O PRIRODNOM GASU
Prirodni gas kao meavina gasovitih ugljovodonika sa dominacijom
metana predstavlja izuzetno vrednu energetsku i hemijsku sirovinu
koja poseduje i znaajne tehnoloko-ekonomske i ekoloke prrednosti u
odnosu na konvencionalna goriva. Prirodni gas je gotovo idealno
gorivo koje se lako mea sa vazduhom, ima veliku brzinu sagorevanja
bez dima, ai i vrstih ostataka, te prema tome ne zagauje okolinu.
Iskustvo zemalja sa dugom tradicijom korienja gasa pokazuje da je
prirodni gas i jedan od najbezbednijih energenata.
Prirodni gas danas se viestruko koristi: u industriji, za
komercijalnu upotrebu, u irokoj potronji, za proizvodnju elektrine
energije, kao sirovina u proizvodnji, a koristi se i za pogon
motornih vozila.
Domainstva, za grejanje prostorija, zagrevanja vode i kuvanje,
uglavnom koriste:drva, ugalj, lo, elektrinu energiju, solarnu
energiju i gas. Elektrina energija svakako ima niz poznatih
prednosti u odnosu ns druge energente. Politikom cena sve vie e se
destimulisati korienje elekrine energije za zagrevanje, pa e se na
taj nain eliminisati kao emergent. Mane i prednosti drva, uglja i
lo ulja, najrasprostranjenijih vidova korienja energije kod nas,
dobro su poznate naim graanima. Solarna energija nema masovnu
primenu I uglavnom se koristi za zagrevanje vode.
Aktuelni tokovi na svetskom tritu energenata ukazuju na rastuu
ulogu i znaaj prirodnog gasa.Procene rezervi prirodnog gasa ukazuju
na koliine dovoljne za narednih 100 godina. Usklaeni razvoj tri E
(energija, ekonomija, ekologija) prirodnom gasu daje prednost u
odnosu na druga konvencijalna goriva. Zbog toga se gas smatra
energentom u ekspanziji, odnosno energentom XXI veka.
Procenjena potronja gasa za Srbiju u milijardama kubika..
godina potronja
1995 1,7
2000
2005
2010
2015
2020
2,7-3,03,4-4,04,5-5,05,5-6,0 6,5-7,0
U 2015.godini se oekuje 450.000 potroaa gasa , a duina gasovoda
e iznositi preko 3000 km. Strategija dugoronog razvoja energetike
Srbije u periodu do 2020.godine, sa vizijom do 2050.godine, istie
gas kao energetski izvor 21.veka i ekoloki najprihvatljivije
konvencijalno gorivo.
Naim standardima su utvreni visoki zahtevi koje treba da ispune
gasovita goriva za korienje u domainstvu. Postoje etiri grupe
gasovitih goriva. Po klasifikaciji gasovitih goriva, u drugu grupu
spadaju zemni gasovi iz prirodnih nalazita, bogati metanom. U
Srbiji se koristiti prirodni gas druge grupe iz Rusije (Sibira) i
iz Banata, trenutno najveeg domaeg leita gasa koje pokriva oko 25%
ukupne potronje. Prirodni gas se uvozi preko Maarske, (ulaz kod
Horgoa), a u toku je izgradnja prikljuka iz Bugarske.
Prirodni gas uz ugalj I ostala vrsta goriva, jedini je primarni
oblik energije koji se moe neposredno upotrebljavati. Svi ostali
oblici energije (sirova nafta, vodena snaga, nuklearno gorivo I
sl.) moraju se transformisati u pogodnije oblike (derivate nafte,
elektrina energija, vodena para ili vrela voda).To zahteva gradnju
postrojenja za energetske transformacije, uz odreene gubitke I
velike investicije.Zbog toga je opravdano nastojanje da se to vie
prirodnog gasa neposredno upotrebljava.
Neposrednom upotrebom prirodnog gasa moe se u domainstvima
zadovoljiti od 80-85% energetskih potreba (grejanje prostorija,
kuvanje, priprema tople vode). Upotrebom gasa u pojedinanim loitima
za grejanje, postie se veca efikasnost nego upotrebom vrele vode iz
toplana I kotlarnica. U poreenju sa centralnim toplovodnim
sistemima, razvoenje prirodnog gasa distributivnom mreom ima I
drugih prednosti: manje investicije, jer nije potrebna izgradnja
toplanai kotlarnica; gasna mrea je jeftinija od vrelovodne, koja
mora biti toplotno izolovana I mora imati toplotni vod. Upotreba
prirodnog gasa, uz ostalo, ima I prednost to se njime minimalno
zagauje okolina. Prirodni gas ne sadri zagaivae, pa se njegovim
sagorevanjem dobija samo ugljen-dioksid I vodena para.
Praktine prednosti gasa su:
prikljuenjem na cevnu mreu za razvod gasa iza kune
merno-regulacione stanice prestajubrige o transportu I skladitenju
kao kod uglja I drva,
plaanje utroenog gasa se vri meseno, nakon potronje, stepen
iskorienja je visok (nema gubitaka na poetno grejanje ploe za
kuvanje I slino), nema problema oko paljenja I odravanja vatre,
nema pepela I ljake, I neistoe oko loita, kotlarnica na gas se moe
postaviti na tavanu, ime se tedi prostor u podrumu, kombinovani
kotlovi-bojleri se mogu postaviti u kupatilo za etano grejanje I
zagrevanje vode ustanu,
postojea loita za druge vrste goriva se mogu koristiti za gas
promenom gorionika kod kotlovaza etano (centralno) grejanje,
montaom plamenika u kaljevu pe kao I montaom gorionika u
odgovarajue pei za vrsta goriva,
prirpdni gas je univerzalni nosilac energije koji omoguuje
modernizaciju I poveanjeekonominosti mnogih industrijskih,
tehnolokih procesa I postrojenja uz manje zagaenje ivitne
sredine,
odsustvo otrovnog ugljen-monoksida spreava mogunost trovanja pri
eventualnom curenjugasa iz instalacije,
prirodni gas se moe koristiti kao sirovina u hemijskoj
industriji za proizvodnju vodonika,metana, amonijaka, aiOtvaraju se
nove perspektive razvoja u naoj sredini,
mogua je potpuna automatizacija procesa sagorevanja prirodnog
gasa za postrojenje sairokim opsegom optereenja I visokim stepenom
korisnosti,
upotrebom gasa stvaraju se mogunosti I otvaraju se nove
perspective razvoja industrije Ipreduzetnitva. Najozbiljniji
nedostatak prirodnog gasa, svakako je opasnost od eksplozije. Od
samog poetka eksploatacije to je predstavljalo najvei problem, pa
je u stogodinjem razvoju distribucije I upotrebe gasa teite bilo na
merama bezbednosti. Danas su tehnike karakteristike gasnih
instalacija, postrojenja I troila takve da je nivo opasnosti, u
poreenju sa ostalim izvorima energije, sveden na minimum. Gas ili
plin, su rei za isti pojam sa kojima e se graani susretati u
zavisnosti od porekla literature ili izvedenih rei koje se
upotrebljavaju u gasnoj tehnici Gas je meavina jedinjenja ugljenika
I vodonika, a vrste gasa se razlikuju po preovlaujuem jedinjenju I
po nainu nastanka. Mi emo koristiti prirodni
zemni gas, domai I ruski, koji po klasifikaciji spada u drugu
grupu I sadri oko 96%metana (CH4), oko 2% viih ugljovodonika (etan,
propan, butan), 2% nesagorivih gasova (azot, ugljen-dioksid). Donja
toplotna mo prirodnog gasa se kree u granicama od 33000-37000
KJ/m3, ili 8000 kcal/m3 ili 8,4-13,1 KW/m3. Prirodni zemni gas je
neotrovan, bez boje, ukusa I mirisa, laki je od vazduha I gori
plavim plamenom.
Tranzitni gasovodi za meunarodni transport, slue za transport
velikih koliina prirodnog gasa iz jedne u drugu ili vie
zemalja.
Magistralni gasovod-mrea visokog pritiska (50 bara) slui za
transport gasa unutar jedne zemlje ili veeg podruja unutar zemlje,
najee od mesta proizvodnje ili uvoza, odnosno od mesta preuzimanja
do potroakih centara ili velikih industrijskih potroaa zakljuno sa
glavnim merno-regulacionim stanicama(GMRS). On je osnovni gasovod
za transport prirodnog gasa...
Distributivni (lokalni) gasovod srednjeg pritiska (od 8-12 bara)
I gasno-distributivna mrea koja se od magistralnog gasovoda odvaja
preko glavnih merno-regulacionih stanica I distribuira gas do
velikih potroaa. Gasovod srednjeg pritiska je izraen od elinih
beavnih cevi.Prenik cevi je razliit I zavisi od gustine konzuma
potroaa.
Mrea niskog pritiska izraena je od polietilenskih cevi (PE) u
kojima je pritisak 1-4 bara, a poinje od merno-regulacionih stanica
iroke potronje I zavrava se merno-regulacionim setom.
Merno-regulaciona stanica (MRS) se ugrauje na mestima predaje
prirodnog gasa veim potroaima. To je stanica opremljena aparaturom
(ventil,zasun) I ureajima za merenje I regulaciju protoka
(regulator pritiska I gasno brojilo) I ureajima sigurnosti, gde se
pritisak gasa sniava sa 8-13 bara na 2-4 bara.
Kuni merno-regulacioni set (KMRS) se postavlja kod potroaa
(obino na fasadi) u metalnoj kutiji I sadri brojilo za oitavanje
utroka gasa (gasno brojilo,plinometar), regulator pritiska sa blok
ventilom, filterom za gas I dovodnim ventilom.Tu se gas iz
distributivne gradske mree proisti (filtrira) I automatski smanjuje
pritisak sa 1-4 bara na oko 20-25 milibara nadpritiska I dovodi u
kunu instalaciju.
Kuni prikljuak je cevovod od distributivne uline mree do glavnog
ventila (gasne slavine) na kuno merno-regulacionom setu.
Unutranja gasna instalacija poinje iza glavnog dovodnog ventila
sa izolacionom prirubnicom u KMRS-u, a zavrava se na vrhu kanala za
odvod produkata sagorevanja u atmosferu. Sastoji se od filtera za
gas , regulatora pritiska, gasnog brojila, ventila I prikljuka
troila gasa, zakljuno sa dimnjakom.
Troila gasa su ureaji I aparati koji slue u domainstvu za
grejanje prostorija I vode, kuvanje, pranje, I slino.Ureaji koji su
vei potroai gasa su: poreti, pei, kotlovi, kamini, protoni bojleri,
grejalice. Manji potroai su reoi, friideri, maine za pranje
vea.
Pilot plamen je plamiak, manji od plamena svee, koji neprekidno
gori (ne registruje se potronja), koji slui kod automatske
regulacije da bi aktivirao gorionik. Umesto pilot plamena slui I
elektrina varnica za paljenje gasa.
Paljenje gasa se vri pilot plamenom, ibicom ili
varnicom.Temperatura samozapaljenja gasa je 640*C. Da bi gas goreo,
treba ventilacijom obezbediti kiseonik, a dimnjakom odvesti
ugljen-dioksid I vodenu paru koja se oslobaa sagorevanjem.U kunim
troilima gas razvija temperaturu od 1000-1400*C.
Stepen korisnosti je odnos iskoriene I dovedene toplote
trosila.
Toplotni kapacitet troila je koliina toplote koje troilo korisno
daje I izraava se u KW ili KJ/sek.
Standardni m3 gasa je prirodni gas na temperaturi 15*C I 1013,25
mbara pritiska I donje toplotne moi Hd=33338 KJ/m3.
Ovim prilogom su definisane sve mere I aktivnosti koje je
neophodno preduzeti da bi eksploatacija unutranje gasne instalacije
bila bezbedna za ljude I okolinu.
Distributer gasa, kao projektant I izvoa kunig prikljuka , izvoa
unutrane instalacije I korisnik se moraju pridravati svih
pravilnika o tehnikim uslovima I normativima u oblasti distribucije
prirodnog gasa.
U u prilogu energetske saglasnosti definisani su tehniki uslovi
za unutranju gasnu instalaciju , koji su preduslov za bezbedno
postavjanje kune merno-regulacione stanice (KMRS) I kunog
prikljuka. Kuni prikljuak se ukopava na tano definisanu dubinu I na
minimalno rastojanje od 20cm prilikom ukrtanja sa drugim podzemnim
instalacijama , a 40cm ukoliko se vodi paralelno sa njima.Prilikom
zatrpavanja ,na 30cm iznad gasne cevi postavlja se uta upozoravajua
traka sa porukom OPASNOST GASOVOD.Nakon uspeno izvrenog ispitivanja
vrstoe I nepropustivosti kunog prikljuka, vri se putanje gasa u
instalaciju do gasne slavine ispred KMRS.
Pre postavljanja gasnih aparata I prikljuivanja na dimnjak,
potroa mora obezbediti uverenje o ispravnosti dimnjaka.Dimnjaci
moraju ispunjavati uslove iz standarda JUS U.N4.030 I moraju imati
minimalnu efektivnu visinu od 4m.Zbog obezbeenja potrebnog pritiska
u loinom prostoru I usklaivanja sa odredbama navedenog
standarda,neophodno je u zidane dimnjake postaviti metalne uloke.Za
dimnjake od fabrikih elemenata (Schiedel) nije obavezno
postavljanje metalnog uloka,a postojei metalni dimnjaci se moraju
termoizolovati.Novi metalni dimnjaci se moraju izraivati od
aluminijumskog ili elinog lima,minimalne debljine 1mm,sa slojem
termoizolacije minimalne debljine 5 cm I spoljnim platom od
lima.
Unutranju gasnu instalaciju izvoa radova je duan da izvede po
odobrenoj tehnikoj dokumentaciji I mora se pridravati svih odredbi
iz tehnikih uslova.U suprotnom, instalacija nee biti prikljuena na
distributivnu mreu. Svaka izmena ,proirenje ili rekonstrukcija
unutranje gasne instalacije moe se izvesti iskljuivo prema
novoprojektovanoj tehnikoj dokumentaciji.
Sav materijal koji se ugrauje u unutranju gasnu instalaciju mora
posedovati fabrike sertifikate I ateste odgovarajuih republikih
ustanova. Svi radnici , koji rade na izvoenju unutranjih gasnih
instalacija , moraju imati odgovarajua uverenja o strunoj
sposobnosti za vrstu posla koji obavljaju
.Sva oprema mora posedovati odgovarajua tipska ispitivanja o
usklaenosti sa domaim standardima I dokaze o ispravnosti.
Posle ispitivanja vrstoe I nepropusnosti unutranje gasne
instalacije, koje mora biti izvedeno prema tehnikim propisima,vri
se postavljanje KMRS I gasnih troila.Prostorije u koju se ugrauju
gasni aparati treba da bude dozvoljene zapremine da se aparat moe
lako I pravilno postaviti,koristiti I odravati.Prilaz prostoriji
treba da bude pristupaan.Graevinski material od koga se gradi
prostorija treba da bude negoriv,kako bi se spreilo irenje
eventualnog poara.Osnovni uslov za postavljanje aparata je da se
obezbedi dovoljna koliina vazduha za sagorevanje. Gasni aparati se
ne smeju postavljati u prostorije ili delove prostorija u kojima se
nalaze zapaljive materije, u takvim koliinama,da njihovo paljenje
predstavlja posebnu opasnost.Gasne aparate smeju da postavljaju I
putaju u rad samo akreditovani servisi, to se dokazuje odgovarajuim
uverenjem I to preme upustvu koje daje proizvoa.Gasni aparati sa
ugraenim elektrinim ureajima namenjeni ugraivanju u prostorije gde
je rizik od elektrinog udara povean (vlane prostorije ,kupatilo I
slino), moraju imati stepen zatite koji se zahteva klasom prostora
za njegova postavljanje.Gasni aparati se postavljaju tako da
temperature na povrini predmeta od gorivog materijala
(nametaj,obloge zidova,tavanice I dr)ne bude via od 85*C,kako bi se
spreila oteenja izazvana toplotom, a u krajnjem sluaju I izbijanje
poara. Gasni aparati se ne smeju koristiti za suenje tekstilnih
predmeta.Na svim prikljucima , na kojim e biti naknadno prikljuena
gasna troila, moraju biti postavljeni epovi ili slepe prirubnice,
to se zapisniki konstatuje prilikom tehnikog pregleda
instalacije.
Prilikom putanja prirodnog gasa u unutranju gasnu instalaciju,
cevovod se ispira gasom, odnosno prodivava dovoljno dugo da se
odstrani sav ispitni medijum. Ovo je naroito vano ukoliko je
ispitni medijum vazduh, jer moe doi do stvaranja eksplozivne
smee.Kada se postigne radni pritisak u unutranjoj gasnoj
instalaciji, vri se provera spojnih mesta ,naroito navojnih veza,
regulatora pritiska gasa, merila protekle zapremine gasa,gasnih
aparata I prikljuaka gasnih aparatapremazivanjem sredstvima koja
penuaju. Nisu dozvoljeni bilo kakvi radovi na gasnim instalacijama
dok su pod pritiskom. Ukoliko je uoeno isticanje gasa na spojevima
, potrebno je zatvoriti glavni zaporni organ (navojna kuglasta
slavina na ulazu u merno-regulacioni set) I otkloniti
nedostatak.Prilikom pritezanja navojnih spojeva , zamene zaptivaa I
slino, preduzeti mere bezbednosti, odnosno zabraniti upotrebu
otvorenog plamena (puenje,zavarivanje I sl.) I obezbediti
efikasno provetravanje prostora u kome se radovi izvode. U sluaju
da je potrebno izvoditi radove zavarivanja I lemljenja na gasnim
instalacijama, potrebno je potpuno odstraniti gas iz instalacije I
produvati je internim gasom. Gasni zaporni cevni zatvara mora biti
pouzdano zatvoren (skinuta rukica ili toak zakljuan I sl.) kako bi
se spreilo neovlaeno otvaranje u toku popravke.
Putanje prirodnog gasa u unutranju gasnu instalaciju vri
predstavnik distributera gasa, o emu se pravi zapisnik, a nakon
obavljenog tehnikog pregleda od strane komisijedistributera, kojim
se utvruje ispravnost instalacije shodno Zakonu o transportu,
distribuciji I korienju prirodnog gasa (Sl.glasnik RS, broj 66/91 ,
53/93 , 8/94).Zabranjeno je potroaima gasa I drugim neovlaenim
licima da samoinicijativno prikljuuju nove gasne aparate na ve
postojeu unutranju gasnu instalaciju, ili unutranju gasnu
instalaciju na distributivnu gasnu mreu.
Unutranje gasne instalacije koje su bile iskljuene vie od jedne
godine,ili su bile privremeno iskljuene, moraju se pre putanja gasa
u instalaciju podvrgnuti propisanim ispitivanjima.
Didistributer gasa predaje novom potroau prirodnog gasa,
uputstvo za rukovanje regulatorom pritiska gasa, a uz svaki gasni
aparat potroa dobije uputstvo za rukovanje istim.Takoe, potroa gasa
mora biti upoznat sa rukovanjem unutranjom gasnom instalacijom.
Distributer gasa vri odorizaciju gasamerkaptanom (materijom
jakog I karakteristinog mirisa)koji je nekodljiv po zdravlje ljudi
I okolinu, a takoe je neagresivan po gasne aparate.
Poslove pregleda I odravanja unutranjih gasnih instalacija vri
distributer gasa najmanje jednom godinje.
Distributer je duan da odmah prekine isporuku gasa ukoliko
osnovano sumlja u ispravnost unutranje gasne instalacije, tj. ako
postoji neposredna opasnost po ivot ljudi I okolinu.
UKOLIKO POTROA GASA OSETI PRISUSTVO ODORANTA U PROSTORIJI,
OBAVEZAN JE:
1.Odmah ugasiti svaki otvoreni plamen (cigarette,ibice,ipalja)
2. Odmah otvoriti prozore I vrata. 3.Iskljuiti dovod gasa
(zatvoriti glavni zaporni cevni zatvara). 4.Ne ukljuivati elektrine
prekidae. 5. Ne izvlaiti utikae koji su u utinici. 6.Ne ukljuivati
elektrino zvonce. 7.Ne ukljuivati svetlo dok se osea prisustvo
odoranta. 8. Ako miris dolazi iz prostorije u koju ne moete ui ,
pozovite nadlena tela (policiju,vatrogasce) I distributera gasa.
9.Ako pretpostavljate da gas dolazi iz podruma, ne ulazei u podrum
otvorite prozore ili vrata I pozovite distributera 10. 11. Deurnoj
ekipi distributera omoguite pristup oteenim mestima . Eventualna
oteenja na gasnoj mrei NE SMETE SAMOSTALNO OTKLANJATI,
jer je to u nadlenosti distributera.
Merno Regulacione StaniceGasne stanice su delovi gasovoda u
kojima se regulie izlazni pritisak i meri koliina ( protok) gasa.
Takve stanice nazivaju se i merno-regulacione stanice. Gasna
stanica je stanica iji kapacitet Qmax iznosi vie od 10 m/h. Gasne
stanice sastoje se od: Reguliuih ureaja; Sigurnosnih ureaja;
Zapornih ureaja ( slavine, ventili, zasuni); Cevi, spojnih
elemenata, zaptivaa; Preistaa ( filteri); Mernih ureaja; Ostale
opreme . Prisustvo gasnih stanica u gasovodima diktirano je
ekonomskim i sigurnosnim razlozima. Visok pritisak ( 30-112 bara) u
magistralnim gasovodima omoguava ekonomian transport od izvora
snabdevanja, snieni pritisak ( 1-12 bara) u distributivnim
gasovodima omoguava bezbedno kretanje gasa kroz naseljena mesta i
visoko iskorienje.
Stanice se razlikuju prema: mestu gde se nalaze:
magistralne distributivne potroake
nameni:
primo-predajne (PPMRS) merno-regulacione ( GMRS, MRS, KMRS)
regulacione
broju linija kojima gas moe proi kroz gasnu stanicu:
jednolinijske dvolinijske vielinijske
broju linija u kojima se meri protok gasa:
bez merne linije sa jednom mernom linijom sa dve merne linije sa
vie mernih linija
broju redukcija pritiska gasa:
sa jednom redukcijom sa dve redukcije
dogrevanju gasa:
bez dogrevanja gasa sa dogrevanjem gasa
Gasne stanice se mogu graditi :
u zatvorenim prostorijama na otvorenom prostoru u oknima,
odnosno ahtovima
Jedan od najznaajnijih proizvoda Energo-Sistema d.o.o. Novi Sad
jesu upravo gasne stanice i to:
GMRS Glavne merno-regulacione stanice redukuju magistralni
pritisak ( 16-50 bara) na pritisak gradske mree ( 6-12 bara) ili
distributivne mree ( 1-4 bara). MRS Merno-regulacione stanica
redukuju pritisak gradske mree ( 6-12 bara) na pritisak
distributivne mree ( 1-4 bara) ili na pritisak industrijskog
potroaa ( 0.1 4 bara), kao i sa distributivne mree na nivo potroaa
( 0.1 bar)
Podaci koji su neophodni za projektovanje gasne stanice su:
Ulazni pritisak ( minimalni i maksimalni) Izlazni pritisak (
minimalni i maksimalni) Potronja gasa ( minimalna i maksimalna)
Glavne merno-regulacione stanice, GMRS: 5000Sm3/h 200.000 Sm3/h
Merno-regulacione stanice, MRS 100Sm3/h 6.000Sm3/h