Obrana Siska u Domovinskom ratu - Ucimo kroz igru

Obrono Sisko u

Dornovinskorn rotu -

uI irno kroz igru

od"l'n'?*.i-^r. ^^. .L l

oaaoo sr.$tr

Projekt ,,Obrana Siska u Domovinskom ratu - udimo kroz igru" osmislili smo

kako bi se djeca i unuci na5ih dlanova upoznali, te zajedno s roditeljima idjedovima duvali uspomenu na Domovinski rat i njegove junake. Polaznici su

djeca pred5kolskog i mladeg Skolskog uzrasta. Pokrovitelj projekta je

Ministarstvo branitelja Republike Flrvatske, Uprava za hrvatske branitelje,

voditeljica je diplomirana uditeljica Jelena Mari6 Senkovii, a izvoditelji na5i

dlanovi, hrvatski ratni vojni invalidi i tajnica Udruge. Osoba odgovorna za

realizaciju Projekta i namjensko tro5enje sredstava je predsjednik, pukovnik

Stjepan Lugari6.

Zehmo posebno zahvaliti na5im gostima - predavadima: pukovniku IviciPand1a Orkanu koji je polaznicima pribliZi o razna zblanja u Sunji, gospodinu

Darku Sariiu koji je objasnio vaZnost pontonskog mosta u Letovaniiu,gospodinu Josipu Jagodiiu koji nam je pokazao suvremeni Letovanid - etno

kuiu slikara BoZidara Skofada i posebnu atrakcrju gradskoj djeci - konje na

OPG Brodarid, predsjedniku Udruge HVIDR-a grada Novska gospodinu IviciVuli6u i prvom zapovjedniku Novske pukovniku Milanu iorku, te

predsjedniku Udruge HVIDR-a grada Hrvatska Kostajnica gospodinu

Miroslavu Iveziiu i Turistidkoj zajednici grada Hrvatska Kostajnica.

Udruga HVIDR-a grada Siska

Predsjednik

Stjepan Lugarii,

umirovljeni pukovnik HV

q;cffis

I tr ii+t:.,':.

S"F B'"" { !"'* \ '. f,':. : :'h#1_,.: {... 1,-ti}r1

llrulrwr,t,0rrgntrnl

i'

Brr r*r+Folrr

\

F

\

r\

5ISAK

Nakon Sto su jedinice JNA iz garnizona smje5tenog u gradu Petrinji, potpomognute paravojnim skupinama

uspjele ovladati gradom, rat se iznenada seli pred Sisak. Sve je i5lo brzim tempom tako da do prvog velikog

okr5aja dolazi 20. 8. 1991. kod mjesta Komarevo na cesti Sisak - Sunja kada neprijatelj ostvaruje i odredene

uspjehe. Dva dana kasnije snage FIV-a poku5ale su protuofenzivu kako bi ponovno pod svoj nadzor vratile

cestu Sisak - Sunja no iako je oslobodilacka akcija i5la dobro zbog velikih gubitaka morala je biti prekinuta

kod mjesta Kinjadka.

Mjesec dana kasnije, 21. 9. 1991., neprijatelj otvoreno pokazuje da ne misli stati samo na Petrinji kada

krece u otvoreni i Zestok napad na grad Sisak te mjesta Komarevo i Mo5cenicu kori5tenjem topni5tva izrakoplovstva. Ovim Zestokim udarom neprijatelj je planirao omeklati liniju obrane branitelja te sljede6g

dana krece u napad prema Komarevu i preko Mo56enice prema Sisku. U Mo56enici su se vodile dosta teSke

borbe no branitelji su neprijateljske snage uspjeli zaustaviti na pola naselja kod tvornice parketa Finel koja

je sve do operacije Oluja bila linija ruzgrani(enja. Pretrpjev5i neodekivani poraz neprijateli 24. 9. 1991.

zapodinjejak topnidki napad na Sisak gadajudi najvi5e pogone Rafinerije. S napadima na grad i okolna

mjesta neprijatelj je nastavio do kraja rujna da bi podetkom desetog mjeseca 1991., krenuo u poku5aje

proboja prvih linija obrane. Napade uglavnom vr5i po mjestu Komarevo no poku5ava i napade prema rijeci

Kupi. 6. 10. 1991. agresor pokrede do tada najadi napad na Komarevo i okolna mjesta no biva poraZen pri

demu su mu naneseni veliki gubitci. Vidjev5i da je Komareva za njega neosvojivo neprijatelj mijenja

smjerove napada i kre6e prema mjestirna Odra, Lekenik, Stara Drendina i Staro Pra6no. U nodi sa 6. na 7.

listopada 199I. agresor se odluduje na iznenadni napad po mjestima Mo5denica i Stara Drendina dok,

vjerojatno kako bi razvukao snage obrane Siska, izvodi lalan napad na Komarevo. Dobro ukopani branitelji

spremni na obranu uspjevaju odbiti sve neprijateljske napade nanjev5i mu opet velike gubitke. Velika

prednost u obrani Siska je bilo i topni5tvo koje je stiglo nataj dio boji5nice u pravo vrijeme te je neprrjatelj

nakon ovog zadryeg velikog poku5aja proboja prema Sisku ostao iznenaden kada su i po njegovim

poloZajima podele padati precizno navodene granate. No agresor ne odustaje od svojih nauma pa pokre6e

novi val napada pokuSavaju6i zauzeti Letovanii i Komarevo, no svi napadi su uspje5no odbijeni.

9. i 10. 10. L99I. nakon Sto je pretrpio nove poruze neprijatelj jakom topnidkom i minobacadkom vatrom

napada grad Sisak i Rafineriju nafte. Vodeii se mi5lju da je upotrebom topni5tva omekSao liniju obrane 11.

10. 1991. agresor pokrede vrlo jak napad na Komarevo i na mjesto Vurot, no opet ga dodekuje Zestok otpor

te je prisiljen na povlacenje. 13. i 14. 10. 1991. neprijatelj krece u jak napad na mjesta Vurot, Mo5denicu i

Staru Drendinu, U tim napadima agresor gubi nekoliko tenkova, a oboren je i jedan zrakoplov. 15. 10. 1991.

za cije\u liniju obrane grada Siska najtei,ije do tad. Neprijatelj je toga dana u napad krenuo sa svime Sto je

imao i dok je grad nemilosrdno razaran, pojedini dijelovi obrane na5li su se u vrlo kriticnoj situaciji, no ipak

kompletna linija je ostala ditava. Neprijatelj je odito znao da su neki polohali branitelja oslabljeni te I 7 . rc.

lggL pokrece novi napad koji ovaj puta kreie i prema rijeci Kupi koju agresor poku5ava prije6i. Iako

oslabljeni i umorni od te5kih borbi branitelji uspjevaju zadrilati svoje poloZaje te neprijatelju nanose velike

gubitke. Prema nekim izvjeSdima agresor je u ovom napadu izgubio 11 tenkova. Nakon ovog napada

nastupilo je par dana relativnog mira vjerojatno kako bi neprijatelj popunio redove te od 23. 10. 1991. pa

sve do kraja mjeseca neprijatelj bezuspje5no na razliditim dijelovima boji5nice od Sunje do Kupe poku5ava

probiti linije obrane no to mu ne polazi za rukom.24.10.1991. - Cijeli dan traju napadi izzrakoplova itopni5tvom . U gradu se ponovno napadaju insustrijski objekti. Neprijateljski zrakoplovi bacili su 4 kazetne

bombe na selo Greda kraj Siska i jednu kazetnu bombu na mjesto Sela, na cesti Sisak - Velika Gorica gdje je

ozlijedeno vi5e civila, medu njima i Sestogodi5nja djevojdica.

Prilikom bombardiranja grada ranjen je lakSe de5koslovadki novinarAleksandar Goli.

NOVSKA

Novska je dio Sisadko - moslavadke Zupanije i dio zapadne Slavonije. ProteZe se na 320 km2 - ima 23

naselja i grad Novsku. Stanovni5tvo se uglavnom bavi popoljoprivredom i drvnom industrijom.

Prije rata bilo je 24 000 stanovnika, od toga 20% srpske nacionalnosti.

Srpsko stanovni5tvo bilo je protiv novoizabrane hrvatske vlasti, zalagali su se za odcjepljenje i osnivanje

SAO Krajine.

Na Trokutu su otvoreno pozivali na oruLani sukob. Bilo je i dosta uvezenih detnika iz Srbije i Bosne iHercegovine.

Mi smo formirali dobrovoljne nenaoruLane odrede - nismo imali oruLja, a uz djelatnike pete policijske

postaje osiguravali smo objekte vaLne za Hrvatsku.

NenaoruZanost na5e shane bila je veliki problem. 28.6.1991. osnovana je satnija Zboranarqdne garde, a

mjesec dana kasnije 68. samostalna bojna. Bili smo slabiji i s naoruZanjem i projdano.

Dolaskom drugih postrojbi HV-a i osnivanjem operativne skupine Posavinp, crta boji5nice se rtabilizkala ite su omogudene pobjede u VRA Bljesak i Oluji. i

i f't' pukovnik Milan iorak

,&&f tr{F

Spomenik izrodilo: Emo

Stonkovii

N

Crkvu u Rajiiu izrodila: Martina Cekovit,

f,

Spomenik na Trokutu izrsdilo:

Borboro Duro3in

Iffi

MoSirNrcA

2t.09.1991.Podeo napad na Petrinju iz zrakoplova, a posebno gadan most na Kupi.

Tenkovi JNA s poloZaj a rznad ie5kog sela otvaraju vatru na poloZaje Hrvatske vojske u Mo56enici iPetrinji. Tom prigodom poginuli su pripadnici ZNG-e Ivica Kuneft, Duro Markovi6 i Milan Klari6.

U vedernjim satima vodene su Zestoke borbe oko Kupskog mosta prema Brestu, a branitelji su bili prisiljeni

prijeii most i organizirati obranu na lijevoj strani Kupe.

Moketu izrodili: Buhin fvon, Ilijevid Mirto, Ilijevii Teo, Jogodii Gabriel, Jogodii

Mihoel, Lovrenovii Antonio , Oroz Kotorino, Oroz Morijo, Sorii Motijo

*lrP ..r

IItII

ffi

;Ltltt,ll

ilIiltl.

ttlI llItltrl

ItIt

IIt

tIt

*i, tTn

;

i,l

f,i'

ll I tt

*-4f

+*

Li-"* :,t

r-ffiffiT$

ffi*ffi8*l

TI,AI\r. #

I

.'q = -T

.,. ;ii, '--..r t''',};;**i*.. .. . . .,.",*i,# q' "'--dz \€ '-

i

ft

it' 'i

"4,ll.

"i-t,t

PETRINJA

Prema popisu stanovni5tva iz 1981. godine u Petrinji je bilo 43,6 o/o Hrvata, a Srba 37,5 o . Prve barikadepodele su se postavljati na cesti Petrinja-Jabukovac u predjelu zvanom Tje5njak 24. 8. 1990. godine. Prvinemiri u Petrinji podeli su 28. 9.1990. godine kada je grupa naoruZanih Srba pozivala na oruZani ustanak-upali su u Opdinski centar zazaltitu od poZara i aktivirali sirene.Agresija na Banovinu podela je u ljeto 1991.godine. Prva Ltwa detnickog bezumlja bila je Josipa KoZi6 (16)iz Gornje Budidine koja je na kudnom pragu ubijena 5.7 .1991.g.

Dana 18. srpnja 1991.g. raspu5tena je Skup5tina opiine Petrinja i imenovan je povjerenik Vlade RH za gradPetrinju Josip Vui6. Od 2. do 21. rujna lgg1r godine vodile su se borbe za Petrinju. Uslijedio je izlazaktenkova i oklopnih vozila u samo sredi5te Petrinje. Priduvni sastav ZNG-a Petrinje pozvao je sve mu5karceu dobi od 18 do 50 godina da se jave na raspolaganje jedinicama za obranu Petrinje. Branitelji PetrinjepruZali su Zestok otpor naprilazima gradu: Tabori5te, Budidina, Hrastovica i Pecki.

Uslijedili su i brojni drugi napadi, a istide se onaj 16. rujna 1991. kada je zapovjednik Slobodan Tarbuknaredio novi napad na Petrinju.

Tog 16. rujna 1991. strijeljano je 17 hrvatskih branitelja kod Vile Gavrilovid.

U to vrijeme vec je sve ukazivalo na mogu6i pad gradaPetrinje u ruke srpskih agresora..NajZeSii napad na Petrinju bio je 21. rujna koji je izvela JNA i ostale paravojne formacije. Pod jakompje5adkom vatrom u 18.30 pala je Petrinja.

Maketu izrodili: 5u.*in Barboro, Duro5in Lucijo i Durolin Luko

Moketu izrodili: Duro3in Borboro, Duro5in Lucijo i Duro3in Luko

LETOVANIi

Krajem 8. mjeseca, kako je padala Banija i kako detnici nisu imali milosti, sve su ljude tjerali i svi su

se povladili s one strane (od Cline) i i5li su na Nebojan. Jedina mogu6nost prelaska bio je ovaj dio.

Ustanovila se vrlo vaZna stvar - ovdje je najniLa razina izmedu lijeve i desne obale Kupe. Mjesto na

kojem :yi sada stojite je specifidno - jer avien, s koje god strane da dolazi, u onom trenu kada ugleda

most - frasni u bacanju borybe. To je znalo malo ljudi.

Most se radilo na brzinu, zidnja dva dana u kolovozu,kadaje ve6 nastala kolona ljudi od 5-6

kilometara.

Most se klepalo od svega i svadega i nikada nije imao uporabnu dozvolu od neke sluZbene osobe.

NaS naziv zatal most bio je Rugoba.

U rujnu je napravljen pravi pontonski most. Taj je most bio jedinaveza vojnicimana prvoj crti ijedini je pontonski most koji je izdrLao cijeli rat. Ljudi nikada nisu bili odsjedeni i bio je jedini most

od Siska do Karlovca.

Radilo se u tri smjene, u svim godi5njim dobima vojnici su bili u vodi. Zavrijeme uzbuna ukopavali

su se bunkeri.

Most je sluZio i poslije rata, Steta je Sto su ga maknuli.

Uloga 36. pontonjerijskog inZenjerskog bataljuna je ta Sto je omogudio vezu - vojnici nikada nisu

ostali bez hrane, zapovjedni5wa i naoruZanja.

Darko Sari6

Moketu izrodili: Cekovii Martino, Duro3in Borboro, Durolin Lucijo, DuroSin Luko,

Jogodii Gabriel, Jogodii Mihoel, Sorii Motijo

Moketu izrodili (obecednim redom):

Cekovit, Mortino, Durolin Borboro, Dura5in Lucijo, DuroSin Luko, Jogodid Gabriel,

Jagodii Mihoel, Sorii Motijo

FARKASTi

Akcija Farka5i6 odigrala se t7 .118. listopada 1991. godine gdje su malobrojni branitelji (" najvedem b-j,pripadnici 1. pje5adke bojne 2. gardijske brigade) uspjeli zaustaviti velikosrpskog agresora u daljnjem

napredovanju i tako saduvati Sisak i Zagreb.

,,Ova akcija obiljeZila je Domovinski rat na podrudju Banovine, neprijatelj je ostao bez pet tenkova,

odredenog broja vojnika, 50 je imao ranjenih, mi smo imali tri poginula, i vi5e nikada neprijatelj do kraja

rata nije zauzeo ni metar teritorija. Akcija je stvorila uvijete za protudar na5ih snaga u 10., 11., i 12. mjesecu

1991. godine. Oslobodeno je osam sela i stvoreni su uvjeti za postupni povratalr prognanika. Ovaj jedini

slobodni teritorij na desnoj obali Kupe bio je osnovica zarazmJe5taj postrojbi za Qluju, od kuda je i krenula

glavnina 2. gardijske brigade. 2. gbr je stvorila uvjete, probila neprijatelja, oslgbadala zajedno s ostalim

snagama HV-a i MUP-a Banovinu i izbila na drZavnu granicu u Dvoru".

Brigadir Mile Kri5to

Maketu izrodilo: Duro5in Borboro

?LfTVICE

Plitvidka jezeru su se L99l.nalazila na rubu podrudja koje su kontrolirali Srbi Krajine. Granice Krajine nisubile dvrsto odredene. Sam park je bio pod hrvatskom upravom koja je bila vjernaZagrebu.

29.3. 1991., milicija Krajine je ulla u Plitvidka jezeru i protjerala tamolnju upravu, pripajajuii to podrudjeSAO Krajini. Prema optuZnici Medunarodnog suda za biv5u Jugoslaviju paravojne postrojbe iz Srbije podzapovjedni5tvom Vojislava Seselja su dali po@oru miliciji Krajine .

Sama regija je bila slabo naseljena i nije bilo nikakve opasnosti za Srbe. Prema nekim mi5ljenjima, srpskozauzimanje parka imalo je za cilj konrolu strate5ke ceste koja ide kroz park, a koja je spajala srpske

zajednice u Lici i Banovini. Hrvatska vlada je odludila vratiti park pod svoj ustroj.Na Uskrs, na Pliwicama su 31. oZujka 1991. Srbi napali autobus koji je prevozio hrvatske policajce, pa je itamo doSlo do borbe.Hrvatski policajac Josip Jovi6, prva sluZbena ilfrarataijedan srpski milicajac su poginuli u borbi.

Dvadesetak je ranjeno, a29 pobunjenih Srba je uhap5eno, medu njima i Goran HadZii.

i:.::.).

--JfuHa

HIF$ Fe'6- <. ijNr),E r-H$ -:/ s)UAHl .J.

=

ts FUA< t-H.T\Eeoo)ED 931TD L5& - r$<-c=

(i< ,fPo,s)-.|J t+1i- \,-(D=rJ )().H

Er .:ltD'=F) l,

c)J

?*c)a

P

.-* .)- *'*I

-ii

;H

" -:.i-*" ::.:1' ; +--,'-.

VUKOVAR

Izmedu 25.8. i 18.11. 1991. odvijala se 87-dnevna

opsada Vukovara na istoku Hrvatske koju je provodila

JNA, uz potporu paravojnih formacija Srbije. Prije Rata

u Hrvatskoj ovaj barokni grad je bila prosperitetna,

multi-etnidka zajednica Hrvata, Srba i ostalih. Prilikomraspada SFRI, srbijanski predsjednik Slobodan

Milo5evi6 i hrvatski predsjednik Franjo Tudman su

podeli slijediti nacionalistidku politiku. 1990. izbila je

oruZana pobuna militanata Srba Hrvatske uz potporu

srbijanske vlade i paravojnih formacija, koji su

postepeno preuzimali sve vi5e teritorija Hrvatske. JNAje podela intervenirati na strani pobune, te je izbio sukob

u Slavoniji pred kraj prolj e(,a 1991. Potkraj kolovoza,

JNA je zapodela potpuni napad na istoku Hrvatske,

ukljudujudi i Vukovar.

Vukovar je branilo oko 1.800 lagano naoruLanih vojnikaZboru narodne garde (ZNG) i dobrovoljaca, nasuprot

36.000 vojnika JNA i srbijanskih paravojnika koji su

imali te5ko naoruZanje i oklopna vozila. Tijekom bitke,

topovski metci i dahure su ispaljene na grad - broj je

znao dosedi i do 12.000 dahura dnevno. U tom

razdoblju, to je bila na11:e56a bitka u Europi od T945., a

Vukovar je bio prvi vedi europski grad potpuno uni5ten

od Drugog svjetskog rata.

Kada je Vukovar pao 18.11., stotine hrvatskih vojnika icivila je masakrirano, a 31.000 civila je deportirana iz

grada i okolice. Vedina Vukovara bila je etnidki odiS6ena

od nesrpskih stanovnika te je potom grad prikljuden

samoprogla5enoj Republici Srpskoj Krajini (RSK).

Nekoliko srpskih vojnih i politidkih sluZbenikq medu

njima i Slobodan Miloievi6, je kasnije optuZeno, a unekoliko sludajeva i osudeno za ratne zlodine tijekom inakon bitke.

Primirje je 'progla5eno nekoliko tjedana kasnije.

Vukovar je ostao dijelom RSK sve do 1998. kada jemirno reintegriran natrag pod hrvatsku vlast. Umeduvremenu je dobrim dijelom obnovljen, ali njegovo

stanovni5tvo i razne zgrade i dalje nose oiiljke rata.

Vodotoranj izradili: Ilijevid Tea, EuraSin Barbara i Sari6 Matrja

*?-- : '

:

)ry,

Ctctr 1;.lr

VUKOVARSKA BOLNICA. MJESTO SJECANJA

Godine 1991. Hrvatska je napadnuta od strane Jugoslavenske armije i srpskih paravojnih postrojbi, koji su

pokuSali pomo6i srpskoj manjini dazauzme neke dijelove Hrvatske i pripoje ih Jugoslaviji - ostvaruju6i

tako san o Velikoj Srbiji.

Dominiraju6i u ljudstvu i ratnoj ma5ineriji drLali su grad Vukovar u potpunom okruZemju gotovo 3 mjeseca.

Od25. kolovoza do 18. studenog 1991. godine. Ne radunaju6i na herojski otpor jedva naoruZane Hrvatske

vojske, policije i civila, pokazali su nevidenu brutalnost napadaju6i dak i ciljeve za5tidene ratnim zakonima

i konvencijama.

Njihova omiljena meta bila je vukovarska bolnice, jasno oznadenakao ne-vojni objekt. Bolnica je dnevno

pogadana tisudama projektila svih vrsta.

U takvim okolnostima osoblje bolnice borilo se protiv ratnih rana, infekcija, nedostatka pitke vode, lijekovai medicinskog materijala.. nedostatka hrane... struje... jo5 uvijek dajudi najbolju mogu6u njegu kako

braniteljima grada i civilima, tako i neprijateljskim vojnicima.

t

Maketu izradili; Sarii Matija, RoZi6 Luka, Jagodii Gabriel i Mihael, Dura5in

Lucija i Luka, Ilijevi6 Mirta, Kobal Ur5a, Buhin Filip, Ivan i Matija, Vinkovi6Dorijan

rynf

OVCARA

ovdara... Farma, sasvim obidna, slidna tisu6ama drugih, smje5tena 10-ak kilometara jugoistodno od

vukovar a.1)zostale dvije, Grabovo i Jakobovac, dinlla j. ruokruZenu sliku bogatstva i mo6i grofovske

obitelji Eltz. zanjuse ne bi ni znalo, ni dulo, da se nije iogodila I 991.g. Bio je to stravidan din mrznje'

nehumanosti i najniZih ljudskih strasti' r r. -r^ ^.tt^^,- .,Liio-i -o-iptrin' '

Masovna grobnica, sveto mjertofo znatouglgloj Hrvatskoj i Sire. Mjesto gdje su ubijeni ranjenici i

medicinsko osoblje iz vukovarske bolnice. Njih 263.

Spomen dom, otu'o.., 20. studerogu 2006.9. otvoren je u hangaru gdje su 1991' godine, oni koji su ovdje

uili3eni, proveli svoje posljednj. tut. Livotai ostavili svoje nedosanjane snove'

,f

NA OVOtvl zu HIJESIU TIJEKOIvII99T. GODINE BILI ZATOCENLIY1UCENT I UBIJANI HRYtrT$KTBRANITELJI, DJECA. 2Et.{8, ISTARCI NA OYCARIU ZNAK SJECANJA I oPolr1BtlBFO $TAYLJAITIO OVU $POtilEN - PLOCU

HRYATStrO DN-USTVO LOGORA$A$RP$NJH KONCENTRACIJSKIH I.oGON.A

U VUKOYARU, 18. I[.zOOE. r

#

MEMoRTJALNo cRoBLJp Znrava IZ DoMovINSKoG RATA

Ova najveda masovna grobnica u Europi nakon II. svjetskog rata nalazi se na istodnom prilazu Vukovaru.

KaZu da slika govori viSe od tisuiu rijedi, ali jedno je ovo mjesto vidjeti na slici ili televizrji, a nelto sasvim

drugo biti ovdje fizidki nazodan. Tada rijedi ostaju u zraku i samo Zelite upiti u sebe sliku koja se pruLa pred

vama i nikad je ne zaboraviti. Zeliteponijeti sa sobom u svoj grad sliku 938 bijelih kriZeva od kojih svaki

Ovdje su pokopane cijele generacije, mladost Vukovara i svih krajeva Hrvatske. Ovdje postajemo

bespomo6ni. Prida o tehnidkim karakteristikama, velidini spomenika dini se besmislena i jedino Sto moZemo

je pokloniti im se i zahvaliti. KaZu da je ovo jedno od najljep5ih groblja. Oni takvo i zasluZuju.

TO?USKOU Domovinskom ratu Topusko je pretrpjelo velika razararya. Nakon te5kog bombardiranja, u rujnu 1991.godine zauzele su ga srpske snage, te dijeli sudbinu ostalih okupiranih krajeva. Sve hrvatsko stanovni5tvo jeprognano, katolidki objekti uni5teni, a okolna sela posve uniStena. Mnoge poznate zgrade u mjestu, kao Stosu zgradaVojnog ljedili5ta ili Blafire kupke sa zgradom ljedili5ne restauracije su razorene.

Zbog _ratnih zbivanja oko Topuskog, Ratni je stoier zdravstva osnovao Ratnu bolnicu Topusko, a doktorNino Siki6 podeo je s osnivanjem ratne bolnice.

- Ona je imala tri cilja; lijediti stanovni5tvo koje je sve teZe dolazilo do bolnica u Sisku, Karlovcu iliZagrebu, Sto ranije i kvalitetnrje zbrinuti ranjenike, te na podrudju Topuskog provoditi najrazliditijehigijenske i ekidemiolo5ke mjere. U bolnici su bili iskusni lijednici razliditih specijalnosti i stomatolog, alinismo imali dijagnostidku opremu niti transfuzijsku sluZbu -kazaoje doktor Josip Zuni6.

Oformljena je 2. kolovoza, aprestala je s radom 14. rujna 1991. godine kada su neprijatelji Jugodetnidke'vojske, privremeno zauzeli teritorij Topuskog. Lijedncii su u bolnici zbrinuli 448 bolesnika, navodi se uradu doktora J. Luni6a, I. Medveda i N. Striki6a i preko 80 ranjenika. Nakon pada Topuskog, povladenja

ranjenika i napu5tanja ratne bolnice, lijednici su nastavili raditi u, dana5njoj, karlovadkoj Op6oj bolnici gdje

su spa5avali Zivote civila i lbnjenika. Dr. Nedjeljko Strikii obi5ao je i sva hrvatska ratiSta gdje je uz

branitelje bio na prvoj linijl boji5ta do kraja rata.

Maketu izradili: Dedii Numan i Amar, RoZi6 Tomislav, BuhinIvan, Filip i Matija, Dura5in Luka, Lucija i Barbara, Vinkovi6Dorijan

ZAqREB

7. listopada, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilosmje5teno tada5nje drZavno vodstvo na 6elu s predsjednikom Franjom Tudmanom.Naime, na taj dan je istekao tromjesedni moratorij na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnostiRepublike Hrvatske koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Moratorij od tri mjeseca uveden jetemeljem Brijunske deklaracije od 7. listopada, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi sejugoslavenska kriza poku5ala rije5iti mirnim putem.No, na dan isteka moratortla, zapodelo je bombardiranje Zagreba. Zbog toga, odnosno zbog mogudih novihzra(nih napada na Zagreb, povijesna sjednica svih triju saborskih vijeda na kojoj je donesena Odluka oraskidu drZavnopravnih veza s ostalim republikama i pokrajinama SFRI odrLanaje 8. listopada 1991. upodrumu Inine zgrade u Subidevoj ulici u Zagrebu.Sabor je tada utvrdio da Republika Hrvatska vi5e ne smatra legitimnim ni legalnim ni jedno tijelodotada5nje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime biv5e

federacije, koja vi5e kao takva ne postoji.

Maketu izradile Martina Cekovic. Tea Ilijevid, Mirta llijevic i Ema Stankovii

W*

qw r.rf-rI III

=Jr=s

!

6LINA

Zavnleme raspada Jugoslavije, na teritoriju tada5nje opdine Glina lokalno srpsko stanovni5tvo pobunilo se

protiv Republike Hrvatske. Na podrudju Gline su se, podetkom ljeta 1991. dogodili prvi ve6i okr5aji za

vrijeme eskalacije velikosrpske agresije na Hrvatsku. 24. lipnja je uslijedio prvi napad. 26. srpnja su

oklopne postrojbe JNA napale glinsku policijsku postaju MUP-a RH i civilni predjel Jukinac (dio Gline kojise nalazi prema Petrinji) diji su stanovnici uglavnom bili Hrvati. Postrojbe MUP-a RH i ZNG-a su uspjele

omoguditizbjeg Hrvata iz Gline i Jukinca i zajedno se povudi prema Gornjem i Donjem Vidu5evcu. Nakon

toga su Glinu u potpunosti nadzirali JNA i detnici. Onda su poshojbe JNA uni5tili viSe od 40 hrvatskih ku6a

u Jukincu. Preostale Hrvate su velikosrbi prognali ili ubili, a brojni su Hrvati i nesrbi odvedeni u logore gdje

su mudeni.

Glina je tada postala dio tzv. Republike Srpske Krajine, azavryeme Operacije Oluja je oslobodena.

Stjepan Lugari6, pukovnik

Moketu izradili: Buhin Filip, Buhin lvon, Buhin Motijo, Duro3in Bqrboro, Duro5in

Lucijo, Duroiin Luko

II

Moketu izrodili: Buhin Filip, Buhin Motija, Buhin fvon, Duroiin Borboro, DuroSin

Lucijo, Durolin Luka

Spomenik bonu Jelodi6u

izrodila: Duroiin Borboro

WtGi l-IrIt

'*}*;

?-

1' .,

t.+\!!,! _r., .

KOMAREVO

Mjesto je pretrpjelo brojne napade zbog strate5kog poloiaja nasuprot Sisku

Moketu izrodili: Buhin Filip, Buhin lvon, Buhin Matijo, DuroBin Borbaro, DuroSin

Lucija, DuroSin Luko, Ilijevii Tes,Ilijevi6 Mirto, Lovrenovii Antonio, Roiii Luko,

Roii6 Tomislov, Sorii Motijo

sUNJA

Zbogbrojnih i Zestokih napada mjesto je dobilo naziv Mali Vukovar.

Iz Siska se u Sunju, zbogneprijateljskih blokada cesta, moglo dodi jedino skelom preko rijeke Save.

26.08.t991 .

Zrakoplovi JNA bombardirali Sunju.

ietnici iz Hrastovsa i ostalih sela zauzeli hrvatsko selo Stazu kod Sunje, iz kojeg je u zbjeg krenulo

cjelokupno stanovni5tvo. ietnici su opljadkali i spalili sve hrvatske ku6e.

Moketu izrodili: Buhin lvon, Buhin Filip, Buhin Motijo, Duro3in Luko, Durolin

Borboro, Duro5in Lucijo, flijevii Mirto, Ilijevii Teo, Lovrenovii Antonio,

Morjonovii Iskro, Oroz Kotorine, O?oz Morijo, 5ori6 Motijo

INA Rof inerijo nafte Sisok

25.10.1991. - U poslijepodnevnim satima topni5tvo je uz podr5ku zrakoplova napalo obrambene crte

Siska, kao i industrijsku zonu i sam grad. Te5ko je o5te6ena elektridna mreZa.

30.10.1991. - Svi dijelovi grada Zestoko se minobacadki napadaju. Razarana je juilna industrijska zona, ali

i javne zgrade na Sirem gradskom podrudju. Planula su dva poLara koja su lokalizirana i uga5ena. Poginuo

je jedan civil.

Studeni donosi nastavak ratnih sukoba i nebrojene poku5aje neprijatelja da probije liniju obrane.

04.1 I .1991 . - U napadima tijekom dana5njeg i proteklih dana te5ko su oltedeni industrijski pogoni sisadke

Rafinerije nafte, modne konfekcije "Siscia", Leljezare Sisak, o5te6eni su terminali Jadranskog naftovoda,

sisadka termoelektrana, kemijska industrija "Radonja. Te5ko su o5te6eni ureclaji i instalacije za

telekomunikaciju u poSti.

14.11.1991. - Sisak ponovno pod artiljerijskom vatrom iz okupirane Petrinje. Ponovno (po 17. put)

pogodena je Rafinerija nafte u kojoj je izbio poiar na ostacima tankova. Nekoliko projektila ispaljeno je na

kemijsku industriju "Radonja". Nekoliko je osoba ranjeno, a tri su poginule.

21.11.1991. - Ponovni, 18. napad na Rafineriju

U jesen 1991. godine crta obrane grada Siska nalazi se na rubnim gradskim dijelovima.

Prosinac 1991. godine takoder donosi ratnu svakodnevnicu uz poku5aje neprij atelja da probije crte obrane

kao i same napade na grad Sisak. 19. 12. I 991 . neprijatelj je pokrenuo vrlo jak napad na sela Vurot i Brest

kod Petrinje pri demu je doZivio por.v i velike gubitke. NaZalost agresor se zbog poraza odludio osvetiti

stanovnicima sela Jo5evica pa je dan poslje ovog poraza u selu ubio oko 20 ljudi. Ovo je bio i posljednji

neprijateljski pokuSaj probijanja linija obrane u 1991. godini.

Moketu izrodili:

Dura3in Barboro, Duroiin Lucijo, flijevii Mirto, flijevii Teo, Jogodii Gabriel,

Jagodii Mihqet ,Lovrenovii Antonio , Oroz Kotorina, Oroz Morijo, Sorii Motijo

";;** 3eUffilssf;ffi

k=\*.-r ll t\

€:.

l .l: ,

il

HRVAT5KA KO5TAJNICA

Kostajnica je u ono vrijeme bila mali Vukovar. Zalto? Ostali smo u okruZenju - tri tjedna nitko nije mogao

ni do6i ni oti6i iz grada. Bilo je puno ranjenih, a malo vojnika. Imali smo 300 zarobljenika - vojnika koji su

se predali radi ranjenika koji su bili smje5teni u Po5ti. Medu ranjenicima se podela Siriti i gangrena. Uvjet jebio da se vojska mora predati kako bi ranjeni dobili medicinsku pomo6.

Ovo je podrudje specifidno jer imamo tri poginula novinara - Gordana Lederera i dva ruska novinara

(spomenik u Panjanima). Nakon 20 godina saznalo se da ih je ubila srpska strana, a ne mi kako nas se

optuZivalo.

Kostajnica je bila okruZena sa svih strana. ViSe nisu na

granatama.700/o gradaje bilo sruSeno, a ono Sto je ostalo

dr1ali stoku.

Prilikom pada Hrvatske Kostajnice do5lo je do izvladenja 80ak civila i 30ak vojnika. Krenuli smo u proboj

prema Hrvatskoj Dubici. 90ak ljudi se uspjelo spasiti.

U Hrvatskoj Kostajnici nestalo je mnogo civila - njihova tijela su najvjerojatnrje badena u Unu te se i danas

vode kao nestali.

Miroslav lvezi6, predsjednik Udruge HVfDR-a Hrvatska Kostajnica

nas pucali iz rudnog oruzj a, vet tenkovskim

ditavo je namjerno devastirano - u kudama su

Spomenik u Hrvotskoj Kostojnici izrodilo: Andrea Gec

,,

Moketu izrodili: Buhin Filip, Buhin Motija, Buhin fvon, Cekavit

Mortino, DuroSin Luko, DuroSin Lucija, Sorii Motijo, Stonkovii Emo

Stqri grod izrodilo: Borboro DuroSin

_/%T

fffibf,ffi

Tijekom 2A8.,2A14. i 2015. godine makete su izradili:

Buhin Filip,

Buhin Ivan,

Buhin Matija,

Cekovid Martina,

Dedi6 Amar,

Dedi6 Numan,

Dura5in Barbara,

Eura5in Lucij4

Dura5in Luka,

Gec Andrea,

Ilijevi6 Mirta,

Ilijevid Tea,

Jagodi6 Gabriel,

Jagodid Mihael,

Kobal UrBa,

Lovrenovi6 Antonio,

Marjanovi6 Iskra,

Oroz Katarina,

Oroz Marija,

Roii6 Luka,

RoZi6 Tomislav,

Stankovid Ema,

Sarii Matija,

Vinkovi6 Dorijan

Voditeljica:

Jelena Marii Senkovi6, dipl. uditeljica

nanoA sre$F

Pokrovitelj : Ministarstvo branitelj a Republike Hrvatske

Izdavail Udruga HVIDR-a grada Siska

Grafidka obrada: Jelena Mari6 Senkovic, dipl. uditeljica

Sisak, 2015.