Oblici finansiranja
1.UVOD Finansijsko trite predstavlja organizovani prostor na
kome se trai i nudi finansijsko-novana imovina iskazana u novcu,
devizama i kapitalu i to u gotovinsko ili bezgotovinskom obliku i
na kome se u zavisnosti od ponude i tranje organizovano formira
cena tih sredstava.
Osnovna uloga finansijskog trita sastoji se u pruanju i
stvaranju mogunosti optimalne alokacije novanih sredstava sa onih
fizikih i pravnih lica koja raspolau slobodnim iznosima koje ele
investirati, na ona fizika i pravna lica iji je dohodak nedovoljan
za finansiranje tekuih i razvojnih planova i programa iz oblasti
proizvodnje, potronje, prometa i usluga. Pri tom se prenos novanih
sredstava sa suficitnog sektora na deficitan sektor mora izvriti na
organizovan trini nain i prema legalizovanim trinim uslovima.
Naime, finansijsko trite, kao jedan od osnovnih segmenata trine
privrede, postaje tako izuzetno vaan faktor od koga zavisi stepen
razvoja ukupne nacionalne ekonomije.
Meutim, dubina finansijskog trita u Srbiji, zbog godina sankcija
koje su unitile najvei deo domae tednje i akumulacije preduzea,
nije zadovoljavajua za veliki obim trgovanja, posebno za priliv
inostranog kapitala. Takvo trite ne nudi veliki izbor finansijskih
instrumenata tako da nije interesantno za inostrane
investicije.
Privatizacija doprinosi razvoju finansijskog trita, i polako se
poveava obim trgovanja.
2. FINANSIRANJE IZ REZERVI
Rezerve su znaajan inilac uspenog poslovanja preduzea. One su po
pravilu u novanom obliku i predstavljaju rezervni finansijski
potencijal koji se moe upotrebiti za finansiranje preduzea.Rezerve
nastaju iz ostvarenog neto dobitka kada se, u skladu sa propisima,
jedan deo neto dobitka rasporeuje za rezerve. Ovo znai da su
rezerve sopstveni izvor finansiranja. One se formiraju u obliku
novca koji se dri na posebnom raunu ili na iro raunu zajedno sa
ostalim novanim sredstvima. Rezerve ine deo ukupne imovine, odnosno
finansijskog potencijala preduzea. Specifinost rezervi sastoji se u
tome to se one koriste za finansijske intervencije i spreavanje
negativnih posledica koje mogu nastati usled dejstva rezliitih
finansijskih i drugih poslovnih rizika. Pri finansijskim
intervencijama iz rezervi, one se koriste za trajnu ili privremenu
zamenu nedostajue ili supstituciju izgubljene imovine, odnosno
izvora finansiranja pod dejstvom raznih rizika. Politika rezervi
moe biti: a) politika otvorenih rezervi i b) politika skrivenih
rezervi. Nastajanjem i korienjem otvorenih i skrivenih rezervi
stvara se rezervni kapital koji ne zahteva isplatu dividendi. Time
se za preduzee smanjuje novani izdatak.2.1. Finansiranje iz
otvorenih rezerviKod politike otvorenih rezervi cilj je da se
raspodelom ostvarenog neto dobitka u preduzeu stvori rezervni
kapital koji e u kriznim finansijskim situacijama biti vana potpora
poslovanju. Rezerve su deo neto dobitka koji se rasporeuje na
stranu za sluaj oekivanih rizika. One su po kvalitetu jednake
zadranom dobitku za razvoj. Osnovno naelo politike otvorenih
rezervi je naelo sigurnosti osnovnog kapitala akcionara. Njihov
primarni zadatak je da tite osnovni kapital vlasnika kojima se
priznaje status poverilaca. Preduzee rezervama titi kako osnovni
kapital koji je nastao emisijom akcija, tako i osnovni kapital koji
je nastao iz zadranog dobitka. Kada preduzee ima vei rezervni
kapital, vea je verovatnoa da e u sluaju njegove likvidacije iz
ostatka likvidacione mase, po isplati svih drugih obaveza, moi da
se isplati akcionarima nominalna vrednost akcijskog kapitala. Zato
mnoge zemlje propisuju obavezu stvaranja rezervi. Prema naim
propisima preduzea su duna da iz ostvarenog dobitka izdvoje
najmanje 5 odsto za obaveznu rezervu, sve dok ona ne dostigne 10
odsto od osnovnog kapitala. Zakonske rezerve u prvom redu slue za
pokrie gubitka, a u sluaju njihovog smanjenja preduzee je duno da
ih dopuni do propisanog iznosa. Ne moe se vriti isplata dividende
dok se iz dobitka nakon oporezivanja ne izdvoje neophodni iznosi za
obavezne rezerve.Statutarne rezerve se obrazuju po pravilu namenski
i slue za pokrie finansijskih teta iz poslovnog rizika, za sanaciju
teta zbog vie sile (poplava, poar, sua) i sl.Politikom otvorenih
rezervi poveava se kumuliranje dela neto dobitka za rezerve, a
smanjuje se deo neto dobitka za dividendu i za zadrani dobitak.
Ovom politikom osiguravaju se rezerve za sluaj oekivanih rizika. to
su vei rizici, vee su i rezerve. Velike rezerve omoguuju politiku
stabilnih dividendi, ime se poveava trina vrednost akcija.Prilikom
trajnog i privremenog finansiranja kratkoronih i dugoronih potreba
preduzea iz rezervi treba voditi takvu politiku koja e maksimalno
doprinositi kvantitativnom i kvalitativnom jaanju finansijske snage
preduzea. Politikom rezervi treba nastojati da se kvantitativno
ouva i povea imovina koja se direktno koristi u poslovanju.
Privremenom upotrebom rezervi radi otklanjanja insolventnosti
privremeno se uveavaju izvori koji se direktno koriste u
finansiranju poslovanja preduzea. Trajnom upotrebom rezervi dolazi
do trajnog ukljuivanja rezervnih sredstava u poslovanje, ime se
nadoknauje izgubljena vrednost imovine; tako se u isto vreme
smanjuje iznos raspoloivih rezervi. Poto se trajnom upotrebom
rezervi smanjuju rezervna sredstva, preduzee ima obavezu da formira
nova sredstva rezervi. Zato politikom rezervi treba teiti
kvantitativnom ouvanju rezervnih sredstava putem smanjenja njihove
trajne upotrebe, odnosno eliminisanjem uzroka koji dovode do trajne
upotrebe rezerve. Smanjenjem troenja rezervi preduzee stvara uslove
da izdvaja vei deo neto dobitka za druge namene.Rezerve olakavaju
odravanje solventnosti, to predstavlja prvu komponentu finansijske
snage sposobnost plaanja, ime se kvalitativno poveava finansijska
snaga preduzea.Meutim, ne treba zaboraviti da su i rezervna
sredstva skupa, jer potiu iz ostvarenog finansijskog rezultata
(neto dobitka) koji je neracionalno koristiti za isplatu raznih
kratkoronih obaveza. Rezervna sredstva koja se ne koriste u
poslovanju su mrtav kapital i tezaurisani novac koji ne doprinosi
poveanju finansijskog rezultata i finansijske snage preduzea.
Rezerve pozitivno utiu i na ouvanje i poveanje sposobnosti
finansiranja preduzea, to predstavlja drugu kvalitativnu komponentu
finansijske snage. One se mogu koristiti za finansiranje rezervnih
potreba preduzea (obrtnih sredstava), kao i za finansiranje stalne
obrtne imovine (trajnih obrtnih sredstava).Rezerve se mogu
tretirati kao potencijalni dugoroni izvor finasiranja. Njihovim
korienjem poveava se sposobnost kratkoronog i dugoronog
finansiranja preduzea i smanjuje potreba za zaduivanje nepovoljnim
kreditima za finansiranje obrtnih sredstava i trajnih obrtnih
sredstava. Rezerve se ne mogu koristiti za finansiranje
investicija.Kada kod preduzea, zbog gubljenja imovine i izvora
finansiranja, nastupe poremaaji u kontinuiranom odvijanju
poslovanja, javlja se potreba za dodatnim izvorima i imovinom kako
bi se uspostavilo kontinuirano poslovanje. Korienjem rezervi za
pokrie gubitaka nadoknauje se izgubljena vrednost imovine i izvora
finansiranja. U ovom sluaju rezerve se koriste za ouvanje imovine
preduzea, to predstavlja treu komponentu finansijske snage
preduzea.Korienje rezervi moe pozitivno da utie i na poveanje
finansijskog rezultata, neto dobitka i zadranog dobitka, ime se
poveava imovina preduzea, to predstavlja etvrtu komponentu
finansijske snage. Meutim, upotrebom rezervi ne poveava se ukupna
imovina preduzea, poto se imovina u obliku rezervi samo premeta u
drugu funkciju i transformie u drugi oblik imovine koja se direktno
koristi u procesu poslovanja. Korienjem rezervi za odravanje
sposobnosti plaanja, sposobnosti finansiranja i ouvanja supstance
ostalih sredstava stvaraju se povoljni uslovi za ostvarenje boljeg
finansijskog rezultata, veeg zadranog dobitka i poveanja vrednosti
imovine preduzea. 2.2. Finansiranje iz skrivenih rezerviSkrivene
rezerve imaju preduzea iji bilans sadri latentne rezerve koje
nastaju potcenjivanjem aktive ili precenjivanjem pasive. Preduzee
esto vodi politiku skrivenih rezervi. Kada preduzee ima vee
skrivene rezerve, tada su manje potrebe za kratkoronim i dugoronim
zaduivanjem. Voenje politike skrivenih rezervi ogranieno je
propisima o bilansiranju i bilansnim naelima.Skrivene (latentne)
rezerve nastaju potcenjivanjem vrednosti delova aktive (imovine)
ili precenjivanjem vrednosti delova pasive (obaveza). One se ne
vide u bilansu. Osnovica po kojoj se vri procena pojedinih
bilansnih pozicija esto nije najtanija, pa preduzee moe imati
skrivene rezerve ili skrivene gubitke. Skrivene rezerve i skriveni
gubici nastaju kao razlika izmeu stvarnog i inventarnog bilansa. I
jedan i drugi bilans su izraz procene pojedinih pozicija aktive i
pasive, tako da i skrivene rezerve i skriveni gubici imaju obeleje
subjektivnosti.Skrivene rezerve od potcenjivanja delova aktive mogu
nastati: a) potcenjivanjem vrednosti osnovnih sredstava, b)
potcenjivanjem vrednosti zaliha i c) potcenjivanjem vrednosti
potraivanja i hartija od vrednosti.a) Potcenjivanjem vrednosti
osnovnih sredstava rezerve nastaju kada je 1) amortizacioni period
krai od veka trajanja osnovnog sredstva i 2) kada se primenjuje
metoda opadajue (degresivne) amortizacije.Skrivene rezerve, kada je
period amortizacije krai od veka trajanja osnovnog sredstva,
postojae, na primer, kada je vek trajanja maine 10 godina, a maina
se ubrzano amortizuje za 5 godina. Ako je nabavna vrednost te maine
1.000.000 dinara, primenom metode proporcionalne amortizacije na
kraju prve godine korienja vrednost maine u bilansu iznosie 800.000
dinara (1.000.000 x 0,80). Meutim, stvarna vrednost maine iznosi
900.000 dinara (1.000.000 x 0,90). Razlika izmeu stvarne vrednosti
i sadanje vrednosti maine iznosi 100.000 dinara (900.000 800.000).
Ova razlika predstavlja skrivenu rezervu koja omoguava preduzeu
skriveno finansiranje. Protokom amortizacionog perioda razlika
izmeu stvarne i sadanje vrednosti maine se sve vie poveava, ime se
poveava i finansiranje iz skrivenih rezervi. Razlika izmeu stvarne
i sadanje vrednosti na kraju pete godine iznosie 500.000 dinara
(500.000 0), zato to je od este do desete godine sadanja vrednost
maine nula, te u tom periodu nije potrebno izdvajati sredstva za
amortizaciju. Preduzeu e u tom periodu biti potrebno manje
pozajmljenog kapitala.Kod primene metode opadajue amortizacije
nastaje razlika izmeu stvarne i sadanje vrednosti osnovnih
sredstava, s tim to su stvarne vrednosti vee od sadanjih, pa je
preduzeu potrebno manje izvora finansiranja. Poto kod primene
opadajue amortizacije amortizacione kvote opadaju degresivno, a
stvarna vrednost opreme se smanjuje proporcionalno, protokom
amortizacionog perioda ralika izmeu stvarne i sadanje vrednosti se
smanjuje.Kada preduzee eli da smanji dobitak, ono moe u bilansu da
potceni vrednost zaliha. Skrivene rezerve kod zaliha materijala
nastaju kada se u bilansu zalihe bilansiraju po nabavnim cenama
koje su nie od poslednjih nabavnih cena, pod uslovom da cene rastu.
Ako se utroak materijala obraunava po LIFO metodi, zalihe
materijala u bilansu e biti iskazane po prvim ulaznim cenama koje
su nie od poslednjih ulaznih cena, poto su poslednje ulazne cene
najblie aktuelnim cenama na dan bilansiranja. Stvarna vrednost
zaliha je vrednost obraunata po poslednjim nabavnim cenama, a one
su vrednovane po prvim ulaznim cenama, koje su nie. Razlika izmeu
ove dve vrednosti predstavlja skrivene rezerve. Meutim, kada cene
padaju, onda su poslednje ulazne cene nie od prvih ulaznih. Tada
se, primenom FIFO metode obrauna utroaka zaliha materijala, dolazi
do toga da se zalihe materijala finansiraju po poslednjim ulaznim
cenama koje su priblino jednake aktuelnim cenama na dan
bilansiranja; u tom sluaju nema skrivenih rezervi od zaliha.
Skrivene rezerve potcenjivanjem vrednosti potraivanja nastaju
indirektnim otpisivanjem iznad stvarnih rizika, odnosno, iznad
stvarnog otpisa. Skrivene rezerve u ovom sluaju ini razlika izmeu
indirektnog i stvarnog otpisa. Za visinu ove razlike potrebno je
manje izvora finansiranja. Skrivene rezerve nastaju i kod deviznih
potraivanja, ako se potraivanja bilansiraju po niem kursu od
vladajueg na deviznom tritu. Na hartijama od vrednosti skrivene
rezerve nastaju kada se bilansiraju po nioj vrednosti od njihove
trine vrednosti koja se postie na finansijskim tritima.Skrivene
rezerve od precenjivanja delova pasive nastaju kada se obaveze
precene, a taj precenjeni iznos obaveze se stvarno ne plati
poveriocima. Ove rezerve mogu nastati: a) rezervisanjem za sumnjiva
potraivanja, b) rezervisanjem za zatezne kamate, c) bilansiranjem
deviznih obaveza i d) dugoronim rezervisanjem.a) Skrivene rezerve
od rezervisanja za sumnjiva potraivanja nastaju kada preduzee
preceni rizik naplate potraivanja od dunika. Skrivene rezerve u
ovakvoj situaciji nastaju samo ako je rezervisanje izvreno
neosnovano. Da li e u ovom sluaju postojati skrivene rezerve ili
ne, zavisi od toga koliko je verovatno da e preduzee imati gubitak
u sporu sa dunikom. Ako stvarno postoji verovatnoa nastajanja
gubitka na sumnjivim potraivanjima, odnosno ako su verovatna
predvianja preduzea da e imati gubitak u sporu sa dunikom, tada
nema skrivenih rezervi, jer je preduzee rezervisanjem iznosa za
sumnjiva potraivanja dovelo svoj bilans u sklad sa stvarnom
situacijom.b) Kada preduzee oekuje da e zbog insolventnosti morati
da plati zateznu kamatu za neredovno plaanje obaveze, ono unapred
obraunava zateznu kamatu. Meutim, ako se to oekivanje ne ostvari,
tada je rezervisana (stvorena) obaveza za zateznu kamatu skrivena
rezerva.c) Kada se bilansiranje deviznih obaveza vri po viem kursu
od onog na deviznom tritu, tada se stvara razlika koja predstavlja
skrivene rezerve. Ovako skriveno finansiranje traje sve dok se kurs
na deviznom tritu ne izjednai sa kursom po kojem su devizne obaveze
bilansirane, ili se devizne obaveze ne plate po deviznom kursu na
dan plaanja, a razlika izmeu tog kursa i kursa po kojem su devizne
obaveze bilansirane ne prihoduje.d) Kada preduzee izvri vee
rezervisanje za pokrie nekog budueg troka, od stvarnog troka,
nastaju skrivene rezerve u visini te razlike. Ovo je najee sluaj sa
dugoronim rezervisanjem. Ovo skriveno finansiranje traje sve dok se
viak dugoronog rezervisanja ne ukine u korist prihoda.Moglo bi se
zakljuiti da skrivene rezerve predstavljaju skriveno finansiranje.
Meutim, bilans esto istovremeno sadri i skrivene gubitke. Razlika
izmeu skrivenih rezervi i skrivenog gubitka je skriveno
finansiranje.3. FINANSIRANJE IZ AMORTIZACIJE
Amortizacija (od francuske rei amortir, to znai slabiti,
otpisati, vratiti) oznaava postepeno gaenje neke vrednosti (iznosa)
u nekom periodu. Amortizacija osnovnih sredstava predstavlja
postepeno prenoenje vrednosti osnovnih sredstava na nove proizvode.
Onaj deo amortizacione vrednosti koji je u datom periodu prenet na
nove proizvode naziva se amortizaciona kvota. Ona se izraunava
primenom odreenih amortizacionih stopa na osnovicu amortizacije.
Amortizacione stope osnovnih sredstava predstavljaju odnos izmeu
amortizacione kvote i amortizacione vrednosti, a utvruju se u
zavisnosti od trajanja osnovnih sredstava, odnosno od njihovog
fizikog i moralnog rabaenja. Amortizaciona vrednost (ili osnovica
za amortizaciju predstavlja onu veliinu na koju se primenjuju
amortizacione stope u cilju dobijanja odgovarajueg iznosa
amortizacione kvote, tj. onog dela vrednosti osnovnog sredstva koji
je u jednoj godini istroen. Neki teoretiari smatraju da osnovicu
amortizacije treba da ini poetna (nabavna) vrednost osnovnog
sredstva, meutim, preovlauje stanovite da amortizacionu vrednost
treba da predstavlja reprodukciona vrednost osnovnog sredstva. Na
taj nain se kroz obraunatu amortizaciju prikupi onoliko sredstava
koliko je potrebno za naturalnu nadoknadu istroenih osnovnih
sredstava. Ako bi se obraun amortizacije vrio od poetne (nabavne)
vrednosti, onda bi u uslovima inflacije dolo do izvesnog gubljenja
amortizacije. Zbog toga se svake godine vri revalorizacija osnovnih
sredstava.
3.1. Uticaj amortizacije na finansijski rezultat
preduzeaAmortizacija se moe posmatrati sa nekoliko aspekata:
opteekonomskog, raunovodstvenog i finansijskog. Nas ovde zanima
prvenstveno finansijski aspekt amortizacije. Ona predstavlja
specifian troak preduzea i srazmerna je postupnom fizikom i
ekonomskom troenju dugorone imovine. Vrednost dugorone imovine se
postepeno prenosi na nove proizvode, te amortizacija treba da
odrazi realno troenje dugorone imovine. Troak amortizacije ne
zavisi od promena u obimu proizvodnje. U duem vremenskom periodu
preduzee menja veliinu privrednih kapaciteta, poveava veliinu i
vrednost dugorone imovine koja podlee obavezi amortizacije, zbog
ega amortizacija postaje promenljiv troak.Kada se amortizacija
posmatra u odnosu na proizvedenu koliinu gotovih proizvoda, tada je
troak amortizacije promenljiv. Troak amortizacije moe biti vii ili
nii po jedinici proizvoda. Ako se povea obim proizvodnje, troak
amortizacije se rasporeuje na veu koliinu proizvoda i postaje nii
po jedinici proizvoda, i obrnuto. Smanjenje troka amortizacije po
jedinici proizvoda donosi veu zaradu po jedinici, veu rentabilnost
poslovanja i vei ukupni finansijski rezultat.Amortizacija se moe
obraunavati primenom a) metoda proporcionalne (linearne)
amortizacije, b) metoda rastue (progresivne) amortizacije i c)
metoda opadajue (degresivne) amortizacije. Primenom metoda
proporcionalne amortizacije troak amortizacije je u svakoj godini
jednak. Odnosi izmeu troka amortizacije i finansijskog rezultata su
tokom itavog perioda eksploatacije dugorone imovine konstantni.
Kada se primenjuje metoda rastue amortizacije, troak amortizacije
raste progresivno, tako da je u prvoj godini najnii a u poslednjoj
najvii. Time se finansijski rezultat iz godine u godinu smanjuje,
od najvieg u prvoj, do najnieg u poslednjoj godini. Primenom metoda
opadajue amortizacije godinji troak amortizacije opada degresivno,
tako da je u prvoj godini najvii, a u poslednjoj najnii. Ovim se
finansijski rezultat iz godine u godinu poveava. Uporeivanje
trokova amortizacije obraunatih primenom proporcionalne, rastue i
opadajue amortizacije moe se izvriti pomou sledee tabele 1.Tabela
1Proporcionalna amortizacijaRastua amortizacijaOpadajua
amortizacija
GodinaStopa (%) amortizacijeIznosamortizacijeStopa (%)
amortizacijeIznosamortizacijeStopa (%)
amortizacijeIznosamortizacije
12040.0001020.0003060.000
22040.0001530.0002550.000
32040.0002040.0002040.000
42040.0002550.0001530.000
52040.0003060.0001020.000
UKUPNO:200.000200.000200.000
Tabelarni prikaz uporednih podataka trokova amortizacije
obraunatih primenom proporcionalne, rastue i opadajue amortizacije
za preduzee ija je vrednost dugorone (stalne) imovine 200.000
dinara, vek trajanja te imovine 5 godina, a imovina se amortizuje
po prosenoj godinjoj stopi od 20 odsto.Primena metode
proporcionalne, rastue ili opadajue amortizacije izaziva razliite
finansijske uinke na finansijski rezultat u razliitim periodima.
Primenom odreene metode amortizacije ne stvara se finansijski
rezultat (dobitak), ve se taj rezultat samo premeta u drugi
vremenski period, osim kod proporcionalne amortizacije.Troak
amortizacije i finansijski rezultat nalaze se u meusobnoj
zavisnosti. to je vea amortizacija, manji je finansijski rezultat,
i obrnuto. S tim u vezi postavlja se pitanje da li je sa
finansijskog aspekta celishodnije obezbediti sredstva preko vee
amortizacije ili veeg finansijskog rezultata. Prihvatljivije je
vriti finansiranje preko vee amortizacije poto je rasporeivanje
finansijskog rezultata neizvesno i izaziva izdatak u vidu isplate
dividendi.Kada preduzee eli da to pre iskae bolji finansijski
rezultat, da time povea dividendu, da povea potranju za akcijama,
kao i da privue investitore radi poveanja kapaciteta i poveanja
obima poslovanja, obraun amortizacije e vriti po rastuoj
amortizaciji. Time stvara mogunost za vee zadravanje dobitka i
jaanje osnovnog kapitala, ime preduzee osigurava veu sadanju
vrednost novca koji obezbeuje iz finansijskog rezultata. Politika
rastue amortizacije praktikuje se u kriznim vremenima kada preduzee
tei da smanji negativan efekat troka amortizacije na svoj
finansijski rezultat.3.2. Uticaj amortizacije na novane tokove i
finansiranje Preko amortizacije vri se mobilizacija uloenog
kapitala u osnovna sredstva, s tim to je ta mobilizacija
indirektna. Najpre se putem amortizacije osnovna sredstva
transformiu u robni oblik obrtnih sredstava, poto je amortizacija
sadrana u zalihama nezavrene proizvodnje, sopstvenih poluproizvoda
i gotovih proizvoda; zatim se ova sredstva transformiu u
potraivanja od kupaca jer je amortizacija sadrana u prodajnoj ceni
prodatih gotovih proizvoda i, najzad, ova se sredstva transformiu u
gotovinu pri naplati potraivanja od kupaca. Na ovaj nain je izvrena
mobilizacija osnovnih sredstava u visini amortizacije sadrane u
naplaenim potraivanjima od kupaca i time, budui da je likvidna,
predstavlja izvor samofinansiranja. Amortizacija kao specifian
troak razlikuje se od drugih trokova preduzea, jer on ne
prouzrokuje novane izdatke. Ukalkulisana i naplaena amortizacija
predstavlja novana primanja preduzea, poto se kroz amortizaciju
dugorona imovina (osnovna sredstva) privremeno transformie u
kratkoronu (obrtna sredstva), odnosno u novac, to se moe prikazati
na sledei nain:
Slika 1.Shematski prikaz pretvaranja osnovnih sredstava preko
amortizacije u novacDa bi se preko amortizacije oslobodio novac
koji je uloen u osnovna sredstva, potrebno je: a) da je izvren
obraun amortizacije primenom odgovarajueg metoda amortizacije, b)
da je amortizacija stavljena na teret proizvoda i usluga, c) da su
proizvodi ili usluge prodati i d) da je izvrena naplata potraivanja
od prodaje proizvoda ili usluga.Brzina mobilizacije novca koji je
uloen u osnovna sredstva, odnosno, brzina transformacije ovog
novca, zavisi od: 1) odabranog metoda amortizacije, 2) vremena
trajanja proizvodnje, 3) brzine prodaje gotovih proizvoda i 4)
brzine naplate potraivanja od kupaca.Poto se amortizacija naplauje
u novanom obliku, time se omoguuje njena upotreba za finansiranje
preduzea. Sredstva od amortizacije kumuliraju se i zadravaju sve
dok se ne javi potreba zamene osnovnih sredstava zbog njihove
fizike, ekonomske ili ekoloke zastarelosti. Poto se naplaena
amortizacija kumulira due vreme, a zamena osnovnih sredstava vri se
povremeno, u tom meuvremenu kumulirana novana sredstva amortizacije
koriste se za finansiranje obrtnih sredstava. Time se smanjuje
potreba zaduivanja uzimanjem kratkoronih kredita. Finansiranje
obrtnih sredstava iz amortizacije je besplatno. Zato ovaj nain
finansiranja pozitivno deluje na rentabilnost. Finansiranje iz
naplaene amortizacije je mogue ako su osnovna sredstva nabavljena
iz sopstvenih izvora. Meutim, ako su ta sredstva nabavljena iz tuih
izvora, sredstva amortizacije se, pre svega, koriste za otplatu
kredita.Ako preduzee tei da postane konkurentno na tritu, mora
stalno da prati razvoj tehnologije. Jedan deo sredstava od
amortizacije moe se koristiti i za finansiranje razvoja preduzea.
Mogunost korienja amortizacije za ove potrebe je vea to se bre
obavlja mobilizacija novca vezanog u osnovna sredstva, a naroito
prilikom korienja ubrzane amortizacije. Ubrzana amortizacija
zahteva poveanje amortizacionih stopa. Razlozi poveanja stopa
amortizacije i ubrzavanja amortizacije su: 1) brz razvoj
tehnologije, 2) stvaranje dodatnog izvora finansiranja i 3)
prikrivanje dobiti i izbegavanje plaanja poreza.Ubrzanom
amortizacijom bre se vraa novac koji je uloen u osnovna sredstva.
Na ovaj nain se stvara dodatni izvor finansiranja. Uz to, cena
ovako obezbeenih sredstava nia je od cene novca obezbeenog na
finansijskim tritima. Pored toga, banke radije daju kredit onim
preduzeiam koja imaju bru amortizaciju i povraaj uloenog novca,
poto je u kraem periodu za banke manji rizik plasiranja kapitala.
Ubrzanom amortizacijom vri se bre prelivanje trokova amortizacije
na prodajnu cenu i kupce. Troak amortizacije smanjuje finansijski
rezultat preduzea, ime se smanjuje i poreska osnovica za
oporezivanje dobiti preduzea. Poresku utedu od amortizacije imaju
ona preduzea koja ostvare pozitivan finansijski rezultat. Kada
preduzee posluje sa gubitkom, nema poresku utedu od amortizacije,
jer u tom sluaju preduzee ne plaa ovaj porez. Sa aspekta poreske
utede prihvatljiva je opadajua amortizacija, zbog toga to je kod te
metode najvei troak amortizacije, a time i najvea poreska uteda, u
prvim godinama, a najmanja u poslednjim. Obrnuta je situacija kod
progresivne amortizacije.4. STRATEGIJSKE ALIJANSE I ZAJEDNIKA
ULAGANJAKORISTI:
Pristup novim znanjima, tehnologijama, informacijama o lokalnim
tritima, konkurentskim uslovima, razvoj bazinih sposobnosti, podela
rizika poslovanja (potencijalnih prihoda i profita)
USLOVI ZA USPENO SAVEZNITVO:
Adekvatan izbor partnera
Jasno definisana strategija i osnove saradnje (resursi i
sposobnosti)
Kvalitetan odnos izmeu partnera
Uspostavljeni elementi zajednike kulture
Planski pristup u upravljanju saveznitvom (saradnja se ne
preputa sluaju)
ZAJEDNIKA ULAGANJA
Usmerena na formiranje potpuno nove kompanije ili nezavisnog
pravnog subjekta, u vlasnitvu dva ili vie partnera iz razliitih
zemalja U poreenju sa manje obavezujuim formama kooperacije,
zajednika ulaganja obezbeuju: vee prihode po osnovu svojine, veu
kontrolu nad proizvodnjom i marketingom, kvalitetniji pristup
informacijama sa trita.PREDNOSTI:
Podela rizika trokova, prevazilaenje pravnih i politikih
barijera, mogunost uenja od lokalnih partnera.
NEDOSTATAK:
Mogunost nastanka konflikata izmeu partnera u domenu
upravljanja, kontrole i podele dobitiSTRATEGIJSKE ALIJANSE
Partnerski aranmani dve ili vie ravnopravne firme koje povezuje
ostvarivanje zajednikih ciljeva i interesa
Partneri dele efekte, rizik, obaveze i kontrolu nad izvoenjem
odreenih zadataka
Ravnotea interesa - uslov za uspeh partnerstva
5. VRSTE KREDITNIH BANKARSKIH POSLOVAKreditni oblici koje banka
odobrava se dele po nekoliko kriterijuma:
Prema ekonomskoj nameni (potroake, proizvodne, uvozne,
izvozne)
Prema roku trajanja (kratkorone, srednjorone, dugorone)
Prema nainu vraanja (jednokratne, obrone, amortizacione)
Prema vrsti obezbeenja kredita (line i pkrivene)
Prema plaanju kamate (kamatni, beskamatni)
Prema upotrebi kredita (opte i namenske)
Prema obliku (naturalne, robne, novane)
Ovde emo se upoznati detaljno sa oblicima kratkoronog,
srednjoronog i dugoronog kreditiranja.5.1. Kratkoroni
kreditiKratkoroni krediti se odobravaju za finansiranje tekueg
poslovanja tj za nabavku obrtnih sredstava i odravanje likvidnosti.
Ovi krediti su primenljivi u svim privrednim delatnostima. Obino se
ovi krediti odobravaju na period trajanja do jedne godine a u
izuzetnim sluajevima i do dve godine. Pokazatelj kratkoronih
potrebnih bankarskih sredstava za jedno preduzee dobija se
oduzimanjem tekue pasive od tekue aktive. On je pokazatelj
kontinuirane potrebe finansiranja preduzea. Ovaj pokazatelj se
dopunjuje procenom kreditne sposobnosti preduzea i praenjem namene
korienja kredita.
Osnovni kriterijum kreditne sposobnosti je stepen likvidnosti
preduzea tj sposobnost pokrivanja dospelih kratkoronih obaveza. Ovi
krediti se po dospeu moraju vratiti da bi se po potrebi opet
odobrili njohovom korisniku (pod uslovom da su u direktnoj funkciji
procesa reprodukcije). Krediti za odravanje likvidnosti imaju
dnevnu dospelost i prenose se sa rauna jedne banke na raun druge
banke koji se vode kod CB. Kamata se posebno rauna i
iskazuje.5.1.1. Oblici kratkoronih kredita za privredu5.1.1.1.
Eskontni krediti Ovi krediti predstavljaju jedan od najstarijih
oblika bankarskih poslova plasmana sredstava. I danas ima veoma
znaajno mesto u sferi meunarodne trgovine. Ovi krediti se mogu
posmatrati sa ireg i ueg aspekta. Posmatrajui eskontni kredit sa
ireg aspekta moemo rei da je to posao u kom banke kupuju
potraivanja pre roka njihovog dospea. Sa ueg aspekta eskontni
kredit podrazumeva odobravanje kredita od strane poslovne banke na
osnovu menica. Banka odobrava kredit po osnovu otkupa meninog
portfelja ( slui kao pokrie kredita) koji moe da se proda pre roka
dospea uz odreeni diskont tj umanjenje vrednosti menice, kao
naknadu za kamatu i trokove izdavanja kredita. Ova naknada se
naziva eskontna provizija.. Eskontni - Diskontni krediti
predstavljaju praktino otkup meninog portfelja preduzea po nioj
ceni u odnosu na ugovoreni menini iznos. Menica sa visokim
bonitetom je ona koja je avalirana - robno pokrivena i sa rokom
dospea do 90 dana. Ovim kreditom preduzea unovavaju svoja
potraivanja na osnovu prodate ali jo ne naplaene robe. Na ovaj nain
preduzea otklanjaju neizvesnost oko mogunosti prodaje menice pre
njenog roka dospea. Takoe strogost zakonskih propisa u odnosu na
menicu kao instrument obezbeenja plaanja ima pozitivan uticaj kako
na sigurnost plaanja tako i na brzinu plaanja, pa se potraivanja po
menicama realizuju po skraenim i efikasnim postupcima.5.1.1.2.
Avalni kredit
Avalni kredit banka obezbeuje putem avala na menici. Dakle on se
ne odobrava u klasinoj kreditnoj formi, ve u obliku posebne
garancije na licu menice. On u sutini predstavlja menino jemstvo,
jer avalista tj banka u menicu unosi pismenu izjavu kojom se
obavezuje da e biti jemac tj garant da e neko od potpisnika menice
ispuniti svoju meninu obavezu. Tako avalist spada meu regresne
dunike to znai da mu se poverilac moe neposredno obratiti za
isplatu obaveze po menici, ukoliko glavni dunik odbije da isplati
menicu. Karakteristika meninog avala je jeste da se aval moe dati
samo na ukupan menini iznos, te stoga banka ne moe delimino
avalirati menini iznos. U sluaju da banka kao avalista isplati dug
umesto svog klijenta, ima pravo da trai povraaj sredstava od
komitenta za gog je garantovala kao i od svih potpisnika
menice.5.1.1.3. Lombardni kreditOvaj oblik kratkoronog kredita
podrazumeva da banka odobrava kredit na osnovu zaloga u obliku
trajnijih i vrednijih pokretnih stvari na odreeno vreme i naravno
uz odreenu kamatu. Zaloge na osnovu kojih se odobrava lombardni
kredit su obino plemeniti metali, hartije od vrednosti, umetnine,
roba i druge pokretne vredne stvari. to se tie hartija od
vrednosti, kao zaloga se uzimaju samo one HodV koje se kotiraju na
berzama. Isto tako zbog nedostatka skladitenog prostora u kojima bi
se skladitila zaloena roba i predmeti, banka kao zalogu moe
prihvatiti odreena dokumenta za robu koja predstavlja predmet
zaloge. Ova dokumenta mogu biti skladinica, konosman, tovarni list
i sl. Tako banka ne mora fiziki da prenese robu kod sebe, jer
posedovanjem ovih dokumenata ona stie pravo raspolaganja ovom
robom. Naravno banka obavezuje dunika da vodi brigu o zalogu tj o
kvalitetu i kvantitetu zaloene robe. Ono to je karakteristino za
lombardni kredit je injenica da banka nije zainteresovana za
kreditnu sposobnost dunika, ve za stanje, vrstu i vrednost dunikove
zaloge. On se obino odobrava u iznosu od 60% - 80% pune vrednosti
zaloge, ime banka pokriva u celini iznos datog kredita u sluaju da
on ne bude otplaen, tako to zalogu prodaje na javnoj prodaji. Kod
ove vrste kredita kamatna stopa je neto vea od eskontne stope i
kamatne stope po tekuem raunu, iz razloga to banka oko ovog kredita
ima vie posla: primanje i izdavanje zaloge, manipulaciju zalogom i
sl. Ovaj oblik kratkoronog kreditiranja je posebno znaajan za
vlasnike HodV jer oni na osnovu njih mogu dobiti kratkoroni kredit
a da pri tom ne moraju prodati svoje HodV ispod njihove trine
vrednosti.5.1.1.4. Akceptni kreditOvaj oblik kratkoronog
kreditiranja podrazumeva da banka klijentu ne odobrava odmah
kredit, ve stavlja svoj potpis na menicu, te ovim inom poveava
bonitet i kvalitet te menice, i time omoguava izdavaocu menice da
dobije kredit eskontovanjem menice ili da dobije kredt od neke
domae ili strane banke.Akceptiranjem menice banka postaje glavni
dunik trasat, dakle svojim ugledom i finansijskom sposobnou stoji
ispred izdavaoca menice trasanta, te time banka izdavaoca menice
ini poslovno sposobnijim te ga tako posmatra i poslovno
okruenje.Naravno banka daje ovakvu garanciju samo kreditno
sposobnim klijentima sa kojima ima izgraene trajne dugorone odnose.
Ovo je i logino jer se potpisivanjem menice banka obavezuje da e
isplatiti menini iznos ukoliko to uini izdavalac menice.
Akceptirana menica je intezivno prisutna u sferi meunarodnog robnog
prometa. U privredi je esto nazivaju trgovaki akcept. Za uslugu
pruanja svog ugleda i potpisa banka naravno naplauje odreenu
proviziju. Preduzea se odluuju za ovaj vid kratkoronog kreditiranja
ukoliko su u prilici da dobiju robu na menini kredit, uz akcept
banke, jer je kamata u odnosu na neki drugi oblik kratkoronog
kreditiranja mnogo manja. Pri sklapanju ugovora o akceptnom kreditu
utvruju se uslovi: visine iznosa do kog e banka dati garanciju na
menicu, vremenski rok trajanja menice, oblik pokria u sluaju da
banka iskupi menicu, visina provizije i ostalih trokova koji se
naplauju klijentu za ovu uslugu.5.1.1.5. Rambursni kredit
Ova vrsta specifinog kratkoronog kredita je najzastupljenija u
sferi meunarodnog robnog prometa, i primenjuje se u sluaju izvoza i
uvoza robe. Ovaj kredit je praktino kombinacija akceptnog kredita,
lombardnog kredita i robnog dokumentarnog akreditiva.
Kod odobravanja ovog kredita uestvuje vie banaka iz zemlje i
inostranstva. Banka odobrava akceptni kredit uvozniku, gde uvoznik
kao pokrie na ime banke prenosi na banku robna dokumenta (konosman)
i drugu prateu dokumentaciju. Rambusni poslovi praktino
predstavljaju isplatu duga, plaanje izvoza ili uvoz putem
bankarskog akcepta koji je pokriven robnim dokumentima. Osnovni
cilj upotrebe rambusnog kreditiranja je podsticanje i olakavanje
meunarodne trgovine. To se postie time to rambusni kredit otklanja
nepoverenje na strani izvoznika, uvoznika i na strani banke.
Postoje tri naina odobravanja rambusnog kredita. Prvi je kada
rambusni kredit odobrava banka u zemljiizvoznika po njegovom
nalogu. Drugi je kada ovaj kredit odobrava banka u zemlji uvoznika
po njegovom nalogu. Trei nain koji je i najire primenjen je
odobravanje indirektnog rambusnog kredita gde uestvuju sledei
subjekti: kupac-uvoznik, banka kupca uvoznika sa seditem u zemlji
uvoznika, rambusna banka u nekoj treoj zemlji, banka
prodavca-izvoznika sa seditem u zemlji izvoznika i
prodavac-izvoznik. Kod indirektnog rambusnog kreditiranja zakljuuje
se ugovor izmeu kupca-uvoznika i prodavca izvoznika, kojim se
predvia da e se plaanje poslovne transakcije izvriti menicom koju e
akceptirati poznata poslovna banka u nekoj treoj zemlji.5.1.1.6.
Vinkulacioni kreditOva vrsta kredita podrazumeva odobravanje
kredita od strane banke klijentu uz uslov tj obavezu da krajnji
korisnik kredita banci urui odreena dokumenta(tovarni list) putem
kog e banka u celini ili delimino raspolagati sa odgovarajuom
vrednou robe na koju se dokument odnosi. Vinkulacioni kredit se
najee koristi u veletrgovini prilikom otkupa raznih roba na terenu.
Ovim kreditom banka praktino veletrgovcima daje odreeni avans
unapred, na osnovu robe koja putuje krajnjim korisnicima i tovarnih
listova koje veletrgovci predaju banci. Dakle banka po prijemu
tovarnog lista i drugih dokumenata od prodavca,prodavcu vri isplatu
protuvrednosti robe uz pozivanje kupaca da njoj izvre isplatu
vrednosti robe i da preuzmu od nje dokumenta(tovarni list) sa kojim
e moi da preuzmu robu. Ovi krediti se nazivaju vinkulacionim jer
potiu od latinske rei vinculare koja znai spojiti,
vezati,obavezati, i oni upravo to i ine jer se prodavac po isporuci
robe vee tj trai novana sredstva od banke, a banka po prijemu
dokumenta trai od kupca da se obavee da ista dokumenta isplati.
5.2. Srednjoroni krediti sa rokom od 1 do 5 godSrednjoroni
krediti se koriste za finansiranje trajnih obrtnih sredstava i za
investicije manjeg obima. Odobravaju se na period od pet godin i
slue za finansiranje odreene proizvodne aktivnosti iji je period
realizacije dui od poslovne godine. Mogu se odobravati u uslovima
kada se sprovodi sanacija preduzea. Koriste se za nabavku
trajnih
potronih dobara, opreme i investicionu izgradnju u roku trajanja
od dve do pet godina. U srednjorone kredite spadaju potroaki
krediti i graevinski krediti.5.2.1. Potroaki kreditiPotroake
kredite odobravaju poslovne banke, privredna preduzea graanima za
nabavku trajnih potronih dobara. Ovaj oblik srednjoronog
kreditiranja se koristi kao sredstvo podsticanja proizvodnje i
prometa, sredstvo uravnoteenja robno-novanih odnosa i kao sredstvo
koje utie na porast drutvenog standarda sektora stanovnitva. Ovu
vrstu kredita pored banaka odobravaju i specijalizovane finansijske
kompanije i proizvodne organizacije. Rok vraanja ovih kredita se
kree od 12 do 36 meseci.5.2.2. Graevinski kreditiOvi krediti se
najee odobravaju za objekte koji se nalaze u fazi izgradnje.
Odobravaju ih komunalne i hipotekarne banke. Rok vraanja ovog
kredita traje od dve do tri godine. Banke ove kredite odobravaju
putem tekueg rauna, i eskonta menica. Ukoliko se odobrava preko
tekueg rauna, odobrava se u fazama, pa banka putem kontrole
izgradnje objekta, moe da prati i kontrolie namensko troenje
sredstava. Ako se kredit odobrava putem eskonta menica, menicu vue
izvoa graevinskih radova, akcept na menicu stavlja investitor, a
banka vri njeno eskontovanje. U ovom sluaju banka ne moe da
kontrolie faze izgradnje objekta. Banke koje odobravaju ove kredite
moraju da poseduju znanje o tehnikim pitanjima vezanim za oblast
graevinarstva.5.3. Dugoroni krediti sa rokom dospelosti preko 5
godDugorono finansiranje privrede se sprovodi preko bankarskog
sistema i finansiranjem preko trita kapitala. Amerika privreda se
tradicionalno od II svetskog rata dobrim delom dugorono finansira
preko trita kapitala mada je finansiranje preduzea putem bankarskog
sistema i dalje najzastupljeniji put finansiranja.. Evropska
privreda se za razliku od amerike do nedavno najvie oslanjala na
bankarski sistem dugoronog finansiranja. To to se finansiranje i
dalje u najveem delu vri preko banaka nije zauujue ukoliko uzmemo u
obzir postojanje problema asimetrinosti informacija iz kojeg
proizilaze problemi negativne selekcije i moralnog hazarda.
Dugoroni krediti se odobravaju za dugorone investicione potrebe.
Najee se koriste za finansiranje infrastrukturnih radova, izgradnju
fabrika, nabavku investicione opreme ili nabavku maina. Odobravaju
se na vremenski period dui od pet godina. Davaoc kredita pre
njihovog odobravanja mora imai jake argumente da e kredit biti u
ugovorenom roku vraen i da e investicija zbog koje se kredit
zahteva biti rentabilna i profitabilna..
Osnovne karakteristike dugoronih kredita su da im je rok
dospelosti dui od 5 godina; da se otplata vri meseno,kvartalno,
polugodinje i godinje; da postoji grace period mirovanje obaveze po
osnovu otplate kredita od momenta davanja kredita do 1 ili 2
godine; da se kredit otplauje u anuitetima koji obuhvataju deo
kamatne obaveze i glavnicu. Kod dugoronih kredita nivo kamatnih
stopa je uslovljen optim nivoom kamata na finansijskom tritu,
obimom i rokom dospelosti kredita i stepenom zaduenosti preduzea.
Vei obim kredita povlai niu kamatu i obratno. Izvor otplate
dugoronih kredita je iz neto dohotka preduzea koji je i pokazatelj
kreditne sposobnosti i novanog potencijala preduzea. Takoe dugoroni
krediti su obezbeeni krediti. Obezbeeni su najee u vidu zaloga na H
od V , ueem sredstava, davanja zalage na fiksnu imovine. Krediti
mogu da se osiguraju i kod osiguravajuih kompanija. Obezbeenje
kredita poskupljuje njegovu cenu. Isto tako rizik ovih kredita je
vei, usled vee mogunosti promene kamatne stope u sluaju kada se
ugovara fiksna kamatna stopa i usled rizika nemogunosti otplate
kredita od strane preduzea zbog izbora loeg investicionog
projekta.
U dugorone kredite spadaju hipotekarni krediti, investicioni
krediti, stambeni krediti, konzorcijalni krediti,
forfetiranje.5.3.1. Hipotekarni kreditNa svom samom pocetku
hipotekarni krediti su se koristili za razvoj poljoprivrede i
zanatstva. Danas se ovaj nain eksternog finansiranja primenjuje u
svim privrednim granama kao i u sektoru stanovnitva. Hipotekarni
kredit predstavlja dugoronu vrstu kredita koji se odobrava uz zalog
nepokretnih stvari. Zalog za hipoteku mogu biti nepokretnosti -
nekretnine i zemljite poput: stanova, fabrika, hala,
poljoprivrednog zemljita a u odreenim sluajevima predmet hipoteke
mogu biti i pokretne stvari velike vrednosti poput aviona, brodova
i sl.. Pri odobravanju hipotekarnog kredita poverioca interesuje
iskljuivo bonitet nekretnine koja se daje u zalog za kredit, jer
poverioc uz saglasnost dunika ostvaruje pravo zaloge nad predmetnom
nepokretnom imovinom. Pravo zaloge poverioc realizuje tako to uz
saglasnost dunika, uknjiava u zemljine knjige u visini odobrenog
hipotekarnog kredita, pravo vlasnitva nad nepokretnom stvari. Ovim
se duniku koji je vlasnik nekretnine praktino ograniava pravo
raspolaganja sa tom nekretninom, ali on i dalje ostaje vlasnik
nekretnine. Vlasnik u toku perioda trajanja zaloge moe da otui
zalogu ali poverilac i dalje ima pravo naplate iz te nekretnine bez
obzira sto je ona promenila vlasnika. Novi vlasnik je time samo
preuzeo dug kojim je data nekretnina optereena. Dakle pravo zaloge
nad nekretninom je aktuelno sve dok se odobreni hipotekarni kredit
u celini ne vrati poveriocu. Ugovor o hipotekarnom kreditu se
zakljuuje izmeu dunika i poverioca i treba da sadri sledee
elemente: Iznos kredita, visinu kamatne stope, rok vranja, nain
isplate kredita, pravo otkazivanja kredita. Poto vrednost
nekretnina takoe moe da raste i da se smanjuje u zavisnosti od
uslova ponude i tranje na tritu, poverioc da bi se zatitio od
promenljivosti trinih cena nekretnina obino odobrava kredit u
manjem iznosu od trine vrednosti date nekretnine. Ovaj iznos se
obino kree od 50% do 70% trine vrednosti nepokretnosti. Takoe u
cilju smanjenja rizika obezvreivanja vrednosti imovine, dunik se
obavezuje da istu tretira na najbolji mogui nain kao i da je
osigura od elementarnih i katastrofalnih dogaaja (poplava, poar,
zemljotres i sl.) a polisu osiguranja vinkulira na poverioca.
Kamatne stope na ove kredite se kreu u visini trinih kamatnih stopa
za dugorone kredite na finansijskom tritu. Rok vraanja hipotekarnih
kredita se utvruje sporazumno i obino se odobrava u trajanju od 10
do 30 godina.
Ovaj kredit se moe otplaivati na dva naina. Prvi nain je putem
fiksne otplate to znai da se kredit otplauje odjednom u celosti.
Drugi nain je anuitetska otplata, pri emu se sastavlja
amortizacioni plan koji postaje sastavni deo ugovora o hipoteci, i
uglavnom se
otplauje u tromesenim ili estomesenim ratama. Ovaj nain otplate
kredita sadri i deo kamate i deo glavnice. O ovom nainu otplaivanja
sredstava emo se detaljnije upoznati pri izuavanju amortizacionog
zajma. Ukoliko se desi da dunik ne isplauje kredit u dogovorenom
roku ili rokovima, banka ima prvo da svoje potraivanje naplati
prisilnim putem, recimo tko to ce nekretninu prodati na licitaciji.
Tkoe banka ima pravo da duniku uvede mere prinudne uprave.5.3.2.
Investicioni kreditInvesticioni krediti se odobravaju za:
Izgradnju i nabavku osnovnih sredstava( izgradnja novih objekata
i rekonstrukcija postojeih, nabavku industrijskih prava poput
kupovine patenata i licenci, nabavku opreme i sl.
Za osnivaka ulaganja koja podrazumevaju trokove realizacije
odreene investicije: imovinsko prvni trokovi, trokovi istraivanja,
obuke i treninga kadrova, reijski trokovi pri izgradnji i sl.
Ulaganja u stalna obrtna sredstva koja podrazumevaju ulaganja u
nedovrenu proizvodnju, gotove proizvode i gotovinu.
Finansiranje sanacionog programa koje podrazumeva ulaganje u
preduzee kojim se obezbeuje nastavak njegovog poslovanja.
Kod odobravanja investicionog kredita poverioc naroito razmatra
kreditnu sposobnost traioca kredita. Da bi stekao realni uvid u
kreditnu sposobnost zajmotraioca, poverilac od njega zahteva na
uvid, bilans stanja i uspeha, finansijski plan, projekciju budueg
prihoda i mogunosti vraanja kredita. Takoe traioc kredita poveriocu
podnosi investicioni elaborat koji sadri investiciono tehniku
dokumentaciju u kojoj se razrauje tehnoloko privredna koncepcija
predmeta investicije. Elaborat sadri podatke o vrsti i nameni
kredita, nainu njegovog korienja i nainu vraanja kredita kao i sve
ostale podatke za koje banka smatra da su relevantni za podnoenju
kreditnog zahteva. Struna sluba banke pregleda da li su uz zahtev
predata sva potrebna dokumenta, proverava sve podatke, utvruje da
li predloena finansijska konstrukcija obezbeuje zavretak planirane
investicije, utvruje kreditnu sposobnost traioca kredita. Takoe
banka angauje grupu eksperata iz oblasti tehnologije, ininjeringa
tj onih oblasti na koje se odnosi investicija da daju miljenje o
opravdanosti preduzimanja date investicije. Ukoliko se kredit
odobri banka i zajmotraioc zakljuuju ugovor o kreditu. Potom banka
prati realizaciju investicionog projekta i kontrolie da li se
traioc kredita pridrava ugovorenih obaveza. Na kraju pri zavretku
investicionih aktivnosti, projekat se puta u eksploataciju i poinje
otplaivanje kredita. Vremenski rok otplate kredita poinje da tee sa
danom utvrenim ugovorom. Nain vraanja ove vrste kredita je putem
anuitetskih otplata (kamata i glavnica) sa grejs periodom ili bez
grejs perioda ili putem jednokratne isplate nakon odreenog grejs
perioda (kamata se plaa u toku grejs perioda, a ceo iznos se
isplauje nakon isteka grejs perioda).5.3.3. Konzorcijalni
kredit
Konzorcijalni kredit predstavlja dugoroni bankarski posao koji
podrazumeva udruivanje vie banaka u cilju obezbeenja novanih
sredstava za finansiranje dugoronih i velikih investicionih
projekata. Banke pribegavaju osnivanju konzorcijuma u sluaju kada
potrebno ulaganje prevazilazi finansijsku mogunost jedne poslovne
banke. Tada banke potpisuju ugovor o povezivanju u konzorcijum u
kom definisu cilj i svrhu organizovanja konzorcijuma. Ovi
konzorcijumi mogu biti privremenog ilitrajnog karaktera. Povremeni
se osnivaju kod ad hok poslova dok se trajni konzorcijumi osnivaju
za projekte dugorone poslovne kooperacije i specijalizacije.
Organizovanjem konzorcijuma banka smanjuje rizik pri davanju
kredita, jer se isti ravnopravno rasporeuje na ostale banke
partnere. Konzorcijum poslovnih banaka zakljuuje ugovor sa traiocem
kredita o odobrenju i vraanju kredita. Ugovor prestaje da vai kada
glavni dunik o roku vrati konzorcijalni kredit, a banke clanice
konzorcijuma dobiju iznos uloenih sredstvava. Ovi krediti se
odobravaju za izgradnju autoputeva, gasovoda, naftovoda i sl.5.3.4.
Forfetiranje Forfeting je vrsta dugoronog kreditiranja namenjenog
finansiranju izvoza. Ovaj kredit se realizuje prodajom izvoznog
potraivanja preduzea banci uz odbitak fiksnog iznosa tj premije za
preuzimanje potraivanja, a na osnovu dokumenata kojim uvoznik
garantuje otplatu duga. Drugim reima banka otkupljuje dugorono
potraivanje preduzea prema treem licu. Tako izvoznik prodaje
uvozniku robu na kredit,a prodajom svog potraivanja banci uz
odreeno umanjenje iznosa potraivanja,koje banci daje kao provizij,
brzo dolazi do gotovine. Ova frsta finansiranja je slina faktoringu
koji podrazumeva kupovinu kratkoronih potraivanja. Procedura
forfetiranja podrazumeva da banka forfetor, otkupljuje potraivanje
koje izvoznik ima prema nekom treem licu putem preuzimanja menice,
akreditiva sa odloenim plaanjem, i tako na sebe preuzima rizik
naplate tog potraivanja. Ukoliko se radi o forfetiranju menice,
tada banka izvozniku isplauje sumu naznaenu na menici umanjenu za
iznos eskonta. Banka ovu vrstu kredita odobrava iz svog redovnog
kreditnog potencijala, zarauje kamatu ali i preuzima rizik naplate
potraivanja iz posla. Upravo zbog preuzetog rizika banke nastoje da
vre forfetiranje prvorazrednih menica koje su obezbeene avalom ili
garancijom poznatih svetskih banaka. Iz tog razloga preduzea
nastoje da pribave prvorazredne menice. Dobra strana ove vrste
dugoronog kreditiranja za preduzee je u tome to se preduzee
izvoznik oslobaa potencijalnog valutnog rizika tako to svoje
potraivanje prodaje pre roka dospea. Takoe putem forfetiranja
preduzee izvoznik odmah dolazi do gotovog novca i nema potrebe da
tri kredit od svoje poslovne banke.5.4. Instrumenti obezbeenja
kreditaBanka svojom poslovnom politikom moe propisati obavezu
osiguranja kredita za odreene namene. Osigurani krediti imaju
zalogu u obliku trajnih fizikih dobara ili u vrednosnim papirima.
Vrednost zaloge mora biti jednaka ili iznad vrednosti ugovorenog
kredita.
Najei oblici osiguranja kredita su:
1. Garancija ili jemstvo za kratkorone kredite. Postoji oblik
supsidijarnog jemstva i solidarnog jemstva. Kod supsidijarnog
jemstva prvo je odgovoran glavni dunik a potom jemac. Kod
solidarnog jemstva banka ima pravo da proceni kome e se prvo
obratiti za naplatu duga, da li prvo glavnom duniku ili jemcu.
2. Prenos u fudicijarnu svojinu predstavlja zalono pravo
zajmodavca na osnovno sredstvo.
3. Hipoteka - predstavlja zalono pravo na nekretninu kojom se
obezbeuju dugoroni krediti. Nakon procene nekretnine, kredit se
odobrava obino u iznosu manjem od vrednosti nekretnine. Pravo
zaloge na nekretnine se uknjiava u zemljine knjige ili tapije
ukoliko ne postoje zemljine knjige.6. SPECIFINI IZVORI
FINANSIRANJA
6.1. FaktoringFaktoring je kupovina potraivanja gde na osnovu
ugovora o faktoringu prodavac potraivanja nudi na otkup sva svoja
potraivanja nastala isporukom roba i usluga, dok se kupac
potraivanja obavezuje sva ta potraivanja otkupiti i u odreenom
postotku odmah platiti.
Ovde se radi o prvoj kupovini kojom potraivanja postaju
vlasnitvo faktor-preduzea na koje prelazi obaveza voenja svih
knjigovodstvenih poslova i poslova naplate potraivanja. Na taj nain
kupac proizvoda ili usluga postaje dunik faktor-preduzea, prema
kojem izvrava odreene obaveze po osnovu otkupljenih
potraivanja.
Sutina faktoringa se sastoji u tome da prodavac potraivanja vrlo
brzo moe dobiti i koristiti novana sredstva koja mu stavlja na
raspolaganje faktoring-preduzee.
Faktoring aranman esto sadri i klauzulu o obaveznoj rezervi,
kada faktor-preduzee zadrava dio nominalne vrednosti potraivanja.
Ako gubici stvarno nastanu, faktor-preduzee e ih nadoknaditi iz
rezervi, a ako potraivanje bude u celosti naplaeno, faktor e ukupan
iznos zadrane rezerve uplatiti na raun preduzea.
Prednosti faktoringa:
Krediti se koriste u granicama angaovanih novanih sredstava;
Prodajom potraivanja rizik naplate potraivanja se prenosi na
faktoring-preduzee;
Faktoringom se postiu odreene utede na trokovima koje bi
privredni subjekt morao snositi, ako bi sam preuzeo brigu o naplati
svojih potraivanja ili uzimanja bankarskih kredita;
Faktoring ubrzava prilive novanih sredstava, a time i odravanje
likvidnosti;
Faktoring poveava finansijsku sposobnost privrednog
subjekta.
6.2. ForfetingForfeting je otkup potraivanja poduzetnika od
strane banke, odnosno finansijske institucije za koje se naplauje
odreena provizija, u obliku diskontovane isplate samog potraivanja.
Njaee ga obavljaju poduzetnici koji posluju s inostranstvom te ele
naplatiti svoja potraivanja pre isteka datog otplatnog roka kako bi
oslobodili novana sredstva za dalje poslovanje.
Posao forfetinga ispunjava 2 funkcije: finansiranje i prenos
rizika. Potraivanja i pogodnosti za posao forfetinga imaju rok
dospea izmeu najmanje 6 meseci i najvie 6 godina.
Osnovna slinost izmeu faktoringa i forfetinga je to kod oba
posla prodavac dolazi do gotovine ne ekajui naplatu potraivanja i
to dolazi do prenosa rizika.
Faktoring se razlikuje od forfetinga u injenici da banka,
odnosno finansijska institucija ne otkupljuje potraivanja na
temelju prenosivih bankarskih instrumenata, ve prodavac robe nudi
na prodaju svoja potraivanja iz ugovora o isporuci. Dakle, radi se
o prodaji kratkorone neosigurane aktive, radi ostvarivanja
prijevremene naplate ili umanjenja rizika nenaplate.
6.3. LizingLizing aranman je takva transakcija na osnove koje
jedan privredni subjekt, umesto da kupi investicionu opremu koja mu
je potrebna, obraa se lizing preduzeu koje mu tu opremu daje u
zakup na odreeni rok. Odnosno, to je ugovor po kojem vlasnik nekog
sredstva dodeljuje drugoj strani iskljuivo pravo koritenja
imovinskog objekta ili sredstva, obino u toku ugovorenog razdoblja,
u zamjenu za plaanje najamnine.
Ekonomsko-finansijski smisao lizinga se zasniva na injenici da
imovina donosi profit samo ako se kapitalizira, ako je kapital, ako
je u spoju s radom da bi stvorila novu vrednost, odnosno
profit.
Zavisno od toga na koje se vreme oprema uzima u zakup,
postoje:
Operativni (poslovni) lizing se temelji na ugovor o zakupu. Tim
ugovorom vlasnik nekretnine, maine ili opreme-davalac lizinga,
prenosi drugoj strani-primaocu lizinga, pravo na upotrebu dotinog
dobra, na odreeni rok, uz ugovorenu naknadu. Rok zakupa mu je
raletivno kratak u odnosu na ivotni vek dobra.
Finansijski (kapitalni) lizing se takoe temelji na ugovor o
zakupu, gde je rok korienja opreme, nekretnine ili dobra, jednak
procenjenom ivotnom veku dotinog dobra. Primalac kapitalnog lizinga
stie gotovo ista prava kao da je sam vlasnik tih dobara. Obaveze
proizale iz ovog ugovora su dugorone finansijske obaveze.
Prednosti lizing aranmana:
Preduzee je osloboeno viskog jednokratnog gotovinskog plaanja iz
vlastitih izvora ili odobrenog kredita;
Naknadu koju plaa korisnik lizinga, plaa iz prihoda ostvarenih
koritenjem zakupljene imovine kao troak poslovanja;
Lizing omoguava bre pribavljanje trajne imovine neophodne za
realizaciju poduzetnike ideje, u odnosu na realizaciju investicione
odluke;
Lizing smanjuje rizik kupovine trajne imovine koja je
zastarela;
Lizing omoguava veu trokovnu elastinost, elastinost u
proizvodnom programu i asortimanu proizvoda, poveava konkurentsku
sposobnost, smanjuje fixne trokove po jednici proizvoda i poveava
efikasnost poslovanja;
Lizing podstie tehniko-tehnoloki napredak, jer prisiljava
davaoca lizinga da obraunava amortizaciju po kriteriju ekonomskog
zastarijevanja koja mu treba omoguiti brzu zamenu imovine date u
lizing;
U uslovima inflacije lizing omoguava sigurnije kalkulacije, jer
se isplate utvrene ugovorom ne mijenjaju;
Korisnik lizinga ima prednost kod kasnijih eventualnih kupovina
imovine koju je dotad koristio i koju poznaje;
Do potrebne imovine lake je doi lizingom nego kupovinom, s
obzirom na finansijsku anemiju koja je trenutno prisutna u uslovima
trine ekonomije.
Nedostaci lizing poslova:
Lizing aranamni su skuplji od kupovine imovine iz vlastitih
sredstava. Zbir lizing isplata uvek je vei od nabavne vrednosti
imovine ak i kad se iskljue svi ostali trokovi;
Ako doe do problema u prodaji proizvoda i naplati, a radi se o
finansijskom lizingu, isplate davaocu lizinga se moraju
realizovati, a imovina se ne moe vratiti, pa preduzee moe otii pod
steaj;
Lizing moe nepovoljno djelovati na tehniko-tehnoloki napredak,
ako davalac lizinga sniava cenu zakupa tokom vremena koritenja
imovine i na taj nain navodi korisnika da se koristi zastarelom
opremom ili tehnologijom;
Neplanirani prekidi lizing ugovora poslije isteka rokova zakupa
mogu izazvati ekonomsku tetu;
tete i gubici korisnika mogu nastati i ako ugovorm o lizingu
nisu elastino definisane odredbe o: roku, ratama, trokovima i
povratu;
Ako visina isplate nije pravilno utvrena s obzirom na najam,
trokove, kamate, poduzetniku dobit, vremensku vrijednost novca,
vreme plaanja, tete mogu nastati i kod davaoca i kod korisnika
lizinga.
6.4. FranizingNajee se definie kao jedna vrsta poslovnog
aranmana gde proizvoa ili distributer proizvoda (usluga) daje pravo
lokalnom distributeru da samostalno vri prodaju prema
standardizovanoj poslovnoj proceduri. Znai, franizing je metod
poslovanja, gde franizer (lice
koje nudi robu ili uslugu na franizu) obezbeuje prenoenje
licence kupcu franize da distribuira njegovu robu, bilo da je re o
maloprodaji ili veleprodaji.
Kod franizinga preduzetnik sa mnogo manje poslovnog rizika
zapoinje posao, obzirom da je re o razvijenom poslu, u koji se on
ukljuuje. Povoljna okolnost je to se u ovom sluaju koristi ve
razraena poslovna ideja, ime firme, steeni imid firme, znanje i
iskustvo koje franizer daje na uslugu preduzeu a ono mu zato plaa
nadoknadu. Ova nadoknada se franizeru moe plaati nedeljno ili
meseno, i obino se obraunava kao procenat od ostvarenog prometa
roba ili usluga, a ne od profita i obino varira i kree se od 2 do
20%. Duina ugovora o franizi ide od jedne do dvadeset pet godina
(pa i vie). Pored prednosti, ovaj vid obavljanja poslovnih
aktivnosti ispoljava i izvesne nedostatke: ograniena je sloboda kod
kupovine franize, ograniena je prodaja franize i dr.
Perspektive ovog sistema su izuzetno velike. Poslednjih godina
franizing nastavlja svoj rast u pogledu zaposlenih, asortimana
proizvoda koji se nude na prodaju i ujedno predstavlja jednu od
najboljih mogunosti za poboljanje konkurentske sposobnosti u odnosu
na velike kompanije. Jedan od najboljih primera u svetu u ovom
domenu je Benetton, koji je prisutan u preko 80 zemalja sveta.Iako
su franizing aranmani prvenstveno trgovaki posao, mogu
predstavljati i pogodan oblik za nagaovanje sredstava partnera iz
inostranstva.
Prema vrsti, franizing se moe klasifikovati kao:
Franizing u domenu distribucije, kojie se ugovara izmeu
proizvoaa i trgovca, to ukljuuje exkluzivno pravo trgovine,
exkluzivno pravo distribucije ili registrovanu trgovaku marku,
zatim
Poslovni franizing, koji ukljuuje ukupni poslovni koncept,
prodaju poslovnog ili marketing sistema.
Prema subjektima koji su ukljueni u franizing aramane,
postoji:
Domai i
Meunarodni franizing.
Meunarodnim franizing aranmanima mogue je osigurati sredstva iz
inostranstva, kako za davaoce franize, tako i za domaa
lica.7.ZAKLJUAKUloga finansija u odravanju finansijskog zdravlja
preduzea nikada ne moe biti prenaglaena. Od svih podruja u nekoj
organizaciji, nijedno nema veu odgovornost za osiguravanje
konstantnog fokusa na stvaranje vrednosti u organizaciji. Ova
injenica je posebno dobila na znaaju u dananjoj eri globalne
konkurencije gde spoljni inioci poput dramatine konkurencije meu
preduzeima, brzih i konstantnih tehnolokih promena, nestabilnosti
kamatnih stopa i inflacije, deviznih kurseva, atmosfere opte
ekonomske nesigurnosti.... finansijskom menaderu nameu potrebu za
upravljanjem finansijama iz nove perspektive .
Ova nova perspektiva zahteva irenje fokusa ciljeva i funkcija
finansijskog menadmenta, i znaajnog otklona od njegove dosadanje
tradicionalne uloge koja se do skoro svodila na obezbeenje i
izvetavanje finansijskih informacija, na kontrolu trokova, troenja
i upravljanje tokovima gotovine. Danas finansijski menader igra
dinaminu ulogu u razvoju moderne kompanije, a finansije poinju da
grade vie funkcionalni koncept stvaranja vrednosti. Odeljenje
finansija postaje strateki partner u poslu preduzea, opseno
doprinosei stvaranju i nadgledanju vrednosti organizacije. Kao to
je ve reeno tradicionalna uloga finansija se svodi na domen
kontrole. Aktivnosti su u najveoj meri usmerene na izvetavanje,
kontrolisanje razliitih trokova i sa njima povezanih aktivnosti i
na aktivnosti upravljanja rizikom. Meutim danas se od zaposlenih
oekuje vie.8.LITERATURA[1.] Bojovi P., EKONOMSKA ANALIZA , ICIM
Izdavaki centar za industrijski menadment, Kruevac, 2005.
[2.] www. studij.extreme.ba
[3.] www.apeiron-edu.eu21