalno izvodi titraciju fosforne kiseline natrijum hidroksidom
- crta i analizira krivu potenciometrijske titracije
- određuje I i II završnu tačku titracije
- računa konstante disocijacije i masu fosforne kiseline
- eksperimentalno izvodi titraciju smješe oksalne i ćilibarne kiseline u nevodenoj sredini kalijum hidroksidom
- računa masu oksalne i ćilibarne kiseline
- određuje napon kliznim katodnim potenciometrom
- eksperimentalno izvodi titraciju hlorida i jodida srebro nitratom primjenom tehnike titracije na nulu
- računa masu prisutnih hlorida i jodida
- eksperimentalno izvodi potenciometrijsku titraciju gvožđa kalijum
- razvija analitičnost
i logično mišljenje
102
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
permanganatom - eksperimentalno
izvodi potenciometrijsku titraciju gvožđa kompleksonom
- određuje završnu tačku na titracionoj krivoj
- eksperimentalno vrši elektrolizu rastvora bakra do promjene boje
- računa masu izdvojenog bakra
- određuje osjetljivost polarografa odabirom odgovarajućeg otpora
- snima polarogram osnovnog elektrolita
- analizira snimljen polarogram i vrši kvalitativna određivanja preko polutalasnog potencijala grafičkom metodom
- određuje visinu talasa i crta kalibracionu pravu na osnovu koje određuje masu kadmijuma i cinka
- Eksperimentalno izvodi titraciju olova kaljum hromatom sa jednom indikatorskom elektrodom
- crta krivu amperometrijske titracije i određuje završnu tačku titracije
- računa masu olova
103
Informativni ciljevi i sadržaji
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave Formativni ciljevi
učenik učenik učenik - eksperimentalno
izvodi biampermetrijsku titraciju antimona kalijum boratom
- crta krivu biamperometrijske titracije i određuje završnu tačku titracije
- računa masu antimona
Kulonometrija - poznaje princip
kulonometrije - poznaje Faradejeve
zakone - obrazlaže
kulonometrijsko određivanje i kulonometrijske titracije
- objašnjava aparaturu za kulonometrijske titracije
- navodi primjenu kulonometrijskih titracija
- razlikuje kulonometriju pri konstantnoj struji i kulonometriju pri konstantnom naponu
- razlikuje djelove kulonometra i njihovu ulogu
- analizira rad kulonometra
- interpretira način određivanja radnog napona kod potenciometrijske kulonometrije
- analizira primarnu i sekundarnu potenciometrijsku kulonometriju
- uočava prednosti kulonometrijskih titracija
II grupa periodnog sistema elemenata - nabraja elemente II
grupe (zemnoalkalni metali) i poznaje njihove osobine
- navodi najvažnija jedinjenja zemnoalkalnih metala i postupke njihovog dobijanja
- upoređuje osobine zemnoalkalnih metala
- analizira postupke dobijanja jedinjenja zemnoalkalnih metala (kalcijuma i magnezijuma)
- uočava značaj i primjenu zemnoalkalnih metala
III grupa periodnog sistema elemenata
104
Informativni ciljevi i sadržaji
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave Formativni ciljevi
učenik učenik učenik - poznaje osobine
elemenata III grupe - navodi najvažnija
jedinjenja aluminijuma i postupke njihovog dobijanja
- upoređuje osobine elemenata III grupe
- analizira proces dobijanja aluminijuma i jedinjenja aluminijuma
- uočava značaj i primjenu aluminijuma
IV grupa periodnog sistema elemenata - nabraja elemente
IV grupe i poznaje njihove osobine
- navodi najvažnija jedinjenja elemenata IV grupe i postupke njihovog dobijanja
- upoređuje osobine elemenata IV grupe
- analizira postupke dobijanja elemenata i jedinjenja elemenata IV grupe (ugljenik, silicijum, olovo, kalaj, antimon)
- uočava značaj i primjenu elemenata IV grupe
V grupa periodnog sistema elemenata - nabraja elemente V
grupe i poznaje njihove osobine
- navodi najvažnija jedinjenja elenmenata V grupe i postupke njihovog dobijanja
- upoređuje osobine elemenata V grupe
- analizira postupke dobijanja elemenata i jedinjenja elemenata V grupe (azot i fosfor)
- uočava značaj i primjenu elemenata V grupe
VI grupa periodnog sistema elemenata - nabraja elemente
VI grupe i poznaje njihove osobine
- navodi najvažnija jedinjenja VI grupe i postupke njihovog dobijanja
- upoređuje osobine elemenata VI grupe
- analizira postupke dobijanja elemenata i jedinjenja elemenata VI grupe (sumpor)
- uočava značaj i primjenu elemenata VI grupe
referat: - oksidi sumpora kao
zagađivači
VII grupa periodnog sistema elemenata - nabraja elemente
VII grupe (halogeni - upoređuje osobine
halogenih
105
Informativni ciljevi i sadržaji
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave Formativni ciljevi
učenik učenik učenik elementi) i poznaje njihove osobine
- upoznaje osobine i značaj oksi kiselina hlora
elemenata - analizira postupke
dobijanje hlora i hlornih jedinjenja (halogenovodonik i oksi kiseline)
- uočava značaj i primjenu halogenih elemenata
Prelazni metali - poznaje opšte
karakteristike prelaznih metala
- upoređuje osobine prelaznih metala
- uočava značaj i primjenu prelaznih metala
referat: - dobijanje Fe u
visokoj peći
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Jovanović M., Jovanović V.: Elektroanalitička hemija, Tehnološko-metalurški
fakultet, Beograd, 1998. - Despić A., Dražić D., Tatić Janjić O.: Osnovi elektrohemije, Naučna knjiga,
Beograd, 1997. - Živković P., Pješčić M., Đorđević S.: Elektrohemija sa računskim zadacima, NIO
''Univerzitetska riječ'' – Titograd – Nikšić 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A/V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima. - Vježbe se realizuju u laboratoriji koja je opremljena osnovnim laboratorijskim
posuđem i hemikalijama, kao i sljedećim instrumentima: konduktometar, potenciometar, oscilometar sa ćelijama, automatski kulonometar, gasni kulonometar, hronometar, galvanometar, milivoltmetar, pH-metar, analitička vaga, magnetna miješalica sa jezgrom, elektrolizer sa magnetnom miješalicom i grijačem, polarograf sa živinom kapljućom elektrodom, elektode (staklena, zasićena kalomelova, platinska).
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju pismeni radovi
učenika (referati), usmeni odgovori učenika i opservacija rada, koja obuhvata praktičan rad u laboratoriji i vođenje dnevnika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Nastavnici: profesor hemije, diplomirani hemičar, diplomirani inženjer
neorganske tehnologije, diplomirani inženjer hemijske tehnologije. - Stručni saradnici: hemijski laborant, hemijsko-tehnološki tehničar.
106
9. Povezanost predmeta Povezanost sa predmetom Znanja
Predmet Znanja - Elektro-provodnost - Fizička hemija - Provodnici I i II vrste - Rastvori elektrolita - Analitička hemija - Mjerenje PH rastvora
107
1.2.12. ORGANSKA HEMIJSKA TEHNOLOGIJA 1. Naziv premeta: ORGANSKA HEMIJSKA TEHNOLOGIJA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred Teorija Vježbe
Ukupno
I II III IV 66 66
Ukupno 66 66 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - stiču teorijska znanja o tehnološkim procesima u okviru organske hemijske
tehnologije; - upoznaju uređaje i opremu koja se koristi u procesima organske tehnologije; - stiču znanja o vrstama, svojstvima i primjeni proizvoda organske tehnologije; - razvijaju svijest o potrebi očuvanja radne i životne sredine; - ovladavaju stručnom terminologijom, neophodnom za komuniciranje u struci.
108
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ČETVRTI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Tehnologija nafte - upoznaje predmet
proučavanja i značaj organske hemijske tehnologije
- prepoznaje porijeklo, sastav i svojstva nafte
- navodi postupke prerade nafte
- objašnjava postupak destilacije nafte
- nabraja proizvode destilacije nafte i njihovu primjenu
- objašnjava sekundarne postupke prerade nafte
- uočava vezu između porijekla nafte i mjesta njenog nalaženja
- razlikuje atmosfersku i vakuum destilaciju
- razlikuje primarne i sekundarne postupke prerade nafte
- analizira postupak destilacije nafte, koristeći šemu postupka
- razlikuje termičke i katalitičke postupake prerade
- analizira sekundarne postupke prerade nafte (visbrejking, koksovanje, piroliza, krekovanje, alkilacija, postupci rafinacije, i dr.), koristeći šemu postupka
- uočava značaj i primjenu nafte i derivata nafte
- razvija ekološku svijest
- koristiti šemu postrojenja za atmosfersku destilaciju nafte
- koristiti šemu
postrojenja za katalitičko krekovanje nafte
Tehnologija uglja - opisuje postupak
koksovanja kamenog uglja
- objašnjava postupak prerade isparljivih proizvoda koksovanja
- opisuje postupak prerade katrana
- nabraja proizvode destilacije katrana i njihovu primjenu
- razlikuje vrste ugljeva
- uočava vezu između vrste uglja i njegovog kvaliteta
- analizira postupak koksovanja kamenog uglja
- analizira postupak prerade isparljivih proizvoda koksovanja
- razlikuje frakcije katrana
- uočava značaj i
- razvija samostalnost u radu
- koristiti šemu postupka prerade gasa iz koksne peći
109
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
primjenu katrana Tehnologija boja - definiše pojam i
svojstva organskih boja
- navodi podjele organskih boja
- opisuje postupak dobijanja azo-boje hrizoidina
- razlikuje organske boje prema hemijskom sastavu i prema namjeni
- uspostavlja vezu između strukture i osobina organskih boja
- analizira postupak za dobijanje azo-boje hrizoidina, koristeći šemu postupka
- uočava značaj i primjenu hrizoidina
- koristiti šemu postupka za dobijanje hrizoidina
test: - tehnologije nafte,
katrana i boja
Tehnologija masti i ulja - koristi šemu
postupka za izrađivanje biljnih ulja iz sjemena uljarica
- definiše sastav i osobine masti i ulja
- nabraja postupke za dobijanje masti i ulja
- objašnjava postupak dobijanja ulja iz sjemena uljarica
- poznaje postupke prerade masti i ulja
- piše opštu formulu masti i ulja
- razlikuje jestive i tehničke masti i ulja
- razlikuje jodni, saponifikacioni, kiselinski i estarski broj
- analizira postupak proizvodnje ulja iz sjemena uljarica, koristeći šemu postupka
- uočava cilj i značaj hidrogenovanja ulja
Tehnologija sredstava za pranje - nabraja vrste
tenzida - razumije
mehanizam dejstva tenzida
- objašnjava postupak proizvodnje sapuna
- objašnjava postupak proizvodnje praškastih deterdženata
- razlikuje anjonske, katjonske i nejonske tenzide
- piše reakciju saponifikacije
- razlikuje osnovne grupe deterdžentskih proizvoda
- analizira postupak proizvodnje sapuna i praškastih deterdženata, koristeći šemu postupka
- razvija ekološku svijest
- koristi šematski prikaz mehanizma dejstva tenzida pri pranju
test: - tehnologija masti i
ulja i sredstva za pranje
110
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- uočava značaj biorazgradivosti deterdženata
Tehnologija polimernih materijala - objašnjava pojam
makromolekula, značaj i ekološki problem primjene makromolekulskih materijala
- navodi podjele makromolekula
- navodi uslove i osnovne reakcije obrazovanja polimera
- objašnjava mehanizam polimerizacije i polikondenzacije
- nabraja i opisuje industrijske postupke polimerizacije
- nabraja svojstva i primjenu polimerizacionih polimera
- nabraja osobine i primjenu polikondenzacionih proizvoda
- definiše i navodi postupke prerade polimernih materijala
- navodi vrste gumenih proizvoda
- objašnjava postupak vulkanizacije kaučuka
- poznaje strukturu celuloze i nalaženje u prirodi
- nabraja proizvode i postupke prerade drveta
- objašnjava postupke proizvodnje:
- razlikuje makromolekule prema porijeklu, strukturi, hemijskom sastavu, raspodjeli molekulskih masa, primjeni i ponašanju pri zagrijavanju
- razlikuje postupke polimerizacije i polikondenzacije
- analizira reakcije polimerizacije i polikondenzacije
- upoređuje industrijske postupke polimerizacije
- upoređuje osobine polietilena, polipropilena, polivinilhlorida, polivinilacetata i polistirena
- analizira postupak vulkanizacije kaučuka, koristeći šemu postupka
- uočava vezu između načina prerade drveta i upotrebe
- razlikuje sulfitni i sulfatni postupak za dobijanje tehničke celuloze
- analizira postupke za proizvodnju drvenjače, sulfitne celuloze, sulfatne celuloze i papira
- razlikuje viskozna vlakna
- analizira postupak proizvodnje
- koristi šemu postupka za dobijanje PE male gustine
- koristi šemu
dvovaljka i mješača za plastifikaciju kaučuka i pripremu smješe za vulkanizaciju
- koristi šemu postupka za dobijanje sulfatne celuloze
- koristi šemu
postupka za dobijanje viskoznih vlakana
111
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
drvenjače, sulfitne celuloze, sulfatne celuloze i papira
- nabraja derivate celuloze i njihovu primjenu
- objašnjava postupak dobijanja viskoze
viskoze, koristeći šemu postupka
- uočava značaj i primjenu makromolekulskih materijala
Tehnologija šećera - definiše podjelu i
značaj ugljenih hidrata
- objašnjava tehnološki postupak dobijanja šećera iz šećerne repe
- razlikuje vrste ugljenih hidrata
- piše reakciju hidrolize saharoze
- analizira postupak proizvodnje šećera iz šećerne repe, koristeći šemu postupka
- uočava značaj proizvodnje šećera
- uviđa vezu nauke i svako-dnevnog života
- koristi šemu ekstrakcije u kosoležećem ekstraktoru
Tehnologija skroba - navodi osobine
skroba - objašnjava
postupak dobijanja skroba iz kukuruza
- piše reakciju hidrolize skroba
- analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza procesa dobijanja skroba iz kukuruza
- uočava značaj i primjenu skroba
- koristi šemu postupka za dobijanje skroba iz kukuruza
test: - tehnologija
polimernih materijala, šećera i skroba
Tehnologija vrenja - navodi vrste vrenja - objašnjava
postupak proizvodnje etilalkohola iz melase i skrobnih sirovina
- objašnjava postupke proizvodnje piva i vina
- razlikuje anaerobne od aerobnih procesa
- razlikuje neorganske i biološke katalizatore
- analizira postupak proizvodnje etilalkohola iz melase, koristeći šemu postupka
- analizira postupke proizvodnje piva i vina, koristeći šeme postupaka
- uočava značaj enzimskih reakcija
- razvija interesovanja prema nauci
- koristi šemu postrojenja za dobijanje alkohola iz melase
112
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
Tehnologija mlijeka i mliječnih proizvoda - poznaje hemijski
sastav mlijeka - objašnjava
postupke prerade mlijeka
- nabraja mliječne proizvode
- objašnjava postupke proizvodnje mliječnih proizvoda
- razlikuje mliječne proizvode
- analizira postupke prerade mlijeka
- analizira postupke proizvodnje mliječnih proizvoda
- uočava značaj i primjenu mlijeka i mliječnih proizvoda
- uviđa ljepotu svog zanimanja
- posjeta mljekari
Konzervisanje životnih namirnica - razumije značaj
konzervisanja životnih namirnica
- objašnjava postupke konzervisanja životnih namirnica
- razlikuje vrste i načine konzervisanja
- analizira postupke konzervisanja životnih namirnica
- uspostavlja vezu između vrste namirnica i načina konzervisanja
- uočava značaj konzervisanja životnih namirnica
Tehnologija farmaceutskih proizvoda - navodi podjelu
farmaceutskih proizvoda
- opisuje postupak proizvodnje penicilina
- razlikuje lijekove za infektivne i neinfektivne bolesti
- analizira postupak proizvodnje penicilina
- razvija odgovornost prema zdravlju
- koristi šemu fermentatora za proizvodnju penicilina
- posjeta fabrici
lijekova
test: - tehnologije vrenja
mlijeka i mliječnih proizvoda, konzervisanje namirnica, kože, farmaceutsk-ih proizvoda
113
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Vrhovac, Lj.: Organska hemijska tehnologija, Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva, Beograd - Ostali izvori: internet, časopisi, reklamni i propagandni materijal proizvođača 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A / V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima i odgovarajućim šemama.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju pismeni radovi
učenika (testovi posle svake oblasti) i usmeni odgovori učenika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer organske tehnologije, diplomirani inženjer neorganske
tehnologije, diplomirani inženjer hemijske tehnologije. 9. Povezanost predmeta
Povezanost sa predmetom Znanja Predmet Znanja
- Tehnološki procesi proizvodnje
- Organska hemija - Hemijske reakcije
- Tehnološke šeme procesa - Tehničko crtanje sa mašinskim elementima
- Tehnički creteži i mašinski elementi
- Tehnološki procesi proizvodnje
- Tehnološke operacije i uređaji
- Tehnološke operacije
114
1.2.13. NEORGANSKA HEMIJSKA TEHNOLOGIJA 1. Naziv predmeta: NEORGANSKA HEMIJSKA TEHNOLOGIJA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred Teorija Vježbe
Ukupno
I II III IV 66 66
Ukupno 66 66 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - stiču znanja o tehnološkim procesima u okviru neorganske hemijske tehnologije; - upoznaju uređaje i opremu koja se koristi u procesima neorganske hemijske
tehnologije; - stiču znanja o vrstama, svojstvima i primjeni proizvoda neorganske hemijske
tehnologije; - upoznaju faktore koji utiču na ekonomičnost procesa neorganske hemijske
tehnologije; - razvijaju svijest o potrebi očuvanja radne i životne sredine; - ovladavaju stručnom terminologijom, neophodnom za komuniciranje u struci.
115
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ČETVRTI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Tehnologija vode - navodi podjelu
vode prema porijeklu, upotrebi i tvrdoći
- objašnjava postupke prečišćavanja površinskih i podzemnih voda
- objašnjava pripremu vode za industriju
- objašnjava prečišćavanje otpadnih voda
- razlikuje vrste vode prema porijeklu, upotrebi i tvrdoći
- analizira pojedine faze pri procesima prečišćavanja površinskih i podzemnih voda (taloženje, flokulacija, aeracija, filtracija i dezinfekcija)
- analizira postupak omekšavanja vode termičkim i hemijskim postupcima i jonoizmjenjivačima
- razlikuje postupke prečišćavanja otpadnih voda
- razvija pravilan stav prema zdravlju i okolini
- koristi šemu prečišćavanja površinskih voda
- koristi šemu
prečišćavanja otpadnih voda
Tehnologija goriva - navodi osobine
goriva - poznaje sastav
goriva i toplotnu vrijednost goriva
- objašnjava proces prerade prirodnih goriva
- razlikuje vrste goriva
- računa gornju i donju toplotnu vrijednost goriva
- razlikuje mehaničku i hemijsku preradu goriva
- upoređuje postupke gasifikacije i karbonizacije čvrstih goriva
- uočava značaj goriva
Tehnologija sumporne kiseline - navodi osobine
sumporne kiseline - objašnjava
kontaktni i nitrozni postupak dobijanja sumporne kiseline
- razlikuje kvalitetne tehničke sumporne kiseline
- analizira kontaktni postupak (dobijanja i prečišćavanja sumpor (IV) oksida,
- razvija ekološku svijest
- koristi šemu apsorpcionog postupka
116
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
konverzije sumpor (IV) oksida u sumpor (VI) oksid i apsorpcije sumpor (VI) oksida)
- uočava značaj i primjenu sumporne kiseline
Tehnologija azotnih jedinjenja - koristi šemu za
dobijanje razblažene azotne kiseline
- navodi značaj azota i njegovo nalaženje u prirodi
- navodi osobine amonijaka
- obrazlaže postupak dobijanja sinteznih gasova (azota i vodonika)
- objašnjava dobijanje amonijaka po Haber – Bošovom postupku
- navodi osobine azotne kiseline
- objašnjava proces dobijanja azotne kiseline iz amonijaka
- objašnjava koncentrisanje razblažene azotne kiseline
- uočava kruženje azota u prirodi
- analizira Lindeov postupak likvefakcije
- analizira postupak rektifikacije vazduha
- analizira dobijanje vodonika iz ugljovodonika
- analizira proces sinteze amonijaka
- uočava značaj i primjenu amonijaka
- analizira proces dobijanja azotne kiseline iz amonijaka (oksidacija amonijaka u u azot (II) oksid, oksidacija azot (II) oksida u azot (IV) oksid i apsorpcija azot (IV) oksid)
- analizira postupak koncentrisanja azotne kiseline
- uočava značaj i primjenu azotne kiseline u hemijskoj industriji
- Tehnologija hlorovodonične kiseline - navodi osobine
hlorovodonične kiseline
- obrazlaže postupak dobijanja hlorovodonične kiseline
- razlikuje industrijske postupke dobijanja hlorovodonika
- analizira postupak apsorpcije hlorovodonika
- navikava se na čuvanje okoline
117
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- uočava značaj i primjenu hlorovodonične kiseline u industriji
Tehnologija fosforne kiseline - navodi osobine
fosforne kiseline - obrazlaže postupke
dobijanja fosforne kiseline (iz bijelog fosfora i iz prirodnih fosfata)
- analizira proces dobijanja fosforne kiseline iz fosfora (dobijanje bijelog fosfora, oksidacija fosfora u fosfor (V) oksid i apsorpcija fosfor (V) oksida)
- analizira proces dobijanja fosforne kiseline iz prirodnih fosfata
- uočava značaj i primjenu fosforne kiseline u industriji
Tehnologija neorganskih soli - navodi osobine
natrijum hlorida - objašnjava
postupke dobijanja natrijum hlorida
- navodi osobine bakar (II) sulfata
- objašnjava postupke dobijanja bakar (II) sulfata
- analizira postupke proizvodnje natrijum hlorida (iz kamene soli i uparavanjem slanih rastvora)
- uočava značaj i primjenu natrijum hlorida
- uočava značaj i primjenu bakar (II) sulfata
Tehnologija sode - koristi tehnološku
šemu Solvejevog postupka
- navodi osobine sode
- objašnjava Solvejev amonijačni postupak za dobijanje sode
- interpretira uz šemu Solvejev postupak
- prikazuje hemijskim jednačinama Solvejev postupak
- uočava značaj i primjenu sode
Tehnologija kaustične sode - navodi osobine
kaustične sode - objašnjava
postupke proizvodnje sode (kaustifikacijom i elektrolizom)
- analizira postupke dobijanja sode (kaustifikaciju i elektro – hemijske postupke)
- uočava značaj i primjenu natrijum
- razvija ekološku svijest
- koristi šemu elektrolizera sa živinom katodom
118
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
hidroksida Tehnologija vještačkih đubriva
- koristi šemu procesa proizvodnje superfosfata
- navodi osobine i podjelu vještačkih đubriva
- objašnjava postupke dobijanja azotnih đubriva
- objašnjava postupke proizvodnje fosfornih đubriva
- razlikuje vrste vještačkih đubriva
- analizira postupke dobijanja azotnih đubriva (amonijm nitrat, amonijum sulfat, urea i dr.)
- analizira procese dobijanja superfosfata i trostrukog superfosfata
- uočava značaj azotnih, fosfornih, kalijumovih, krečnih i mješovitih đubriva
Tehnologija silikatnih proizvoda - navodi osobine i
vrste silikatnih proizvoda
- objašnjava postupak proizvodnje keramike
- objašnjava postupak proizvodnje vatrostalnih materijala
- objašnjava postupak proizvodnje stakla
- razlikuje keramičke proizvode
- analizira proces proizvodnje keramičkih proizvoda (priprema sirovina, oblikovanje, sušenje, pečenje i dorada)
- analizira postupak proizvodnje vatrostalnih materijala (šamotnih opeka i azbesta)
- analizira proces proizvodnje stakla (priprema sirovina, topljenje, oblikovanje, odgrijavanje i naknadna obrada)
- uočava značaj i primjenu keramičkih proizvoda
Tehnologija neorganskih veziva - navodi osobine i
podjelu neorganskih veziva
- razlikuje neorganska veziva po načinu
119
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- objašnjava postupke proizvodnje kreča i gipsa
- objašnjava postupak proizvodnje cementa
- poznaje sastav betona i vrste betona
vezivanja - analizira postupke
proizvodnje kreča i gipsa
- analizira postupak proizvodnje portland cementa
- razlikuje vrste cementa
- uočava značaj i primjenu neorganskih veziva
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Kostić–Gvozdenović, Lj., Ninković, R., Miladinović, J.: Neorganska hemijska
tehnologija, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003. - Popović, S. Kostić-Gvozdenović, Lj.: Neorganska hemijska tehnologija – izabrana
poglavlja, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. - Degremont: Tehnologija prečišćavanja voda, Tehnološko-metalurški fakultet,
Beograd 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena : A / V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima i odgovarajućim šemama.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju pismeni radovi
učenika (test posle svake oblasti) i usmeni odgovori učenika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer neorganske tehnologije, diplomirani inženjer hemijske
tehnologije. 9. Povezanost predmeta
Povezanost sa predmetom Znanja Predmet Znanja
- Tehnološke šeme procesa - Tehničko crtanje sa mašinskim elementima
- Tehnički crteži i mašinski elementi
- Tehnološki procesi proizvodnje
- Opšta I neorganska hemija - Hemijske reakcije
- Tehnološki procesi proizvodnje
- Tehnološke operacije i uređaji
- Tehnološke operacije
120
1.3. PRAKTIČNA NASTAVA 1. Naziv predmeta: PRAKTIČNA NASTAVA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred
Teorija Vježbe Ukupno
I 108 108 II 144 144 III 144 144 IV 132 132
Ukupno 528 528
Praktična nastava- odjeljenje se dijeli na grupe do 12 učenika 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - razvijaju razumijevanja hemijskih pojmova kroz različite aktivnosti; - razvijaju sposobnosti hemijskog izražavanja; - stiču sposobnosti pravilnog korišćenja uputstva za izvodjenje eksperimenata; - samostalno izvode eksperimente; - samostalno zapisuju rezultate, predstavljaju ih u odgovarajućem obliku i donose
zaključke; - razvijaju smisao za organizovan rad, tačnost, sistematičnost i urednost; - razvijaju analitičko mišljenje i stvaralačku maštu.
121
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Hemijska laboratorija - upoznaje se sa
radom u hemijskoj laboratoriji
- upoznaje se sa zaštitom na radu
- navodi moguće povrede na radu
- upoznaje se sa pružanjem prve pomoći
- održava radno mjesto
- primjenjuje mjere i sredstva zaštite pri radu u laboratoriji
- pruža prvu pomoć
- razvija pozitivan odnos prema zaštiti na radu
- učenici se dijele u grupe
- svaki učenik vodi dnevnik na bazi unaprijed datih uputstava od strane nastavnika
- učenik eksperimentalno izvodi vježbu uz pomoć nastavnika
Toplotni izvori u hemijskoj laboratoriji - poznaje goriva koja
se koriste u hemijskoj laboratoriji
- poznaje laboratorijski pribor za zagrijavanje
- razlikuje goriva koja se koriste u hemijskoj laboratoriji
- pravilno rukuje laboratorijskim priborom za zagrijavanje
- razvija samostalnost u radu
- učenici se dijele u grupe
- svaki učenik vodi dnevnik na bazi unaprijed datih uputstava od strane nastavnika
- učenik eksperimentalno izvodi vježbu uz pomoć nastavnika
Hemikalije i reagensi - definiše pojmove
hemikalija i reagens
- poznaje oznake kojima se označava stepen čistoće hemikalija
- poznaje uslove čuvanja i način rada sa reagensima
- razlikuje hemikalije pravilnim čitanjem naljepnica na reagens bocama
- pravilno radi sa toksičnim i lako zapaljivim supstancama
- pravilno čuva i radi sa reagensima
- razvija samopouzd-anje
- učenici se dijele u grupe
- svaki učenik vodi dnevnik na bazi unaprijed datih uputstava od strane nastavnika
- učenik eksperimentalno izvodi vježbu uz pomoć nastavnika
Laboratorijski pribor - upoznaje se sa
laboratorijskim priborom i posuđem
- upoznaje se sa obradom stakla i zapušača
- pravilno koristi laboratorijski pribor i posuđe
- razlikuje laboratorijski pribor i posuđe prema namjeni
- oprezno pere i održava laboratorijski pribor i posuđe
- priprema staklene
- razvija samostalnost u radu
- učenici se dijele u grupe
- svaki učenik vodi dnevnik na bazi unaprijed datih uputstava od strane nastavnika
- učenik eksperimentalno izvodi vježbu uz pomoć nastavnika
122
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
cijevi za aparature - pravilno obrađuje
zapušače Mjerenje čvrstih i tečnih supstanci - upoznaje se sa:
tehničkom vagom, analitičkom vagom i sudovima za mjerenje tečnosti
- precizno odmjerava čvrstu supstancu na tehničkoj i analitičkoj vagi
- pravilno odmjerava i očitava utrošenu zapreminu tečnosti na: bireti, pipeti, menzuri i mjernom balonu
- eksperimentalno provjerava Lavoazjeov zakon
- razvija preciznost
Osnovne operacije u hemijskoj laboratoriji - upoznaje se sa
osnovnim operacijama u hemijskoj laboratoriji
- precizno obavlja: sitnjenje, rastvaranje, taloženje, dekantovanje, filtriranje, ispiranje i dr.
- pravilno priprema aparaturu za destilaciju, ekstrakciju, sublimaciju i kristalizaciju
- vrši destilaciju (sa vazdušnim i vodenim hladnjakom), ekstrakciju, sublimaciju i kristalizaciju
- uviđa vezu teorije i prakse
Fizičke konstante čistih supstanci - opisuje metodu za
određivanje tačke topljenja
- opisuje metodu za određivanje tačke ključanja
- određuje tačku topljenja u aparatu po Tileu
- određuje tačku ključanja u aparaturi za destilaciju
Pripremanje rastvora - definiše
rastvorljivost - poznaje načine
- računa koncentraciju rastvora (maseni
- razvija samostalnost u radu
123
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
izražavanja kvantitativnog sastava rastvora
udio, molski udio, molaritet, molalitet)
- priprema rastvore različite koncentracije
Neorganska jedinjenja - poznaje metode
dobijanja oksida različitih elemenata (sumpor, magnezijum, kalcijum, vodonik i dr.)
- poznaje metode dobijanja različitih kiselina
- poznaje metode dobijanja različitih baza
- poznaje različite indikatore
- poznaje metode dobijanja različitih soli
- razumije hidrolizu soli
- razlikuje bazne, kisele i amfoterne okside
- dobija okside različitih elemenata u laboratorijskim uslovima
- dobija različite kiseline u laboratorijskim uslovima
- dobija različite baze u laboratorijskim uslovima
- dokazuje prisustvo kiselina i baza
- dobija različite soli u laboratorijskim uslovima
- eksperimentalno vrši hidrolizu i suzbija hidrolizu soli
- razvija interesovanje prema prirodnim naukama
Elektroliza - opisuje postupak
elektrolize vode u Hofmanovom aparatu
- priprema Hofmanov aparat
- opslužuje Hofmanov aparat u toku elektrolize vode
- dokazuje proizvode elektrolize vode
- razvija sistematičnost
Vodonik - opisuje različite
postupke dobijanja vodonika
- dobija vodonik različitim metodama u laboratorijskim uslovima
- dokazuje prisusutvo vodonika
Kiseonik - opisuje različite - dobija kiseonik
124
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
postupke dobijanja kiseonika
različitim metodama u laboratorijskim uslovima
- dokazuje prisusutvo kiseonika
Alkalni metali - opisuje metode
ispitivanja osobina i prsustva natrijuma i kalijuma
- opisuje metode dobijanja nekih jedinjenja natrijuma i kalijuma
- dokazuje osobine i prisustvo natrijuma i kalijuma
- dobija jedinjenja natrijuma i kalijuma (okside, karbonate i dr.) u laboratorijskim uslovima
Zemnoalkalni metali - opisuje metode
dobijanja nekih jedinjenja magnezijuma i kalcijuma
- dobija jedinjenja magnezijuma i kalcijuma (baze, karbonate i dr.) u laboratorijskim uslovima
- razvija samostalnost u radu
III grupa PSE - opisuje metode
ispitivanja osobina aluminijuma
- opisuje metode dobijanja i nekih jedinjenja aluminijuma
- dokazuje osobine aluminijuma
- dobija jedinjenja aluminijuma (oksid, hidroksid i dr.) u laboratorijskim uslovima
- razvija samostalnost u radu
- razvija preciznost i tačnost
- razvija praktičnost
IV grupa PSE - opisuje metode
ispitivanja i dobijanja jedinjenja elemenata IV grupe periodnog sistema elemenata
- ispituje i dobija jedinjenja elemenata IV grupe periodnog sistema elemenata (C, Si, Su, Pb) u laboratorijskim uslovima
- razvija samostalnost u radu
- razvija preciznost i tačnost
- razvija praktičnost
V grupa PSE - opisuje metode
ispitivanja i dobijanja jedinjenja elemenata V grupe periodnog sistema
- ispituje i dobija jedinjenja elemenata V grupe periodnog sistema elemenata (N, P) u laboratorijskim
125
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
elemenata uslovima VI grupa PSE - opisuje metode
ispitivanja i dobijanja jedinjenja sumpora
- ispituje osobine sumpora
- dobija jedinjenja sumpora (oksid, sulfid, kiselina i dr.) u laboratorijskim uslovima
VII grupa PSE - opisuje metode
dobijanja elemenata VII grupe periodnog sistema elemenata
- opisuje metode ispitivanja i dobijanja jedinjenja elemenata VII grupe periodnog sistema elemenata
- dobija elemente VII grupe periodnog sistema elemenata (Cl, Br, J)
- ispituje i dobija jedinjenja elemenata VII grupe periodnog sistema elemenata u laboratorijskim uslovima
Prelazni elementi - opisuje metode
ispitivanja i dobijanja jedinjenja prelaznih elemenata
- ispituje i dobija jedinjenja prelaznih elemenata u laboratorijskim uslovima
126
Razred: DRUGI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Uvod - poznaje postupke
za određivanje koncentracije H+ i OH- jona
- poznaje postupke za suzbijanje disocijacije slabih elektrolita
- poznaje pufere i razumije mehanizam dejstva pufera
- eksperimentalno određuje koncentraciju H+ i OH- jona
- eksperimentalno suzbija disocijaciju slabih elektrolita uticajem zajedničkog jona
- priprema pufere i ispituje dejstvo pufera
- stvara i rastvara talog
- učenici se dijele u grupe
- svaki učenik vodi dnevnik na bazi unaprijed datih uputstava od strane nastavnika
Analitičke reakcije - definiše:
specifičnost, selektivnost i osjetljivost analitičkih reakcija
- navodi analitičke reakcije suvim putem: bojenjem plamena, bojenjem fosforne i boraksove đinđuve, topljenje
- određuje specifičnost, selektivnost i osjetljivost na primjerima katjona prve analitičke grupe
- dokazuje katjone suvim putem
- razvija odgovoran pristup radu
I analitička grupa - navodi katjone I
analitičke grupe - poznaje reakcije za
dokazivanje katjona I grupe
- eksperimentalno dokazuje i odvaja katjone I analitičke grupe u poznatom i nepoznatom uzorku
II analitička grupa - navodi katjone II
analitičke grupe - poznaje reakcije za
dokazivanje katjona II grupe
- eksperimentalno dokazuje i odvaja katjone II analitičke grupe u poznatom i nepoznatom uzorku
III analitička grupa - navodi katjone III
analitičke grupe - poznaje reakcije za
dokazivanje katjona III grupe
- eksperimentalno dokazuje i odvaja katjone III analitičke grupe u poznatom i nepoznatom uzorku
127
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
IV i V analitička grupa - navodi katjone IV i
V analitičke grupe - poznaje reakcije za
dokazivanje katjona IV i V grupe
- eksperimentalno dokazuje i odvaja katjone IV analitičke grupe u poznatom i nepoznatom uzorku
- eksperimentalno dokazuje i odvaja katjone V analitičke grupe u poznatom i nepoznatom uzorku
- razvija odgovornost u donošenju odluka
VI analitička grupa - navodi katjone VI
analitičke grupe - poznaje reakcije za
dokazivanje katjona VI grupe
- eksperimentalno dokazuje i odvaja katjone VI analitičke grupe u poznatom i nepoznatom uzorku
Anjoni - poznaje reakcije za
dokazivanje anjona - eksperimentalno
dokazuje anjone u poznatom uzorku
Gravimetrija - definiše
gravimetriju - navodi klasifikaciju
gravimetrijskih metoda
- razumije princip gravimetrijske analize
- poznaje postupak gravimetrijskog određivanja gvožđa i sulfatnog jona
- razlikuje tipove gravimetrijske analize
- pravilno žari i mjeri lončić do konstantne mase
- gravimetrijski određuje masu gvožđa u ispitivanom uzorku
- gravimtrijski određuje masu sulfatnih jona u ispitivanom uzorku
- navikava se na timski rad
Volumetrija - definiše
volumetriju - navodi klasifikaciju
volumetrijskih metoda
- razumije princip volumetrijske analize
- definiše standarde rastvora
- poznaje postupak
- priprema rastvor hlorovodonične kiseline i vrši njegovu standardizaciju
- eksperimentalno određuje i izračunava masu NaOH, odnosno zapreminu NaOH
- eksperimentalno
128
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
određivanja sadržaja jake kiseline
- poznaje postupak određivanja sadržaja slabe kiseline
određuje sekundarni rastvor NaOH i vrši standardizaciju
- eksperimentalno određuje i izračunava masu H2SO4, odnosno zapreminu H2SO4
- eksperimentalno određuje i izračunava masu CH3COOH, odnosno zapreminu CH3COOH
Oksido-redukcione metode - navodi podjelu
oksido–redukcionih metoda
- poznaje opšte principe oksido–redukcionih metoda
- analizira reakcije oksido – redukcije
- eksperimentalno priprema sekundarni rastvor KMnO4
- stiče radne navike
Određivanje sadržaja Fe (II) jona po Cimerman - Rajnhardu
- poznaje postupak određivanja sadržaja Fe(II) jona po Cimerman-Rajnhardovoj metodi
- računa masu (Fe3+) odnosno V (Fe3+) po Cinerman – Rajnhardovoj metodi
Jodometrijsko određivanje Cr i Cu - poznaje postupak
određivanja hroma i bakra jodometrijskom metodom
- određuje hrom i bakar jodometrijskom metodom
Komplekso-metrija (helatometrija) - definiše metodu
kompleksometrije - navodi vrste
kompleksona - poznaje postupak
određivanja sadržaja Ca jona kompleksometrijski
- poznaje postupak određivanja sadržaja Mg jona kompleksometrijski
- određuje sadržaj Ca jona kompleksometrijski
- određuje sadržaj Mg jona kompleksometrijski
Taložne metode
129
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- navodi podjelu taložnih metoda
- poznaje opšte principe taložnih metoda
- poznaje postupak određivanja hlorida metodom po Moru
- određuje saržaj hlorida u vodi metodom po Moru
130
Razred: TREĆI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Uvod: - upoznaje značaj
praktične nastave - upoznaje nastavni
program i njegove specifičnosti
- upoznaje organizaciju izvođenja nastave i obaveze (mjesto izvodjenja, raspored, način vodjenja dnevnika, organizacija izvođenja nastave u objektu škole i objektu izvan škole i dr.)
- analizira radno mjesto laboranta i njegove obaveze
- razlikuje izvore opasnosti u laboratoriji
- primjenjuje higijensko – tehničku zaštitu na radu
- razvija pravilan stav prema zaštiti na radu
Materijali za izradu optičkih aparata - navodi materijale
za izradu optičkih aparata
- razlikuje vrste materijala od kojih se izrađuju djelovi optičkih aparata (lampe, sočiva, filteri, prizme, kivete itd.)
- razlikuje načine održavanja optičkih aparata u zavisnosti od materijala
Refraktometrijska analiza - objašnjava
kvalitativnu refraktometrijsku analizu
- razlikuje Abeov i imerzioni refraktometar
- samostalno odredjuje sadržaj vode u mlijeku
- interpretira rezultate analize
- razvija preciznost u radu
- poznaje postupke analize masti i ulja
- pravilno uzorkuje ulje ili mast
- Abeovim refraktometrom vrši određivanje masnih kiselina u uzorkupravilno održava (čisti) prizme Abeovog refraktometra
131
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- poznaje zavisnost indeksa prelamanja od temperature
- određuje prelamanja ulja na različitim temperaturama
- preračunava pročitane vrijednosti u standardne
- interpretira zavisnost indeksa prelamanja od temperature
- objašnjava postupak određivanja sadržaja saharoze u šećeru
- pomoću Abeovog refrakrometra određuje sadržaj saharoze u konzumnom šećeru
- priprema standardne rastvore šećera
- konstruiše kalibracionu krivu
- analizira rezultate mjerenja
- objašnjava postupak određivanja procenta alkohola metodom kalibracione krive
- priprema standardne rastvore etanola
- konstruiše kalibracionu krivu na osnovu rezultata mjerenja
- mjeri indeks prelamanja ispitivanog rastvora
- na osnovu kalibracione krive i mjerenja čita i preračunava procenat etanola u uzorku koji ispituje
- navikava se na ekonomičnost u radu
- poznaje postupak konstruisanja faznog dijagrama
- priprema standardne rastvore smješe acetona i benzena
- čistim komponentama i pripremljenim smješama određuje indeks prelamanja Abeovim refraktometrom
132
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- pravilno radi destilaciju pripremljenih smješa
- destilatima određuje indeks prelamanja
- na osnovu rezultata analize konstruiše fazni dijagram smješe benzen – aceton
Polarimetrijska analiza - poznaje postupak
određivanja specifične moći optičke rotacije
- pravilno radi sa polarimetrom
- samostalno odredjuje ugao rotacije zadate supstance
- preračunava izmjerenu vrijednost u veličinu specifične moći optičke rotacije
- na osnovu rezultata analize vrši identifikaciju supstance
- poznaje postupak polarimetrijskog određivanja sastava rastvora šećera
- samostalno priprema standardne rastvore šećera
- mjeri ugao rotacije polarimetrom
- konstruiše kalibracionu krivu
- mjeri ugao rotacije ispitivanog rastvora
- na osnovu obavljene analize odredjuje sastav ispitivanog rastvora
- uviđa vezu nauke i svakodnevnog života
- poznaje postupak polarimetrijskog određivanja konstante brzine reakcije
- prateći iskustva priprema rastvore saharoze u vodi
- u određenim vremenskim intervalima polarimetrom mjeri ugao rotacije
133
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- konstruiše dijagram zavisnosti log(αt -α∞) u funkciji vremena
- interpretira rezultate analize
Kolorimetrijska analiza - poznaje postupak
kolorimetrijskog određivanja gvožđa
- samostalno odredjuje sadržaj gvoždja u vodi za piće pomoću Heligeovog komparatora
- analizira rezultate mjerenja i uočava eventualne greške pri mjerenju
- Poznaje postupak kolorimetrijskog odredjivanja pH – vrijednosti i sadržaj amonijaka u vodi.
- priprema uzorke vode za mjerenje;
- pomoću Helige komparatora mjeri pH;
- vrijednost u ispitivanom uzorku
- mjeri pH vrijednost ispitivanog uzorka pomoću univerzalnog indikator papira i uporedjuje vriednosti
- mjeri sadržaj amonijaka u ispitivanom rastvoru pomoću komparativnih kolorimetara (Helige komparator, Henerovi cilindri)
- stiče radne navike
- poznaje postupak kolorimetrijskog određivanja bakra u rastvoru
- sprovodi postupak razdvajanja
- priprema rastvore CuSO4 različitih koncentracija
- priprema standardne rastvore Cu (NH3)4 SO4
- diboskovim kolorimetrom vrši
134
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
mjerenje - konstruiše
kalibracionu krivu - u ispitivanom
uzorku određuje koncentraciju bakra
Fotoelektrična kolorimetrija - poznaje postupak
određivanja koncentracije bakra fotoelektričnim kolorimetrom
- priprema seriju standardnih rastvora
- vrši mjerenje sa fotoelektričnim kolorimetrom, prateći uputstva za rad sa instrumentom
- konstruiše dijagram zavisnosti unutrašnje transmitivnosti u funkciji koncentracije i dijagram zavisnosti unutrašnje gustine transmisije u funkciji koncentracije
- fotoelektričnim kolorimetrom mjeri A i T nepoznatog rastvora i sa dijagrama čita traženu koncentraciju bakra u ispitivanom uzorku
- interpretira rezultate analize
- stiče pozitivnu orjentaciju prema zanimanju
- poznaje postupak određivanja konstante adsorpcione ravnoteže
- priprema rastvore CuSO4 određenih koncentracije
- fotoelektričnim kolorimetrom određuje unutrašnju gustinu transmisije nakon adsorpcije
- konstruiše kalibracionu krivu n = f(c)
135
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- preračunava količinu adsorbovane supstance
- crta Frojhdlihovu adsorpcionu izotermu
- interpretira rezultate
Spektroskopska analiza - poznaje postupak
kalibrisanja spektroskopa
- pravilno radi sa spektroskopom
- konstruiše kalibracionu krivu: podaci sa skale u funkciji talasne dužine
- određuje talasnu dužinu na nepoznatoj liniji
- analizira živin spektar
- razvija analitičko mišljenje
- poznaje postupak kvalitativne spektroskopske analize
- pravilno kalibriše spektroskop
- konstruiše kalibracionu krivu
- analizira nepoznati uzorak (određuje koji se katjoni nalaze u rastvoru)
- interpretira rezultate
Spektrofotometrija - poznaje postupak
određivanja gvožđa sa spektrofotometrom
- u dnevnik rada crta šemu spektrofotometra
- uočava osnovne djelove instrumenta
- priprema standardne rastvore gvoždja
- pomoću spektrofotometra mjeri unutrašnju gustinu transmisije standardnim rastvorima
- konstruiše kalibracionu krivu A = f(c)
- razvija preciznost
136
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- ispitivanom rastvoru mjeri A i na osnovu kalibracione krive određuje tačnu koncentraciju
- poznaje postupak spektrofotometrijskog određivanja hroma u rastvoru
- priprema standardne rastvore hroma
- eksperimentalno određuje radnu talasnu dužinu (snima apsorpcioni spektar)
- crta apsorcionu krivu za hrom i odredjuje radnu λ
- konstruiše kalibracionu krivu na osnovu mjerenja standardnih rastvora
- određuje koncentraciju nepoznatom rastvoru, na osnovu mjerenja i kalibracione krive
- razvija analitičko mišljenje
Plamena fotometrija - poznaje postupak
plameno fotometrijskog određivanja kalcijuma i natrijuma u boji
- u dnevnik rada crta šemu plamenog fotometra
- priprema instrument za mjerenje
- priprema standardne rastvore natrijuma i kalijuma
- radi sa plamenim fotometrom prateći uputstva
- kontruiše kalibracione krive za kalijum i natrijum
- određuje koncentracije zadatim rastvorima
- interpretira rezultate mjerenja
- razvija samostalnost u radu
137
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- poznaje postupak plameno fotometrijskog određivanja natrijuma u rastvoru NaCl
- priprema standardne rastvore NaCl
- prateći uputstva radi sa plamenim fotometrom (mjeri standardne i nepoznate rastvore)
- konstruiše kalibracionu krivu i očitava vrijednosti za rastvore nepoznate koncentracije
- interpretira rezultate mjerenja
Atomska apsorpciona spektrofotometrija - poznaje postupak
određivanja sadržaja cinka u vodi atomskim apsorpcionim spektrofotometrom
- u dnevnik rada crta šemu instrumenta
- priprema standardne rastvore
- prateći uputstva mjeri apsorpcije standardnih rastvora i ispitivanih rastvora
- konstruiše kalibracionu krivu zavisnosti apsorbancije od koncentracije standardnih rastvora
- odredjuje sadržaj cinka u ispitivanim uzorcima vode
- interpretira rezultate analize
- poznaje postupak određivanja sadržaja bakra u jakim alkoholnim pićima atomskom apsorpcijom spektrofotometrij-om
- priprema standardne rastvore
- prateći uputstva mjeri apsorbacije standardnih i ispitivanih rastvora
- konstruiše kalibracionu krivu zavisnosti apsorbacije od
- razvija smisao za sistematičan rad
138
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
koncentracije - sa kalibracione
krive očitava sadržaj bakra u ispitivanim uzorcima
- interpretira rezultate mjerenja
Infracrvena spektroskopija - poznaje postupak
kvalitativne infracrvene spektroskopije
- u dnevnik rada crta šemu infracrvenog spektroskopa
- prateći uputstva radi sa infracrvenim spektroskopom
- na osnovu dobijenih spektara vrši identifikaciju zadatih jedinjenja
- interpretira rezultate mjerenja
Termogravimetrija - poznaje postupak
termogravimetrije - u dnevnik rada crta
šemu termovage - prateći uputstva
radi termogravimetrijsku analizu uglja
- na osnovu rezultata mjerenja računa toplotnu vrijednost uglja
Hromatografija na hartiji - poznaje postupak
uzlazne hromatografije na hartiji
- sprovodi postupak razdvajanja i dokazivanja gvoždja i kobalta uzlaznom hromatografijom na hartiji
- interpretira rezultate analize (izračunava Rf – vrijednost)
- poznaje postupak silazne hromatografije na hartiji
- sporovodi postupak razdvajanja i dokazivanja gvoždja i nikla silaznom hromatografijom
- razvija preciznost u radu
139
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
na hartiji - interpretira
rezultate analize (računa Rf – vrijednost)
- poznaje postupak kvalitativne analize kationa hromatografijom na hartiji
- sprovodi postupak razdvajanja i kvalitativnog odredjivanja Hg2+, Sb3+, Fe3+ i Ni2+
- interpretira rezultate analize
Hromatografija u koloni - poznaje postupak
kvantitativnog određivanja kationa hromatografijom u koloni
- priprema adsorpcionu kolonu
- sprovodi postupak razdvajanja i kvalitativnog odredjivanja kationa (Fe3+, Cu2+, Hg2+, Ag+)
- interpretira rezultate analize
Hromatografija na tankom sloju - poznaje postupak
hromatografije na tankom sloju
- sprovodi postupak razdvajanja i identifikacije kationa Hg2+, Cd2+, Co2+ Sb3+
hromatografijom na tankom sloju
- interpretira rezultate analize
- razvija sistematičnost u radu
- poznaje postupak razdvajanja aminokiselina hromatografijom na tankom sloju
- sprovodi postupak razdvajanja i identifikacije aminokiselina hromatografijom na tankom sloju
- odredjuje Rf – vrijednosti i interpretira rezultate
Hromatografija na izmjenjivačima jona - poznaje postupak
određivanja kapaciteta jonoizmjenjivačke smole
- priprema jonoizmjenjivačku kolonu i kationsku smolu
- određuje kapacitet izmjenjivačke smole
140
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
kontinualnom i diskontinualnom metodom
- interpretira rezultate
- poznaje postupak određivanja stepena omekšavanja vode
- priprema smolu i kolonu za analizu
- određuje tvrdoću vode prije i nakon propuštanja kroz kolonu
- na osnovu rezultata analize određuje stepen omekšavanja vode
Gasna hromatografija - poznaje postupak
hromatografije u gasnoj fazi
- crta šemu gasnog hromatografa u dnevnik rada
- prateći upuitstva određuje sastav smješe ugljovodonika gasnim hromatografom
- interpretira dobijeni hromatogram
- razvija preciznost u radu
- poznaje postupak odredjivanja sadržaja vode u organskim rastvorima gasnom hromatografijom.
- priprema rastvore organskih rastvarača (aceton, izopropanol, etanol i sl)
- prateći uputstva vrši mjerenje gasnim hromatografom
- interpretira dobijene hromatograme
141
Razred: ČETVRTI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Ispitivanje vode - poznaje parametre
analize vode i njihov značaj
- objašnjava postupke određivanja pojedinih parametara
- određuje p i m – alkalitet
- određuje ukupnu tvrdoću vode
- određuje hloride i aktivni hlor u vodi
- pravilno koristi obrasce i tabele za preračunavanje rezultata
- razvija odgovoran odnos prema svom zdravlju i zdravlju drugih
Ispitivanja goriva i maziva - u radu koristi: sita,
sišnicu, aparaturu za određivanje vlage, kalorimetar, piknometar, aerometar, aparat po Markusonu, Englerov viskozimetar, hronometar.
- poznaje parametre analize goriva i maziva i njihov značaj
- objašnjava postupke i uređaje za određivanje pojedinih parametara
- određuje grubu i higroskopnu vlagu u uglju
- određuje pepeo i sagorijevanje materije u uglju
- određuje ukupni sumpor u uglju
- određuje toplotnu vrijednost uglja
- određuje gustinu nafte piknometrom i aerometrom
- određuje tačku zapaljivosti nafte na aparatu po Markusonu
- određuje viskozitet maziva Englerovim viskozimetrom
- analizira rezultate i vrši potrebne korekcije
- stiče naviku brige o
okolini
Ispitivanje gasova - poznaje princip
analize gasovitih goriva
- objašnjava postupak i aparate za ispitivanje gasovitih goriva
- određuje sadržaj CO2, i O2 u Orsatovom aparatu
- analizira rezultate ispitivanja
- u radu koristi Orsatov aparat
Ispitivanje tehničkih kiselina - poznaje princip
ispitivanja tehničkih kiselina
- objašnjava postupak određivanja
- određuje procentnu koncentraciju H2SO4 pomoću gustine i titracijom
- pravilno koristi
- u radu koristi tablice za preračunavanje
142
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
kvantitativnog i kvalitativnog sastava kiselina
tablice za određivanje procentne koncentracije iz gustine
- analizira rezultate i izvodi zaključke na osnovu njih
Ispitivanje tehničkih baza - poznaje princip
ispitivanja tehničkih baza
- objašnjava postupak određivanja sastojaka baza
- određuje sadržaj NaOH i Na2CO3 u tehničkom NaOH
- pravilno preračunava rezultate i izvodi zaključke na osnovu njih
Ispitivanje vještačkog đubriva - poznaje parametre
analize vještačkih đubriva i njihov značaj
- objašnjava postupke određivanja pojedinih parametara
- određuje slobodnu H3PO4 u fosfornim đubrivima
- određuje amonijačni i ukupni azot u azotnim đubrivima
- izvodi zaključke na onovu rezultata
Ispitivanje cementa - poznaje parametre
analize cementa i njihov značaj
- objašnjava postupak i uređaje za određivanje pojedinih parametara
- određuje gustinu cementa, finoću mliva i vrijeme vezivanja
- određuje ukupne okside CaO i MgO
- izvodi zaključke na osnovu rezultata
- stiče naviku očuvanja okoline
- u radu koristi: piknometar, eksikator, standardna sita, Vikatov aparat
Ispitivanje uljarica, masti i ulja - poznaje parametre
analiza uljarica masti i ulja i njihov značaj
- objašnjava postupke i uređaje za određivanje pojedinih parametara
- određuje sadržaj ulja ekstrakcijom u Soksletovom aparatu
- određuje saponifikacioni, kiselinski i jodni broj ulja
- pravilno koristi obrasce i tabele za preračunavanje rezultata
- izvodi zaključke na osnovu dobijenih
- u radu koristi Soksletov aparat
143
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
rezultata Ispitivanje sapuna i deterdženata - poznaje parametre
i analize sapuna i deterdženata i njihov značaj
- objašnjava postupke određivanja pojedinih parametara
- određuje sadržaj vlage u sapunima
- određuje slobodne alkalije i ukupne masne kiseline u sapunima
- određuje sadržaj PAM i aktivnog O2 u deterdžentima
- pravilno koristi obrasce i jednačine za preračunavanje rezultata
- analizira rezultate ispitivanja
- stiče naviku očuvanja okoline
- u radu koristi: vodeno kupatilo, sušnicu, aparaturu za destilaciju
Ispitivanje ugljenih hidrata - objašnjava analizu
šećera i brašna - određuje sadržaj
saharoze Bertrandovim i polarimetrijskim postupkom
- pravilno koristi tabele za određivanje šećera po Bertrandu
- određuje sadržaj pepela i glutena u brašnu
- izvodi zaključke na osnovu dobijenih rezultata.
Ispitivanje prerađevina od voća i povrća - poznaje parametre
analize prerađevina od voća i povrća
- objašnjava postupak određivanja pojedinih parametara
- određuje redukujuće šećere i ukupni šećer u prerađevinama od voća i povrća
- određuje kiselost soka volumetrijski i potenciometrijski
- izvodi zaključke na osnovu dobijenih rezultata
144
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Lukić, Lj., Isaković, G.: Praktikum iz opšte i neorganske hemije, Zavod za
udžbenika i nastavna sredstva, Beograd - Krajčević, M., Ignjatov, M., Mladenović, O.: Praktikum iz analitičke hemije,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd - Kostić-Gvozdenović, Lj., Ninković, R., Miladinović, J.: Praktikum za vežbe iz
neorganske hemijske tehnologije, Zavod za udžbenika i nastavna sredstva, Beograd
- Nešić, S., Jovetić, M.: Hemijski praktikum za gimnazije, Zavod za udžbenika i nastavna sredstva, Beograd
- Jovanović – Vitorović, O., Rekić, V.: Ispitivanje u tehnološkoj proizvodnji sa praktikumom, Zavod za udžbenika i nastavna sredstva, Beograd
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Praktična nastava izvodi se u laboratoriji koja je opremljena A/V sredstvima,
zaštitnim sredstvima i opremom, opremom za prvu pomoć, laboratorijskim priborom i posuđem, hemikalijama i sljedećim aparatima i uređajima: tehnička i analitička vaga, aparatura za omekšavanje vode postupkom soda – kreč, aparat za analizu gasova po Orsatu, piknometar, aparatura za određivanje SO2 po Rajhu, automatska bireta, aparatura za destilaciju amonijaka, kalcimetar, Vikatov aparat, areometar, Englerov viskozimetar, aparat po Markusonu, hronometar, kalorimetar, Ostvaldov viskozimetar, Soksletov aparat, aparat po Šoru, saharimetar, mikroskop, laktodenzimetar, pH – metar, posude i pribor za uzimanje uzoraka.
Hemikalije:
Aluminijum................................ Al (traka ili lim)
Kalijum tiocijanat......................... KSCN
Aluminijum................................ Al (prah) Kalijum hromat............................ K2CrO4
Aluminijum................................ Al (folija) Kalijum dihromat......................... K2Cr2O7
Aluminijum oksid......................... Al2O3 Kalijum permanganat................. KMnO4
Aluminijum hlorid........................ AlCl3 Kalijum hidroksid........................ KOH
Aluminijum sulfat........................ Al2(SO4)3 Kalijum hlorat.............................. KClO3
Amonijak.................................. NH3 Kalijum bromat............................ KBrO3
K4
[Fe(CN)6] Amonijum hlorid...................................... NH4Cl
Kalijum heksacijanoferat (II).......
Amonijum karbonat..................... (NH4)2CO3 Kalcijum...................................... Ca
Amonijum acetat........................ NH4CH3COO Negašeni kreč............................ CaO
Amonijum tiocijanat.................... NH4 SCN Kalcijum hidroksid...................... Ca(OH)2
Amonijum hidroksid..................... NH4OH Kalcijum karbonat....................... CaCO3
Amonijum hidrogenfosfat.............. (NH4)2HPO4 Kalcijum hlorid............................ CaCl2
CaSO4 ⋅ 2H20
Amonijum nitrat...................................... NH4NO3
Kalcijum sulfat.............................
Amonijum molibdat..................... (NH4)2MoO4 Kalaj (II) SnCl2
145
hlorid............................
Amonijum oksalat........................ (NH4)C2O4 ⋅ H20
Kobalt (II) nitrat...........................
Co(NO3)2 ⋅ 6H2O
Amonijum sulfat.......................... (NH4)2SO4 Ksilenoloranž..............................
Na2H2⋅2H2
O Amonijum sulfid.......................... (NH4)2S Komplekson III EDTA.................
Azotna kiselina........................... HNO3 Magnezijum................................
Mg (traka)
Antimon......................................
Sb (u prahu)
Magnezijum oksid....................... MgO
Antimon (III) oksid....................... Sb4O6 Magnezijum hlorid....................... MgCl2
MgCl2⋅6H2
O + NH4Cl + NH4OH Antimon (III) hlorid....................... SbCl3
Magnezijumova smješa..............
Arsen (III) oksid........................... As4O6 Mangan (IV) oksid...................... MnO2
Bakar....................................... Cu (žica) Mravlja kiselina........................... HCOOH
Bakar....................................... Cu (granule) Mureksid
Bakar (II) hlorid........................... CuCl2 Metilcrveno Bakar (II) oksid............................ CuO Metiloranž
Bakar (II) sulfat........................... CuSO4 Natrijum...................................... Na
Plavi kamen...................................... CuSO4.5H2O
Natrijum sulfat............................ Na2SO4
Barijum oksid........................................ BaO
Natrijum sulfat dekahidrat...........
Na2SO4.10H2O
Barijum hlorid....................................... BaCl2
Natrijum karbonat....................... Na2CO3
Baritna voda........................................ Ba(OH)2
Natrijum hidroksid....................... NaOH
Barijum nitrat....................................... Ba(NO3)2
Natrijum tiosulfat......................... Na2S2O3
Barijum peroksid......................... BaO2 Natrijum hidrogensulfit................ NaHSO3
Benzen..................................... C6H6 Natrijum hidrogenfosfat.............. Na2HPO4
Bizmut (III) hlorid........................ BiCl3 Natrijum nitrit.............................. NaNO2
Bizmut (III) nitrat...................................... BI(NO3)3
Natrijum nitrat............................. NaNO3
Bromna voda.............................. Br2 + H2O Natrijum arsenit.......................... NaAsO2
CH3COONa⋅3H2O
Cink............................................ Zn (prah)
Natrijum acetat............................
Cink............................................
Zn (granule)
Natrijum oksalat.......................... Na2C2O4
Na2B4O7⋅10H2O
Cink hlorid...................................... ZnCl2
Boraks.........................................
Na3[Co(NO2)6]
Cink nitrat.......................................
Zn(NO3)2 ⋅ 6H2O
Natrijum heksanitrokobalt (III).....
Cink uranil acetat........................ Zn(UO2)3(CH3 COO)8
Natrijum bromid.......................... NaBr
Cimerman – Rajnhardov rastvor. Natrijum hlorid............................. NaCl
146
K2 [HgJ4]+ NaOH
Dimetilglioksim............................ C4H8N2O2
Neslerov reagens.......................
Etar............................................. C4H10O
Olovo.......................................... Pb
Etanol.......................................... C2H5OH
Olovo (II) acetat..........................
Pb(CH3
COO)2
Fenolftalein Olovo (II) oksid........................... PbO
Fosfor...................................... P (crveni) Olovo (II) nitrat............................ Pb(NO3)2
Fosforna kiselina........................ H3PO4 Olovo (II) hlorid........................... PbCl2
Gvožđe..................................... Fe (opiljci) Oksalna kiselina......................... H2C2O4
Gvožđe..................................... Fe (žica) Perhlorna kiselina....................... HClO4
Gvožđe (II) sulfid......................... FeS Puferska smješa.........................
NH4OH + NH4Cl
Gvožđe (II) sulfat........................ FeSO4 Sirćetna kiselina......................... CH3COOH
Gvožđe (II) oksid......................... FeO Silicijum (IV) oksid...................... SiO2
Gvožđe (III) oksid........................ Fe2O3 Skrob.......................................... (C6H10O5)n
Gvožđe (II) hlorid........................ FeCl2
Srebro nitrat................................ AgNO3
Gvožđe (III) hlorid....................... FeCl3 Sumpor....................................... S
Hlor (hlorna voda)....................... Cl2 Sumporna kiselina...................... H2SO4
Hlorovodonična kiselina................. HCl Stroncijum oksid......................... SrO
Hloroform.................................... CHCl3
Stroncijum hlorid......................... SrCl2
Hrom (III) sulfat....................................... Cr2(SO4)3
Stroncijum nitrat.......................... Sr(NO3)2
Hrom (III) hlorid....................................... Cr Cl3. 6H2O
Trihrom crno T............................
Jod......................................... J2 Ugljenik............. C
Kadmijum hlorid.......................... CdCl2 ⋅ 2,5H2O Ugljenik (IV) oksid..... CO2
Kalaj........................................ Sn (lim) Ugljenik (IV) sulfid......... CS2 Kalaj............................................ Sn (granule) Vodonik peoksid...... H2O2 Kalaj (II) hlorid....................................... SnCl2 Vodonik sulfid.......... H2S
Kalaj (IV) oksid........................... SnO2 Živa.................... Hg
Kalijum.................................... K Živa (I) nitrat ..... Hg2(NO3)2 ⋅ 2H2O
147
Kalijum nitrat............................. KNO3 Živa (II) nitrat....... Hg(NO3)2 Kalijum jodid....................................... KJ Živa (II) oksid.......... HgO Kalijum hlorid....................................... KCl Živa (II) hlorid............... HgCl2 Kalijum cijanid..................................... KCN
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju usmeni odgovori
učenika i opservacija rada, koja obuhvata praktičan rad u laboratoriji i vođenje dnevnika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Nastavnik: profesor hemije, diplomirani inženjer tehnologije, diplomirani
inženjer neorganske tehnologije, diplomirani fiziko-hemičar. - Stručni saradnik: hemijski laborant, hemijsko-tehnološki tehničar. 9. Povezanost predmeta
Povezanost sa predmetom Znanja Predmet Znanja
- Elementi-osobine i njihova jedinjenja
- Opšta i neorganska hemija - P.S.E. i neorganska jedinjenja
- Hemijske reakcije - Analitička hemija - Kvalitativna i kvantitativna analiza
- Ispitivanje kisjelina, baza i soli
- Opšta i neorganska hemija - Osobine kiselina, baza i soli
- Ispitivanje masti, ulja i ugljenih hidrata
- Organska hemija - Struktura i osobine masti, ulja i ugljenih hidrata
- Refraktometrijska analiza - Fizika - Prelamanje svjetlosti - Hromatografija - Fizička hemija - Pojave na granici faza
148
1.4. IZBORNI PREDMETI 1.4.1. HEMIJSKI RAČUN 1. Naziv predmeta: HEMIJSKI RAČUN
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred Teorija Vježbe
Ukupno
I 72 72 II III IV
Ukupno 72 72 3. Opšti ciljevi nastave - sadržajno povezuje tematske cjeline sa sadržajima obrađenim u toku školovanja; - produbljuje stečena znanja kroz rješavanje računskih zadataka; - razvija sposobnost hemijskog izražavanja; - razvija smisao za tačnost i sistematičnost; - razvija sposobnost za uočavanja i zaključivanja; - razvija stvaralačku maštu, analitičko mišljenje i formira pravilan odnos prema
radu; - ovladava stručnom terminologijom neophodnom za komuniciranje u struci; - razvija kriterijum za samostalno procjenjivanje izvora podataka i sposobnost
njihove upotrebe.
149
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Fizičke veličine i mjerne jedinice - upoznaje se sa
fizičkim veličinama i mjernim jedinicama
- pravilno izražava fizičke veličine u odgovarajućim mjernim Si – jedinicama
- u računu razlikuje oznake: fizičkih veličina, njihovih jednica, fizičkih konstanti i matematičkih operacija
- razvija analitičnost - kroz računske zadatke utemeljuje znanje iz ove oblasti
Osnovni hemijski pojmovi i zakonitosti - pojašnjava
pojmove: materije, supstance, elemenata i jedinjenja, simbola, formule i jednačine, mola, molarne mase i molarne zapremine
- pravilno piše strukturne i molekulske formule
- pravilno izračunava: Ar, Mr, M, broj atoma u uzorku, broj molekula u uzorku
- stehiometrjski izračunava % sastav elemenata i maseni udio (ω) na osnovu hemijske formule
- postavlja empirijske i molekulske formule
- razvija smisao za sistematičan rad
Struktura atoma - pojašnjava
strukturu atoma - definiše energetski
nivo, podnivo i atomsku orbitalu
- definiše tipove
hemijskih veza
- određuje broj elementarnih čestica u atomu elementa na osnovu rednog i masenog broja
- pravilno vrši raspored elektrona po energetskim nivoima na osnovu rednog broja i određuje položaj elemenata u PSE
- šematski predstavlja konfiguraciju elemenata
- odredjuje karakter
150
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
hemijske veze u molekulu iz tablice elektonegativnosti (Paulingove tabele)
Hemijske reakcije - ponavlja definiciju:
hemijskih reakcija i nabraja tipove hemijskih reakcija
- definiše brzinu hemijske reakcije i nabraja faktore koji utiču na brzinu hemijske reakcije
- definiše hemijsku ravnotežu
- izračunava toplotu pri hemijskoj reakciji
- izračunava broj hemijskih reaktanata pri promjeni koncentracije reaktanata
- izračunava konstantu ravnoteže reakcija
- izračunava ravnotežnu koncentraciju reaktanata i proizvoda
Rastvori - definiše: rastvor,
rastvarač, rastvorljivu supstancu i rastvorljivost
- definiše: elektrolite, elektrolitičku disocijaciju i stepen elektrolitičke disocijacije
- definiše jonski proizvod vode
- izračunava maseni udio
- izračunava molsku koncentraciju
- izračunava konstantu disocijacije (kiselina i baza)
- izračunava koncentraciju: CH3O+; COH- i PH; POH
- razvija analitičko mišljenje, tačnost i sistematičnost
- kroz računske zadatke utemeljuje znanje iz ove oblasti
Oksido – redukcija - definiše: oksido –
redukcione procese, oksidacioni broj i naponski niz
- određuje oksidacioni broj u jedinjenjima i jonima
- određuje koeficijent u oksido redukcionim reakcijama
Stehiometrijski proračun - izračunava masu,
broj nivoa i zapreminu reaktanata i
151
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
proizvoda na osnovu hemijske jednačine
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Miodrag Milovanović, Ljubica Lazić: Zbirka zadataka iz opšte i neorganske hemije
za I i II razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja; Naučna knjiga – Beograd, Zavod za izdavanje udžbenika Novi Sad, 2003.
- Lija Stefan: Zbirka riješenih zadataka iz opšte i neorganske hemije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd, 2004.
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A / V sredstvima,
grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima i odgovarajućim šemama.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda znanje se provjerava i ocjenjuje putem pisanih
radova učenika (testovi) i usmenih odgovora, najmanje jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Profesor hemije, diplomirani inženjer hemijske tehnologije, diplomirani inženjer
neorganske tehnologije, diplomirani fiziko-hemičar. 9. Povezanost predmeta
Povezanost sa predmetom Znanja Predmet Znanja
- Stehiometrijiski proračun - Opšta i neorganska hemija - Oksidi, kiseline, baze i soli - Koncentracija rastvora - Opšta i neorganska hemija - Rastvori- osobine i vrste
152
1.4.2. EKOLOGIJA 1. Naziv predmeta: EKOLOGIJA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred Teorija Vježbe
Ukupno
I II 66 6 72 III IV
Ukupno 66 6 72 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - shvataju pojmove, činjenice, procese i zakonitosti u ekologiji; - uočavaju međuzavisnosti žive i nežive prirode; - shvataju raznolikosti odnosa živih bića u prirodi; - razumiju uticaj čovjeka na životnu sredinu; - razvijaju sposobnost uočavanja ekoloških problema u okviru date struke; - osposobljavaju se za praktičnu primjenu stečenih znanja; - razvijaju odgovoran odnos prema živoj i neživoj prirodi.
153
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Ekologija - definiše pojam
prirode - definiše pojam
ekologije - definiše pojam
životne sredine - definiše pojam
biotope i životnog staništa
- definiše pojam populacije
- definiše pojam biocenoze
- definiše pojam ekosistema
- definiše pojam biosfere
- ukazuje na međupovezanost žive i nežive prirode
- određuje elemente životne sredine
- uviđa ravnopravnost uticaja kojima su živa bića izložena u prirodi
- objašnjava na konkretnom primjeru osobine pojedinih tipova staništa
- određuje osnovne odlike populacije na datom primjeru
- razumije životnu zajednicu kao realan oblik grupisanja živog svijeta u prirodi
- ukazuje na neraskidivo jedinstvo žive i nežive prirode
- razumije ulogu živih bića u procesu kruženja materije i proticanje energije kroz ekosistem
- navodi osobine hidrosfere, litosfere i atmosfere kao okvira rasprostranjenja živih bića
- razumije neraskidivu povezanost žive i nežive prirode, čiji tokovi održavaju život na Zemlji
- uviđa značaj ekoloških saznanja u svakodnevnom životu
terenski rad: - posmatranje i
analiza različitih tipova staništa i zajednica
vježba: - predstavlja
ilustracijom proces kruženja materije na primjeru odabranog lanca ishrane
Ekološki problemi u životnoj sredini - definiše pojmove
ugrožavanje i uništavanje prirodnih ekosistema
- obrazlaže na primjeru uništavanje šumskih ekosistema
- stiče sposobnost uviđanja i rješavanja ekoloških problema
- uviđa opasnost
154
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- definiše pojam zagađenja životne sredine
- definiše pojam polutanata
- navodi efekte negativnih zagađujućih uticaja u životnoj sredini
- analizira pojmove: toksičan, taratogen, mutagen, kancerogen
negativnih uticaja u životnoj sredini za ljudsku vrstu i ostali živi svijet
Zagađenje vazduha - poznaje fizička,
hemijska i biološka svojstva vazduha
- definiše pojam lokalnog zagađenja vazduha
- definiše pojam globalnog zagađenja vazduha
- navodi prisustvo čvrstih i gasovitih zagađujućih materija vazduha
- nabraja neke čvrste i gasovite zagađivače vazduha
- ukazuje na uzrok pojave kiselih kiša
- nabraja meteorološke prilike koje utiču na zagađenje vazduha
- ukazuje na povezanost zagađenja vazduha i globalnog poremećaja klime
- navodi posljedice zagađenja vazduha na ljudsko zdarvlje
- nabraja posljedice zagađenja vazduha na biljni i životinjski svijet
- nabraja posljedice zagađenja vazduha na materijalna i kulturna dobra
- analizira fizička, hemijska, biološka svojstva vazduha
- ukazuje na uzroke, izvore lokalnog zagađenja vazduha
- navodi uzroke, posljedice globalnog zagađenja vazduha (efekat staklene bašte, oštećenje ozonskog omotača)
- ukazuje na porijeklo čvrstih, gasovitih zagađujućih materijala u vazduhu
- objašnjava način nastanka kiselih kiša i posljedice njihovog dejstva na površinske vode, zemljište, vegetaciju, životinje, materijalna i kulturna dobra
- analizira dejstvo pojedinih meteoroloških elemenata na zagađenje vazduha
- objašnjava uzroke i posljedice globalnog poremećaja klime
- ukazuje na
- razvija svijest o značaju očuvanja osobina vazduha zarad očuvanja životne sredine
- uviđa raznolikost i kompleksnost raznovrsnih uticaja koji doprinose zagađenju vazduha
- razumije dugoročne posljedice globalnog poremećaja klime na Zemlji
terenski rad: - posjeta
ekotoksikološkom zavodu ili nekoj drugoj ustanovi gdje se ispituju kvalitet i osobine vazduha
155
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- navodi mjere za zaštitu vazduha od zagađenja (lokalno, globalno)
opasnost od najrazličitijih hroničnih i akutnih posljedica uzrokovanih zagađenim vazduhom
- ukazuje na poremećaj ekološke ravnoteže u lancima ishrane, usljed povećanog mortaliteta nekih populacija
- objašnjava vezu Zakona o zaštiti vazduha od zagađenja sa ekološkim mjerama za poboljšanje kvaliteta vazduha
Zagađenje voda - poznaje različite
tipove voda u prirodi
- poznaje oblike zagađenja voda u prirodi
- definiše pojam prirodnog zagađenja voda
- definiše pojam fizičkog zagađenja voda
- definše pojam hemijskog zagađenja voda
- definiše pojam biološkog zagađenja voda
- -nabraja metode prečišćavanja voda na različitim nivoima
- ukazuje na uticaje zagađenog vazduha i zemljišta na vode
- poznaje obavezu kontrole vode za piće u pogledu
- ukazuje na hemijske, fizičke i biološke različitosti voda u prirodi
- razlikuje prirodno od vještačkih oblika zagađenja voda
- ukazuje i objašnjava uzroke promjena osobina vode usljed prirodnih procesa koje se dešavaju u vodenom ekosistemu i njegovoj okolini
- naglašava značaj i objašnjava uzroke termalnog radioaktivnog zagađenja voda, kao najtežih oblika zagađenja
- razlikuje izvore organskog i neorganskog zagađenja voda
- razumije značaj različitosti prirodnih voda kao dijela biosfere
- razumije značaj
očuvanja vodenih ekosistema i raznolikosti živog svijeta u njima
terenski rad: - posjeta vodovodu
ili nekoj drugoj ustanovi u kojoj se vrši kontrola kvaliteta vode
156
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
različitih uticaja
- analizira najzastupljenije neorganske i organske zagađujuće materije u vodi
- razlikuje uzročnike biološkog zagađenja voda
- uočava infekcije koje su rezultat hidričnih epidemija
- analizira metode, principe i mehanizme prečišćavanja voda
- analiziraa načine kojima zagađenost vazduha i zemljišta pojačava ili uzrokuje zagađenje voda
- obrazlaže obaveznu kontrolu u pogledu prisustva deterdženata, pesticida, teških metala, radioaktivnih izotopa, patogenih organizama, itd.
Zagađenje zemljišta - poznaje način
formiranja zemljišta
- poznaje značaj za kopnene biljke, životinje i čovjeka
- nabraja načine kojima se zemljište ugrožava
- nabraja načine kojima se zemljište trajno zauzima
- poznaje načine zagađenja zemljišta pri poljoprivrednoj proizvodnji
- poznaje značaj
- obrazlaže uticaj prvih kopnenih biljaka i mikroorganizama, kao i klimatskih promjena na formiranje zemljišta
- razumije značaj zemjlišta za žive organizme
- analizira sve negativne uticaje koji remete sastav, strukturu i osobine zemljišta
- analizira hemijske promjene u zemljištu
- uviđa velike posljedice hemizacije zemljišta uzrokovane na razne načine
- razumije prednost i mogućnost organske poljoprivrede
- uviđa značaj mogućnosti očuvanja zemljišta
terenski rad: - posjeta
poljoprivrednom institutu ili nekoj drugoj ustanovi koja se bavi analizom osobina zemljišta
157
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
biljnog pokrivača za očuvanje strukture zemljišta
- poznaje razlog upotrebe mineralnih đubriva
uzrokovane upotrebom mineralnih đubriva
- poznaje negativne uticaje koje mineralna đubriva uzrokuju u zemljištu.
- definiše pojam pesticida.
- Poznaje svrhu upotrebe pesticida u poljoprivredi.
- poznaje toksičnost pesticida.
- nabraja grupe otpadnih materija koje zagađuju zemljište.
- definiše pojam erozije.
- definiše pojam rekultivacije zemljišta.
- razlikuje grupe pesticida
- razlikuje hemijske grupe pesticida.
- - uočava I objašnjava sve toksične efekte koje pesticidi izazivaju u organizmu čovjeka.
- obrazlaže ostale hemijske osobine pesticida kojima se obezbjeđuje dugotrajno toksično dejstvo u životnoj sredini.
- obrazlaže porijeklo različitih otpadnih materijala I njihove osobine.
- razlikuje tipove erozije
- uzrokovane vjetrom,vodom I lednicima.
- obrazlaže metode I načine rekultivacije zemljišta.
Zagađenje hrane - definiše pojam
hrane i životnih namirnica
- poznaje načine hranljivih sirovina biljnog i životinjskog porijekla u fazi njihovog uzgajanja
- - poznaje načine zagađenja hrane u fazi industrijske prerade sirovina
- ukazuje na značaju osnovnih hranljivih materija za čovjeka
- analizira uticaj mineralnih đubriva, pesticida, koncentrata, hormona i antibiotika na zagađenje biljaka koje se koriste u ljudskoj ishrani
- razumije neophodnost osnovnih hranjivih materija za osnovne životne funkcije
- uviđa značaj apsolutne ispravnosti proizvedenih namirnica
terenski rad: - posjeta nekom
objektu prehrambrene industrije
158
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
biljnog i životinjskog porijekla
- definiše pojam aditiva
- navodi tipove aditiva
- poznaje načine zagađenja hrane u fazi pakovanja, čuvanja i magacioniranja namirnica
- poznaje neophodnost biološke ispravnosti namirnica
- uočava negativne posljedice uptrebe ovih materijala
- objašnjava svrhu upotrebe aditiva
- ukazuje na različite osobine tipova aditiva
- razlikuje i objašnjava grupu negativnih uticaja koje aditivi izazivaju u ljudskom organizmu
- obrazlaže uticaj neadekvatne ambalaže i uslova u kojima se magacioniraju i čuvaju namirnice
- - uočava ulogu i značaj sanitarne kontrole namirnica u svim fazama proizvodnje
Zaštita prirode - nabraja zaštićene
objekte prirode(nacionalni parkovi, parkovi prirode, predjeli izuzetnih oblika, rezervati prirode, spomenici prirode i prirodne rijetkosti
- poznaje pojam crvena knjiga
- definiše pojam ekocida
- nabraja ekološke mjere očuvanja biodiverziteta planete
- obrazlaže specifičnosti svakog od navedenih zaštićenih objekata prirode
- ukazuje na neophodnost zakonske zaštite mnogih biljaka, životinja i mikroorganizama
- analizira najčešće uzroke i povode ekocida
- obrazlaže nezamjenjivu ulogu koju svaka vrsta ima u održavanju sveukupne ekološke ravnoteže
- poštuje i podržava propise koji se odnose na zaštitu ugroženih, endemskih, reliktnih biljnih i životinjskih vrsta
Radioaktivno zagađenje životne sredine - definiše pojam - razlikuje tipove - uviđa opasnost
159
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
zračenja i radijacije.
- definiše jonizujuće zračenje
- definiše X zračenje - navodi vještačke
izvore radioaktivnosti
- nabraja negativne uticaje radioaktivnosti na živi svijet
- poznaje načine zaštite od radioaktivnosti
- poznaje problematiku radioaktivnog otpada
jonizujućih zraka (alfa, beta, gama)
- ukazuje na različite biološke efekte: alfa, beta, gama zračenja
- analizira biološke efekte X zračenja
- analizira dejstvo, pojedinačno, prirodnih izvora radioaktivnosti
- objašnjava svrhu i upotrebni značaj radioaktivnih izvora
- naglašava kancerogenost, mutagenost i teratogenost radioaktivnosti
- ukazuje na mogućnost i domete sredstava za zaštitu od radioaktivnosti
- ukazuje na metode adekvatnog odlaganja radioaktivnog otpada
nekontrolisane upotrebe nuklearne energije
Buka - definiše pojam
buke - navodi izvore buke - nabraja negativne
uticaje buke na zdravlje
- poznaje oblike zvučne izolacije
- objašnjava buku sa aspekta fizike (mjerna jedinica, intenzitet, frekvencija)
- obrazlaže prirodu buke u zavisnosti od izvora
- ukazuje na međuzavisnost posljedica i jačine buke kao i stepen izloženosti zvuku velike jačine
- analizira izolacionu moć pojedinih oblika zvučne izolacije
- uviđa značaj upotrebe raznih oblika zvučne izolacije
160
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Ivo Savić, Veljko Terzija – Ekologija i zaštita životne sredine, Zavod za udžbenikei
nastavna sredstva, Beograd, 2005. - Ratajac Ružica i drugi: Ekologija i zaštita životne sredine, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 2003. - Mara Đukanović, Ekološki izazov, Elit, Beograd 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave
- dijaprojektor, slajdovi - grafoskop - TV prijemnik, video-rekrder, video kasete - računar 7. Obavezni način provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda znanje se provjerava i ocjenjuje putem usmenog
odgovora, najmanje jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika
- Visoka stručna sprema: profesor biologije, diplomirani biolog. 9. Povezanost predmeta
Povezanost sa predmetom Znanja Predmet Znanja
- Zagađujuće materije vazduha, vode, zemljišta i hrane
- Opšta i neorganska hemija - Karakteristike i hemijske oobine neorganskih zagađujućih materija
- Zagađujuće materije vazduha, vode, zemljišta i hrane
- Organska hemija - Karakteristike i hemijske osobine organskih zagađujućih materija
- Uticaji zagađujućih materija na žive organizme
- Biologija - Toksičnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost
- Radioaktivno zračenje životne sredine
- Fizika - Osobine i oblici radioaktivnog zračenja
- Buka - Fizika - Osobine i karaketristike zvuka i vibracije
161
1.4.3. BIOHEMIJA 1. Naziv predmeta: BIOHEMIJA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred
Teorija Vježbe Ukupno
I II III 72 72 IV
Ukupno 72 72 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - povezuju tematske cjeline sa sadržajima već obrađenim u toku prethodnih
razreda; - stiču znanja o organskim jedinjenjima koja su neophodna za normalno
funkcionisanje živih organizama; - povezuju teorijska znanja sa procesima koji se odvijaju u živim organizmima; - razvijaju sposobnosti za posmatranje, uočavanje i zaključivanje; - ovladavaju stručnom terminologijom, neophodnom za komuniciranje u struci.
162
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREĆI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvod - pojašnjava
biohemiju kao prirodnu nauku i predmet njenog izučavanja
- interpretira rezultate proučavanja hemijskog sastava ćelija, tkiva i organizma kao cjeline, njihove fizičko hemijske strukture i funkcije
- razvija interesovanje prema prirodnim naukama
Ugljeni hidrati - ponavlja definiciju
ugljenih hidrata i podjelu
- poznaje poluacetalne i poliketalne oblike monosaharoze
- navodi deoksi – šećere i amino šećere
- obrazlaže hemijske osobine monosaharida
- navodi oligosaharide i polisaharide od biološkog značaja
- razlikuje ugljene hidrate prema sastavu
- razlikuje aldoze i ketoze
- prikazuje ciklične poluacetalne i poluketalne Fišerovim projekcionim formulama i Hejvertovim perspektivnim formulama
- razlikuje deoksi i amino šećere kao komponente složenih biomolekula
- analizira reakcije oksidacije, građenje glikozida i estara
- razlikuje strukturu maltoze, laktoze i saharoze
- analizira strukturu rezervnih i strukturnih polisaharida
- razvija analitičko mišljenje
Lipidi - ponavlja definiciju
lipida i njihovu ulogu u živim organizmima
- navodi podjelu lipida u zavisnosti od hemijskog
- razlikuje lipide kao grupu biomolekula i njihovu ulogu u živim organizmima
- upoređuje lipide u zavisnosti od hemijskog sastava
- razvija smisao za sistematičan rad i marljivost
163
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
sastava i strukture - navodi
fosfogliceride i sfingolipide i njihov značaj
- definiše i navodi steroide sterole, žučne kiseline i steroidne hormone
- razlikuje masne kiseline, neutralne masti i voskove kao komponente živih organizama
- upoređuje strukturu fosfoglicerida i sfingolipida i njihov značaj u živim organizmima
- razlikuje sterole (holesterol) i hormone nadbubrežne žlijezde, ženske i muške polne hormone
Proteini - ponavlja definiciju
amino – kiseline i reaktivnost
- navodi podjelu proteina i strukturu
- opisuje osobine proteina
- definiše enzime i navodi podjelu
- navodi enzimske kofaktore (koenzime)
- obrazlaže mehanizam djelovanja enzima
- opisuje antitijela i njihov značaj
- analizira optičku aktivnost, kiselo – bazne osobine, izoelektričnu tačku aminokiselina
- razlikuje proteine prema sastavu, rastvorljivosti i prema biološkoj funkciji
- analizira primarnu, sekundarnu, tercijalnu i kvaternernu strukturu proteina
- analizira metodu elektroforeze
- analizira bojenje i taložne reakcije (denaturacija)
- razlikuje enzime prema vrsti supstance
- razlikuje vrste koenzima
- analizira mehanizam djelovanja enzima
- obrazlaže uticaj temperature, pH, aktivatora i inhibatora na
- razvija preciznost u radu
164
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
aktivnost enzima i njihovu regulaciju
- interpretira stvaranje antitijela i njihov značaj
Nukleinske kiseline - definiše nukleinske
kiseline - opisuje strukturu i
osobine nukleinskih kiselina
- pojašnjava genetsku šifru
- obrazlaže biosintezu proteina
- definiše pojam mutacije
- interpretira nukleinske kiseline kao biomolekule
- analizira strukturu nukleinskih kiselina – nukleotida (purinske i pirimidinske baze, šećera)
- analizira strukturu, osobine i funkciju DNK kao molekulsku osnovu za očuvanje i prenošenje genetske informacije
- analizira strukturu i funkciju RNK – ribozomalne, transportne i informacione
- interpretira genetski kod i njegov značaj
- razlikuje faze biosinteze proteina
- interpertira nastanak mutacija
Alkaloidi i antibiotici - ponavlja definiciju
alkaloida i navodi podjelu
- opisuje dejstvo i značaj alkaloida
- definiše antibiotike i navodi podjelu
- obrazlaže mehanizam djelovanja antibiotika
- razlikuje alkaloide prema strukturi, alkaloide sa azotom van prstena (efedrin) i alkaloide sa azotom u prstenu (nikotin, atropin, kokain, morfin)
- interpretira značaj alkaloida u terapeutske svrhe
- uočava fiziološko dejstvo alkaloida
- razlikuje
- razvija smisao za sistematičan rad i marljivost
165
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
antibiotike prema osnovnim strukturnim karakteristikama (penicilin, cefalosporin, gramicidin, streptomicin, eritromicin, tetraciklini, nikomicin, hloramfenikal)
- upoređuje mehanizam djelovanja pojedinih antibiotika
Vitamini i hormoni - ponavlja definiciju
vitamina - navodi podjelu i
opisuje ulogu vitamina
- ponavlja definiciju hormona
- navodi podjelu i opisuje ulogu pojedinih hormona
- interpretira vitamine kao biološki važna jedinjenja
- razlikuje vitamine prema rastvorljivosti u mastima (A, D, E i K) i vitamine rastorljive u vodi (vitamini B kompleksa i C)
- interpretira uloge pojedinih vitamina i dnevne potrebe vitamina
- interpretira hormone kao biološki važna jedinjenja
- razlikuje hormone prema strukturi (adrenalin, tiroksin, prolaktin, somatotropin, insulin)
- interpretira uloge pojedinih hormona
- razvija analitičko mišljenje
Osnovi metabolizma - navodi mogućnosti
korišćenja azota - navodi osnovne
faze metabolizma i
- razlikuje autotrofne i heterotrofne organizme
- razvija preciznost u radu.
- koristiti i šeme procesa: katabolizma i anabolizma,
166
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
energetski ciklus u ćelijama
- pojašnjava procese varenja i resorpcije proteina, masti i ugljenih hidrata
- obrazlaže procese razgradnje molekula nastalih varenjem proteina, masti i ugljenih hidrata
- opisuje procese respiratornog niza i oksidativnog fosforilovanja
- obrazlaže procese biosinteze aminokiselina, neutralnih masti i ugljenih hidrata
- navodi regulacije metabolizma
- analizira procese kruženja ugljenika, kiseonika i azota
- razlikuje katabolizam i anabolizam – kao osnovne faze metabolizma
- interpretira energetski ciklus u procesima katabolizma i anabolizma u pojedinim etapama prema datoj šemi (ATP, ADP, AMP)
- analizira procese varenja i resorpcije proteina, masti i ugljenih hidrata
- analizira pojedine faze razgradnje aminokiselina
- analizira pojedine faze razgradnje sastojaka neutralnih masti (glicerola i masnih kiselina – z – oksidacije) prema datoj šemi
- analizira faze razgradnje glukoze prema datoj šemi
- analizira faze ciklusa trikarbonskih kiselina – Krebsov ciklus prema datoj šemi
- razlikuje enzime i koenzime respiratornog niza i analizira proces oksidativne fosforilacije
- analizira procese biosinteze aminokiselina, neutralnih masti i ugljenih hidrata
razgradnje neutralnih masti, razgradnje glukoze i šemu Krebsovog ciklusa
167
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- interpretira načine regulacije metabolizma
Biotehnologija - pojašnjava pojam
biotehnologije i njene mogućnosti
- interpretira biotehnologiju kroz primjenu mikroorganizama ili enzima za dobijanje različitih proizvoda
- interpretira značaj dobijanja proizvoda u prehrambenoj industriji (piva, vina, prerađevina mlijeka, pivski kvasac), farmaceutskoj (antibiotici), hemijsko – prerađivačkoj i drugim
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Petrović, J., Velimirović, S.: Hemija za IV razred gimnazije, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 2004. - Ristić, M. S., Ristić Z. M.: Medicinska biohemija za III razred usmjerenog
obrazovanja zdravstvene struke, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1988.
- Džamić, M.: Biohemija, IRO – građevinska knjiga, Beograd, 1998. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A/V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda znanje se provjerava i ocjenjuje putem usmenog i
pismenog odgovora (testovi poslije svake oblasti), najmanje jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Nastavnik: profesor hemije, diplomirani inženjer neorganske tehnologije,
diplomirani inženjer organske tehnologije, diplomirani inženjer hemijske tehnologije.
168
9. Povezanost predmeta Povezanost sa predmetom Znanja
Predmet Znanja - Ugljeni hidrati, lipidi i
proteini - Organska hemija - Struktura i osobine ugljenih
hidrata, lipida i proteina - Nukleinske kiseline - Biologija - Struktura nukleinskih kiselina
169
1.4.4. MIKROBIOLOGIJA 1. Naziv predmeta: MIKROBIOLOGIJA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred
Teorija Vježbe Ukupno
I II III 72 72 IV
Ukupno 72 72
3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - upoznaju osnovne pojmove iz mikrobiologije; - upoznaju se sa značajem mikroorganizama u prehrambenoj industriji; - stiču znanja o korisnim i štetnim mikroorganizmima; - stiču znanja o metodama uništavanja mikroorganizama; - stiču znanja o značaju mikrobiološke kontrole proizvodnje, mikrobiološkim
normama i higijenskoj ispravnosti; - stiču rutinu u radu sa mikroskopom; - upoznaju postupak sterilizacije laboratorijskog pribora; - razvijaju ekološku svijest; - ovladavaju stručnom terminologijom.
170
4. Standardi/Sadržaji znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREĆI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvod - definiše predmet
izučavanja mikrobiologije
- navodi značaj i podjelu mikrobiologije
- opisuje istorijat i razvoj mikrobiologije
- uočava brzi razvoj mikrobiologije kao nauke
- navodi primjere primjene mikrobiologije u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, medicini i dr.
referat: - naučnici –
istraživači značajni za razvoj mikrobiologije (Levenhuk, Paster, Koh, Mečnikov, Ivanovski, Vinogradski i dr.)
Osnovne karakteristike živih bića - poznaje strukturnu
građu ćelije - navodi hemijski
sastav ćelija mikroorganizama
- objašnjava osnovne životne funkcije gradivnih jedinica ćelije
- uočava sličnosti i razlike u građi prokariotskih i eukariotskih ćelija
- razlikuje hemijski sastav ćelija mikroorganizama
- uočava međusobnu povezanost strukturne građe ćelije i osnovnih životnih funkcija ćelije
- razvija sposobnost timskog rada
- šematski prikazuje izgled strukturne građe prokariotske i eukariotske ćelije
Morfologija mikroorganizama (MO) - poznaje morfološke
karakteristike bakterija (oblik, građu, veličinu i kretanje bakterija)
- definiše bakterijske kapsule, spore i oblike porasta bakterija
- opisuje opšte karakteristike i morfologiju gljiva (plijesni i kvasca)
- razlikuje oblike bakterija (okruglaste, štapićaste, izvijene)
- uočava red, veličine, dužine i prečnike bakterija
- analizira građu bakterija
- razlikuje aktivno i pasivno kretanje bakterija
- interpretira kretanje bakterija pomoću flagela
- uočava značaj bakterijskih kapsula i spora u prehrambenoj industriji
- razlikuje kolonije i druge oblike
- razvija analitičko mišljenje
- šematski prikazuje izgled okruglastih, štapićastih i izvijenih bakterija
vježba: - rukovanje
mikroskopom i priprema nativnih i fiksiranih preparata
171
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
porasta bakterija - analizira opšte
karakteristike gljiva
- razlikuje morfologiju plijesni od morfologije kvasca
Uticaj spoljašnjih činilaca na MO (ekologija MO) - opisuje uticaj
fizičkih činilaca na mikroorganizme (voda, temperatura, osmotski pritisak, svjetlost, zračenje i ultrazvuk)
- poznaje uticaj hemijskih činilaca na mikroorganizme (pH, molekulski kiseonik, hemijska jedinjenja: neorganske kiseline, organske kiseline, baze, soli, oksidaciona sredstva, alkoholi, fenoli, sapuni, deterdženti, sulfonalidi, antibiotici i dr.)
- poznaje i razlikuje uticaj bioloških činilaca na MO.
- definiše mutualizam, sinergizam i komensalizam
- definiše antibiozu, inhibiciju i parazitizam
- uočava uticaj vode na razvoj i životnu aktivnost MO
- interpretira praktičan značaj isušivanja u konzervisanju namirnica
- uočava uticaj temperature na mogućnost razvoja MO
- razlikuje minimalnu, optimalnu i maksimalnu temperaturu u životu MO i izvodi podjelu MO u odnosu na temperature
- razlikuje postupke sterilizacije i pasterizacije
- analizira djelovanje visoke temperature na MO
- razlikuje pojave plazmalize i plazmoptize ćelija MO
- analizira uticaj UV, X i radioaktivnih zraka na MO
- analizira djelovanje ultrazvuka na mikroorganizme
- analizira uticaj reakcije sredine (pH) na mikroorganizme
- razvija pozitivnu
orjentaciju prema zanimanju
referat: - uloga
pasterizacije i sterilizac-ije u mljekarskoj industriji
- konzerviranje namirnica primjenom fizičkih faktora
172
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
- razlikuje obligatno aerobne, obligatno anaerobne, fakultativno anaerobne i mikroaerofilne mikroorganizme
- analizira stimulativno, mikrobiostatično i mikrobicidno djelovanje hemijskih jedinjenja na MO
- analizira djelovanje neorganskih i organskih kiselina na MO
- analizira djelovanje baza, soli i oksidacionih sredstava na MO
- analizira djelovanje alkohola, fenola, sapuna i deterdženta na MO
- interpretira djelovanje antibiotika na mikroorganizme
- upoređuje djelovanje različitih hemijskih činilaca na MO
- razlikuje indiferentni odnos MO, simbiozu i antibiozu
- razlikuje pojave mutualizma, sinergizma i komensalizma MO u prirodi
- uspostavlja vezu između biotičkih činilaca i tehnologije mlijeka
Fiziologija mikroorganizama - definiše - razlikuje - razvija referat:
173
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
metabolizam - objašnjava ulogu
(značaj) fermenata - navodi mehanizme
djelovanja fermenata
- poznaje procese ishrane mikroorganizama (sastav hrane za MO tj. hranljive podloge i načine uzimanja hrane)
- poznaje anaerobno i aerobno disanje mikroorganizama
- objašnjava razmnožavanje bakterija, plijesni i kvasca
- definiše promjenljivost MO (modifikacije, mutacije)
anabolizam i katabolizam
- interpretira značaj i djelovanje fermenata
- izražava uticaj temperature, pH i aktivatora na djelovanje fermenata
- analizira sastav hrane za MO
- uspostavlja vezu između vrsta MO i hranljivosti podloga
- razlikuje fototrofne, hemotrofne, heterotrofne MO
- razlikuje procese osmoze, difuzije i aktivnog transporta
- analizira procese disanja MO
- razlikuje anaerobno i aerobno disanje MO
- razlikuje načine razmnožavanja bakterija, plijesni i kvasca
- analizira krivu rasta populacije MO
- razlikuje modifikacije i mutacije
- uočava praktičnu primjenu mutagenih MO
interesovanje prema istraživanju i novim saznanjima
- fermentisani mliječni proizvodi
- uticaj temperature na razmnožavanje i uticaj hlađenja na zaustavljanje procesa razmnožavanja mikroorganizama
vježba: - zasijavanja tečnih i čvrstih hranljivih podloga
Klasifikacija MO - poznaje
klasifikaciju bakterija
- navodi grupe bakterija koje su značajne za prehrambenu industriju
- poznaje
- analizira osobine MO koji su korisni u prehrambenoj industriji
- upoređuje djelovanje bakterija mliječnog, sirćetnog i aceton –
- uraditi shematsku klasifikaciju bakterija
- shematski prikazati
klasifikaciju plijesni
- shematski
174
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
prikazati klasifikaciju kvasaca
klasifikaciju plijesni i navodi vrste plijesni koje su značajne za prehrambenu industriju
- poznaje klasifikaciju kvasaca i navodi kvasce koji su značajni u prehrambenoj industriji
buternog vrenja - razlikuje
termofilne od psihrofilnih bakterija
- razlikuje klase plijesni
- klasifikuje (razvrstava) plijesni sa štetnom i korisnom ulogom u prehrambenoj industriji i poljoprivredi
- razlikuje klase kvasaca
- upoređuje djelovanje sporogenih i asporogenih kvasaca i interpretira njihovu ulogu u prehrambenoj industriji
Mjesto i uloga mikroorganizama u prirodi - poznaje ulogu MO u
kruženju materije - objašnjava ulogu
MO u atmosferi, zemljištu, vodi kao i u životu biljnog i životinjskog svijeta
- interpretira ulogu MO u kruženju materije
- upoređuje uloge MO u atmosferi, zemljištu i vodi
- interpretira ulogu MO u životu biljaka i životinjskog svijeta
- povezuje djelovanje MO iz prirode sa prehrambenom tehnologijom
- razvija odgovoran pristup radu
Uloga MO u prehrambenoj industriji - poznaje primjenu
fermentacionih procesa MO (vrenja) u prehrambenoj industriji
- poznaje primjenu biosintetičkih
- uočava korisnu i štetnu ulogu MO u prehrambenoj industriji
- razlikuje anaerobnu od aerobne fermentacije
referat: - primjena
fermentacionih procesa u prehrambenoj industriji
- alge - zanatsko gajenje
175
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
procesa MO u industriji
- poznaje MO – uzročnike kvarenja mlijeka i proizvoda od mlijeka
- definiše patogene MO
- navodi MO koji su prouzrokovali trovanja hranom
- poznaje mikrobiološke norme higijenske ispravnosti namirnica
- upoređuje mehanizme alkoholne, mliječne, buterne, sićetne i limunske fermentacije
- interpretira važnost (ulogu) biosintetičkih procesa
- uočava značaj i navodi primjere primjene biosintetičkih procesa MO u poljoprivredi, medicini, prehrambenoj industriji
- interpretira djelovanje MO koji su izazvali kvarenje mlijeka i mliječnih proizvoda
- analizira osnovne karakteristike patogenih MO
- razlikuje vrste imuniteta
- razlikuje intoksikaciju hranom od toksikoinfekcije
- pravilno primjenjuje Pravilnik o mikrobiološkoj kontroli namirnica
pečuraka - mikrobiološka
kontrola namirnica vježba: - dokazuje hidrolizu
skroba na skrobnom agaru
- određivanje dejstva penicilina, streptomicina i teramicina na kulturu Staphlylococcus aureus
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Stojanović, M.: Mikrobiologija za III razred prehrambene škole, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A/V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima. - Vježbe se izvode u mikrobiološkoj laboratoriji.
176
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju usmeni odgovori
učenika i pismeni odgovori (testovi, referati). Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer tehnologije – smjer prehrambeno-tehnološko inženjerstvo,
diplomirani inženjer prehrambene tehnologije, diplomirani inženjer poljoprivrede za animalne proizvode, diplomirani inženjer tehnologije – smjer mikrobiološki procesi, diplomirani inženjer poljoprivredne prerade i kontrole poljoprivrednih proizvoda.
9. Povezanost predmeta
Povezanost sa predmetom Znanja Predmet Znanja
- Osnovne karakteristike živih bića
- Biologija - Strukturna građa ćelije; osnovne životne funkcije
- Uticaj spoljašnjih činilaca na mikroorganizme
- Hemija - pH, T, p, kiseonik, hemijska jedinjenja, dezinfekcija
- Fiziologija i sistematizacija mikroorganizama
- Biohemija - Fermenti
177
1.4.5. TEHNOLOGIJA PREMAZNIH SREDSTAVA 1. Naziv predmeta: TEHNOLOGIJA PREMAZNIH SREDSTAVA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred
Teorija Vježbe Ukupno
I II III IV 58 8 66
Ukupno 58 8 66 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - stiču znanja o procesima u tehnologiji premaznih sredstava; - upoznaju uređaje i opremu koja se koriste u proizvodnji premaznih sredstava; - upoznaju sastav i vrste premaznih sredstava; - stiču znanja koja će im omogućiti da samostalno izvode poslove u okviru svog
zanimanja, stručno odlučuju i usvajaju nova znanja iz ove oblasti; - upoznaju metode ispitivanja premaznih sredstava i premaza; - razvijaju osjećaj za racionalno korišćenje materijala i vremena; - razvijaju osjećaj odgovornosti i preciznosti u radu; - ovladavaju stručnom terminologijom, neophodnom za komuniciranje u struci.
178
4. Standardi/Sadržaji znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ČETVRTI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Sastav premaznih sredstava - definiše premazno
sredstvo i razumije njegovu osnovnu namjenu
- upoznaje pojam ''sistem premaza''
- objašnjava sastav premaznih sredstava
- nabraja vezivna sredstva
- nabraja i objašnjava smole kao veziva za premazno sredstvo
- navodi klasifikacije alkidnih smola i obrazlaže njihov hemijski sastav i svojstva
- nabraja oplemenjene prirodne proizvode
- definiše pigmente i objašnjava njihova svojstva
- definiše punioce i navodi vrste punila
- nabraja pomoćna sredstva (aditive)
- navodi svojstva i vrste rastvarača
- opisuje formiranje filma premaznog sredstva
- razlikuje pojmove premazno sredstvo, premaz i film premaznog sredstva
- analizira sistem premaza
- razlikuje osnovne komponente premaznog sredstva
- uočava ulogu pigmenata u premaznim sredstvima
- pronalazi sličnosti i razlike između pigmenata i punioca
- razlikuje vrste pomoćnih sredstava
- upoređuje fizičko i hemijsko sušenje
- razvija tehničku kulturu
- prospekti proizvođača premaznih sredstava
referat: - modifikacija
alkidnih smola
Vrste premaznih sredstava - navodi podjele
premaznih sredstava
- nabraja i objašnjava vrste premaznih sredstava
- uočava mogućnost kombinovanja osnovnih sirovina
- razlikuje providne i neprovidne vrste premaznih sredstava
- analizira pomoćne i specifične materijale
- razvija analitičko mišljenje
referat: - vrste, svojstva i
primjena smolnih lakova
- prospekti
proizvodjača premaznih sredstava
test: - sastav i vrste
179
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
premaznih sredstava
Proizvodnja premaznih sredstava - definiše
mehanizam dispergovanja pigmenata i punioca i objašnjava kvašenje
- objašnjava koloidnu stabilnost
- navodi posljedice nestabilnosti disperzije
- upoznaje pojam ''pigment – volumna koncentracija'' (pvk)
- razumije postupak proizvodnje pigmentiranih premaznih sredstava
- razumije postupak proizvodnje providnih premaznih sredstava
- opisuje postupke dorade nepigmentiranih i pigmetiranih proizvoda
- navodi primjere proizvodnih linija
- poznaje standarde kvaliteta
- uočava cilj dispregovanja
- upoređuje primarne čestice, agregate i aglomerate
- analizira uticaj pvk na svojstva premaznog sredstva
- analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza postupka proizvodnje pigmentiranih premaznih sredstava
- analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza postupka proizvodnje providnih premaznih sredstava
- analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza postupka dorade nepigmentiranih i pigmentiranih premaznih sredstava
- poštuje standarde kvaliteta premaznih sredstava
- adekvatno skladišti sirovine i gotove proizvode
- razvija ekološku svijest
- šematski prikazuje vrste čestica prisutne u prahu pigmenata
- šematski prikazuje stabilizaciju disperzije pomoću adsorpcionih slojeva
- šematski prikazuje pigmentni šok
- crta tehnološku šemu postupka pigmentiranih premaznih sredstava
- crta tehnološku šemu postupka providnih premaznih sredstava
- crta tehnološku šemu postupka dorade nepigmentiranih i pigmentiranih premaznih sredstava
Svojstva premaznih sredstava i njihovo ispitivanje - opisuje dobijanje
reprezentativnog uzorka
- opisuje metode ispitivanja svojstava
- uzorkuje premazna sredstva u tečnom i čvrstom stanju i priprema uzorke za analizu
- razlikuje
- odgovorno se
odnosi prema očuvanju zdravlja i okoline
vježba: - određivanje
premaznog sredstva u tečnom stanju
- određivanje
180
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
premaznog sredstva u čvrstom stanju
premaznih sredstava u tečnom stanju
- opisuje metode ispitivanja svojstava premaza u čvrstom stanju
mehanička, optička, fizička, hemijska, biološka i električna svojstva
- pravilno primjenjuje aparate za ispitivanje svojstava premaznih sredstava u tečnom stanju
- pravilno primjenjuje aparate za ispitivanje svojstava premaza u čvrstom stanju
Primjena premaznih sredstava - opisuje pripremu
površina za nanošenje pramaznih sredstava
- navodi i opisuje načine nanošenja premaznih sredstava
- poznaje uslove sušenja
- nabraja područja primjene premaznih sredstava
- razlikuje postupke pripreme metalne, mineralne i površine od drveta
- priprema površinu za nanošenje premaznih sredstava
- nanosi premazno sredstvo na površinu
- razlikuje diskontinualni i kontinualni proces sušenja
vježba: - priprema metalne,
mineralne i drvene površine
- nanošenje premaznog sredstva na površinu
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Rikovski, G.: Zaštita premazima, Zavod za udžbenika i nastavna sredstva,
Beograd, 2000. - Tomaš, M.: Tehnologija premaznih sredstava, Zavod za udžbenika i nastavna
sredstva, Beograd, 2003. - Tomić, B.: Tehnologija boja i lakova, Naučna knjiga, Beograd, Zavod za izdavanje
udžbenika Novi Sad, 2000. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A / V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima i odgovarajućim šemama.
181
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju usmeni odgovori
učenika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer organske tehnologije, diplomirani inženjer neorganske
tehnologije, diplomirani inženjer hemijske tehnologije. 9. Povezanost predmeta
Povezanost sa predmetom Znanja Predmet Znanja
- Smole kao veziva za premazna sredstva
- Organska hemija - Sastav i struktura smole
- Pigmentirana i nepigmentirana premazna sredstva
- Neorganska hemija - Struktura i osobine pigmenata
- Nanošenje i ispitivanje premaznih sredstava
- Tehnološke operacije i uređaji
- Apariti za nanošenje i ispitivanje premaznih sredstava
182
1.4.6. PREHRAMBENA TEHNOLOGIJA 1. Naziv predmeta: PREHRAMBENA TEHNOLOGIJA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Vrste nastave Razred Teorija Vježbe
Ukupno
I II III IV 66 66
Ukupno 66 66 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - stiču znanja o hemijskom sastavu hrane; - primjenjuju principe pravilne ishrane; - stiču znanja o značaju pomoćnih sirovina, aditiva i njihovoj pravilnoj primjeni; - razumiju važnosti konzervisanja u svakodnevnom životu; - osposobljavaju se da razlikuju vrste ambalaže i skladišta prema vrsti
prehrambenih proizvoda; - ovladavaju stručnom terminologijom, neophodnom za komuniciranje u struci; - razvijaju svijest o potrebi očuvanja radne i životne sredine.
183
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ČETVRTI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
I Uvod - upoznaje predmet
izučavanja i podjelu prehrambene tehnologije
- interpretira definiciju, značaj i podjelu prehrambene tehnologije
- usvaja globalne vrijednosti
II Životne namirnice i osnovni sastojci - definiše životne
namirnice i njihovu podjelu
- objašnjva ulogu životnih namirnica u ishrani
- poznaje osnovne hranljive materije, podjelu i izvore
- upoznaje principe pravilne ishrane
- poznaje ishranu pojedinih kategorija zdravih ljudi
- nabraja osnovne funkcije mineralnih materija u organizmu
- upoznaje bolesti nepravilne ishrane
- navodi najčešća trovanja izazvana hranom
- razlikuje gradivnu, energetsku i zaštitnu ulogu hranljivih sastojaka
- razlikuje namirnice biljnog i životinjskog porijekla
- razlikuje dnevne potrebe hrane muškarca i žene
- -analizira biološku ulogu ugljenih hidrata, masti i bjelančevina u organizmu
- vrši podjelu vitamina i analizira njihov značaj u ishrani
- uočava potrebe čovjeka za vitaminima i posljedice nedostataka vitamina po zdravlje
- razlikuje mikroelemente i makroelemente
- izračunava energetsku vrijednost pojedinih namirnica
- predlaže primjer jelovnika koji zadovoljavavaju principe pravilne ishrane
- upoređuje karakteristike
- razvija moć zapažanja i logičnost
- razvija analitičko mišljenje
- usvaja uzročnu povezanost ishrane i zdravlja
- koristi: skice, fotografije, nutricionističke tabele, vodiče za ishranu
film: - Bolesti nepravilne
ishrane
184
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
ishrane pojedinih kategorija zdravih ljudi
- komentariše ishranu srednjoškolaca
III Pomoćne materije u prehrambenoj industriji - upoznaje pomoćne
sirovine koje se koriste u prehrambenoj industriji
- razumije značaj i objašnjava upotrebu: zaslađivača, skroba, kuhinjske soli, pekarskog kvasca, začina, kafe, kakoa, aroma
- uočava značaj pomoćnih sirovina u prehrambenoj industriji
- analizira rastvorljivost šećera
- obrazlaže značaj upotrebe kuhinjske soli u prehrambenoj industriji i navodi oblike nalaženja u prirodi
- uočava značaj pekarskog kvasca u proizvodnji pekarskih proizvoda
- analizira dejstvo povećane temperature na kvasne ćelije
- interpretira pojam začina i uočava značaj njihove upotrebe
- - vrši podjelu aroma i nabraja najčešće korišćene aromatične materije
- razvija stručnost, radnu i profesionalnu odgovornost
koristi: - fotografije
pomoćnih sirovina raznih proizvođača, uzorke zaslađivača i sredstava za narastanje
IV Aditivi - definiše pojam i
podjelu aditiva - objašnjava
označavanje aditiva na proizvođačkim specifikacijama
- razumije svrhu i objašnjava upotrebu: konzervanasa,
- vrši podjelu aditiva prema namjeni
- prema Pravilniku o kvalitetu razvrstava aditive
- razlikuje opravdanu i neopravdanu upotrebu aditiva
- shvata značaj upotrebe propisane
- razvija stručnost, radnu i profesionalnu odgovornost koristi:
- Pravilnik o primjeni aditiva u prehrambenoj industriji, uzorke aditiva
185
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
antioksidanasa, kiselina, emulgatora, zgušnjivača, stabilizatora, humektanata i sredstava za želiranje
- upoznaje zakonske norme o upotrebi aditiva
količine aditiva - analizira
djelovanje konzervanasa i nabraja najčešće korišćene u prehrambenoj industriji
- interpretira pojam antioksidanasa i objašnjava njihovo djelovanje vezano za procese u mastima, voću i povrću
- analizira ulogu emulgatora i nabraja najviše korišćene
- analizira mehanizam djelovanja sredstava za narastanje tijesta
V Pesticidi - definiše pojam
pesticida - objašnjava karencu
i tolerancu - poznaje vrste
pesticida i način njihove primjene
- vrši podjelu pesticida prema namjeni
- ističe značaj korišćenja dozvoljene količine pesticida
- predlaže mjere zaštite životne sredine od pesticida
- razvija ekološku svijest
referat: - vještačka đubriva
VI Ambalaža - definiše pojam i
funkciju ambalaže - poznaje ambalažne
materijale - objašnjava opšte
karakteristike i značaj u prehrambenoj industriji: bijelog i crnog, aliminijuma i aluminijum- ambalaže, stakla
- nabraja najčešće korišćene plastične
- analizira funkciju ambalaže
- razlikuje ambalažu prema materijalu za izradu, namjeni, prirodi proizvoda koji se pakuje
- ističe nedostatke metalne ambalaže i prednosti staklene ambalaže
- shvata značaj jedinstvenog međunarodnog EAN
- razvija analitičko mišljenje
- razvija moć zapažanja i logičnost
- razvija profesionalnu odgovornost
- razvija ekološku
svijest
- koristi uzorke različitih ambalažnih materijala
186
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski Preporuke za
izvođenje nastave ciljevi učenik učenik učenik
mase za izradu ambalaže
- razumije EAN sistem numerisanja
- definiše recikliranje otpadne ambalaže
sistema numerisanja
- komentariše problem zagađivanja čovjekove sredine kao posledicu loših postupaka sa ambalažom
- predlaže postupke u zaštiti životne sredine od otpadne ambalaže
- ukazuje na mogućnost recikliranja otpadne ambalaže kao zagađivača životne sredine
referat: - staklena ambalaža
VII Skladištenje - definiše pojam
skladišta - poznaje podjelu i
vrste skladišta - poznaje
karakteristike pojedinih vrsta skladišta i objašnjava rad: silosa, podnih skladišta i hladnjača
- navodi skladišne štetočine
- shvata značaj čuvanja i skladištenja sirovina i namirnica
- analizira uslove koji moraju biti obezbijeđeni tokom skladištenja namirnica
- vrši podjelu skladišta prema namjeni
- ističe prednosti skladištenja u kontrolisanoj gasnoj atmosferi
- ističe prednosti silosnog skladištenja
- uočava značaj skladištenja žitarica i zrnastog industrijskog materijala
- predlaže načine suzbijanja štetočina u skladištu
- razvija analitičko mišljenje
- razvija moć zapažanja i logičnost
- razvija profesionalnu odgovornost
- koristi šeme raznih tipova skladišta
referat: - Uloga silosa
187
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - M. Rosić, I. Anđelković I G. Rosić: Osnovni principi nutricionizma i dijetetike,
Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu, 1998. - S. Cvejanov i saradnici, Prehrambena tehnologija za II razred srednje škole, ZUNS
Beograd, 2002. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A/V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima i šemama.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju usmeni odgovori
učenika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Diplomirani inženjer prehrambene tehnologije, diplomirani inženjer tehnologije –
prehrambreno inženjerstvo.
9. Povezanost predmeta Povezanost sa predmetom Znanja
Predmet Znanja
- Životne namirnice i osnovni sastojci - Hemija
- Ugljeni hidrati, proteini, lipidi
- Podjela životnih namirnica - Pomoćne sirovine u
prehrambenoj industriji - Praktična nastava - Ispitivanje pomoćnih sirovina i aditiva
- Korišćenje fosfata u prehrambenoj industriji
- Neorganska hemijska tehnologija
- Tehnologija fosforne kisjeline
188
2. ISPITNI KATALOZI Tip ispita: Usmeno Nastavnik/aktiv formuliše pojedina pitanja i sastavlja detaljan spisak ispitnih pitanja na osnovu okvirnog spiska pitanja, datih u ispitnom katalogu. Na ispitnom listu treba da budu tri pitanja, kombinovana po složenosti na odgovarajući način – da budu iz različitih taksonomskih kategorija i iz različitih tematskih oblasti. Kandidat ima pravo da se pripremi za usmeni ispit 20 minuta. Usmeni ispit traje najviše 20 minuta. Ocjenu na usmenom ispitu oblikuje ispitna komisija, na prijedlog ispitivača. 2.1. FIZIČKA HEMIJA 1. Agregatna stanja materija i međumolekulske sile 2. Idealno gasno stanje 3. Osnovni gasni zakoni 4. Jednačina idealnog gasnog stanja (Klapejronova jednačina) 5. Daltonov zakon parcijalnih pritisaka 6. Realno gasno stanje - Van der Valsova jednačina 7. Termodinamički sistemi 8. Unutrašnja energija 9. Prvi zakon termodinamike 10. Rad pri promjeni zapremine gasa 11. Primjena prvog zakona termodinamike na izohorske, izotermske, izobarske i
adijabatske procese 12. Molarne i specifične toplote - jednačine za količinu toplote 13. Funkcije stanja i entalpija 14. Termohemijska jednačina 15. Hesov zakon 16. Karnoov kružni ciklus 17. Drugi princip termodinamike 18. Entropija 19. Svojstva materije u tečnom agregatnom stanju 20. Napon pare i toplota isparavanja 21. Svojstva materije u čvrstom agregatnom stanju 22. Kristalne strukture 23. Alotropija i polimorfizam 24. Brzina hemijske reakcije 25. Uticaj promjene koncentracije na brzinu reakcije 26. Uticaj katalizatora na brzinu reakcije 27. Uticaj temperature na brzinu reakcije 28. Vrste složenih reakcija 29. Klasifikacija hemijskih reakcija (molekularnost i red reakcije) 30. Hemijska ravnoteža, zakon o dejstvu mase 31. Konstanta ravnoteže izražena preko koncentracije 32. Konstanta ravnoteže izražena preko parcijalnih pritisaka 33. Le Šatelijeov princip - uticaj primjene koncentracije, temperature i pritiska
na pomjeranje ravnoteže 34. Rastvori - relativno učešće komponenti u rastvoru 35. Rastvori gasova u tečnostima 36. Rastvori čvrstih supstanci u tečnostima, krive rastvorljivosti 37. Sniženje temperature mržnjenja i povišenje temperature ključanja
189
38. Smješe dviju tečnosti - idealni sistemi 39. Gibsovo pravilo faza 40. Površinski napon 41. Napon pare rastvora i Raulov zakon 42. Adsorpcija (fizička i hemijska) 43. Hemijske i elektrohemijske reakcije 44. Provodnici prve i druge vrste 45. Električna provodljivost 46. Konstanta posude i Kolraušova modifikacija Vitstonovog mosta 47. Molarna provodljivost 48. Zakon o nezavisnom putovanju jona 49. Pokretljivost jona 50. Konduktometrijska titracija 51. Faradejevi zakoni elektrolize 52. Kulometri 53. Kulometrijska titracija 54. Teorija galvanskog elementa - Danijelov element 55. Nernstova jednačina 56. Elektrohemijski niz elemenata 57. Elektrode I vrste (vodonikova i staklena elektroda) 58. Elektrode II vrste (Kalomelova elektroda) 59. Redoks elektrode (Hinhidronova elektroda) 60. Vestonov standardni element i određivanje elektromotorne sile galvanskog
elementa elektrodnog potencijala 61. Potenciometrijska titracija 62. Polarizacija i napon razlaganja 63. Nadnapon 64. Hemijski izvori struje (kiseli i alkalni akumulatori) 65. Teorijski principi elektrolitičkog izdvajanja metala, elektrogravimetrijska
analiza 66. Korozija, površinska zaštita metala 67. Prirodna radioaktivnost i osobine radioaktivnih zraka 68. Atomsko jezgro 69. Prirodni radioaktivni nizovi 70. Izotopi i stabilnost jezgra 71. Nuklearne reakcije 72. Vještačka radioaktivnost 73. Fisija 74. Fuzija i defekt mase 75. Mjerenje i detekcija radioaktivnog zračenja - jonizacione komore 76. Proporcionalni, G-M brojač i scintilacioni brojač 77. Dozimetrijske norme i primjena izotopa 78. Klasifikacija koloidnih sistema 79. Molekularno - kinetička svojstva koloidnih sistema 80. Elektrokinetičke pojave i optička svojstva koloidnih sistema (stabilnost
koloidnih sistema i proces koagulacije)
190
2.2. STRUČNI RAD Kandidat za praktični dio stručnog ispita priprema seminarski ili projektni zadatak. Sadržaj ispitnih zadataka određen je okvirnim spiskom zadataka ili njihovom kombinacijom, datih u ispitnom katalogu. Nastavnici/aktivi definišu konkretne, pojedinačne zadatke, koji treba da su ujednačeni po težini za sve kandidate, usaglašeni između nastavnika stručno- teorijskih predmeta i praktične nastave. Sastavni dio praktičnog dijela stručnog ispita je odbrana urađenog zadatka. Kandidat radi zadatak samostalno, u toku školske godine u kojoj završava razred. Ispitni odbor propisuje početak, završetak i rok predaje radova. Ispitni odbor priprema kriterijume za ocjenjivanje. U sljedećoj tabeli daje se prijedlog za udio pojedinih elemenata pri izradi zadataka u konačnoj ocjeni:
Oblast ocjenjivanja Udio ∼20% Plan obrade teme
Izbor i upotreba odgovarajućih metoda rada ∼10%
Analiza, interpretacija i vrednovanje rezultata ∼40%
∼20% Predstavljanje problema ∼10% Usmena odbrana
Ukupno 100% Za učenike je preporučena literatura i drugi izvori objavljeni u katalogu znanja i godišnjem planu rada nastavnika.
OKVIRNI SPISAK TEMA ZA STRUČNI RAD
1. Dobijanje boja 2. Dobijanje ulja presovanjem 3. Rafinacija sirovog ulja 4. Dobijanje sapuna 5. Dobijanje deterdženta 6. Prerada plastičnih masa 7. Dobijanje hartije 8. Dobijanje voćnih prerađevina 9. Dobijanje lozove rakije 10. Dobijanje vina 11. Dobijanje piva 12. Prerada mlijeka 13. Dobijanje mlijeka 14. Dobijanje jogurta 15. Dobijanje sladoleda 16. Dobijanje sira 17. Ispitivanje vode za piće 18. Ispitivanje otpadnih voda 19. Ispitivanje vode za parne kotlove 20. Ispitivanje čvrstih goriva 21. Ispitivanje tečnih goriva 22. Ispitivanje maziva 23. Ispitivanje gasova 24. Ispitivanje kiselina
191
25. Ispitivanje baza 26. Ispitivanje vještačkih đubriva 27. Ispitivanje uljarica 28. Ispitivanje jestivih masti i ulja 29. Ispitivanje sapuna 30. Ispitivanje deterdženata 31. Ispitivanje šećera 32. Ispitivanje brašna 33. Ispitivanje prerađevina od voća i povrća 34. Ispitivanje mlijeka 35. Ispitivanje jogurta 36. Ispitivanje sira 37. Ispitivanje sladoleda 38. Ispitivanje pavlake 39. Ispitivanje maslaca 40. Spektrofotometrijsko određivanje:
a. gvožđa u vinu b. metanola i viših alkohola u žestokom piću c. fosfora u zemljištu d. fosfata, ortofosfata, deterdženata, cijanida... u vodama
41. Atomska apsorpciona spektroskopija – određivanje žive, olova, cinka... u vodama
42. Plameno fotometrijsko određivanje kalijuma, natrijuma,.. u vodama 43. Primjena optičke emisione spektroskopije (kvantometar) za hemijsku
kontrolu aluminijuma i legura aluminijuma (npr. određivanje titana, vandijuma, gvožđa, silicijuma, cinka, bakra. ..)
44. Infracrvena spektrofotometrija; određivanje: a. masti, proteina, laktoze u mlijeku i mliječnim proizvodima b. vještačenje opojnih droga (heroina)
45. Papirna hromatografija- određivanje vještačkih boja u namirnicama jabučne i mliječne kiseline u vinu 46. 46.Tankoslojna hromatografija
a. određivanje antibiotika, hormona,... u namirnicama 47. Gasna hromatografija određivanje organohlornih i organofosfornih pesticida u namirnicama i vodama 48. 48.Potenciometrijsko određivanje ph vrijednosti:
a. zemljišta b. vina c. voda (pijaćih, površinskih, otpadnih...) d. mlijeka, mliječnih proizvoda
49. Određivanje kaustičnosti aluminata potenciometrijskom titracijom 50. Određivanje elektroprovodljivosti i ph vrijednosti u pijaćim vodama 51. Elektrogravimetrijsko određivanje bakra
192
3. OBAVEZNI NAČINI PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA UCENIKA
Predmet Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja
Tehničko crtanje sa mašinskim elementima
- Usmeno - Pismeno
Opšta i neorganska hemija - Usmeno - Pismeno - Usmeno Elektrotehnika - Usmeno Preduzetništvo
Organska hemija - Usmeno, pismeno - Vježbe
Analitička hemija - Usmeno - Pismeno - Usmeno Instrumentalna analiza
Tehnološke operacije i uređaji - Usmeno, pismeno - Vježbe
Fizička hemija - Usmeno, pismeno - Vježbe - Usmeno Neorganska hemijska tehnologija - Usmeno Organska hemijska tehnologija
Elektroanalitičke metode - Usmeno, pismeno - Vježbe - Usmeno Ispitivanje u tehnološkoj proizvodnji - Dnevnik rada prakse, prakticni radovi koji se rade
u toku casova, odbrana zadataka ili radova, usmeno.
Prakticna nastava
Hemijski račun - Usmeno - Pismeno - * Usmeno Ekologija
Biohemija
- Usmeno - Pismeno - Usmeno Mikrobiologija - Usmeno Tehnologija premaznih sredstava - Usmeno Prehrambrena tehnologija
4. USLOVI ZA ZAVRŠETAK OBRAZOVANJA Za završetak srednjeg stručnog obrazovanja u četvorogodišnjem trajanju potrebno je završiti zadnju godinu obrazovanja sa pozitivnim ocjenama iz svih predmeta, odraditi sve slobodne aktivnosti, završiti obaveze iz praktičnog obrazovanja u procesu rada i stručni ispit. Četvorogodisnja stručna škola završava se polaganjem stručnog ispita. Stručni ispit za hemijskog laboranta sastoji se iz: pismenog ispita iz Maternjeg jezika i književnosti, pismenog ispita iz Matematike ili stranog jezika, usmenog ispita iz stručno-teorijskog predmeta i stručnog rada sa odbranom. O tipu ispita iz Maternjeg jezika i književnosti i Matematike ili stranog jezika, odluku donosi nadležni Savjet, odnosno Zavod. Kao stručno-teorijski predmet na stručnom ispitu učenici polažu Fizičku hemiju. Zadaci za stručni rad treba da budu približno iste težine za sve učenike. Sastavlja ih Stručni aktiv. Težina i složenost zadataka, odnosno tema za stručni rad treba da bude donesena i usaglašena imeđu nastavnika stručno-teorijskih predmeta i praktične nastave. Stručni rad rade učenici u toku završnog razreda. Ispitni odbor, pored ostalog, određuje početak, završetak i rok predaje zadatka, vrijeme za izradu rada u školi,
193
vrijeme za konsultacije sa nastavnikom. Odbrana se obavlja prema rasporedu za sprovođenje stručnog ispita. Djelovi stručnog ispita koje je učenik položio priznaju mu se u sljedećem roku. 5. NAČIN PRILAGOÐAVANJA PROGRAMA UČENICIMA SA POSEBNIM POTREBAMA Za učenike sa smetnjama u razvoju obrazovni programi izvode se: - prilagođavanjem uslova izvođenja uz dodatnu stručnu pomoc (dva izvođača
programa, manje grupe), u skladu sa Zakonom o usmjeravanju djece sa posebnim potrebama. Škola treba da (u roku od 30 dana) uradi individualni plan, na osnovu važećeg, uzimajući u obzir stav da učenici treba da postignu iste standarde znanja u svim predmetima;
- prilagođavanjem programa tako da se određeni sadržaji zamjenjuju njihovim ekvivalentima, koji omogućavaju dostizanje istog profesionalnog standarda, odnosno profesionalnih kompetencija.
Obrazovanje za učenike sa smetnjama u razvoju može se produžitii najviše za jednu godinu. 6. NAČIN PRILAGOÐAVANJA PROGRAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH Za prilagođavanje obrazovnog programa koji je pripremljen za stručno obrazovanje mladih potrebama odraslih potrebno je: - Iz nastavnog plana izbrisati predmet Fizičko vaspitanje, kao i slobodne aktivnosti,
koji time prestaju biti uslov za završetak obrazovanja. Škola je obavezna da odraslima ponudi školske aktivnosti kojima se oni mogu priključiti po sopstvenoj želji.
- Škola je dužna da uradi prilagođen program praktičnog obrazovanja s obzirom na poslove i zadatke koje obavlja učesnik obrazovanja.
Provjeravanje znanja sprovodi se putem ispita, pri čemu se uzimaju u obzir načini provjeravanja znanja (usmeno, pismeno, vježbe, praktični radovi), određeni obrazovnim programom. 7. PROFIL STRUČNE SPREME NASTAVNIKA I STRUČNA SPREMA
Predmet Izvođač Stručna sprema Tehničko crtanje sa mašinskim elementima
Nastavnik dipl.inž.(mašinstva, metalurgije i tehnologije)
Opšta i neorganska hemija Nastavnik dipl. Inž.(organske, neorganske i hemijske)tehnologije, profesor hemije, dipl. Inž. hemijskog inženjerstva
Analitička hemija Nastavnik dipl. Inž.(organske, neorganske i hemijske)tehnologije, profesor hemije, dipl. Inž. hemijskog inženjerstva
Elektrotehnika Nastavnik dipl.inž. elektrtehnike, profesor elektrotehnike, profesor fizike.
Preduzetništvo Nastavnik Visoka stručna sprema iz područja ekonomije
Organska hemija Nastavnik Saradnik
dipl. Inž.(organske, neorganske i hemijske)tehnologije, profesor hemije Hemijsko-tehnološki tehničar,
194
hemijski laborant Instrumentalna analiza Nastavnik dipl. Inž.(neorganske i
hemijske)tehnologije, diplomirani hemičar
Tehnološke operacije i urećaji
Nastavnik Saradnik
dipl. Inž.(organske, neorganske i hemijske)tehnologije hemijsko-tehnološki tehničar, hemijski laborant
Fizička hemija Nastavnik Saradnik
dipl. Inž.(neorganske i hemijske)tehnologije, profesor hemije,diplomirani fiziko-hemičar hemijsko-tehnološki tehničar, hemijski laborant,
Neorganska hemijska tehnologija
Nastavnik dipl. Inž.(neorganske i hemijske)tehnologije
Organska hemijska tehnologija
Nastavnik dipl. Inž.(organske, neorganske i hemijske)tehnologije
Elektroanalitičke metode Nastavnik Saradnik
dipl. Inž.(neorganske i hemijske)tehnologije, diplomirani hemičar, profesor hemije hemijski laborant, hemijsko-tehnološki tehničar
Ispitivanje u tehnološkoj proizvodnji
Nastavnik dipl.inž.( neorganske, hemijske) tehnologije
Praktična nastava
Nastavnik Saradnik
dipl. Inž.(organske, neorganske i hemijske)tehnologije, profesor hemije stručni saradnik: hemijsko-tehnološki tehničar, hemijski laborant dipl. Inž.(neorganske i hemijske) tehnologije, profesor hemije, dipl. fiziko-hemičar
Hemijski račun Nastavnik
Biohemija
Nastavnik dipl. Inž.(organske, neorganske i hemijske)tehnologije, profesor hemije
Mikrobiologija Nastavnik
dipl.inž. tehnologije(smjer prehrambreno-tehnološko inženjerstvo, smjer mikrobiološki procesi), dipl.inž.prehrambrene tehnologije, dipl. Inž. poljoprivrede za animalne proizvode, dipl.inž. poljoprivredne prerade i kontrole poljoprivrednih proizvoda
Tehnologija premaznih sredstava
Nastavnik dipl. Inž.(organske, neorganske i hemijske) tehnologije
Ekologija Nastavnik profesor biologije, diplomirani biolog
Prehrambrena tehnologija Nastvanik dipl.inž.prehrambrene tehnologije, dipl.inž.tehnologije-prehrambreno inženjerstvo
195
8. OBLIK IZVOÐENJA OBRAZOVNOG PROGRAMA Obrazovni program izvodi se u školskom obliku. 9. BROJ ČASOVA PO GODINAMA OBRAZOVANJA I VRSTAMA NASTAVE
Redni broj Naziv premeta Razred Ukupno
časova Vrste nastave
Broj časova kod kojih se odjeljenje dijeli u grupe do
12 učenika
T V V( P)
1. Tehničko crtanje sa mašinskim elementima
I 72 48
24
2. Opšta i neorganska hemija I 140 140
3. Elektrotehnika II 36 36 4. Organska hemija II 210 105 105 5. Analitička hemija II 72 72 6. Preduzetništvo III 72 72
III 144 72 72 7. Fizička hemija IV 132 66 66
8. Instrumetalna analiza III 72 72
9. Tehnološke operacije i uređaji III 180 108
72
10. Ispitivanje u tehnološkoj proizvodnji
IV 33 33
11. Elektroanalitičke metode IV 132 66 66
12. Organska hemijska tehnologija IV 66 66
13. Neorganska hemijska tehnologija
IV 66 66
14. Hemijski račun I 72 72 15. Ekologija II 72 72 16. Biohemija IV 66 66 17. Mikrobiologija III 66 66
18. Tehnologija premaznih sredstava
IV 66 58
8
19. Prehrambrena tehnologija IV 72 72
I 108 II 140 III 140
108 140 140 20. Praktična nastava
IV 140 140
196
10. SLOBODNE AKTIVNOSTI Slobodne aktivnosti učenika sastavni su dio nastavnog plana i obrazovnog programa. Koncepcija slobodnih aktivnosti zasniva se na tome da doprinose kako rekreaciji i opštekulturnom uzdizanju učenika tako i upotpunjavanju stručnog znanja. Slobodne aktivnosti sadrže obavezne i sadržaje po izboru učenika. Program slobodnih aktivnosti priprema škola, polazeći od utvrđenog broja časova u nastavnom planu. Program slobodnih aktivnosti sastavni je dio godišnjeg plana rada škole i to: Sadržaji vezani za opšteobrazovno područje: - dani sporta - ekološke aktivnosti - filmske, pozorišne, muzičke predstave i likovne izložbe - posjeta istorijskim spomenicima, muzejima, sajmu knjiga i dr. Sadržaji vezani za stručno-teorijsko područje: - posjete institucijama i preduzećima koja su stručno vezana za obrazovni program
koji se realizuje - posjete sajmovima informatike, tehnike i nastavne tehnologije - učešće na stručnim predavanjima i takmičenjima u poznavanju određenih oblasti Sadržaji po izboru učenika: - učešće u raznim sekcijama (sportska, dramska, literarna, muzička, likovna,
informatička, prva pomoć, saobraćajni propisi, tehnički i Internet klub i dr.) - socijalni rad učenika - organizovanje dopunske i dodatne nastave i dr. Uspješnost učenika na slobodnim aktivnostima se ne ocjenjuje, ali su učenici obavezni da realizuju sadržaje slobodnih aktivnosti jer je to uslov za napredovanje u viši razred, kao i za završetak obrazovnog programa. 11. PROFESIONALNA PRAKSA Učenici I, II i III razreda obavljaju profesionalnu praksu nakon završetka nastavne godine, u skladu sa nastavnim planom. Profesionalna praksa izvodi se u odgovarajućim preduzećima ili objektima škole. Za izradu programa profesionalne prakse i njenu realizaciju zadužena je škola. Program profesionalne prakse mora biti u korelaciji s programom stručno-teorijskih predmeta. O realizaciji programa profesionalne prakse učenik je obavezan da vodi dnevnik profesionalne prakse u koji upisuje sadržaje rada po danima, uz priložene skice, šeme ili druge elemente tehnološko-tehničke dokumentacije. Dnevnik profesinalne prakse potpisuje lice zaduženo za realizaciju programa. Podatke o profesionalnoj praksi (ime i prezime učenika, mjesto i vrijeme izvođenja) evidentiraju se u posebnim rubrikama u odjeljenskim knjigama. Profesionalna praksa se ne ocjenjuje, ali je uslov za završetak razreda.
197