"Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objanjenje za sve i kao uputu
imilost i radosnu vijest za one koji jedino njega vjeruju."
(En-Nahl, 89);"Mi tebi objavljujemo Knjigu da bi im objasnio ono
oko ega serazilaze, i da bude vjernicima uputa i milost." (En-Nahl,
64)O kuranuOvdje nalazimo da Kur'an povezuje moral u odnosu ovjeka
premaGospodaru i meuljudski moral i stavlja ih u jednu ravan. Te
moralnevrline nalazimo jasno u opisima bogobojaznih na poetku
sureEl-Bekara, u opisima onih koji imaju pameti u suri El-Ra'd, u
opisimarobova Milostivoga na kraju sure El-Furkan, u opisima
dobroiniteljau suri Ez-Zarijat, u opisima dobrih u suri El-Insan,
kao i u drugimkur' anskim surama. "O sljedbenici Knjige, doao vam
je Poslanik Na da vam ukae namnogo ta to vi iz Knjige krijete, i
preko mnogo ega e i prei. A odAllaha vam dolazi svjetlost i Knjiga
jasna, kojom Allah upuuje na putevespasa one koji nastoje stei
zadovoljstvo Njegovo i izvodi ih, po voljiSvojoj, iz tmina na
svjedo i na Pravi put im ukazuje." (El-Maida, 1 5 , 1 6)Kur'an je
uz svjetlo razuma i uroene prirode Allahovo svjetlo
darovanorobovima: " ... sama svjetlost nad svjetlou!" (En-Nur,
35)Uzvieni je u brojnim ajetima potvrdio da je Kur'an svjetlost:
"Oljudi, dokaz vam je ve stigao od Gospodara vaeg i Mi vam
objavljujemojasnu svjetlost." (En-Nisa, 174)Kur'an svojim
sljedbenicima upuuje rijei: "Zato e oni koji u njegabudu vjerovali,
koji ga budu podravali i pomagali i svjetlo po njemuposlano
slijedili -postii ono to budu eljeli." (El-E'raf, 1 57)Kur'an je
doao kao potvrda knjiga koje su objavljene prije njegau imanskim i
moralnim osnovama, prije nego to su iskrivljene. Onnad njima bdije,
ispravlja iluzije i krivotvorenja koja su ljudi u njihunijeli. O
tome je Uzvieni rekao: ''A tebi objavljujemo Knjigu, samuistinu, da
potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdije."
(ElMaida,48)Ovom ummetu ne pristoji da zapadne u situaciju u koju
su zapalisljedbenici Tevrata, koje je Uzvieni opisao rijeima: "Oni
kojima je nareenoda prema Tevratu postupaju, pa ne postupaju, slini
su magarcukoji knjige nosi..." (El-Dumua, 5)Zaboravili su da je
blaenstvo u njegovom slijeenjui primjeni njegovih propisa, shodno
rijeima Uzvienog: "A ova Knjiga,koju ti objavljujemo jest
blagoslovljena, zato je slijedite i grijeha se kloniteda bi vam se
milost ukazala." (El-En'am, 155)Nema puta za spas islamskog ummeta
od propasti i njegove razjedinjenostiosim u pribjegavanju i
povratku ovom Kur'anu, da bismonjega uzeli za vodia koji nas upuuje
i za vou koji se slijedi.A dovoljan nam je vodi Kur'an: ''A ije su
rijei od Allahovih istinitije!"(En-Nisa, 122Dakle, potreba za novom
planski napisanom knjigom bila je oevidna.Podijelili smo je na
etiri glavna dijela ili poglavlja:prvo poglavlje: Osobenosti asnog
Kur'ana i njegove intencije;drugo poglavlje: Kako se odnositi prema
asnom Kur'anu gledenjegovog uenja napamet, uenja i sluanja;tree
poglavlje: Kako se odnositi prema Kur'anu u pogledu
njegovograzumijevanja i tumaenja. U njemu smo pojasnili konture
najpodesnijemetode u tumaenju Kur'ana, otkrili smo opasnosti u
kojese moe zapasti i stvari od kojih se treba uvati prilikom
njegovogtumaenja, kao i stav glede znanstvenog tumaenja koje ima
svojeKAKO S E O D N O S ITI P R E M A KUR'A N U AS N O M l
17pobornike, ali i poricatelje. Ovo je najopirnije i najvanije
poglavljeknjige;etvrto poglavlje: Kako se odnositi prema Kur'anu u
pogledu njegovogslijeenja, praktine primjene njegovih uputa, suenja
po njemui pozivanja na njegov put.RuhNeki su uenjaci tumaei rijei
Uzvienog:"Pitaju te o dui, 'ruh', reci: 'ta je dua, samo Gospodar
moj zna, avama je dato samo malo znanja."' (El-Isra, 85) kazali da
je 'ruh' o kojemse govori u navedenom ajetu Kur'an zato to se u
kontekstu i prije2 2 l j u s uf ef-Karadavii poslije ovog ajeta
govori o Kur'anu, a on je, bez ikakve sumnje, ruh,odnosno duh od
Uzvienog Allaha.Moda na to upuuju i rijei Uzvienog na poetku sure
En-Nahl:"On alje meleke s (ruhom) objavom po volji Svojoj onim
robovimaSvojim kojima hoe, opominjite da nema Boga osim Mene i
bojte Mese!" (En-Nahl, 2)U ovom je ajetu rije "ruh" upotrijebljena
u znaenju Objave. Tutvrdnju takoer potvruju rijei Uzvienog na kraju
sure E-ura: "Natakav nain Mi i tebi objavljujemo ono to ti se
objavljuje. Ti nisi znaota je knjiga niti si poznavao vjerske
propise, ali smo je Mi uinili svjetlompomou kojeg upuujemo one
robove nae koje elimo." (E-ura, 52)Kur'an je Boanski ruh (duh)
kojim se oivljavaju ljudske svijesti isrca, kao to je u isto
vrijeme Boanski ustav koji organizira ivot pojedinacai
naroda.Uzvieni rekao: ''Ako te neki od mnogoboaca zamoli za zatitu,
ti gazatiti da bi sasluao Allahove rijei, a potom ga otpremi na
mjesto pouzdanoza njega." (Et-Tevba, 6)"Kazuj iz knjige Gospodara
svoga ono to ti se objavljuje, niko nemoe da izmijeni rijei njegove
pa ni ti, osim kod njega nee nai utoitanikakva." (El-Kehf:
28)Ashabisu uvali Kur'an u svojim prsima, uili ga svojim jezicima,
a ashabipisci Objave zapisali su ga svojim rukama. Aia, r.a.,
jednom je prilikomkazala: "Da je Muhammed elio sakriti neto od
onoga to mu je objavljeno,sakrio bi sljedee ajete: "U sebi si
skrivao ono to e Allah objelodanitii ljudi si se bojao, a pree je
da se Allaha boji." (El-Ahzab, 38)"O Vjerovjesnie, zato sebi
uskrauje ono to ti je Allah dopustiou nastojanju da ene svoje
zadovolji?" (Et-Tahrim, l)Neki nepristrasni i pravedni nem uslimani
su, itajui Kur'an, kazali:"Kad bi ovaj Kur'an bio naen u bezvodno j
pustinji, njegov bi italacznao da je od Allaha."Herakle je, izmeu
ostalog, rekao da je on kraj njega, da bi mu izpoasti oprao
stopala. Ali njegova svita i saradnici nisu dijelili
njegovomiljenje, a on im je elio udovoljiti. Vie je volio svoje
kraljevstvo odislama i istine. Ali bitno je da ih je Herakle pitao:
"Da li ste od njega ikadauli la." Odgovorili su: "Ne, nikada!!!"
Herakle je nakon toga rekao:"Nepojmljivo je da da ostavi laganje
ljudima, a da potom lae na Allaha."Ove dananje tvrdnje i optube
koje ponavljaju orijentalisti i kranskimisionari umnogome lie na
optube koje su opetovali nevjerniciKureja, koji su bili
idolopoklonici. Tada im je Kur'an odgovoriokao to je navedeno u
sljedeim odlomcima:"Oni koji ne vjeruju govore: 'Ovo nije nita
drugo do velika lakoju on izmilja, a u tome mu i drugi ljudi pomau
-i ine nepravdu ipotvoru.' I govore: 'To su izmiljotine naroda
drevnih; on trai da mu seprepisuju i ujutro i naveer da mu ih
itaju.' Reci: 'Objavljuje ih OnajKome su poznate tajne nebesa i
zemlje; On mnogo prata i samilostanje.'" (Furkan, 4-6)ne lazeovjek
nalazi neku vrstu isprike za zapadne materijaliste koji vjerujuu
samo ono to je u domenu osjetilne prirode, oni ne vjeruju ni
uObjavu niti u poslanstvo, pa ak ne vjeruju u Gospodara
univerzuma,u duu ovjeka, pa nije ni udno da negiraju svaku
objavljenu knjigu ine vjeruju ni u jednog poslanog vjerovjesnika.
Oni potpadaju pod rijeiUzvienog: "Oni ne poznaju Allaha kako treba
kad govore: 'Nijednomovjeku Allah, d.., nije nita objavio."'
(El-En' am, 9 1 prspodobiti,Istina je i to da onaj ko prouava Stari
zavjet u njemu nalazi mnogorunih stvari kao to su: izobliavanje
slike Boijeg bia, blaenje vjerovjesnika,protivljenje zdravom
razumu, proturjenost s ispravnom naukom,mnogobrojne
kontradiktornosti meu knjigama Starog zavjeta,pa ak i izmeu
poglavlja jedne te iste knjige.Forma ovoga ajeta upuuje na pojaanje
u nekoliko oblika kojedobro znaju oni koji izuavaju arapski jezik,
a to su: imenska reenicai njeno pojaanje esticom "inne" zaista, kao
i prisustvo "lama'', kojipojaava predikat imenske reenice
le-hafizunSabiranje Kur'ana upotpunjeno j e za vrijeme hilafeta
treeg halifeOsmana, r.a. Kod halife Osmana doao je Huze j fa ibn
Jeman neposrednonakon osvajanja Jermenije i Azerbejdana sa
stanovnicima Iraka. Zasrailoga je neslaganje ljudi u uenju Kur'ana,
pa je rekao Osmanu: "Ovladaru pravovjernih, spaavaj ovaj umet koji
se raziao u itanju knjige,dok se nisu podijelili i razili onako
kako su to uinili jevreji i krani."U nekim predanjima stoji da su
neki ljudi rekli drugima: "Naeuenje bolje je od vaeg."Stanovnici
ama slijedili su kiraet Ubejja b. Ka'ba, stanovnici Irakakiraet Ibn
Mesuda, a na nekim mjestima ljudi su slijedili kiraet
EhuMusaael-Earija.njega nije izrekao. 16 Ona je odbaena iz vie
razloga, a to su:l ) Osman, r.a., nije uinio nita novo, nego se
oslanjao na ono toje uinio Ebu-Bekr na prijedlog Omera, r.a. , i
pristanak ashaba. Njegovaideja vodilja u sabiranju Kur'ana bio je
Kur'an pohranjen kod Hafse.Ono to je Osman uradio jeste dokidanje
pojedinanih primjerakamushafa koji su sadravali objanjenja i
komentare;2) sedam harfova nije omoguavalo muslimanima da ue
Kur'anpo znaenju onako kako hoe, nego im je omoguavalo da ga ue
posvojim dijalektima onako kako im je bilo lake. To je bila olakica
odUzvienog Allaha.Uzvieni naredio da kae mnogobocima: "Reci:
'Nezamislivo jeda ga ja sam od sebe mijenjam, ja slijedim samo ono
to mi se objavljuje,ja se bojim, ako budem neposluan svome
Gospodaru, patnje naVelikom danu. "' Ounus, 15).Da bi se upotpunila
nadnaravnost i da bi joj se ljudi pokorili, potrebnasu tri uvjeta u
nadnaravnoj stvari: da postoji izazov njome koji izaziva protivnika
na oponiranje.Bez ovoga niko nee pridavati vanost toj tvrdnji niti
e je smatratiozbiljnom; da postoji razlog i potreba za oponiranjem
protivnika kao to jeodbrana njihovih vlastitih vjerovanja, onoga to
su naslijedili odsvojih oeva ili onoga na to su se navikli u svojim
ivotima ilipak osnova njihovih obreda i meusobnih odnosa. Onaj ko
tvrdineto to je u suprotnosti sa svim navedenim i smatra glupim
ibesmislenim sve ono to oni rade, optuuje ih za zabludu. Prirodnoje
da postoje motivi za negiranje i oponiranje neijih stavova,posebno
kada su izazvani da oponiraju i da se odupru ako mogu; da ne
postoje zapreke za opovrgavanje i oponiranje. Naprimjer,kad bi se u
Australiji pojavio ovjek koji tvrdi da je vjerovjesnik ..ne mogu
doci.Hud , Junus, Tur,..obistinile rijei Uzvienog: "Reci: 'Kada bi
se svi ljudi i diniudruili da saine jedan ovakav Kur'an, oni ga,
kao to je on, ne bi sainili,pa makar jedni drugima pomagali."
(El-Isra, 88)Kur'an je oarao njihove umove iostavio utjecaja na
njihova srca. Nije im preostalo nita drugo negoda kau: "Ne sluajte
ovaj Kur'an, nego pravite buku da biste ganadvikali!"(Fussilet,
26)
"Bizantijci su pobijeeni,u susjednoj zemlji, ali oni e, poslije
poraza svoga, sigurnopobijediti."(Er-Rum, 2, 3), ili kao to je
navjestio u rijeima: "Skup esigurno poraen biti, i oni e se u bijeg
dati!" (El-Kamer, 45)mudzizaPoznato nam je da postoje dvije vrste
mudiza i znakova kojima jeAllah pomogao Svoje poslanike a to su:s o
l j u s uf ef- K a ra davia) osjetilna materijalna mudiza, koja se
osjea osjetilima, gledaoima. uda data prethodnim poslanicima o
kojima govori Kur'an suod ove vrste, kao to su to npr. kamila
Saliha, a.s., Musaov, a.s., tap,Sulejmanovo a.s., razumijevanje
jezika ptica, Isaovo, a.s., izljeenje slijepogod roenja i gubavog,
njegovo oivljavanje mrtvih, uz Boije doputenje,i slino;b) razumska
mudiza, kao to je to Kur'an plemeniti, najveamudiza Muhammeda,
a.s., koji je razumska, a ne materijalna mudiza,razumsko, a ne
osjetilno udo.Razlika izmeu ove dvije kategorije lei u sljedeem:l)
prva kategorija, osjetilna, temelji se na zapanjivanju ula ljudii
njihovom uvjerenju da neto slino ne mogu nainiti, dok se
drugakategorija, razumska, temelji na potinjavanju umova inei ih
nemonimda znaju neto slino.Prva kategorija mudize bila je prisutna
meu narodima u djetinjstvuovjeanstva, a druga nakon to je
ovjeanstvo uznapredovalo idostiglo potpunu zrelost. O ovome Kur'an
kae: "Kad bismo htjeli, Mibismo im s neba jedan znak poslali pred
kojim bi oni ije svoje sagnuli."(E-uara, 4)O tome je Poslanik
rekao: "Svakom vjerovjesniku dato je od znakovaneto zbog ega su mu
ljudi vjerovali, a ono to je meni dato jesteObjava, koju mi je
Allah objavio, i nadam se d a u imati najvie sljedbenikana Sudnjem
danu.".3) osjetilna materijalna mudiza ili znak upuuje na
vjerodostojnostposlanstva i vjerovjesnitva, ali pomou stvari koje
nisu dio poslanice,jer tap Musaa, a.s., nije dio onoga to je Allah
objavio Musauu Tevratu, niti je Isaovo, a.s., iscjeljenje slijepog
i gubavog od onogato mu je Allah objavio u lndilu. Ali razumska
mudiza upuuje navjerodostjnost poslanice samom poslanicom. Kur'an
je najvei znakMuhammeda, a. s., i njegova najvea mudiza, ali je on
u isto vrijemeustav poslanstva i osnova njegove upute. Zbog toga je
Uzvieni rekao:"Pa objavljuje vam se, eto, od Gospodara vaeg jasan
dokaz i uputstvo imilost." (El-E'am, 1 57)Primjer za to jeste
sljedei: kada bi dvijeosobe tvrdile da su upuene u medicinu, pa
jedan od njih kae: "Dokazda sam ja ljekar jeste da letim po zraku",
a druga osoba kae: "Moj dokazda sam ljekar jeste u tome to ja
lijeim bolesti i otklanjam ih", naeuvjerenje u umjenost onoga koji
lijei bolesti bilo bi nepobitno, dok biu umjenost drugoga bili samo
uvjereniUzvieni kae: "I govore:'Zato mu od Gospodara njegova nisu
neka uda poslana?' Reci: 'udasu jedino u Allaha, a ja samo jasno
opominjem.' A zar im nije dosta toto Mi tebi objavljujemo Knjigu
koja im se kazuje; u njoj je, doista,blagodat i pouka narodu koji
vjeruje." (El-Ankebut, 50, 5 1 )Opis KuranaJedna od osobina Kur'ana
jeste i to da je on jasna knjiga koja jelahka za pamenje i
razumijevanje i da on nije kao knjige filozofa pisanezagonetnim i
zamrenim rijeima, tako da su neki filozofi ak rekli dafilozofija ne
bi bila dostojna da se nazove filozofijom ako bi bila jasna
irazumljiva. Kur'an nije ni kao simbolika knjievnost, koja
pretjeruje uskrivanju znaenja, objanjavanju pomou simbola, dalekim
aluzijama,obavijanju znaenja mnogim nepoznanicama, to tekst ini
tekim zarazumijevanje ovjeku prosjene inteligencije.Kur'an je
knjiga upute u kojoj se Uzvieni obraa cjelokupnoj
ljudskojegzistenciji: ovjeku, njegovom razumu, srcu, osjetilima,
svijesti,prosvjetljava razum, potresa srce, ljudsku svijest
ispunjava zadovoljstvom,pokree volju i tjera na rad. To nikako ne
znai da se Kur'ansputa na nivo obinog svijeta i glupaka da bi ih
urazumio. Kur'an seljudima obraa najviim govornim stilovima,
najdubljim znaenjima inajljepom retorikom. ovjek ne treba udjeti za
neim razumljivijim iviim. Ali, i pored ove stilistike i retorike
uzvienosti, on je svakomedostupan, kao suneva jutarnja zraka i
pitak je kao hladna bistra voda,lagahan za svakoga ko ima pameti i
ko eli da razmilja. Uzvieni je rekao:''A Mi smo Kur'an uinili
dostupnim za pouku, pa ima li koga kobi pouku primio?" (El-Kamer, 1
7)''A Kur'an smo uinili lahkim, na jeziku tvome, da bi oni
poukuprimili." (Ed-Duhan, 5 8) str. 53.Zahir I batinIma onih koji
kau da je zahir sam kur'anski izraz, a batin njegovotumaenje. Drugi
pak misle da zahir podrazumijeva kur' anske pripovijestii vjesti o
propastima drevnih naroda, dok izraz batin podrazumijevapouke
dananjim ljudima. Neki kau: "Ljudi su postupali u skladusa svakim
ajetom, to predstavlja zahir, svaki ajet imat e ljude koji eraditi
po njemu, to predstavlja batin." Taberi smatra da je zahir
uenjeKur'ana, a batin njegovo tumaenje, to je istovjetno s prvim
navedenimmiljenjem. Ovo je prokomentarisao istraiva Mahmud
Muhammedakir, Allah ga uvao. Za njega je zahir ono to znaju Arapiiz
svog govora i to niko nema pravo ne znati, kao to su halal i
haram.Batin je komentar (tefsir) koji poznaje samo ulema pomou
metodeispitivanja i promiljanja. Taberi nije zagovarao ono to
zagovaraju nekesufijske i njima sline grupacije: poigravanje s
Kur'anom i sunnetomBoijeg Poslanika kao i sa znaenjima pojedinih
kur'anskih izraza, njihovetvrdnje da su kur'anski zahir izrazi oni
ija znaenja zna islamskaulema, a batin izrazi koje znaju samo
"sljedbenici istine", kako to onitvrde. Ako Bog da, vratit emo se
ovom pitanju i podrobnije ga i irepojasniti u poglavlju o
razumijevanju Kur'ana i njegovom tefsiru..Ovo su sve hipoteze, a
ono to je utemeljeno nahipotezama jeste hipotetino, to je rekao
Fahruddin er-Razi i drugi.Neki ljudi vrsto s u se prihvatili izreke
koja se prenosi od imamaAlije, r.a., kad je upuivao Ibn Abbasa,
r.a., na koji nain e raspravljatis haridijama, pa mu je rekao: "Ne
raspravljaj s njima slueise Kur'anom, jer on posjeduje vie znaenja,
nego raspravljaj s njimakoristei sunnetsku argumentaciju.54.
Kako prihvatiti da se prilikom neslaganja obraamo na sud kojinee
ukloniti neslaganje, ve je ak i on sam predmet neslaganja?!Aia,
r.a., od Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi da je rekao: "Kada
viditeone koji slijede manje jasne ajete, znajte da su to oni koje
je Allahspomenuo, pa ih se priuvajte.Njegovo htijenje da ljudi
svojim razumom trae istinu i da se trude darazumiju vjeru da bi
bili nagraeni zbog svoga promiljanja i ako buduupravu i ako ne
budu, -Njegovo htijenje da pod okrilje Svoje milosti stavi one koji
razliito misle sve dotle dok je njihovo razilaenje plodslobodnog
promiljanja na temeljima ispravnih izvora vjere -ko sve topoznaje,
on zna i mudrost injenice da je Uzvieni Allah objavio u
Svojojknjizi i manje jasne ajete. Tako se, naprimjer, obraa
"dehrijjunima", onima kojinegiraju postojanje Stvoritelja, govorei:
"Postoji samo ivot na zemaljski,ivimo i umiremo, jedino nas vrijeme
uniti." (El-Dasija, 24)Neki ljudi negiraju drugi svijet, polaganje
rauna, nagradu i kaznu:"I rekli bi: 'Nema ivota osim na ovom
svijetu i mi neemo biti oivljeni."'(El-En'am, 29)Neki pak potvruju
postojanje Allaha, ali negiraju da je On slaoobjave poslanicima,
Svojim stvorenjima: "Nijednom ovjeku Allah nijenita objavio."
(El-En' am, 9 1)Gospodaru svome obraa." (Kaf, 6-8)Kur'an je
uspostavio dokaze vjerovanja i Boije jedinosti, to predstavljasr
islamskog vjerovanja, kao i tevhidur-rububijje (uvjerenje da
jeUzvieni Allah stvoritelj i gospodar svega i da drugog gospodara
nema)i tevhidul-uluhijje (vrsto uvjerenje da je samo Uzvieni Allah
istinskiBog i da nema drugog boga osim Njega, te da je samo on
dostojanoboavanja) .I sami mnogoboci priznavali su
tevhidur-rububijje: ''A da ih upita:'Ko je nebesa i Zemlju stvorio
i ko je i Sunce i Mjesec potinio?', sigurnobi rekli: 'Allah!' Pa
kuda se onda odmeu?" (El-Ankebut, 6 1 )Allah nije uzeo Sebi sina, i
s njim nema drugog boga! Inae, svakibi bog, s onim to je
stvorio-radio to bi htio, i jedan drugog bi pobjeivao.Hvaljen neka
je Allah, Koji je daleko od onoga to oni iznose;"(El-Mu'minun, 9 1
) ;" Reci: 'Da pored Njega postoje drugi bogovi, kao to oni
govore,oni bi onda potraili put do Allaha Svevinjeg."' (El-Isra,
42)"To vam je Allah, Gospodar va, nema drugog boga osimNjega,
Stvoritelja svega; zato se Njemu klanjajte." (El-En' am, 1
02)Kur'an istinu vjerovanja u jednog Boga izlae u tri principa a
tosu: da osim Allaha ne trai drugog gospodara, da ne uzima
drugogzatitnika osim Allaha, i da ne trai drugog sudi ju osim
Allaha, kako jeto pojasnila sura Tevhid, odnosno sura El-En' am.kao
to kaeUzvieni Allah: "Reci: 'Kad bi na Zemlji meleki smireno
hodili, Mibismo im s neba meleka za poslanika poslali."' (El-Isra,
95)"Mi smo svakom narodu poslanika poslali: 'Allahu se klanjajte,
akumira se klonite!"' (En-Nahl, 36) jaram,Uzvieni je rekao: "Oni
koji nevjeruju govore: 'Ti nisi poslanik!'Reci: 'Meni i vama
dovoljan e biti kao svjedok Allah, i onaj koji znato je
knjiga."'(Er-Ra'd, 43);sudnji dan"Na Dan kada e ovjek od brata
svoga pobjei, i od majkesvoje i od oca svoga, i od druge svoje i
sinova svojih, toga e se Danasvaki ovjek samo o sebi brinuti."
(Abese, 34-37)"Mi emo na Sudnjemdanu ispravne terezije postaviti,
pa se nikome nee krivo uiniti; akoneto bude teko koliko zrno
goruice, Mi emo za to kazniti ili nagraditi.A dosta je to emo Mi
raune ispitivati." (El-Enbija, 47)SerijatNeki ljudi kau da je rije
"erijat", odnosno islamsko pravo uKur'anu spomenuta samo jedanput,
i to u mekanskom periodu objave,prije nego to su objavljeni propisi
i zakonodavstvo koje ureuje drutvoi ivot. Oni time ele kazati da
Kur'an ne pridaje vanost erijatu!Oni navode taj ajet u kojem
Uzvieni spominje erijat: ''A tebi smoposlije odredili da u vjeri
ide pravcem odreenim (erijatom), zato gaslijedi i ne povodi se za
strastima onih koji ne znaju, jer te oni nikako nemogu od Allahove
kazne odbraniti; nevjernici jedni druge tite, a Allahtiti one koji
Ga se boje i grijeha klone." (El-Dasija, 1 8, 1 9)To to Kur'an rije
"erijat" spominje samo jedanput ne znai da muon ne pridaje vanost,
jer bismo u protivnom kazali da Kur'an ne pridajevanost vjerovanju
(akidi) jer ni u jednoj suri ni ajetu nije spomenuo rijeakida,
vjerovanje. Isto tako bismo rekli da ne pridaje vanost ni
moralu,ahlaku, jer ga je spomenuo samo jedanput hvalei i branei
AllahovogPoslanika, s.a.v.s.: "Jer ti si, zaista najljepe udi."
(El-Kalem, 4)Allah u vieod 90 ajeta poziva ljude Boanskim pozivom:
"O vjernici!" to je bionovi poziv koji su stanovnici Arabijskog
poluotoka uli po prvi puta inakon to su se ljudi dozivali: "O
Arapi"; "O nearapi"; "O sinovi tog itog ovjeka!" Ibn Mes'ud, r.a.,
veli: " Kad uje da Uzvieni Allah kae:'O vjernici!' posluaj taj
poziv jer je u njemu dobro koje ti se nareujeili pak ukazivanje na
zlo kojeg se treba kloniti."Neki ljudi kau: "Ovaj je svijet bijedan
da bi vjera donijela propiseo njegovom ureenju". Ove su rijei
potpuno pogrene i odbaene.Ovaj svijet jeste bijedan u odnosu na
ahiret, ali je itekako vrijedan, jerje on njiva i kua priprema za
ahiret. ovjek se priprema i radi ovdje zavjenost drugoga svijeta.
ovjekov ivot je na ovom svijetu ogranienzbog skupocjenog cilja, i
on je kapital ovjeka koji ovjek koristi u injenjudobrih djela i
uspostavljanju Allahovog namjesnitva na Zemlji.Primjeuje se da
Kur'an preuuje stvari koje se umnogome mijenjajushodno promjeni
vremena, mjesta, okolnosti, kao to su naprimjer:forma propisa,
sudske procedure i slino. U nekim sluajevima pako bitnim stvarima
donosi openit tekst ne ulazei u pojedinosti, kaoto su: dogovaranje
u drutvenom i politikom ivotu, pravednost usuenju, pripremanje
moguih snaga za borbu protiv neprijatelja, ali neulazi u
pojanjavanje naina ispunjavanja niti u pojedinosti.U drugoj prilici
pak nalazimo da propisi detaljno obrauju nekeprobleme koji se mnogo
ne mijenjaju shodno promjeni mjesta, vremena,obiaja, okolnosti, kao
to su problemi porodice: brak, razvod, izdravanje,nasljedstvo ili
pitanja kazni za neke zloine posebne prirodekoje su poznate pod
imenom "hud ud".''A kako ne bi znaoOnaj Koji stvara, Onaj Koji sve
potanko zna, Koji je o svemu obavijeten."(El-Mulk, 1 4)Uzvieni
Allah kae: "Kad se vjerniciAllahu i Poslaniku Njegovu pozovu da im
On presudi, samo reknu:'Sluamo i pokoravamo se !' Oni e uspjeti."
(En-Nur, 5 1 )Onaj ko ne sudi po Allahovompropisu onda nesumljivo
sudi po neznaboakom propisu: "Zar onida trae da im se kao u
pagansko vrijeme sudi? A ko je od Allaha boljisudija narodu koji
vrsto vjeruje?" (El-Maida, 50)Na kraju ajeta o taharetu, istoi,
Uzvieni kae: ''Allah ne eli davam priini potekoe, ve eli da vas
uini istim i da vam blagodatSvoju upotpuni da biste bili
zahvalni."(El-Maida, 6)Nakon naredbe odmazde kao i govora o
zakonitosti oprosta i njegovepreporuke Uzvieni kae: "To je olakanje
od Gospodara vaeg, imilost." (El-Bekara, 1 78Kur'an takoer vodi
rauna o okolnostima prisiljenog ovjeka kojije lien slobode izbora:
" . . . osim ako bude na to primoran, a srce muostane vrsto u
vjeri." (En-Nahl, 1 06) prislilaPropisane su i olakice prilikom
posta: "Ko od vas u tom mjesecubude kod kue neka ga u postu
provede, a ko se razboli ili se na putu zadesineka isti broj dana
naposti" (El-Bekara, 1 8) , a i u namazu: "Nije vamgrijeh da
molitvu na putovanju skratite". (En-Nisa, 1 0 1), te u dihadu:"Nije
grijeh ni slijepom, ni hromom, ni bolesnom .." (El-Feth, 17)Pravo
koje nalae Kur'an jeste logino pravo jer su njegovi
propisiuzrokovani razumnim uzrocima i nisu arbitrani.Naredbe i
zabraneUzvienog Allaha nisu podlone osjeanjima ljudi, shodno
kur'anskimrijeima: "Ne volite neto, a ono moe biti dobro za vas;
neto volite, aono ispadne zlo po vas - Allah zna, a vi ne znate."
(El-Bekara, 2 1 6)vezi s Njime, davanju prednostiahiretu u odnosu
na dunjaluk, to se naziva "zuhd", to je tema kojojpolau panju
tesavvufi nauka o ponaanju ovjeka, ili pak o meduljudskommoralu i
njegovim vrijednosima bez kojih je nemogue uspostavitilijep suivot
medu ljudima, kao to su: istinoljubivost, povjerenje,dareljivost,
hrabrost, skromnost, potenje, stid, ednost, blagost,
strpljivost,pravednost, dobroinstvo, milost, opravdana ljubomora
premaeni, dobroinstvo prema roditeljima, odravanje rodbinskih veza,
plemenitodnos prema bliem i daljem komiji, tolerancija sa
suparnikom,ljubav, pomaganje u dobru i bogobojaznosti, potovanje
starijeg, milostprema mlaem, briga o siroetu, hranjenje siromaha,
davanje svakomeprava koje mu pripada.Uzvieni je, opisujui rije
"dobro", nakon spominjanja dobra vjerovanja,dobra ibadeta i dobra
postupka, govorio o dobru udi: " . . .i kojiobavezu svoju, kada je
preuzmu, ispunjavaju, naroito oni koji su izdrljiviu neimatini, i u
bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici ioni se Allaha
boje i runih postupaka klone." (El-Bekara, 1 77)U opisu onih koji
nemaju vjerovanja Uzvieni je rekao: "Usuujuse da lai izmiljaju samo
oni koji u Allahove rijei ne vjeruju, i oni supravi laljivci."
(En-Nahl, l OS)Uzvieni Allah opisao je Svoje robove koje voli i
koje podrava i pomaekao one koji posjeduju plemenite udi, kako je u
rijeima: ''Allahvoli one koji dobra djela ine" (Alu Imran,
148);''Allah voli izdrljive" (Alu lmran, 1 46); ''Allah zaista voli
one kojise esto kaju i voli one koji se mnogo iste" (El-Bekara,
222) ''Allah volione koji se na Njegovu putu bore u redovima kao da
su bedem vrsti"(Es-Saff, 4); ''Allah je zaista na strani onih koji
se Allaha boje i grijehaklone i koji dobra djela ine." (En-Nahl, 1
28)a ne voli> Uzvieni: ''Allah uistinu neKAKO S E O D N O S IT I
P RE M A KU R'A N U AS N O M l 75voli vjerolomnike" (El-Enfal, 58);
''Allah ne da da se ostvare lukavstvapodmuklih" Qusuf, 52) ;
''Allah ne voli nasilnike" (Alu Imran, 1 40);"Allah ne voli
smutljivce" (El-Maida, 64); ''Allah ne voli ni gordog
nihvalisavog." (Lukman, 1 8)Nalazimo da kur' anski svjetonazor
moral smatra plodom propisanihibadeta kao to je sluaj s namazom:
"Obavljaj namaz, namaz, zaista,odvraa od razvrata i od svega to je
runo." (El-Ankebut, 45), kaoto je sluaj sa zekatom: "Uzmi od dobara
njihovih zekat, da ih njimeoisti i blagoslovljenim uini" (Et-Tevba,
1 03), te s postom tokomramazana: "O vjernici, propisuje vam se
post, kao to je propisan onimaprije vas, da biste se grijeha
klonili."(El-Bekara, 1 83)Hud, a.s., suprotstavlja se ugnjetavanju
od strane nasilnika iraskonom ivotu. Salih, a.s., zabranjuje svom
narodu da se pokoravanaredbama rasipnika koji ine nered na Zemlji,
a red ne uspostavljaju.Lur, a.s., suprotstavio se seksualnoj
nastranosti svog naroda i izmiljanjurazvrata koji niko prije nije
radio. uajb, a.s., pozvao je na pravednoposlovanje i na reformu
meuljudskih poslova, da se pravedno vaga imjeri, da se ljudima ne
zakidaju njihove stvari i da se ne ini nered naZemlji. Davudu,
a.s., nareeno je da ljudima pravedno sudi i da neslijedi strasti, i
tako zaluta s Pravoga puta.Stranice I sureUzvieni Allah opisao je
Svoje vjerovjesnike okiene svojstvima imoralnim vrlinama koje ih
ine primjerom ostalim ljudima, pa je oNuhu, a.s., rekao: "On je
doista bio rob zahvalni" El-Isra, 3), o Ibrahimu,a.s.: " . . .i
Ibrahimovim, koji je obaveze potpuno ispunjavao" (EnNedm,37), o
Ismailu, a.s.: "On je ispunjavao dato obeanje" (Merjem,54), o
Jusufu, a.s.: "Ko se bude Allaha bojao i ko strpljiv bude bio,7 6 l
j u s uf ei-Karadavipa Allah uistinu nee dopustiti da propadne
nagrada onima koji dobradjela ine" Qusuf, 90), o Musau, a.s.,
govorei jezikom kerke starca:"Najbolje je da uzme snana i pouzdana"
(El-Kasas, 26), o Davudu,a.s.: "I sjeti se roba naeg Davuda, vrstog
u vjeri, koji se uvijek Allahuobraao" (Sad, 1 7), o Sulejmanu,
a.s.: "Mi smo Davudu pokloniliSulejmana, divan je on rob bio, i
mnogo se kajao" (Sad, 30) , o Jahji,a. s.: " .. .i roditeljima
svojim bio je dobar, i nije bio drzak i nepristojan"(Merjem, 1 4),
o Isau, a.s.: " .. .i da majci svojoj dobar budem, a nee
midopustiti da budem drzak i nepristojan" (Merjem, 32), o Ismailu,
Idrisui Zulkiflu, a.s.: "Svi su bili strpljivi" (El-Enbija, 85), o
Ejjubu, a.s. : "Mismo znali da je on izdrljiv; divan je on rob bio
i mnogo se kajao." (Sad,44), jezikom Nuha, Huda, Saliha, Luta i
uajba, a.s., Uzvieni je rekao:"Ja sam vam, sigurno, poslanik
pouzdani" (E-uara, 1 07, 1 25, 1 43,1 62, 1 78), zatim je Uzvieni o
peatu Svojih poslanika Muhammedurekao: " ...j er ti si, zaista,
najljepe udi." (El-Kalem, 4) Uzvieni je nakonspominjanja 1 8
poslanika rekao Svome posljednjem Poslaniku:"Njih je Allah uputio,
zato slijedi njihov Pravi put." (El-En' am, 90)"O vjernici,
odazovitese Allahu i Poslaniku kad od vas zatrai da inite ono to e
vam ivotosigurati..." (El-Enfal, 24); ""Otpacise odbacuju, a ono to
koristi ljudima ostaje na Zemlji." (Er-Ra'd, 1 7)srceSrce ovjeka
smatra se stoerom uspjeha ili neuspjeha na drugomsvijetu: "Na Dan
kad nee nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti,samo e onaj ko
Allahu ista srca doe spaen biti." (E-uara, 88, 89)Stanovnik Denneta
jeste onaj "ko se Milostivoga bude bojao, iako Ganije vidio, i koji
je srce odano donio". (Kaf, 33)"Onome ko ini dobro, bio mukarac ili
ena, a vjernik je, Mi emodati da proivi lijep ivot." (En-Nahl, 97)O
kazni za zlo djelo Uzvieni kae: "Kakva god vas bijeda zadesi, toje
zbog grijehova koje ste zaradili ... " (E-ura, 30)Moral Kur'ana
odlikuje se univerzalnou i ne pravi razliku izmeunaroda, grupacija
kakva je to situacija s jevrejima, koji su rekli:"Nama nije grijeh
to uinimo neukima." (Alu-Imran, 75)ZeneMukarac vodi rauna o
porodici zbog dvije stvari. Prva je uroena,jer je Allah jednom
spolu dao neto to nije dao drugome. Moda jeKAKO S E O DN O S I TI
PREMA KU R'ANU AS N O M l 81mukarcu ovdje data prednost zbog toga
to je racionalniji od ene, sposobnijida sagleda posljedice i
podnosi tekoe, to mu je i dalo obavezuda brine o porodici. Isto
tako, ena posjeduje uroene osobine koje jeine osjeajnijom i blaom
od mukarca.Druga je stvar steena, a odnosi se na troenje i ulaganje
na putubranog ivota, poevi od mehra pa sve do prekida braka uz
obaveznoizdravanje. Ukoliko mukarac razmilja o ruenju branog ivota
on ese sruiti o njegovu glavu.O mehru Uzvieni Allah kae: "I draga
srca enama vjenane darovenjihove dajte; a ako vam one od svoje
volje od toga to poklone, utome s prijatnou i ugodnou uivajte."
(En-Nisa, 4)O izdravanju Uzvieni kae: "Neka imuan prema bogatstvu
svometroi, a onaj koji je u oskudici-prema tome koliko mu je Allah
dao."(Et-Talak, 7)RazumAbbas Akkad, Allah mu se smilovao, rekao je:
"Islam se obraa razumu,i njegovo se obraanje ne ograniava samo na
srce ili savjest. Jedno odnaela islama jeste da rasuivanje razuma
predstavlja put koji srce void ka istini, a razmiljanje je jedna od
vrsta upute pomou koje se ostvarujevjerovanje." "Reci: 'Ja vam
savjetujem samo jedno: ustanite iskrenoprema Allahu, dvojica po
dvojica, ili jedan po jedan, pa zatim razmisliteda drug va nije
lud"' (Es-Sebe', 46) ; "Eto tako vam Allah objanjavapropise, da
biste razumili." (El-Bekara, 2 1 9) 4 dokaza>a) Ko trai
racionalne injenice nai e u Kur'anu ono to e zadovoljitinjegovu
logiku. Prihvatit e njihovu sutinu onda kada ih uje,i njegov razum
bit e pozvan da razmisli o carstvu nebesa i Zemlje i oonome to je
Uzvieni stvorio.Kur'an se u racionalnim stvarima rukovodi iskljuivo
argumentom:"Dokaz svoj dajte ako je istina ono to govorite!"
(El-Bekara, I l l); (EnNem!,64)U osjetilnim se stvarima Kur'an
rukovodi vienjem i iskustvom: "Izato oni ne razmisle o carstvu
nebesa i Zemlje i o svemu onome to jeOn stvorio." (El-E'raf, 1 85)
"Reci: 'Putujte po svijetu da vidite ta je Oniz niega stvorio."'
(El-Ankebut, 20)"Oni meleke, koji su robovi Milostivoga, enama
nazivaju. Zar suoni prisustvovali stvaranju njihovu? Njihova
tvrenja bit e zapisana, ioni e odgovarati!" (Ez-Zuhruf, 1 9)25
Abbas Akkad "Hakaikul-islam ve ebatilu husumih" (Islamske istine i
lai njegovih neprijatelja),izdanje prvo, 24,86 l jusuf ei-Ka r a d
aviU pripovijestima se rukovodi istinitou i potvrdom
predanja:"Donesite mi Knjigu objavljenu prije ove ili samo kakav
ostatak znanja,ako istinu govorite." (El-Ahkaf, 4)Kur'an poziva
ljudski razum da odbije nagaanje, pretpostavke,slijeenje strasti,
slijepo slijeenje bez obzira da li je rije o slijeenjuoeva, voa ili
velikana. 26Dovoljno je to to su izvedenice rijei: "razum",
"el-akl", kao tosu rijei: "razumiju" ("je'kilun") ili: "razumijete"
("te'kilun") u Kur'anuspomenute 58 puta. Izvedenice rijei: "misao"
("el-fikr") spomenute suu Kur'anu 1 7 puta. Rije: "el-elbab"
("umovi") spomenuta je u Kur'anu1 6 puta. U drugim ajetima
spomenute su druge rijei i njihove izvedeniceka to su: "en-nezar"
("miljenje"), "el-i'tibar" ("shvatanje"),
"ettedebbur"("razmiljanje"), "el-hudda'' ("dokaz"), "el-burhan"
("dokaz ") , "e n-nuh a" ("r azum" ) , " el -h1"k me t" ("m ud rost
") , " el -1"l m" ("z nanje")i slino, za im tragaju oni koji trae
racionalne injenice kojenee nai ni u jednoj vjerskoj knjizi osim
Kur'anu.b) Onaj ko traga za duhovnim znaenjem nai e u Kur'anu onoto
e zadovoljiti njegov ukus, nahraniti njegove osjeaje,
zadovoljitinjegove potrebe i tenje ka duhovnim vidicima. To e
pronai u kazivanjuo Musau i "dobrom robu", o emu Uzvieni kae: "I
naoe jednogNaeg roba kojem smo milost Nau darovali i onome ga to
samo Miznamo nauili." (El-Kehf, 65)Onaj ko trai istine vjerovanja u
kur' anskom obraanju nai e onoto e u njemu pobuditi jasno
vjerovanje u Allaha, Njegova poslanstva,susret sa Njim i Njegovu
nagradu, a u isto vrijeme e od sebe odagnatipo rican je Allaha,
sumnju i licemjerstvo. Kur'an postavlja oevidne dokazeo Allahovom,
d.., postojanju, Njegovoj jedinosti, veliini Njegovemoi, dometu
Njegove mudrosti, sveobuhvatnosti Njegove milosti,2626 Pogledaj
knjigu: "El-Aidu vel-ilmu fil-Kur'an" ("Razum i nauka u
Kur'anu").KAKO S E O D N O S IT I P R E M A KU R'A N U AS N O M l
87kao i dokaze o Njegovom slanju poslanika: " ... o poslanicima
koji suradosne vijesti i opomene donosili, da ljudi poslije
poslanika ne bi nikakvaopravdanja imali." (En-Nisa, 1 65)Kur'an
donosi i oevidne dokaze o Allahovoj pravednosti prilikomnagraivanja
ili kanjavanja na drugom svijetu: "Da bi prema onomekako su radili,
kaznio one koji rade zlo, a najljepom nagradom nagradioone koji ine
dobro." (En-Nedm, 3 1 )I z itanja Kur'ana ovjeku j e jasno da j e
krajnji ishod ivota vjernikaspas i lijep ivot na ovom svijetu i
srea na drugom, dok je krajnjiishod ivota nevjernika nesrea na ovom
i patnja na drugom svijetu.Vjerovanje u Kur'anu gradi, a ne rui,
okuplja, a ne razdvaja, graditoleranciju, a ne pristrasnost. To
vjerovanje nalae da se vjeruje u sveobjavljene knjige i svakog
poslanog vjerovjesnika: "Svaki vjeruje u Allaha,i meleke Njegove, i
poslanike Njegove; Mi ne izdvajamo ni jednogod poslanika Njegovih."
(El-Bekara, 285)e) Onaj ko pak tei ka moralnim vrijednostima nai e
ono za imtei u Kur'anu. Poto je jedna od glavnih karakteristika
morala dobro,Kur'an upuuje na dobro onako kao to upuuje u istinu.
Kur'an je injenjedobra uinio jednom od najvanijih stvari za
muslimansko drutvo:"I dobra djela inite da biste postigli ono to
elite." (El-Hadd, 77).Kur'an se nije zadovoljio time to od
muslimana trai da ini dobro, ve je od njega traio da poziva i
upuuje na dobro: "I neka meu vama budeonih koji e na dobro pozivati
i traiti da se ini dobro." (Alu Imran, l 04)Moral u Kur'anu zauzima
veliki prostor, i mi nemamo priliku dao tome ire govorimo. Onome ko
o tome eli vie informacija preporuujemoda se obrati na knjigu
"Moralni sustav u Kur'anu", e j ha dr.Muhammeda Abdullaha Draza,
Allah mu se smilovao.d) Onaj ko tei estetskim vrijednostima u
Kur'anu e nai ono toe razviti njegov estetski osjeaj i nahraniti
njegove umjetnike osjeaje.88 l j u s uf ei-Kara daviKur'an ukazuje
na ljepotu neba: "Mi smo na nebu sazvjea stvorili iza one koji ih
posmatraju ukrasili." (El-Hidr, 1 69) "Mi smo vama najblienebo
sjajnim zvijezdama ukrasili." (El-Mulk, 4) , zatim na
ljepotuprirode na Zemlji poevi od ljepote biljaka: "I iz nje
iznikne svakovrsnobilje prekrasno." (El-Hadd, 5), " ... pomou koje
Mi dajemo daozelene bae prekrasne." (El-Neml, 60)Kur'an ljudima
ukazuje na ljepotu ivotinjskog svijeta: "Ona vamje (stoka) ukras
kad je s ispae vraate i kad je na pau izgonite" (EnNahl,6), zatim
na ljepotu ovjeka: "On vam oblije daje, i likove vaeini lijepim."
(Et-Tegabun, 3) , kao i na ljepotu svih stvorenja: "To jeAllahovo
djelo, Koji je sve savreno stvorio." (En-Neml, 88)Intencijeasni
Kur'an pozvao je ljude na potivanje brojnih principa i
intencija,bez ega ovjeanstvo ne bi bilo ni estito ni uspjeno.
Postojisedam principa i intencija koje Kur'an potvruje, ponavlja i
o njimavodi veliku brigu. To su:l . ispravljanje vjerovanja i
predodbi o Bogu, poslanstvu, nagradii kazni;2. potvrivanje asti
ovjeka i njegovih prava naroito, ako se radio nemonim i slabim
ljudima;3. upuivanje ljudi n'a oboavanje Uzvienog Allaha i na
bogobojaznost;4. poziv na ienje ljudske due;5 . formiranje estite
porodice i potivanje ene;6. uspostavljanje zajednice koja e biti
svjedok protiv ostalih ljudi;7. poziv na humanost i na meusobno
pomaganje."Pa budite to dalje od kumira i izbjegavajte to vie govor
neistiniti,budite iskreno Allahu odani, ne smatrajte nikoga Njemu
ravnim! Aonaj ko bude smatrao da Allahu ima neko ravan, bit e kao
onaj koji jes neba pao i koga su ptice razgrabile, ili kao onaj
koga je vjetar u dalekipredio odnio."(El-Hadd, 30, 3 1)"Gospodar va
jerekao: 'Pozovite Me i zamolite, Ja u vam se odazvati."'
El-Mu'min, 60)Shodno uenju judaizma, Bog nije bio u stanjuda se
izbavi od lsraila dok mu nije obeao da e blagosloviti
njegovepotomke, pa ga je on tek nakon toga oslobodio!! Kranstvo je
pak palopod utjecaj idolopoklonstva Rima, tako da ga je ono
nadvladalo, pa suse crkve napunile slikama i kipovima. Vjerovanje u
trojstvo, raspee irtvovanje preuzeto je iz indijskog vjerovanja u
Krinu. Krani su samouklonili ime Krina i zamijenili ga imenom
Isus!Sebe 39 o opskrbi.Poslanici'Kad bi na Zemlji meleki smireno
hodili, Mi bismo im s neba melekaza poslanika poslali."' (El-Isra,
95);"Poslije smo spasavali poslanike Nae i one koji su vjerovali.
Eto,tako dunost je naa da spasimo vjernike." Junus, 1 03)nije
uzalud3. Kur'an obznanjuje Allahovu mudrost prilikom
nagraivanja,tako da kod Njega nije isti onaj ko ini dobro i onaj ko
ini zlo, dobarovjek i pokvarenjak. Da je tako, onda bi ivot bio
uzaludan i besmislen,a Allah je ist i uzvien od toga da ivot stvori
i uini ga uzaludnimi besmislenim: "Zar ste mislili da smo vas
uzalud stvorili i da nam seneete povratiti?" (El-Mu'minun, 1 1 5)
;"Zar ovjek misli da e sam sebi preputen biti, da nee
odgovarati?"(El-Kijama, 36);"Mi nismo uzalud stvorili nebo i Zemlju
i ono to je izmeu njih;tako misle nevjernici, pa teko nevjernicima
kad budu u vatri! Zar emopostupiti prema onima koji vjeruju i ine
dobro kao prema onima kojiprave nered na Zemlji, ili, zar emo
postupiti s onima koji se grijehaklone isto kao i s grenicima?"
(Sad, 27, 28)jer ivot na drugom svijetu predstavljanastavak ivota
na ovom svijetu, u kojem je ovjek ivio duhom i rijelom,pa stoga
nagrada ili kazna treba obuhvatiti i tijelo i duu..sefaatpa stoga
nagrada ili kazna treba obuhvatiti i tijelo i duu;5 . Kur'an
demantira i pobija iluzije koje su meu svijetom proirilimnogoboci,
kao to je npr. isprazna tvrdnja da e se boanstva koja onioboavaju
za njih zauzeti kod Allaha na Sudnjem danu ili pak
tvrdnjasljedbenika Knjige o tome da e za njih posredovati njihovi
sveci. Te jetvrdnje Kur'an potpuno pobio i proglasio ih lanim. Nema
zagovornitvabez Allahove dozvole, a ono se odnosi samo na vjernika,
monoteistu.ovjeku e koristiti ono to je pripremio, a nee biti
odgovoran zatui grijeh: "Da nijedan gjenik tue grijehe nee nositi,
i da je ovjekovosamo ono to sam uradi." (En-Nedm, 38, 39); "Kada
nevjernicini prisna prijatelja ni zagovornka nee imati."
(El-Mu'min, 1 8) ; "Njimaposredovanje posrednika nee biti od
koristi." (El-Muddessir, 48); "Kose moe pred Njim zauzimati za
nekoga bez doputanja Njegova!?" (ElBekara,255); "I oni e se samo za
onoga kime On bude zadovoljan zauzimati."(El-Enbija, 28) ; "I nai e
upisano ono to su radili. Gospodartvoj nee nikome nepravdu uiniti."
(El-Kehf: 49)klanjanje komeKur'an je takoer prekorio neke ljude
zbog toga to su prirodui njene snage koje su im date na koritenje
uzeli za boanstva mimoAllaha: "Meu znamenjima Njegovim jesu no i
dan, i Sunce i Mjesec.Ne padajte licem na tle ni pred Suncem ni
pred Mjesecom, ve padajtelicem na tle pred Allahom, Koji ih je
stvorio, ako elite da se samo Njemujedinom klanjate." (Fussilet,
37)Kur'an je prekorio ljude koji su lieni svoje osobnosti i koji su
postalisljedbenici drugih ljudi: "I govorit e: 'Gospodaru na, mi
smoprvake nae i starjeine nae sluali, pa su nas oni s Pravog puta
odveli."(El-Ahzab, 67)Kur'an je prekorio neke ljude koji su
pretjerali u potovanju ljudipa su ih prihvatili za gospodare,
pokoravali se njihovim sudovima, ak ionda kada bi im zabranili
halal, a dozvolili haram: "Oni, pored Allaha,bogovima smatraju
sveenike svoje i monahe svoje i Mesiha, sina Merjemina,a nareeno im
je da se samo jednom Bogu klanjaju, nema bogaosim Njega."
(Et-Tevba, 3 1 )Kur'an je utvrdio sljedea ljudska prava:-pravo na
slobodu posmatranja i miljenja: " Reci: 'Posmatrajte onoto je na
nebesima i na Zemlji!'" Ounus, 1 0 1 ) ;" Reci: 'Ja vam savjetujem
samo jedno: ustanite iskreno prema Allahu,dvojica po dvojica, ili
jedan po jedan, pa zatim razmislite da drugva nije lud."' (Sebe,
46);-pravo na slobodu vjerovanja: "U vjeru nije dozvoljeno silom
nagoniti."(El-Bekara, 256) " ... pa zato onda da ti nagoni ljude da
buduvjernici." Ounus, 99);-pravo na slobodu govora i nareivanje
dobra a odvraanja od zla:"A vjernici i vjernice su prijatelji jedni
drugima: trae da se ine dobradjela, a od nevaljalih odvraaju."
(Et-Tevba, 7 1 ) ;-pravo n a ravnopravnost ovjeka u odnosu n a
ljude koji pripadajudrugim nacijama, rasama i rodovima: "O ljudi,
Mi vas od jednog ovjekai jedne ene stvaramo i na narode i na
plemena vas dijelimo dabiste se upoznali. Najugledniji kod Allaha
jeste onaj koji Ga se najvieboji" (El-Hudurat, 1 3) ; "Pa kad se u
rog puhne, tada rodbinskih vezameu njima nee biti i jedni druge nee
nita pitati." (El-Mu'minun,1 0 1 ) ;-pravo ovjeka na raanje djece:
''Allah za vas stvara ene o d vaevrste, a od ena vaih daje vam
sinove i unuke." (En-Nahl, 72);-pravo potomstva na ivot bilo da se
radi o sinovima ili kerima.Upravo zbog nepotovanja ovoga prava
Kur'an je pozvao na odgovornostljude iz doba neznanja zato to su
svoje kerke ive zakopavaliu zemlju, ubijali svoju djecu zbog
siromatva u kojem su se nalaziliili pak zbog straha od siromatva
koje bi ih moglo zadesiti u budunosti.Kur'an to smatra velikim
grijehom i tekim prijestupom: " ...dasvoju djecu zbog neimatine ne
ubijate -Mi i vas i njih hranimo." (ElEn'am, 1 5 1) ; "Ne ubijajte
djecu svoju iz straha od neimatine i njih ivas Mi hranimo, jer je
ubijati njih doista veliki grijeh." (El-Isra, 3 1 );" . . .i kada
iva sahranjena djevojica bude upitana zbog kakve kriviceje
umorena."(Et-Tekvir, 8, 9); " . . .i kad se nekom od njih javi da
muse rodila ki, lice mu potamni i postaje potiten, krije se od
ljudi zbognesree koja mu je dojavljena: da li ovako prezren da je
zadri ili da je uzemlju zarovi? Kako runo oni prosuuju!" (En-Nahl,
59);-pravo svakog ovjeka na ivot, sve dok ne poini zloin iz
kojegproizlazi dozvola njegovog ubistva: "Ne ubijajte onog koga je
Allah zabranioubiti, osim kada to pravda zahtijeva." (El-En' am, 1
5 1 , El-Isra,33) Kur'an je takoer potvrdio ono to je ve utvreno u
prethodnim"Ako neko ubije nekoga ko nije ubio nikoga, ilionoga koji
na Zemlji nered ne ini -kao da je sve ljude poubijao."
(ElMaida,32);"Mukarcima pripada nagrada za ono to oni urade,a enama
nagrada za ono to one urade" (En-Nisa, 32) . Nikome nijedozvoljeno
izvriti atak na tue vlasnitvo koje je steeno na dozvoljennain: "O
vjernici, jedni drugima na nedozvoljen nain imanja ne
prisvajajte."(En-Nisa, 29)"Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima
nosite nikakone navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je
najblieestitosti" (El-Maida, 8);. . . ioni u ijim imecima bude
odreen dio za onoga k o prosi i za onogako ne prosi." (El-Mearid,
24, 2 5 )pravo ovjeka n a odbacivanje i neodobravanje zla,
odbacivanjegrijeha, na suprotstavljanje oitom nasilju i javnom
nevjerovanju: "I nedrite stranu onih koji nepravedno postupaju, pa
da vas vatra pri; vinemate drugih zatitnika osim Allaha, inae nema
vam pomoi" (Hud,1 1 3);Uzvieni je ak poslunost Poslaniku uvjetovao
time da to budeodazivanje naredbi da se ini dobro. Uzvieni je,
govorei o prisegi ena,rekao: " . . . da ti nee ni u emu to je dobro
poslunost odricati." (ElMumtehana,1 2); "I izbjegavajte ono to e
dovesti do smutnje kojanee pogoditi samo one meu vama koji su
krivi, i znajte da Allah stranokanjava." (El-Enfal, 25). Uzvieni
je, navodei rijei vjerovjesnikaSaliha rekao: "I ne sluajte naredbe
onih koji u zlu pretjeruju, koji naZemlji ne zavode red, ve nered
uspostavljaju." (E-uara, 1 5 1 , 1 52O siromasimaU suri
El-Muddessir Uzvieni govori o grenicima koji su uDehennemu i o
uzrocima njihovog ulaska u Dehennem: "ta vas je uSekar dovelo?
'Nismo', rei e, 'bili od onih koji su molitvu obavljali iod onih
koji su siromahe hranili."' (El-Muddessir, 42-46)suri El-Maun
Uzvieni je rekao: "Zna li ti onoga kojionaj svijet porie? Pa to je
onaj koji grubo odbija siroe, i koji da se nahranisiromah, ne
podstie" (El-Ma'un, 1 -3). Kur'an se nije zadovoljioobavezivanjem
da se nahrani siromah ve je uinio obaveznim i podsti- canje i
pozivanje na to.U suri El-Hakka, govorei o razlozima ulaska u
Dehennem onihnesrenih, Uzvieni kae: " ... jer on u Allaha Velikog
nije vjerovao, i dase nahrani nevoljnika, nije nagovarao."
(El-Hakka, 33, 34)U suri El-Fedr Kur'an se obratio nasilnikom
neznaboakomdrutvu rijeima: "A nije tako! Vi panju siroetu ne
ukazujete, i dase puki siromah nahrani, jedan drugog ne
nagovarate." (El-Fedr, 1 7,1 8)Uzvieni je naredio da se imetak
siroeta zatiti i uva ukoliko gaposjeduje, i to uvanje svrstao je u
deset oporuka ljudima u suri ElEn'am: " . . .i da se imetku siroeta
ne pribliavate, osim na najljepi nain,sve dok punoljetno ne postane
. . ." (El-En' am, 1 52)Istu tu oporuku zatite siroetovog imetka
Uzvieni je ponovio usuri El-Isra, 23 ajet. U nizu ajeta u suri
En-Nisa, koji su se zavrili tekomprijetnjom, postavio je pravila za
uvanje imetka siroeta i njegovopravilno ulaganje i umnoavanje: "Oni
koji bez ikakva prava jedu imetkesiroadi, doista jedu ono to e ih u
Vatru dovesti, i oni e . u ognjugorjeti" (En-Nisa, 1 0) . Kur'an je
siromasima i siroadi koji su siromaniodredio udio u imetku drave, u
zekatu, i petini ratnog plijena: "Zekatpripada samo siromasima i
nevoljnicima. . ." (Et-Tevba, 60); "I znajte daod svega to u borbi
zap li j enite jedna petina pripada Allahu i Poslaniku,i rodbini
njegovoj, i siroadi i i siromasima i putnicima namjernicima. . ."
(El-Enfal, 41 ) ; "Plijen od stanovnika sela i gradova koji Allah
PoslanikuSvome daruje pripada: Allahu i Poslaniku Njegovu, i
blinjimanjegovim, i siroadi, i siromasima, i putnicima namjernicima
- da ne biprelazio samo iz ruku u ruke bogataa vaih." (El-Har,
7)Zekat se svrstava u imetak drave, jer je Uzvieni Allah
obavezaovladara da ga ubire: "Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih
njime oistii blagoslovljenim ih uini." (Et-Tevba, 1 03) . Ukoliko
pak dravane preuzme na sebe obavezu ubiranja zekata, onda su
vlasnici imetkaduni da sami zekat daju siromasima s tim da e oni
traiti siromahe, ane siromasi njih.Kur'an je takoer siroadi dao
pravo u imovini njihovih blinjih, ai u imovini ostalih pripadnika
umeta nakon njih: "Nije estitost u tomeda okreete lica svoja prema
istoku ili zapadu; estiti su oni koji vjerujuu Allaha, i u onaj
svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i kojiod imetka
iako im je drag, daju roacima, i siroadi, i siromasima, iputnicima
namjernicima, a i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i kojimolitvu
obavljaju i zekat daju" (El-Bekara, 1 77); "Daj blinjemu svomepravo
njegovo, i siromahu, i putniku namjerniku" (El-Isra, 26);"Pitaju te
kome e udjeljivati: Reci: 'Imetak koji udjeljujete nekapripadne
roditeljima, i roacima, i siroadi, i siromasima, i
putnicimanamjernicima."' (El-Bekara, 2 1 5)I borba za slabeVanije
od svega navedenoga jeste da je Kur'an propisao borbu ipotezanje
oruja radi odbrane slabih. Kur'an je ak u naj izraenijemobliku
podsticao na borbu radi odbrane neprikosnovenih prava i
radiotklanjanja nasilja od njih: "I neka se zato na Allahovom putu
bore onikoji ne ale rtvovati ivot na ovom svijetu za onaj svijet. A
onoga ko sebori na Allahovu putu, pa pogine ili pobijedi, Mi emo
sigurno obilnonagraditi. A zato se vi ne biste borili na Allahovu
putu za podaene,za mukarce i ene i djecu, koji uzvikuju: 'Gospodaru
na, izbavi nas izovog grada, iji su stanovnici nasilnici, i Ti nam
odredi zatitnika i Tinam daj onoga ko e nam pomoi." (En-Nisa, 74,
75)Kur'an ukazuje na veliinu Uzvienog skretanjem panje ovjekana
univerzum koji je On stvorio u savrenom obliku, na ovjeka kogaje
stvorio, uinio skladnim i uspravnim, putem historije koja je
prepunaposlanstava vjerovjesnika, hrabrosti vjernika, stavova
nevjernika,sudbina onih koji su spaeni i onih koji su uniteni.
Kur'an takoerukazuje na veliinu Uzvienog putem naredbi i zabrana i
Boanskihuputa koje ovjeka povezuju s Allahom i koje ga upuuju na
Njegovput . .. .Kur'an je rije Allah spomenuo 2697 puta, a
zamjenice koje se odnosena Allaha teko je i pobrojati.Takoer su i
postupci Uzvienog Allaha u univerzumu spomenuti namnogo mjesta u
Kur'anu kao npr. : stvaranje, opskrba, davanje, uskraivanje,davanje
ivota i smrti, jaanje i slabljenje ljudi, razveseljavanjei
rastuivanje, spaavanje i unitavanje, davanje pobjede i poraza i
slinipostupci Uzvienog, koji su u Kur'anu spomenuti u razliitim
formamai stilovima, to nam je teko i pobrojati.Allah je stvoritelj
i opskrbitelj ovjeka, Koji ravna svime i darujemu brojne blagodati
koje se ne mogu ni izbrojati: "I ako biste Allahoveblagodati
brojali, ne biste ih nabrojali." (Ibrahim, 34; En-Nahl, 1 8)"O
ljudi, sjetite se milosti kojomvas Allah obasipa. Postoji li, osim
Allaha, ikakav drugi stvoritelj koji vas sneba i iz zemlje
opskrbljuje? Osim Njega nema drugog boga, pa kuda seonda odmeete?"
(Fatir, 3)Kur'an je te obilne blagodati pobrojao u vie kur' anskih
sura, a toje najoitije u suri En-Nahl, koja se jo naziva i sura:
"En-Niam (Blagodati)."Neki od tih ibadeta zahtijevaju in kao to je
namaz, a neki sustezanjeod nekog ina kao to je post. Neki od njih
su tjelesni - namaz i post, aneki imovinski, kao to je zekat, a
neki su i imovinski i tjelesni, kao tosu had i borba na Allahovom
putu.TakvalukTakvaluk, bogobojaznost, podrazumijeva sustezanje i
udaljavanjeod Allahovog gnjeva i od svega onoga to ga moe izazvati,
a to je injenjeonoga to je zabranjeno ili neinjenje onoga to je
nareeno. Nekisu stoga takvaluk, bogobojaznost, definirali kao
izvravanje naredbi iizbjegavanje zabrana. Osnovu bogobojaznosti ini
strah od Allaha, a toje in srca: "Eto toliko! Pa ko potiva Allahove
propise - znak je estita(bogobojaznog) srca." (El-Hadd,
32)Poslanik, s.a.v.s., je, govorei o ovoj temi, pokazao na svoja
prsa i triputa kazao: "Takvaluk se nalazi ovdje."27Uzvieni Allah
nareuje bogobojaznost prije izricanja nekih Svojihnaredbi da bi to
ljude podstaklo na njihovo izvravanje: "O vjernici,Allaha se bojte
i nastojte da Mu se umilite i na putu Njegovu se boriteda biste
postigli to elite." (El-Maida, 35)"O vjernici, bojte se Allaha i
govorite samo istinu, On e vas za vaadobra djela nagraditi i
grijehe vam vae oprostiti." (El-Ahzab, 70, 7 1 )"O vjernici, bojte
se Allaha i budite s onima koji s u iskreni!" (EtTevba,1 1 9)"Zato
se bojte Allaha i izgladite meusobne razmirice, i pokoravajtese
Allahu i Njegovu poslaniku, ako ste pravi vjernici." (El-Enfal,- 1
)Nekada Kur'an po min j e bogobojaznost prije zabrana da b i ona
bilapodsticaj za njihovo ostavljanje: "O vjernici, bojte se Allaha
i od ostatkakamate odustanite, ako ste pravi vjernici. Ako to ne
uinite, eto vamonda, neka znate, rata od Allaha i Poslanika
Njegova!" (El-Bekara, 278,279)Nekada Kur'an spominje bogobojaznost
odmah nakon naredbi izabrana da bi ljudi izvravali naredbe, a
klonili se zabrana. Nalazimo tou mnogim ajetima sure El-Bekara: "Ne
iskazuje se estitost u tome dasa stranje strane u kue ulazite, nego
je estitost u tome da se Allahabojite. U kue na vrata njihova
ulazite, i Allaha se bojte, da biste postigliono to elite."
(El-Bekara, 1 89); Kur'an je bogobojaznost oporuio i narodima
dananjim i narodimadrevnim: "Mi smo onima kojima je data Knjiga
prije vas, a i vama,zapovijedili da se bojite Allaha." (En-Nisa, 1
3 1 )Kur'an se nije zadovoljio samo bogobojaznou, ve j e rekao:
"Ovjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati, i umirite
samo kaomuslimani." (Alu Imran, l 02)To znai da treba uloiti trud
na putu bogobojaznosti u okvirimavlastite snage i moi, kako je
Uzvieni rekao u drugom ajetu: "Zatose Allaha bojte koliko god
moete." Ovaj ajet ne derogira prethodni,ve ga objanjava jer je
istinska bogobojaznost traena u okviru moiobveznika, jer Allah
nikoga ne obavezuje iznad njegovih mogunosti.U vjerodostojnom
hadisu stoji: "Kad vam neto naredim, uinite toonoliko koliko
moete." (Buhari i Muslim) Bogobojaznost ne podrazumijeva bezgrenost
jer bogobojazni ljudinisu ni meleki niti vjerovjesnici, ve obini
ljudi koji postupaju ispravno,ali i pogrijee. Oni imaju istanan
osjeaj i budna srca, shodnorijeima Uzvienog: "Oni koji se Allaha
boje, im ih sablazan ejtanskadodirne, sjete se, i odjednom dou
sebi." (El-E'raf, 200)Ukoliko neko od njih pogrijei, brzo se vraa
razboritosti ineipokajanje i traei oprosta od svoga Gospodara, kako
to Allah govoriopisujui Svoje bogobojazne robove: "I za one koji
se, kada grijeh poineili kad se prema sebi ogrijee, Allaha sjete i
oprost za grijehe svojezamole, a ko e oprostiti grijehe ako ne
Allah -i koji svjesno u grijehune ustraju." (Alu Imran, 1 35)Neki
od plodova bogobojaznosti su:-izlaz iz kritinih situacija i
stjecanje nafake: "A onome koji se Allahaboji, On e izlaz nai i
opskrbi t e ga odakle se i ne nada" (Et-Talak,2, 3);-olakanje tekih
stvari: ''A onome ko se Allaha boji, On e sve tomu treba uiniti
dostupnim" (Et-Talak, 4);-uvanje i zatita od lukavstva
neprijatelja: "I ako budete trpjeli i onoto vam se
zabranjuje-izbjegavali, njihovo lukavstvo vam nee nimalo
nauditi.Allah, zaista, dobro zna ono to oni rade" (Alu Imran, 1
20);blizina Uzvienog Allaha koja podrazumijeva pomo i
podrkubogobojaznim: "I Allaha se bojte, i znajte da je Allah na
strani onih kojise grijeha klone (bogobojaznih)" (El-Bekara, 1
94);- Allahova ljubav: "Allah zaista voli bogobojazne." (Et-Tevba,
4);- Allahova zatita: "I neka se niega ne boje i ni za im nek
netuguju Allahovi tienici, oni koji budu vjerovali i koji se budu
Allahabojali" (]unus, 62, 63)- ugled i poloaj kod Uzvienog Allaha
srazmjeran je ovjekovojbogobojaznosti:"Najugledniji kod Allaha
jeste onaj koji Ga se najvie boji" (ElHudurat,13);- uputa putem
Kur'ana: "Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje,uputstvo je
svima'onima koji se budu Allaha bojali" (El-Bekara, 2);- Allahovo
primanje djela ljudi: ''Allah prima samo od onih koji
subogobojazni" (El-Maida, 27)- dostignue Denneta i njegove nagrade:
"I nastojte da zasluiteoprost Gospodara svoga i Dennet prostran kao
nebesa i Zemlja, pripremljenza one koji se Allaha boje" (Alu Imran,
1 33);- spas od kazne i patnje na drugom svijetu: ''Allah e spasiti
one kojisu bili bogobojazni, koji su nareenja Njegova izvravali, a
Njegovih sezabrana klonili, i oni e postii ono to su eljeli: zlo ih
se nee doticatii oni nee tugovati." (Ez-Zumer, 6 1 )Allahov poziv
na bogobojaznost izraen j e na vie naina:-naredbom
bogobojaznosti;-obznanjivanjem njenih plodova i
rezultata;-hvaljenjem onih koji su bogobojazni;-podsticanjem na
batinjenje osobina bogobojaznih i pokazivanjemnjihovih vrlina;1 1 4
l j u s uf e i-Kara davi-prijetnjom zbog ostavljanja i udaljavanja
od bogobojaznosti;-isticanjem njenih suprotnosti da bi se pokazala
razlika izmeu bogobojaznihi poronih ljudi ili izmeu dobrih i
bogobojaznih i onihkoji ine grijehe i nasilje. Dusa ciscenjeJedna
od intencija Kur'ana jeste pozivanje na proienje ljudskedue, jer
nema uspjeha ni na ovom ni na drugom svijetu bez njenogproienja
shodno rijeima Uzvienog: " .. .I due i Onoga Koji je stvoripa joj
put dobra i put zla shvatljivim uini, uspjet e samo onaj ko
jeoisti, a bit e izgubljen onaj ko je na stranputicu odvodi!"
(E-ems,7- 1 0) ;Dua je po svojoj prirodi spremna za grijeenje, koje
je prija i kvari,kao i na bogobojaznost, koja je isti. Na ovjeku je
da na osnovu svogarazuma i volje izabere jedan od ta dva puta -put
proienja ili put pokvarenosti.Nema nikakve sumnje u to da je onaj
ko je odabrao put proienjaodabrao put spasa i uspjeha.Uzvieni je
rekao: "Postii e ta eli onaj koji se oisti." (El-E' ala,14)Uzvieni
Allah je, govorei o onima koji e se na Sudnjem danuvratiti
Gospodaru, rekao: "A one koji pred Njega iziu kao vjernici, akoji
su dobra djela inili -njih sve ekaju visoki stepeni, edenski
vrtovi,kroz koje e rijeke tei, u njima e oni vjeno ostati, i to e
biti nagradaza one koji se budu od grijeha oistili." (Ta-Ha, 75,
76)Misije svih vjerovjesnika bile su ustvari poziv na proienje.
Stogavidimo da je Musa, a.s., kad ga je Uzvieni poslao faraonu,
rekao: "Ireci: ' D a l i b i ti da s e isti, da te o Gospodaru
tvome pouim, p a da G ase boji?"' (En-Naziat, 1 8, 1 9)Jedan od
temeljnih i sastavnih dijelova misije Muhammeda,s.a.v.s., bilo je
proienje, o emu Kur'an govori na etiri mjesta: udovi Ibrahima i
Ismaila za muslimanski umet: "Gospodaru na, poaljiim poslanika,
jednog od njih, koji e im ajete Tvoje kazivati iKnjizi ih i
mudrosti uiti i oistiti ih, jer Ti si, uistinu, silan i
mudar!"(El-Bekara, 129)Rije tezkijetun, proienje, proizlazi iz
glagola zeka, jezku, zekatun,a on podrazumijeva dva znaenja ili dva
elementa:l . istou,2. rast i napredak.Zbog toga je uloga
Vjerovjesnika, s.a.v.s. , u odnosu na neuke Arapebila dvojaka:l .
ienje razuma od praznovjerja, mnogobotva i lai, ienjesrca od
neznaboake grubosti, ienje prohtjeva i volje od ivotinjskihstrasti
i zvjerskih hirova, ienje ponaanja ovjeka od poroka i
runihneznaboakih djela;2. unapreenje razuma putem spoznaje, srca
putem vjerovanja, voljeputem namjere da se ine dobra djela,
vladanja i ponaanja putembatinjenja pravednosti, dobroinstva i
plemenitih svojstava. To proienje deava se samo uz pomo Allaha
shodno Njegovimrijeima: ''A da nije Allahove dobrote prema vama i
milosti Njegove,nijedan se od vas ne bi nikad od grijeha oistio;
ali Allah isti onogakoga on hoe. Allah sve uje i sve zna." (En-Nur,
2 1 )I pored Allahove pomoi i Njegove milosti ovjek se na putu
vlastitogoienja treba truditi, shodno rijeima Uzvienog: "Onaj ko
seoisti, oistio se za svoje dobro, a Allahu se sve vraa." (Fatir, 1
8)Uzvieni Allah je u Kur'anu prekorio Svoga Vjerovjesnika zbogtoga
to se namrtio zbog jednog slijepog muslimana koji je doao ureii s
osjeajem straha. Naime, Vjerovjesnik se nije na njega osvrnuo, veje
posvetio svoju panju uglednicima naroda nastojei da ih Uzvieniuputi
u islam.Uzvieni je prekorio Svoga Poslanika, a razlog estine tog
prijekorajeste to to je za oekivati da je slijepac doao s namjerom
i zahtjevomda se oisti: "On se namrtio i okrenuo, zato to je
slijepac njemu priao.A ta ti zna, moda on eli da se oisti." (Abese,
l , 2)Kur'an je obznanio i utjecaj ibadeta na proienje, kao to je
urijeima Uzvienog koje govore o utjecaju zekata na ovjeka: "Uzmi
oddobara njihovih zekat, da ih njime oisti i blagoslovljenim ih
uini."(Et-Tevba, 103)"Reci vjernicima neka1 1 8 l j u s uf ei-Kara
daviobore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima
svojim, to imje bolje (ie), jer Allah, uistinu, zna ono to oni
rade." (En-Nur, 30)Uzvieni je, govorei o utivosti prilikom traenja
doputenja zaulazak u tue kue, kazao: ''A ako vam se rekne: 'Vratite
se!', vi se vratite,bolje (ie) vam je, a Allah zna ono to radite."
(En-Nur, 28)Najvanije ime se ovjek treba odlikovati jeste vjerniki
moral,na koji je Kur'an ukazao, naroito na poecima sura El-Enfal,
ElMu'minun,sredini sura Er-Ra'd, Ez-Zarijat, na kraju sura
El-Furkan,El-Hudurat i drugim.3 duse I tri aluzije> Aluzija na
rijei Uzvienog koje se odnose na Aziwvu enu: "Ja ne pravdam sebe,
ta dua jesklona zlu, osim one kojoj se gospodar moj smiluje.
Gospodar moj zaista prata i samilostanje." Ousuf, 53)29 Aluzija na
rijei Uzvienog: "I kunem se duom koja sebe kori." (El-Kijama, 2)30
Aluzija na rijei Uzvienog: "A ti, o duo smirena, vrati se svome
Gospodaru zadovoljna, a iOn tobom zadovoljan. pa ui meu robove
Moje, i ui u Dennet moj!" (El-Fedr, 27-30)Najvanije ega se ovjek
treba kloniti i od ega treba biti ist jesulicemjerni moral i porod
licemjera, na koje je Kur'an na najoitiji nainskrenuo panju,
naroito u surama, Et-Tevba, El-Bekara, En-Nisa, ElMunafikuni
drugim.brakNavedeni ajet ukazao je na tri stupa n a kojima poiva
brani ivot,a to su: smiraj, ljubav i samilost. Pod smirajom se
podrazumijeva smirajdue od uznemirenosti i provale udnje za osobom
drugog spola putemnjenog zakonitog zadovoljenja u okrilju Allahovog
zadovoljstva.Kur'an se suprotstavlja dvjema devijantnim tenjama:l .
tenji za monatvom, koja se suprotstavlja ljudskoj prirodi,
zabranjujebrak, na seksualnu strast gleda kao na odvratnu stvar i
ejtanovadjelo, nalae izbjegavanje i sjenke ene, pa makar ona bila
sestra imajka, jer je ona zauvijek ejtanova zamka!;2. tenji za
potpunim nihilizmom, koji nalae razuzdavanje strastibez ikakvih
okvira i granica, poziva ka slobodi seksualnog
zadovoljavanjamukarca i ene bez povezivanja sa zakonskom odgovornou
putem egae se formirati porodica, koja ima svoj cilj, iz koje e
nastati meusobnopovezana porodica koja poiva na njenosti majke i
brizi oca, djeijem, dobroinstvu. i bratskoj suosjeajnosti. U
okrilju takve porodice gaje seosjeanja ljubavi, saosjeanja i
meusobnog pomaganja.Vezu izmeu suprunika Kur'an naziva "vrstom
obavezom": ''Akohoete da jednu enu pustite, a drugom se oenite, i
jednoj od njih stedali mnogo blaga, ne oduzimajte nita od toga. Zar
da joj to nasilnooduzmete, inei oigledan grijeh? Kako biste mogli i
oduzeti to kad stejedno s drugim ivjeli i kad su one od vas vrstu
obavezu uzele." (EnNisa,20, 2 1 )Jedan od glavnih ciljeva porodice
u Kur'anu jeste estito potomstvo,koje e predstavljati radost za
svoje roditelje. Stoga je Uzvienirekao: "Allah za vas stvara ene od
vae vrste, a od ena vaih daje vamsinove i unuke ... " (En-Nahl,
72)Jedna od dova robova Milostivog jeste i sljedea: "Gospodaru
na,podari nam u enama naim i djeci naoj radost i uini da se estiti
nanas ugledaju!" (El-Furkan, 74)U Kur'anu moemo zapaziti da dva
odabrana Allahova poslanikamole Uzvienog da im podari potomstvo,
koje e biti produetak njihovogpostojanja. Ibrahim, a.s., rekao je:
"Gospodaru moj, daruj mi porod estit!"I Mi smo ga obradovali
djeakom blage naravi." (Es-Saffat, 1 00, 1 0 1 )makarvam se i
dopadao. Oni zovu u Dehennem, a Allah, voljom Svojom,nudi Dennet i
oprost, i objanjava ljudima dokaze Svoje, da bi
razmislili."(El-Bekara, 22 1 )Zavretak ovog ajeta obznanio nam je
mudrost zabrane stupanja ubrak s mnogobocima ili
mnogobokinjama.Musliman priznaje osnovu vjere sljedbenice Knjige.
Zbog toga sepretpostavlja da ona kod njega nee biti ugnjetavana i
da nee ostati bezsvojih prava. Za razliku od muslimana, sljedbenik
Knjige ne priznajeosnovu vjere muslimana,..eni ine nasilje onikoji
se pridravaju dviju vrsta obiaja koji su u suprotnosti s
uenjimaislama i s jasnim kur' anskim ajetima. Ti obiaji su
sljedei:l . nasljeeni obiaji i tradicije iz vremena zaahurenosti i
zaostalosticivilizacije;2. obiaji koji dolaze iz savremene zapadne
civilizacije.to se pak tie nasljeivanja, dijelovi ena i mukaraca
razliiti zbograzliitosti materijalnih obaveza mukaraca i ena, kao
to je poznato.Mukarac stupa u brak i plaa mehr, obavezan je da
izdrava enu iporodicu, dok ena stupa u brak uzimajui mehr, a u isto
vrijeme nijeobavezna izdravati porodicu.to se pak tie prednosti
mukaraca u odnosu na ene za jedan stepen,on im poveava njihove
obaveze naspram njihove odgovornosti zaporodicu i njeno materijalno
izdravanje. Postoje i propisi kojienamadozvoljavaju ono to je
mukarcima zabranjeno, kao to je npr. noenjezlatnog nakita i
oblaenje svilenih odjevnih predmeta. Ravnopravnosti jednakost izmeu
mukaraca i ena openito je pravilo: ''A vjernici ivjernice su
prijatelji jedni drugima . ." (Et-Tevba, 71 )U jednom hadisu stoji:
"ene s u polovine mukaraca, oni s u jedniod drugih.".. djelom enama
dao sva prava koja imaju mukarci izuzev u stvarimakoje su
uvjetovane razliitostima prirode ene i njene uloge u ivotu uzvoenje
rauna o potovanju, milosti i saosjeanju s njome.
Vjerovjesnik,s.a.v.s., ak je rekao: "eni ukazuju potovanje samo
plemeniti, aponiavaju je samo nevaljali."l . Neki Evropljani i
drugi smatrali su enu nerazumnom ivotinjomili ejtanom, a ne
ljudskim biem. Neki su pak sumnjali u to da je enauope ljudsko bie.
Kad je doao Muhammed, s.a.v.s., prouio je ljudimarijei Uzvienog: "O
ljudi, Mi vas od jednog ovjeka i jedne ene stvaramo"" ... Koji vas
od jednog ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovustvorio i od
njih dvoje je mnoge mukarce i ene rasijao" (En-Nisa, l)2. Neki
ljudi u Evropi i na drugim mjestima smatrali su da enanije dostojna
da ima svoju vjeru, pa su joj zvanino zabranjivali da itasvete
knjige. Islam je doao pojanjavajui vjerske obaveze i zaduenjai
mukarcima i enama zajedno, koje naziva vjernicima i
vjernicama,muslimanima i muslimankama.130 str.ZeneMukarac je
smireniji i strpljiviji u podnoenju onoga to nevoli. Uzvieni Allah
mukarcima je predoio i neto to e poveatinjihovu snagu
samosuzdravanja i strpljenja nad onim to ne volekod svojih ena: ''A
ako prema njima odvratnost osjetite, mogue jeda je ba u onome prema
emu odvratnost osjeate Allah veliko dobrodao." (En-Nisa, 1
9)zajednica"On je ovjek kome se, kada se naljuti, unjegovoj ljutnji
pridrui l OO hiljada sablji koje ga ne pitaju zbog egase naljutio!"
"O vjernici, budite uvijek pravedni,svjedoite Allaha radi, pa i na
svoju tetu ili na tetu roditelja i roaka... " (En-Nisa, 1 35);"Neka
vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navededa
nepravedni budete ... " (El-Maida, 8)U trenutku ljudske slabosti
meu nekim ashabima pojavile su seplemenske tenje pa su se dozivali
imenima svojih plemena: "O sinovitoga i toga." Vjerovjesnik,
s.a.v.s., naljutio se je zbog toga i rekao: "Zarse pozivate na
plemensku pristrasnost a ja sam meu vama.!?"36 O pozivuna plemensku
pristrasnost rekao je: "Ostavite je, ona je odvratnastvar.To je
umet islama ili umet muslimana, kako ga naziva Kur'an:"Allah vas je
odavno muslimanima nazvao, i u ovom Kur'anu, da biPoslanik bio
svjedok protiv vas, i da biste vi bili svjedoci protiv
ostalihljudi." (El-Haddd, 78)umetKur' anska rije "dealnakum"
ukazuje na to da je Uzvieni Allahtvorac ovog umeta.Slino tome,
Uzvieni kae: "Vi ste narod najbolji od svih koji seikada pojavio"
(Alu Imran, 1 1 0)Izraz "uhridet" ukazuje na to da postoji neko ko
je uinio da se tajumet pojavi. On se nije pojavio sluajno niti je
on kao divlja biljka kojase pojavila sama bez intervencije sijaa.
Naprotiv, islamski je umet poputbiljaka koje su s ciljem zasaene,
koje se uvaju brigom i panjom.Uzvieni Allah uinio je da se ovaj
umet pojavi, On je Njegov stvoritelj,Koji ga je pripremio za
islamsku misiju.Izvor ovog umeta jeste Uzvieni Allah, jer umet ivi
radi Allaha,Njegovog oboavanja i radi ostvarenja Allahovog Jasnog
puta na Zemlji.Umet je od Allaha, i njegova panja usmjerena je ka
Njemu, shodnorijeima Uzvienog: "Reci: 'Klanjanje moje, i obredi
moji i ivot moj, i..srednji> Islam zastupa srednji put izmeu
duhovnosti i materijalizma, idealizmai realnosti, racionalosti i
osjeajnosti, izmeu individualizma izajednitva, izmeu nepokretnosti
i razvoja.Islamski umet predstavlja Pravi put izmeu drugih krivih
puteva.To je put Onoga Koji posjeduje sve ono to je na nebesima i
Zemlji,put onih kojima je darovao Svoje blagodati, put
vjerovjesnika, iskrenihrobova, ehida i dobrih ljudi, a ne put onih
koji su protiv sebe izazvaliNjegovu srdbu i onih koji su
zalutali.Pozivanje na dobro> Islamski umet odlikovan je iznad
ostalih umeta zbog toga to nareujeda se ini dobro a odvraa od zla i
to vjeruje u Allaha. Uzvieni jeu nekoliko ajeta prije navedenog u
suri Alu Imran rekao: "I neka meuvama bude onih koji e na dobro
pozivati i traiti da se ini dobro, a odzla odvraati, oni e ono to
ele postii." (Alu Imran, 1 04)Shodno miljenju jednog od komentatora
Kur'ana, to znai: Buditeumet pozivanja na dobro, a odvraanja od
zla, i na taj ete nainpostii ono to elite.Shodno drugom komentaru,
to znai: Pripremite od vas jednu vrstopovezanu grupu koja e se moi
nazvati umetom sposobnim dapoziva na dobro a da odvraa od zla. U
tome im pomozite da bi time svas ostalih spala dunost
pozivanja.Jezikom Davuda i Isaa, sina Merjemina, prokletisu oni od
sinova Israilovih koji nisu vjerovali -zato to su se bunili i
uvijekgranice zla prelazili, jedni druge nisu odvraali od grenih
postupaka kojesu radili. Runo li je zaista to kako su postupali!"
(El-Maida, 78, 79)etvrta karakteristika umeta jeste to da je umet
koji eli islam jedinstvenumet koji se sastoji od razliitih rodova,
rasa i drutvenih slojevakoje je islam rastopio u svojoj "posudi",
uklonio elemente razdorameu njima i povezao ih najvrom vezom koja
se nee prekinuti.Uzvieni je rekao: "Ova vaa vjera -jedina je prava
vjera, a Ja samva Gospodar, zato se samo Meni klanjajte"
(El-Enbija, 92); "Ova vaavjera -jedina je prava vjera, a Ja sam
Gospodar va, pa Me se priuvajte!"1 (El-Mu'minun, 52)l Kako ovaj
umet nee biti jedinstven kad je Uzvieni Allah ujedinionjegovo
vjerovanje i zakon, odredio njegove ciljeve, i njegov put,
shodnorijeima Uzvienog: "I doista, ovo je Pravi put moj, pa se
njega dritei druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta
Njegova; eto, tovam On nareuje, da biste se grijeha klonili."
(El-En' am, 1 53)Zbog toga nije dozvoljeno da kaemo "islamski
umeti" nego "islamskiumet", a to je jedan umet, shodno Allahovoj
odredbi. Muslimani nemogu biti u rascjepkanim umetima, kako to ele
kolonijalisti.Uzvieni Allah rekao je: "Svi se vrsto Allahova ueta
drite i nikakose ne razjedinjujte!" (Alu Imran, 1 03); "I ne budite
kao oni koji su serazjedinili i u miljenju podvojili kad su im ve
jasni dokazi doli, njiheka patnja velika." (Alu Imran, 1
05)Islamski umet sastavljen je od razliitih naroda: "I na narode i
naplemena vas dijelimo da biste se upoznali." (El-Hudurat, 1 3)Moe
se kazati "islamski narodi" umjesto da kaemo "islamskiumett. "
.Kur'an je upozorio muslimane na spletke nekih sljedbenika
Knjigekoji tee da razbiju jedinstvo muslimana i da meu njima raire
netrpeljivosti plemensku pristrasnost. Uzvieni je, upozoravajui
muslimanena to, rekao: "O vjernici, ako se budete pokoravali nekim
od onihkojima je data Knjiga; oni e vas, nakon to ste prihvatili
pravu vjeru,ponovo vratiti u nevjernike." (Alu Imran, l
OO)Jedinstvo umeta podrazumijeva da se islamsko bratstvo stavi
iznadsvake druge pripadnosti. Uzvieni je to bratstvo uinio izrazom
i otjelovljenjemvjerovanja: "Vjernici su samo braa." (El-Hudurat, l
O)Poslanik, s.a.v.s., rekao: je "Musliman je muslimanu brat, nee
muuiniti nasilje niti e ga ostaviti u nevolji.To potruje i drugi
hadis: "ivoti muslimana38 Hadis prenose Buhari i Muslim kako stoji
u "Sahihul-Damius-sagiru".KAKO S E O D N O S ITI P RE MA KU R'A N U
A S N O M l 14 3podjednako su vrijedni, najslabiji meu njima uri da
dobije njihovuzatitu, najjai meu njima prua im zatitu, oni su
jedinstveni u odnosuna druge."39Islam upozorava na neprijateljstva
meu sinovima jednog umetakoja dovode do toga da oni meusobno
ratuju, onako kako su to radilaneznaboaka plemena. Poslanik,
s.a.v.s., rekao je: "Nemojte poslijemene postati nevjernici koji e
jedni druge ubijati."40 "Meusobno vrijeanjemuslimana jeste grijeh,
a meusobna borba je nevjerstvo.Nije nikavo udo to to je Poslanik,
s.a.v.s., naredioda se naue rodoslovlja zbog toga to to podrava
odravanje rodbinskihveza. Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Nauite
svoja rodoslovlja dabiste time odravali svoje rodbinske
veze"42;"Najbolji meu vama jeste onaj koji brani svoju rodbinu sve
dokne poini zloin."4Uzvieni je rekao: "Ne treba da ljudi koji u
Allaha i u onaj svijetvjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu
i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju,makar im oni bili oevi njihovi,
sinovi njihovi, ili braanjihova, ili roaci njihovi." (El-Mudadela,
22)(Et-Tevba, 23, 24) ako vam je draze od..U takvoj e situaciji
musliman kazati ono to je rekao Selman, r.a.,kada su ga pitali:
"iji si ti sin?" On im je odgovorio: "Ja sam sin isla-," ma.
Mi smo te poslali svima ljudima da radosne vijesti donosi i
daopominje." (Sebe, 28)Svejedno je da li je prijedlog "min" ("od")
u ovome ajetu radi izdvajanja,kad bi citirani ajet znaio: "Budite
svi umet koji e pozivati nadobro", kao kada bi ti rekao: "Budi mi
povjerljivi prijatelj", ili: "Budihrabri lav", ili pak radi parti
tivnosti, kad bi znaio: "Neka meu vamabude jedna grupa, umet, tj.
demat, snana i povezana skupina koja epozivati na dobro i traiti da
se dobro ini.Tako je to razumijevao asni ashab Reb'i b. Amir, r.a.,
kad ga jezapovjednik perzijske vojske Rustem u Bici na Kadisiji
pitao: "Ko stevi?" On mu je u svojoj vjernikoj snazi i snanom
vjerovanju rekao: "Mismo narod koji je Uzvieni Allah poslao da
onoga koga On hoe izvedemoiz oboavanja robova u oboavanje jedinog
Allaha, iz tjeskobe ovogasvijeta ka njegovoj irini, iz nasilja
drugih vjera u pravednost islama."Samo su prema Uzvienom Allahu
upravljena srca koja su punanade ali i straha: "I nadaju se milosti
njegovoj i plae se kazne Njegove."(El-Isra, 57)Zato da, pored
Allaha, traimdrugog sudi ju, kad vam On objavljuje Knjigu potanko?"
(El-En' am, 1 1 4)Bratstvo ljudi temelji se na dvije injenice:l .
svi su ljudi, shodno poruci islamskog monoteizma, robovi
jednogaGospodara, Koji ih je stvorio i dao im lik. Stoga su oni
jednaki usvom odnosu robovanja Allahu;2. svi ljudi potomci su
jednoga oca, ma koliko se razlikovale bojenjihove koe, ma koliko
jedna od druge bile udaljene njihove domovine,ma koliko se
razlikovali jezici kojima govore, ma koliko razliiti bilidrutveni
slojevi kojima pripadaju. Svi su oni djeca Ademova i svi suzbog
toga jednaki i ravnopravni.O tome je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
obavijestio umet na Oprotajnomhadu, kad je velikom broju okupljenih
ljudi kazao: "O ljudi, va Gospodarje jedan, va otac je jedan, svi
ste vi Ademovi, a Adem je od zemlje.Nikakve prednosti nema Arap nad
nearapom, nikakve prednostinema bijeli ovjek nad crnim osim u
pobonosti."Mi emo tim ljudima kazati: "Vjersko bratstvo koje poiva
navjerovanju jeste najosobitija i najdublja vrsta bratstva koja ne
negirapostojanje drugih vrsta bratstava, domovinskog i nacionalnog,
shodno rijeima Uzvienog: " .. .i Adu brata njihova Huda .... "
(Hud, 50);Uzvieni Allah je u suri En-Nisa objavio devet ajeta u
kojima prekoravaPoslanika, s.a.v.s., koji je namjeravao da brani
neke slabe ili licemjernemuslimane koji su jednoga jevreja
nepravedno optuili za krau,a ustvari kradljivac nije bio on nego
oni: "Mi tebi objavljujemo Knjigu,samu istinu, da ljudima sudi
onako kako ti Allah objavljuje. I ne budibranilac varalicama. I
zamoli oprost od Allaha, Allah, uistinu, prata isamilostan je. I ne
brani one koji se kriju od ljudi, ali se ne mogu sakritiod Allaha,
a On je s njima i kad nou smiljaju rijei kojima On nijezadovoljan;
Allah dobro zna sve ono to oni rade." (En-Nisa, 1 05- 1 07)dzihad
Muslimani su openito primjenjivali ovakvu pravednost prema
svimnarodima, u vremenu poslanstva i u prvim i najboljim stoljeima
islama.Nalazimo da je Omer b. Hattab, r.a., naredio da se izvri
odmazda nad sinomnamjesnika Egipta Amra b. Asa zbog jednog
egipatskog Kopta. Tadaje Amru kazao rijei koje su postale
historijske: "O Amre, kada ste topoeli smatrati robovima ljude koje
su njihove majke rodile slobodnim!?U vremenu Alije b. Ebu Taliba
nalazimo da je njegov kadija urejhpresudio u korist jednog kranina,
a protiv vladara pravovjernih, kojinije imao dokaza. Kraninu nije
preostalo nita drugo nego da obznanisvoje primanje islama i da
posvjedoi da je u ovoj parnici Alija, r.a.,imao pravo, i da kae:
"Ovo su propisi vjerovjesnika!"To je jasno naznaeno u Kur'anu: "I
borite se na Allahovom putuprotiv onih koji se bore protiv vas, ali
vi ne otpoinjite borbu! - Allah,doista, ne voli one koji
zapodijevaju kavgu." (El-Bekara, 1 90);ako vas takvi ostave na miru
i ne napadaju vas, i ako vam ponudemir, onda vam Allah ne daje
nikakva prava protiv njih'' (En-Nisa, 90);"Zar se neete boriti
protiv ljudi koji su zakletve svoje prekrili inastojali da
protjeraju Poslanika, i prvi vas napali? Zar ih se bojite? Preeje
da se Allaha bojite, ako ste vjernici" (Et-Tevba, 1 3) ;''Ako oni
budu skloni miru, budi i ti sklon i pouzdaj se u Allaha, jerOn,
uistinu, sve uje i sve zna." (El-Enfal, 6 1Historija islamske
misije potvruje da je islam nalagao svojim sljedbenicimastrpljenje
1 3 godina u Meki. Dolazili su Poslaniku, s.a.v.s.,udarani ili
izranjavani od mnogoboaca, govorei mu: "Dozvoli nam,Allahov
Poslanie, da se branimo! On bi im odgovarao onako kako jeto Kur'an
nalagao: "Dalje od boja, ve molitvu obavljajte i milostinjudajite"
(En-Nisa, 77)."Meni moja, a vama vaa djela." Ounus, 4 1 )Nevjernici
su mu na te rijei odgovarali: "Nama naa, a ti nemapravo na svoju
vjeru, nama naa djela, a ti nema pravo na svoja." Onisu Poslanika,
s.a.v.s., i njegove ashabe muili i pojaavali zlostavljanje
inanoenje tete njima, njihovim imecima i porodicama. Zatim je
mudrostislama zahtijevala da se muslimanima dozvoli samoodbrana:
"Doputase odbrana onima koje drugi napadnu, zato to im se nasilje
ini,a Allah je, doista, kadar da ih pomogne, onima koji su ni krivi
ni duni,iz zaviaja svoga prognani, samo zato to su govorili:
'Gospodar na jeAllah!"' (El-Hadd, 39, 40)Uzvieni je stanje
muslimana za vrijeme Bitke na Bedru opisao rijeima:"Tako je bilo i
onda kada te je Gospodar tvoj s pravom iz doma tvogaizveo, to
jednoj skupini vjernika nikako nije bilo po volji." (El-Enfal,
5)Muslimani nisu bili edni krvi i borbe, kako to prikazuju
neprijateljiislama, ve su samo branili svoju vjeru ije su svetinje
povreivane, iji susljedbenici protjerani iz svoje domovine, ija je
imovina zaplijenjena. Borilisu se na svome vlastitom pragu, kao to
je bilo na Uhudu i Hendeku.I pored toga, Uzvieni je Bitku na
Hendeku protumaio rijeima: ''Allahje nevjernike pune srdbe odbio,
nisu nimalo uspjeli, i vjernike je Allahborbe potedio, - Allah je,
uistinu, moan i silan." (El-Ahzab, 25)Ovaj k ur' anski komentar: "
.. .i vjernike je Allah borbe potedio"pojanjava da je velika
blagodat od Uzvienog Allaha koja je darovanavjernicima to to je od
njih odbio neprijatelje koji nisu ostvarili ciljeveU vezi s pohodom
na Hudejbiju Kur'an komentarie mirovni sporazumizmeu Poslanika i
mnogoboaca, i objavljuje suru El-Feth, kojao tome govori: "Mi emo
ti dati sigurnu pobjedu." (El-Feth, l )Ashabi su pitali: "Da l i j
e ovaj sporazum pobjeda?" Poslanik i m jeodgovorio da
jeste.Srodstvo po tazbinstvu predstavlja jednu od dvije osnovne
veze putemkojih je Uzvieni Allah povezao ljude, shodno rijeima
Uzvienog:"On od vode stvara ljude i ini da su rod po krvi i po
tazbini. Gospodartvoj je kadar sve." (El-Furkan, 54)gradjaniPostoje
dvije grupacije nemuslimana s kojima muslimani imajusporazum o
zatiti:l . oni koji potpadaju pod ugovor o privremenoj zatiti, koja
vaisve do isteka ugovorenog perioda;2. oni koji potpadaju pod
stalni i trajni sporazum o zatiti. Njihmuslimani nazivaju "graanima
pod zatitom", to znai da oni imaj uzatitu Uzvienog Allaha,
Poslanika, s.a.v.s., i zajednice muslimana. Onjima islamsko pravo
kae: "Njima pripada ono to i nama pripada, ioni naelno imaju
dunosti koje i mi imamo, izuzev onoga to nameepriroda vjerske
razliitosti."Izraz "graani pod zatitom (ehlu zimme) ne
podrazumijeva graanes nekim nedostatkom, kako to pretpostavljaju
neki ljudi! Taj izraz"zimme" ukazuje na obavezu brige o njima, to
je izraz pobonosti i izvrenjaAllahovog zakona. Ukoliko pak izraz
"ehlu-zimme" vrijea braukrane, onda se treba promijeniti ili
ukinuti, jer nas Uzvieni Allah nijeobavezao na njegovu upotrebu.
Hazreti Omer, r.a., ukinuo je izraz kojije vaniji od izraza
"ehlu-zimme", "graani pod zatitom", a to je izrazdizja (glavarina),
i pored toga to je ona spomenuta u Kur'anu. Time jeodgovorio na
zahtjev kranskog plemena Benu Taglib iji su pripadnici,osjeajui
odvratnost prema tom imenu, traili da se od njih uzme togod je
potrebno na ime sadake, pa makar to bilo i dvostruko vie. Omerse
sloio s njima i u tome nije vidio nita loe. Njihov stav
prokomentarisaoje rijeima: "Ovo je glup narod, prihvata smisao, a
odbija ime!"ucenje kuranaJedna od osobina Kur'ana jeste i to da j e
o n knjiga koja je lahka zapamenje i uenje napamet, ali i za
shvatanje: ''A Mi smo Kur'an uinilidostupnim za pouku, pa ima li
ikoga ko bi pouku primio?" (El-Kamer,1 7)hadisu koji prenosi
IbnAbbas a biljei Tirmizi: "Onaj ko u sebi nema nita od Kur'ana
poputje sruene kue.te delegacije prethodno je upitao koliko zna
Kur'ana napamet. Kad jestigao do ovjeka koji je bio najmlai meu
njima i pitao ga koliko znaKur'ana napamet, on mu je odgovorio da
zna to i to iz Kur'ana i suruEl-Bekara. Poslanik mu je zatim kazao:
"Ti zna suru El-Bekara? Idi,ti si voa ostalima!" Jedan on
uglednijih ljudi iz delegacije na to ree:"Tako mi Allaha, samo me
je bojazan da je neu primjenjivati sprijeilada ne nauim suru
El-Bekara." Potom je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rekao: "Uite Kur'an
napamet i itajte ga, jer je Kur'an za onoga ko gaui napamet i ita
poput torbe koja je napunjena mirisom mousa kojise iri na sve
strane. Za onoga ko ga naui pa zanemari a on je u njemupoput je
mirisa mousa u zavezanoj torbi."Od Ehu Hurejre prenosi se da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:"Onaj koji je uio i znao Kur'an e
na Sudnjem danu doi, pa e Kur'anrei: 'Gospodaru moj okiti ga', pa e
mu biti stavljena kruna poasti.Zatim e Kur'an kazati: 'Gospodaru
moj, uveaj mu poast', pa e mubiti obuen ogrta poasti. Nakon toga e
Kur'an rei: 'Gospodaru moj,budi zadovoljan njime', pa e On biti
njime zadovoljan. Na kraju emu se rei: 'Ui i uzvisi se', pa e mu se
za svaki proueni ajet dodatinagrada jednog dobrog djela.Buhari od
Katade prenosi da je rekao: "Pitao sam Enesa b. Malika:'Ko je znao
Kur'an napamet za vrijeme ivota Allahovog Poslanika,s.a.v.s.?' On
mi je odgovorio: 'etverica i svi su ensarije: Muaz b. Debel,Ubejj
b. Ka'b, Zejd b. Sabit i Ehu Zejd, jedan od Enesovih amida."'Hafiz
Ibn Hader pojasnio je da se Enesove rijei odnose samo napripadnike
plemena Hazred a ne Evs kako to od njega prenosi IbnDerir: "Neki
pripadnici plemena Evs i Hazred, hvalisali su se. Onikoji su
pripadali Evsu kazali su: 'Od nas je ovjek zbog koga se zatresaoAr,
Sad b. Muaz, od nas je ovjek ije svjedoenje vrijedi kao
svjedoenjedva ovjeka, Huzejma b. Sabit, ovjek koga su mrtvog
okupalimeleki, Hanzala b. Ebi Amir, ovjek koga su sauvali skakavci,
Asim b.Ebi Sabit." Pripadnici Hazreda kazali su: "Od nas su etiri
ovjeka kojasu znala Kur'an napamet kada ga drugi nisu znali."U
vjerodostojnom hadisu stoji: "Imam jednoga naroda jesteonaj ko
najbolje zna Allahovu knjigu."Stoga je Omer rekao: "Kad bi ovjek
nauio suru El-Bekara, AluImran, u naim bi oima postao ozbiljan i
potovan."To nije udno jer Ehu Hurejra od Vjerovjesnika, s.a.v.s.,
prenosi daje rekao: "Ne pravite od svojih kua grobove, u kuu u
kojoj se ui suraEl-Bekara ne ulazi ejtan."60Od Ehu U mame
el-Bahilija prenosi se: "uo sam Allahovog Poslanika,s.a.v.s., da je
rekao: 'Uite suru El-Bekara. U njenom uenju napametje blagoslov, u
njenom ostavljanju je tuga. Ne mogu je nauiti sahiri."'Od Omera,
r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Sluajuaa i
hafiza Kur'ana slian je sluaju vlasnika svezane kamile. Ako
jenadzire i obilazi, zadrat e je, a ako je pusti, ona e mu otii."65
(Buharii Muslim)Kasim b. Abdurrahman veli: "Pitao samneke
isposnike: 'Ima li ovdje ikoga s kime biste razgovarali?' Jedan
odnjih pruio je svoju ruku prema Mushafu, uzeo ga u ruke i rekao:
'Ovoje moj sagovornik!"Ibn Mesud, r.a., veli: "Hafiz i ua Kur'ana
treba biti prepoznatljivu svome ponaanju po noi, kad ljudi spavaju,
po danu, kada se ljudismiju, po svojoj utnji, kad ljudi priaju
besposlice, po svojoj skromnosti,onda kad se drugi prave vani.
Hafiz i ua Kur'ana treba biti smireni blag. Ne treba biti grub,
svaati se s ljudima, jako vikati niti treba bitipretjerano
ljutit."Neki ispravni prethodnici kazali su: "Jedan Boiji rob pone
uitineku kur' ansku suru, a meleci ga blagosiljaju sve dok je ne
zavri. DrugiBoiji rob pone uiti neku suru pa ga meleki proklinju
sve dok je nezavri." Pitali su ih: "Kako to?" Oni su odgovorili:
"Kada smatra dozvoljenimono to je Kur'an dozvolio a zabranjenim ono
to je zabranio,meleki ga blagosiljaju, a u protivnom ga
proklinju!"Neki islamski uenjaci kazali su: "Neko ui Kur'an pa time
samsebe proklinje a da toga nije ni svjestan. Uei Kur'an kae:
'Allahovoprokletstvo je nad nasilnicima', a on je nasilnik. Ili
kae: 'Allahovo prokletstvoje nad laljivcima', a on je sam
laljivac!"To je i smisao rijei Enesa b. Malika: "Moda ua Kur'ana
uiKur'an, a on ga proklinje."Mej sera veli: "Kur'an je stranac u
utrobi grenika." Kur'an je tadastranac jer se nalazi u jednoj
dolini, a moral i djela njegovog nosioca suu drugoj dolini!U
"Muvetti" imama Malika stoji: "Preneseno mi je da je Abdullahb.
Omer osam godina proveo u memorisanju sure El-Bekara." To
ukazujesamo na to da ju je tako sporo uio da bi mogao primijeniti
njenepropise, naredbe, sustegnu ti se od njenih zabrana i zastajati
kod Allahavihgranica koje su u njoj naznaene.Stoga je Ibn Mesud
kazao: "Nama je naporno memorisanje Kur'ana,ali nam je lahka
njegova primjena. Onima koji dou poslije nas bit elahko njegovo
memorisanje, ali e im teko padati njegova praktinaprimjena!"Muaz b.
Debel je rekao: "Uite ta god hoete, ali vas UzvieniAllah nee
nagraditi zbog vaeg znanja sve dok ga ne budete i
praktinoprimjenili."77 {Kurtubi u uvodu svoga Tefsira)tri cojeka u
vatri..borac, ucac I udjeljivac.Tirmizi prenosi od Ehu Hurejre da
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:"Traite spas od Allaha od jame
tuge?" Ashabi su ga upitali: "taje to j ama tuge, Allahov Poslani
e", a on je odgovorio: "Dolina u Dehennemu od koje Dehennem trai
spas svakoga dana stotinu puta."Prusutni su pitali: "Ko e u nju
ui?" Poslanik je odgovorio: "UaiKur'ana koji su se svojim
postupcima pretvarali pred ljudima i bililicemjerni!Alkama od
Abdullaha b. Mesuda prenosi da je rekao: '"ta ete kadvas obuzme
nered u kojem e se uzvisiti nizak ovjek a oronuti veliki i kadto
postane obiaj po kojem se postupa.' 'Kada e to biti, Abdurrahmane ,
pitali su ga prisutni? 'Onda kad bude mnogo uaa Kur'ana, a malo
onihkoji ga razumiju, kad bude mnogo voa, a malo povjeri j ivih
ljudi. Kad sebude traio dunjaluk postupkom koji bi trebao
podrazumijevati ahiretskunagradu i kad ljudi budu shvatali druge
stvari, a ne vjeru.je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Neka niko
od vas ne umre a da utrenucima smrti ne misli lijepo o Allahu, i da
se ne nada da e mu Onoprostiti i smilovati mu se.Medinski ajeti
mogu derogirati mekanske, a ne obratno jerderogirani ajet mora biti
objavljen prije derogirajueg.Ukoliko u jednom mjestu ili selu nema
nikoga ko ui Kur'an, svi stanovnicitoga mjesta e zbog toga biti
greni.Jedna grupa njih tvrdi da je to dozvoljeno. UBuharijevom
Sahihu stoji:"Najpree je da uzmete naknadu za poduavanje Allahovoj
knjizi."92Neki kau da nije dozvoljeno odrediti cijenu, to je izbor
Halimija.Ehu Lejs u knjizi "El-Bustan"93 pie:"Tri su oblika
poduavanja:l . poduavanje radi ahiretske nagrade, i za njega se ne
uzima naknada;2. poduavanje uz naknadu;3. poduavanje bez
uvjetovanja naknade pri emu uitelj primipoklon ukoliko mu ga neko
daruje.Uenjaci prethodnih vremena stoje na stanovituda uvjetovanje
naknade nije dozvoljeno, shodno hadisu: "Prenesite odmene makar i
jedan ajet."94 Grupa uenjaka kasnijih vremena stoji nastanovitu da
je to dozvoljeno. S tim u vezi su kazali: "Najbolje je zauitelja da
ne uvjetuje naknadu za poduavanje hifzu ili pisanju. Ukolikoto
uvjetuje pri poduavanju Kur'ana, nadam se da u tome za njeganema
nita loe jer su to muslimani naslijedili iz prethodnih vremena iza
tim imaju potrebu".to se pak treeg oblika poduavanja tie, on je
dozvoljen kod svihuenjaka jer je Vjerovjesnik, s.a.v.s., bio uitelj
ljudima i primao poklone,shodno hadisu o ovjeku koga je ujela zmija
ili insekt pa su ga lijeiliuenjem Fatihe, te im je za to data
nagrada. Vjerovjesnik je na to kazao:"Odredite i meni u njoj jedan
dio,"95 itd.96U drugom hadisu je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
dozvolio da poduavanjeKur'anu bude mehr prilikom udaje jedne ene.
Naime, kada jeVjerovjesnik, s.a.v.s., od ovjeka traio da eni dadne
mehr pa makar tobio i eljezni prsten, on ni to nije posjedovao.
Zatim ga je pitao kolikozna Kur'ana napamet, te je naao da zna vie
sura i rekao mu: "Odlazi, vjenao sam te sa njome onim to zna iz
Kur'ana''97, odnosno uz uvjetda je podui tim surama.Sve navedeno
tie se poduavanja Kur'anu. to se pak tie uenjaKur'ana, za to nije
dozvoljeno uzeti naknadu jer je tilavet, uenjeKur'ana, u osnovi
ibadet, a osnova u ibadetu jeste to da ga ovjek inisam za sebe.
Kako e onda za ibadet, oboavanje svoga Gospodara, uzetiod drugoga
naknadu, a obavlja ga elei njime postii zadovoljstvoUzvienog
Allaha!?Abdurrahman b. ibli prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
rekao:"Uite Kur'an, radite u skladu s njim, ne naputajte njegovo
uenje,ne pretjerujte u njemu, nemojte se hraniti pomou njega,
nemojte sebogatiti na njemu.Imran b. Husajn prenosi od
Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao:"Uite Kur'an, traite od Allaha
putem Kur'ana dok ne dou ljudi kojie uiti Kur'an i putem Kur'ana
traiti od ljudi.Uzvieni je u Kur'anu pohvalio grupu sljedbenika
Knjige zato tosu itali Allahove ajete: "Ali, nisu svi isti. Ima
ispravnih sljedbenikaKnjige koji po svu no Allahove a jete itaju i
mole se." (Alu lmran, 1 1 3)Ako su hvaljeni i nagraeni zbog uenja
knjiga koje je Uzvieniobjavio prije Kur'ana, kako je tek s
Kur'anom, koji predstavlja najvelianstvenijuAllahovu knjigu!?
194.
Uzvieni kae: "Oni koji Allahovu knjigu itaju i molitvu obavl