1 Radovan Lučić Universiteit van Amsterdam NOVOHRVATSKI: STVARNOST ILI FARSA? U hrvatskom standardnom jeziku koncem prošloga stoljeća dogodile su se pod utjecajem izvanjezičnih čimbenika neke znakovite promjene. U ovome radu pokušat ću objasniti na kojim su se jezičnim razinama odvijale spomenute promjene, kako su provođene te u kojoj su mjeri utjecale na jezični sustav. Budući da se za promijenjeno stanje pojavio naziv 'novohrvatski', posebnu ću pozornost posvetiti značenjskim komponentama, motivaciji i distribuciji tog naziva. Ključne riječi: sekundarna mutacija, asocijativno značenje, vrijednosni sudovi, politička motiviranost
15
Embed
Novohrvatski: stvarnost ili farsa · 2017-10-25 · odnosno imenici koju označuju. Pojavu kad jedan pridjev ima dvije preoblike, odnosno kad se "jedan pridjev odnosi na dvije imenice"
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
Radovan Lučić
Universiteit van Amsterdam
NOVOHRVATSKI: STVARNOST ILI FARSA?
U hrvatskom standardnom jeziku koncem prošloga stoljeća dogodile su se pod utjecajem
izvanjezičnih čimbenika neke znakovite promjene. U ovome radu pokušat ću objasniti na kojim
su se jezičnim razinama odvijale spomenute promjene, kako su provođene te u kojoj su mjeri
utjecale na jezični sustav. Budući da se za promijenjeno stanje pojavio naziv 'novohrvatski',
posebnu ću pozornost posvetiti značenjskim komponentama, motivaciji i distribuciji tog naziva.
Ključne riječi: sekundarna mutacija, asocijativno značenje, vrijednosni sudovi, politička
motiviranost
2
UVOD
Nakon perioda stihijske jezične politike početkom devedesetih, u novoj, samostalnoj hrvatskoj
državi nastupa razdoblje jezičnog planiranja. Uporno eksponiranje određenih jezičnih elemenata
pokazalo se lako ostvarivim zahvaljujući poslušničkom mentalitetu medija i upravnih tijela,
naslijeđu iz totalitarnih režima 20. stoljeća. Osim toga, postojala je znanstvena podrška iz
...tv režisera koji nas dave svojim novohrvatski ljigavim strastima.
Jesmo li pred novim valom novohrvatskog gradogradilačkog terora...
Društvena zajednica, naime, promjene doživljava kroz prizmu rata i poraća, nestabilnosti i
neizvjesnosti te ih asocira s padom etičkih i estetskih vrijednosti i s pojavama kao što su
8
gospodarski kriminal, korupcija, ratno bogaćenje i slično (ovdje smatram shodnim uputiti na
uporabu leksema novoruski u značenju postkomunističke ruske oligarhije8).
4. Općejezična problematika
U općejezičnu problematiku mogu se svrstati sve pojavnice iz konteksta jezičnog normiranja i
jezičnog savjetništva. Najčešće potvrde nalaze se na internetskim forumima u raspravama o
kovanicama i pravopisu:
Mnogi voditelji ne znaju govoriti standardnim hrvatskim jezikom , pa misle da će sve probleme riješiti
tako da ubacuju nekakve novohrvatske riječi i tako zadovoljiti i sebe i urednike .
Iako nije pristalica onih koji smatraju da srpski jezik treba očistiti od tuđica (loš primer novohrvatski),
Na ulazu u skolu zatekli smo nista neobicno ucenike, no za divno cudo vicne (novo)hrvatskoj tvorbi.
Kao potkategorija izdvaja se uporaba novohrvatskog pri označavanju jezične nesigurnosti. Neki
izvori upućuju na nesnalaženje u normi, dok drugi djeluju kao izgovor za nepoznavanje jezičnih
pravila:
možda po novohrvatskom, ali u onom koji smo učili u školi ...
I by the way na novohrvatskom možemo pisati i raditi kaj nas je volja. ...
jer su me osnovnoj i srednjoj učili da se ne piše, a tek na faksu da se piše, i to po "novohrvatskom".
5. Terminologija
Novohrvatskim se označuju i intervencije u terminologiji, posebice na području tehnologije:
Skoro smo se smejali računarskim izrazima na novohrvatskom jeziku kao što su čvrsnik, obavijesni
sustav ili datnica.
I da li su promenili tipkovnicu u nesto novo, ili je ostalo po starom novohrvatskom? :)))
Postoji i velik broj primjera i iz drugih područja:
Prema novohrvatskom pravnom nazivlju je to sudski podvornik. Nije baš i najsretnije rješenje…
Na novohrvatskom zaledje znaci ono sto se srpski kaze ofsajd.
9
Zanimljivo je da se istim pojmom označuju posuđeni engleski nazivi, često iz područja
tehnologije, gospodarstva i trgovine:
to na novohrvatski veli Homebox. On to moze uciniti uz zadrzavanje postojeceg fiksnog broja…
to ti je marketing ilitiga po novohrvatskom "pi-jar" (PR)..
"zonerica" (po starozagrebačkofotografskom narječju) odnosno "lens shade" (po novohrvatskom).
Knjiga „Kako su rušili HZU“, pisana je kao svojevrsni, u novohrvatskom „pressclipping“, dakle sadrži
brojne članke iz raznih izbora. ...
ZNAČENJE
Kompleksnost značenja ovoga leksema leži dakle u odnosima njegove motiviranosti i onoga što
se njime označuje, a što može varirati po sastavu, opsegu i hijerarhiji. Ono je motivirano
različitim emocijama i asocijacijama kojima je zajednički negativan stav prema promjenama.
Leksem se često koristi u političkom kontekstu, a i izvan konteksta kod mnogih govornika
pobuđuje političke asocijacije. Na tri osnovne razine pokriva sljedeća područja jezične i
izvanjezične stvarnosti:
1. Pojave u društvu (motivacija imenicama Hrvatska i Hrvat)
2. Politika
3. Jezik (motivacija sintagmom hrvatski jezik)
a) pravopis
b) administrativni stil
c) publicistički stil
d) igre riječima
e) stručno nazivlje
f) slang
g) ostalo
U području jezika ima sljedeće denotate:
a. uvedenice, novotvorenice
b. arhaizmi, prevedenice
c. nadrikroatizmi
d. tuđice i posuđenice
e. bivši srpskohrvatski kroatizmi
10
Pretraga korpusa pokazuje kako se pridjev novohrvatski najčešće koristi za označavanje jezika,
odnosno kao zajednički nazivnik za sve promjene u jezičnom uzusu i normi posljednjih
petnaestak godina, dakle od nastanka nove hrvatske države. Ako izuzmemo tuđice i posuđenice,
njegov zajednički nazivnik mogao bi se reducirati na te promjene kao rezultat purističkih
nastojanja hrvatske jezične politike s kraja prošlog stoljeća.
Specifično značenje određeno je uglavnom kontekstom, a osnovno značenje pak osobnim stavom
i vrijednosnim sudovima, ovisno o podrijetlu, naobrazbi, odgoju, socijalnoj grupi i političkom
uvjerenju govornika. Budući da je osnovno značenje motivirano konotativnim vrijednostima, ono
se uvelike razlikuje među pojedinim govornicima. S tim u vezi značenje je također različito u
hrvatskom, u srednjejužnoslavenskom i u ostalim njegovim idiomima. Najviše se preklapanja9
primjećuje u jezičnom kontekstu i to u područjima 3 a-d. U tim područjima sadržaj izraza
prepoznatljiv je u obliku leksema novohrvatski za sve govornike. Područje 3 f i denotati pod a i b
obuhvaćaju sadržaje oblika novohrvatski koje koriste uglavnom govornici izvan Hrvatske, dok su
sadržaji iz područja e i denotati pod e poznatiji govornicima u Hrvatskoj. Izvan Hrvatske se
tuđice ne doživljavaju kao obilježja novohrvatskoga, a pojave iz područja društvene zbilje u
znatno se manjoj mjeri povezuju s tim leksemom nego u Hrvatskoj. U denotatima pod c nešto je
manje preklapanja jer dio hrvatske jezične zajednice arhaizme i prevedenice ne shvaća kao odliku
novohrvatskog već kao postojeću stilističku rezervu (koja je doduše u nekim slučajevima prestala
biti rezerva). U području 3d također je manje preklapanja: u terminologiji se, naime, koriste i
tuđice koje se ne doživljaju svuda kao predstavnice novohrvatskog. Naravno, različito značenje
izvan Hrvatske uvjetovano je i slabijim kontaktom s jezičnom maticom.
11
Shematski bi se značenjski odnosi leksema novohrvatski mogli prikazati na sljedeći način :10
Slika 1. Domene primjene11
1. Pojave u društvu
3. Pojave u jeziku
2. Politika
a) Pravopis
b) Administr.
stil
e) Stručno
nazivlje
f) Slang
c) Publicistički
stil
d) Igre riječima
Opseg značenja u Hrvatskoj
Slika 2. Denotati u jezičnom kontekstu
1. Pojave u društvu
3. Pojave u jeziku
2. Politika
a. Uvedenice i
novotvorenice
b. Arhaizmi i
prevedenice
e. Bivši
srpskohrvatski
kroatizmi
c. Nadrikroatizmi
d. Tuđice i
posuđenice
Opseg značenja izvan Hrvatske
12
Tako su novohrvatski u Hrvatskoj i izvan nje zbog svog različitog asocijativnog značenja zapravo
lažni prijatelji: izvan Hrvatske zbog nerealne slike o promjenama značenje je motivirano krivim
predodžbama o nerazumljivosti i krajnjem purizmu, dok u Hrvatskoj prevladava socijalno
konotativno značenje motivirano negativnim vrijednosnim stavovima prema društvenim i
političkim pojavama.
Zanimljivo je ovdje spomenuti postojanje pridjeva novosrpski i novobosanski koji se na internetu
pojavljuju znatno rijeđe nego novohrvatski; u slučaju novosrpskog uglavnom su zastupljene
kolokacije iz područja društvenih pojava, dok se kod novobosanskog uglavnom radi o
nadribosni(aki)zmima tipa 'kako se na bosanskom kaže...'.
ZAKLJUČAK
Možemo zaključiti da je leksem novohrvatski jezična činjenica razgovornoga funkcionalnog stila
hrvatskoga jezika gdje ima ulogu ekspresivnog sredstva za izražavanje negativnog stava prema
promjenama u hrvatskom društvu te prema uspjelim i neuspjelim pokušajima promjena u
hrvatskom jeziku nakon osnivanja samostalne hrvatske države.
To je odnosni pridjev s izraženim emocionalnim dimenzijama konotativnog značenja
realiziranog u imenskim dopunama. Kao i kod nekih drugih stilski obilježenih leksema iz
substandarda s jakim konotativnim značenjem (najčešće u slengu), višestruka mu motiviranost
omogućava široku primjenu (Lučić 2005) te može označavati upravo suprotne koncepte: osim
purističkih intervencija, tim pojmom se označuju i najnoviji sveprisutni anglizmi.
Stvarnost je da hrvatskom standardnom jeziku jest promijenjen jedan dio vokabulara što izravno
jezičnim planiranjem, što neizravno manipulacijom medija i javnog mnijenja i da dio jezične
zajednice izražava svoj stav prema tim promjenama označavajući ih nazivom novohrvatski.
S druge strane, pristalice nove hrvatske politike i jezične politike ne koriste pojam
novohrvatski osjećajući njegove negativne konotacije. U pasivnom rječniku tog djela jezične
zajednice ta riječ ima gotovo tabuizirano značenje:
13
Poslije onih polupismenih koji se smiju tisući, a fale hiljadu, izmisljaju posprdne izraze kao novohrvatski
govor, velicaju knjige koje nikad nijesu ni ...
Ne može se, međutim, tvrditi da poput analognih složenica (novolatinski, novogrčki,
novobugarski, novočeški, novoštokavski) označuje novu fazu u razvoju jezika. Stoga je
novohrvatski u sintagmi novohrvatski jezik farsa jer između jezičnog sustava prije i poslije
osamostaljenja Hrvatske nema gotovo nikakve razlike, a u općem leksiku razlike su zanemarive i
vrše prije svega simboličku funkciju. Promijenjeni jezični segmenti kao što su terminologija i
administrativni stil ne zadiru u područje jezičnog sustava niti su dio općeg leksika standardnoga
jezika. Asocijativno pak značenje u svijesti govornika izvan Hrvatske temeljeno je ili na
dezinformaciji, ili je suženo na karikaturu.
Naziv novohrvatski se, dakle, ne koristi za označavanje strukturnih promjena u jezičnom sustavu,
a samo u manjoj mjeri za promjene u općem leksiku. Međutim, budući da je hrvatski jezik u
prošlom stoljeću bio izrazito obilježen svojim odnosom prema srpskom, novohrvatski postoji u
značenju s i m b o l a nove faze političke egzistencije hrvatskoga jezika: njime se naime ističu
razlike između hrvatskog u hrvatskoj državi i hrvatskog pod utjecajem srpskog u bivšoj
Jugoslaviji. "Prava se promjena dogodila, čini se, u svijesti govornika i u jezičnoj zajednici, gdje
je uvjerenje u to da je hrvatski jezik sasvim autonoman i bitno različit (bar) od srpskoga
neusporedivo jače usađeno nego što je bilo prije 1990. godine." (Škiljan, 2005).
Pitanje je u kojoj su mjeri značenja leksema novohrvatski stabilizirana: koja će, i hoće li uopće,
prodrijeti u opći leksik ili će se zadržati samo u razgovornom stilu? Ili će jednostavno, kao i
mnogi nestandardni leksemi, s vremenom potonuti u zaborav, kao što se najavljuje u jednoj od
pojavnica s interneta:
...šteta što se novohrvatski topi k'o 'snijeg u proljeću' barem je bilo zabavno…
1 Naziv 'denotat' koristim u značenju "particular referent" (Weinreich, 1980, 272), odnosno "segment of
extralinguistic world" (Zgusta, 1971, 28). O uporabi pojmovlja u semantici v. Raffaelli, 2004. 2 Konceptualno značenje kako ga tumači G. Leech (Leech, 1974) 3 Konotativna značenja kako ih tumači G. Leech (Leech, 1974) 4 Emocionalna dimenzija kako je tumači Geeraerds (Geeraerds, 1989, 140) 5 Naziv 'sadržaj' koristim u značenju 'designat' ("notion of the denotatum", Zgusta, 1971, 28)
14
6 "It is inevitable that a neologism, even a neologism which is coined according to the productive tendencies of the
respective language [...] must strike the users, at the beginning, as unusual. (Zgusta, 1971, 182) 7 Asocijativno značenje obuhvaća konotativnu, emocionalnu i kolokacijsku značenjsku dimenziju (Leech, 1974, 20) 8 http://www.newtek.com/forums/showthread.php?t=68610
http://www.russia.com/forums/history/10255-grater-russia-russia-shall-rise-again-14.html 9 Zajedničko značenje u raznih govornika: "interpersonality of meaning" (Weinreich, 1980, 289). 10 Perspektiva i opseg pojedinih područja mijenja se ovisno o kontekstu i govornikovim vrijednosnim sudovima.
Odnosi bi zapravo trebali biti trodimenzionalno prikazani u jednoj shemi. Radi veće preglednosti odlučio sam se za
prikaz na dvije međusobno kompatibilne sheme. 11 Naziv 'domene primjene' koristim u značenju "range of application" (Zgusta, 1971, 42)
REFERENCIJE
Babić, S. (1991). Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku. Zagreb: HAZU-Globus
Geeraerts. D. (1989). Wat er in een woord zit. Leuven: Peeters
Leech, G. (1974). Semantics. New York: Penguin
Lučić, R. (2005). Kako briju brijači. U: Stolac, D. i sur. (ur.). Jezik u društvenoj
interakciji. Zagreb-Rijeka: HDPL, 285-292.
Lučić, R. (2007). Uvest ću još koju riječ i ozdravit će duša tvoja! U: Granić, J. (ur.). Jezik
i identiteti. Zagreb-Split: HDPL, 337-346.
MS/MH (1969). Rečnik srpskohrvatskog književnog jezika. Novi Sad - Zagreb: Matica
srpska, Matica hrvatska
Pranjković. I. (2001). Normativne i paranormativne inovacije u hrvatskome jeziku. U
Dani hrvatskoga jezika 2000., Zadar: Matica hrvatska, 23.-33.
Raffaelli, I. (2004). Odnos strukturalne semantike prema kognitivnoj. Suvremena
lingvistika 57 i 58, 67-92.
SANU (1996). Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika. Beograd: Institut za
srpski jezik SANU
Škarić, I. (2005). Kroatizmi u hrvatskome jeziku ili što to doista propisuje hrvatski ustav.
Jezik LII, 2, 121-128.
Škiljan, D. (2005). Jezik dominantne idelolgije. (Rade Dragojević i Jelena Svilar) Zagreb,
Zarez 151
Weinreich, U. (1980). On semantics. University of Pennsylvania Press
Zgusta, L. (1971). Manual of Lexicography. The Hague-Paris: Mouton.
15
Radovan Lučić
Universiteit van Amsterdam
NEWCROATIAN: REALITY OR FARCE?
At the end of the last century the Croatian standard language underwent some significant changes
triggered by extralinguistc factors. In my contribution I shall attempt to explain on which
linguistic levels those changes took place, in which manner they were implemented and to what
extent they influenced the linguistic system. Because those changes have also been called
'NewCroatian', I will concentrate on the semantic components and motivation of this term.
Key words: double motivation, associative meaning, value judgments, political motivation