Novi uvez - ZKD...žnice s programom Učimo znakovni jezik i kulturu gluhih za djecu predškolske dobi. Obzi-rom na Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije

http://www.zkd.hr ISSN 1845-2434

Novi uvez Glasilo Zagrebač koga knjiž nič arskog drus tva

Godina XV. Broj 27/2 Listopad 2017.

Novi uvez 27/2 Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva Godina XV, listopad 2017.

Izdaje: Zagrebačko knjižničarsko društvo Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb Telefon: 4572-344, 4694-326; faks 3882-853 http://www.zkd.hr

Tajnica: Inja Cahun ([email protected])

Glavna i odgovorna urednica: Blaženka Peradenić-Kotur ([email protected])

Urednica: Nika Čabrić ([email protected])

Uredništvo: Ivana Čadovska, Petra Dolanjski, Jelena Pisačić

Grafički urednik: Tomislav Silić

Lektorica: Doris Bočkaj

Naslovnica: „Knjižničar na Dječjem odjelu - Iza polica“, Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice Samobor, 2015. g., autorica: Željka Vrbančić. Drugonagrađeni rad od strane stručnog žirija na natječaju za izbor najbolje fotografije izložbe „Knjige i knjižničari“ u organiza-

ciji ZKD-a, povodom Noći knjige 2017.

Dragi čitatelji, kolegice i kolege, članovi i prijatelji

Zagrebačkog knjižničarskog društva, pozdravljam Vas u

ime uredništva Novog uveza.

Broj prikupljenih članaka i ovoga puta rezultirao je

u obliku dvobroju izlaženja dvadeset i sedmog broja.

U Novom uvezu 27/2 očekuju vas prilozi o

organiziranim događanjima u Noći knjige, inovacijama u

knjižnicama, radionicama, novim korisnicima, svestranim

suradnjama knjižnica i drugim ustanova u kulturi i mnogi

drugi. Donosimo vam tako vijesti iz Zagreba, Zaprešića i

Karlovca

Novim uvezom promičemo vlastitu struku,

povezujemo institucije u kulturi te potičemo razvoj

knjižničarstva.

Zahvaljujem se bivšoj predsjednici ZKD-a Katji

Matković Mikulčić u čijem sam mandatu ušla kao glavna i

odgovorna urednica u Novi uvez te sadašnjoj predsjednici

ZKD-a, Blaženki Peradenić Kotur za nastavak dobre

suradnje na mjestu urednice Novog uveza.

Zahvaljujem uredništvu, kolegi Tomislavu Siliću,

bez čije podrške i velikoga znanja i požrtvovnosti, niti

jedan broj ne bi ugledao svjetlo weba te svim članicama i

članovima uredništva, od kojih bih istaknula kolegice

Jelenu Pisačić, Petru Dolanjski i Ivanu Čadovski na radu i

trudu čiji su se rezultati pokazali u broju prikupljenih

priloga u proteklim brojevima.

Zahvaljujem svim suradnicima na zanimljivim

prilozima i idejama koje ruše sve predrasude o

knjižničarstvu i dokaz su da smo struka koja ide upravo u

korak s vremenom.

Ovim dvobrojem opraštam se od čitateljske publike

koja je Novi uvez pratila posljednjih pet godina te

budućem uredništvu želim sreću u daljnjem radu.

Uživajte u čitanju,

Nika Čabrić, urednica

UČIMO ZNAKOVNI JEZIK I KULTURU GLUHIH

2

GALERIJA U KNJIŽNICI: PROŠIRENI PROSTORI DJELOVANJA

4

PROJEKT VOLIM ČITATI 6

NEOBIČNA KNJIŽNICA U ZAPREŠIĆU: VJEŽBANJEM DO NOVIH KORISNIKA

8

INSPIRATIVNI KORISNIK U INOVATIVNOJ KNJIŽNICI: ISKUSTVO KNJIŽNICE

11

RADIO JE BUDUĆNOST: RADIMO RADIO! 13

KNJIŽNICE U NOĆI MUZEJA 15

KARLOVAČKA "POSEBNA NOĆ" - NOĆ KNJIGE

16

NOĆ KNJIGE U NSK— NOĆ KOJA VOLI KNJIGE

19

SVESTRANE SURADNJE U POTICANJU INFORMACIJSKE PISMENOSTI

21

CODE CLUB RADIONICE PROGRAMIRANJA ZA DJECU

22

KNJIŽNIČAR NA RADIONICI ROBOTIKE 24

INKLUZIJA I ZAJEDNIŠTVO U KNJIŽNICI 26

NOVI KORISNICI KNJIŽNICE: SURADNJA SA SREDNJOM ŠKOLOM JELKOVEC

27

POSJET ČLANOVA ZKD-A KNJIŽNICI MUZEJA SUVREMENE UMJETNOSTI

29

Sadržaj:

1

RIJEČ UREDNICE

2

UČIMO ZNAKOVNI JEZIK I KULTURU GLUHIH

Maela Rakočević Uvodić, [email protected], Gradska knjižnica

Dječje su knjižnice specijalizirane ustanove

kojima je osnovna uloga prikupljanje knjiga

namijenjenih djeci te su stoga primarno u-

sredotočene na poticanje čitanja, odnosno

davanja na korištenje što raznovrsnije građe

koja uključuje tiskane materijale (knjige,

časopise, izreske iz novina i časopisa, kata-

loge, brošure, informativne listiće, postere i

sl.) i neknjižnu građu (igračke, audio i vi-

deo građu, računalne programe, elektroni-

čke igre, virtualnu građu i sl.). Dječje knjiž-

nice tako razvijaju suradnju s vrtićima i

školama, izdavačima knjiga za djecu i mla-

de, kulturnim ustanovama (kazalištima, galerijama, muzejima) te sa svima koji se praktično i

znanstveno bave literaturom za djecu, djecom i njihovim interesima. Knjižnice grada Zagre-

ba već više godina pripremaju, a od 2007. godine i objedinjuju programe s ciljem poticanja

čitanja, cjeloživotnog učenja i društvene inkluzije (uključivanja) djece s teškoćama u razvoju

te mladih i odraslih osoba s invaliditetom u zajednički projekt pod nazivom Knjižnica širom

otvorenih vrata. Dugoročno bi projekt trebao djeci s teškoćama u razvoju, mladima i odra-

slim osobama s invaliditetom približiti knjižnicu kao mjesto za zadovoljavanje njihovih pot-

reba za obrazovanjem, informiranjem, kulturom i razonodom, pridonijeti poboljšanju kvali-

tete njihova života, senzibilizirati javnost na postojanje i potrebe slijepih, slabovidnih, glu-

hih, nagluhih i gluhoslijepih osoba, osoba s invaliditetom, osoba s problemima u govornoj

komunikaciji, čitanju i pisanju, jačati toleranciju i uvažavanje različitosti te integrirati osobe

s posebnim potrebama u programe u kojima zajedno s drugim korisnicima stvaraju svijet u-

zajamnog pomaganja i osvješćivanja. U sklopu projekta održavaju se: Igraonica - pričaonica

– maštaonica, program koji uključuje djecu starije predškolske i mlađe školske dobi s teško-

ćama sluha, govora, čitanja i pisanja te pomoć njihovim roditeljima, nastavnicima i odgojite-

ljima; Čitalački klub namijenjen je mladeži i odraslim korisnicima s intelektualnim i tjeles-

nim invaliditetom; Kreativne radionice i kulturna događanja koji obuhvaćaju likovne i kaza-

lišne radionice, izložbe, književne susrete, scenske predstave i tribine kojima se uključuju

3

djeca s teškoćama u razvoju, mladi i odrasli s intelektualnim i tjelesnim invaliditetom; Upoz-

najmo glazbene instrumente, glazbeno edukacijski susreti za slijepu i slabovidnu djecu i mla-

dež; Izrada taktilnih slikovnica za slijepe i slabovidne; Kolektivni posjeti knjižnici članova

udruga i polaznika centara za djecu, mlade i odrasle s posebnim potrebama te Volonterski

rad osobe s posebnim potrebama u knjižnici Tina Ujevića. Među programima koji su se od-

vijali u sklopu projekta Knjižnica širom otvorenih vrata nije bilo aktivnosti koje bi uključiva-

le gluhe osobe ili bile namijenjene senzibilizaciji društva njihovim specifičnim komunikacij-

skim potrebama. Stoga se u veljači 2017. godine u projekt uključila Medioteka Gradske knji-

žnice s programom Učimo znakovni jezik i kulturu gluhih za djecu predškolske dobi. Obzi-

rom na Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i glu-

hoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj, koji je prihvaćen u srpnju 2015. godine, te tendenci-

ju integracije djece s teškoćama u razvoju u redovno obrazovanje u Hrvatskoj, ukazala se

potreba za senzibilizacijom djece predškolske, ali i školske dobi na komunikacijske potrebe

gluhih, nagluhih i gluhoslijepih osoba. Kako bi integracija djece s teškoćama u razvoju bila

uspješna neophodna je komunikacija odnosno proces prenošenja informacija, a komunikaci-

ja s gluhim osobama zahtjeva dodatna znanja, vještine i strpljivost ovisno o stupnju ošteće-

nja sluha te dobi u kojoj je sluh oštećen. Ta znanja i vještine uključuju čitanje s usana, ručne

abecede i znakovni jezik, ali i savjete na koji način komunicirati s gluhim osobama. Cilj je

potaknuti djecu na uvažavanje različitosti i toleranciju, olakšati školovanje gluhoj djeci te

graditi društvo koje prihvaća različitost i individualnost međusobnim uvažavanjem. Ovim

programom produbljena je suradnja s dječjim vrtićem Budućnost čije su sve grupe predškol-

ske djece prošle radionicu Učimo znakovni jezik. Sam program provodi diplomirana knjižni-

čarka Medioteke Maela Rakočević Uvodić, prevoditeljica znakovnog jezika za gluhe i glu-

hoslijepe osobe, zajedno s vanjskim suradni-

kom, gluhim mladićem Sabahudinom Jusi-

ćem– Budom. Radionica se sastoji od četiri

tematske cjeline. Prvi dio koncipiran je tako

da djeca imaju priliku upoznati Budu i od nje-

ga samog doznati kako je to izgubiti sluh i

odrastati u tišini, doznati o važnosti prevodi-

telja za život jedne gluhe osobe te saznati či-

me se sve Budo bavi privatno (fotografijom,

glumom, plesom, sportom, manekenstvom) te

pokazati djeci da gluhe osobe mogu uistinu

4

sve osim čuti. U drugom dijelu djeca su dozna-

la na koje sve načine gluhe osobe komunicira-

ju, neke posebnosti kulture gluhih, naučit će

dvoručnu abecedu kojom će potom imati prili-

ku pokazati naučeno i slovkati svoje ime pred

cijelom grupom, cijelo to vrijeme uz Budinu

pomoć. Trećim dijelom ulazi se u same osnove

znakovnog jezika po temama: pozdravljanje i

upoznavanje, boje, članovi obitelji, životinje, brojevi i hrana. Tijekom tog dijela radionice

djeca imaju priliku izravno komunicirati s Budom i postavljati mu pitanja uz pomoć prevo-

diteljice. Posljednji dio rezerviran je za projekciju predstave na znakovnom jeziku Maca pa-

pučarica prema predlošku koji je djeci dobro poznat, a koja je izvedena tijekom Smotre po-

laznika tečaja znakovnog jezika Saveza gluhoslijepih osoba Dodir. Po gledanju predstave s

djecom se komentiraju riječi odnosno znakovi korišteni u predstavi te imaju priliku postaviti

još koje pitanje Budi. Ove radionice u sklopu programa održale su se tijekom veljače i ožuj-

ka 2017. godine za sve predškolske grupe dječjeg vrtića Budućnost. Po završetku radionica

djelatnici Budućnosti i djeca predškolskih grupa koja su pohađala radionice izradila su po-

klon i zahvalnicu za Budu čime je on bio iznimno dirnut. U planu je nastavak radionica na

jesen 2017. godine za predškolske grupe dječjih vrtića iz gradskih četvrti Donji grad, Gornji

grad – Medveščak i Trnje. Proširene radionice u sklopu programa bit će organizirane i po-

nuđene osnovnim školama iz istih gradskih četvrti i to za učenike nižih razreda osnovnih

škola.

GALERIJA U KNJIŽNICI: PROŠIRENI PROSTORI DJELOVANJA

Irena Bekić, [email protected], Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića

Galerija Prozori djeluje od 1978. godi-

ne. Osnovana na inicijativu Branke Hlev-

njak, prve voditeljice galerije, u narednim su

je periodima vodile Malina Zuccon – Martić

i Irena Bekić. Nakon prvotnog usmjerenja na

ilustraciju, fotografiju, plakat i druge izričaje

grafičkog medija, što je podudarno mediju

knjige, početkom 2000-ih program Galerije

preusmjerava se ka konceptualnim umjetničkim praksama koje odgovaraju na široku i prom-

5

jenjivu mrežu odnosa, koja uključuje bogati

simbolički potencijal te socijalne i prostorne

aspekte knjižnice, inzistirajući na njezinom po-

litičkom potencijalu javnog prostora.

Knjižnica je stabilni dio knjižnično-galerijskog

para: klasična institucija definirana unutar odre-

đenih kulturnih gabarita, konvencionalno po-

tvrđena s jasnom dnevnom rutinom. Galerija je

subverzivna. Ona provocira koncept neutralnosti, što je još uvijek dominantni knjižničarski

koncept, budući da nema neutralnih pozicija, već one uvijek reproduciraju dominantnu ideo-

logiju, odnosno simboličku konstrukciju. Putem umjetnosti, Galerija vrši sitne tektonske po-

make, ubacuje viruse destabilizacije hegemonijskih reprezentativnih društvenih obrazaca.

Umjetnost sa svojom fleksibilnom metodologijom ima mogućnost uvući se u pukotine druš-

tvene strukture unutar koje djeluje i iznutra podrivati dominantni sustav, destabilizirati ga,

očuditi, potaknuti propitivanje.

Knjižnica predstavlja "sigurno mjesto". Za publiku, koja nije galerijska, veći kredibili-

tet ima poruka odaslana iz Knjižnice, nego što bi to bilo da je stigla s neke umjetničke instan-

ce. Galerija pak, pogotovo kroz participativne projekte koje realizira i kroz aktiviranje stano-

vnika, osnažuje Knjižnicu kao važno i pozitivno mjesto u zajednici i širi granice njezina dje-

lovanja. Ona naglašava značaj javnog prostora kao zajedničkog interesa.

U Galeriji Prozori izlagali su respektabilni hrvatski i inozemni umjetnici poput Sanje

Iveković, Dalibora Martinisa, Andreje Kulunčić, Gorana Trbuljaka, rumunjskog umjetnika

svjetske reputacije Dana Perjovschija ili slovenskog Tadeja Pogačara i drugih. Isto tako gale-

rija je zona eksperimenta za studente Likovne akademije i Akademije dramskih umjetnosti

(odsjek kamera), kao i mjesto za stvaranje i širenje znanja kroz edukativne programe koje

sprovodi („Razgovori u Prozorima“, „Idemo u grad“, „Mala škola umjetnosti“).

Zahtjevan i težak prostor, opterećen stvarima i značenjima, frekventan je i životan.

Umjetnost je ovdje doista uronjena u život i

može lakše nego u tipičnim galerijskim pro-

storima, koji su po svojoj prirodi izolirane

zone i rijetko imaju direktan pristup u život,

ostvariti svoj politički potencijal i ponuditi

publici alate za aktiviranje i razumijevanje

vlastite svakodnevice.

6

PROJEKT VOLIM ČITATI

Jelena Pisačić, [email protected], Knjižnica Jelkovec

Treću godinu za redom projekt Volim čitati

okuplja ljubitelje priča, pjesama, bajki i

dječjih romana. Pokrenule su ga učiteljice

OŠ Jelkovec Anita Čer i Ivančica Toić. Pro-

jekt se provodi na razini razredne nastave u

OŠ Jelkovec s ciljem da djecu potakne na

redovito čitanje. Motivirane činjenicom da

se čitateljem postaje od najranije dobi, ove su učiteljice osmislile projekt za svoje učenike.

Prve je godine zadatak bio pročitati što više knjiga, ispuniti listić prema rubrikama:

pročitani naslovi, imena pisaca i moja ocjena te ga potom predati učiteljici. Učiteljice su uz

pomoć školskog knjižničara izabrale najveće ljubitelje čitanja kojima je čestitala ravnateljica

OŠ Jelkovec Renata Flajhar.

Naredne, 2016. godine, mali su čitatelji ponovno posjećivali knjižnicu, pregledavali

police i birali štivo koje su čitali, a onda i pročitano ocijenili. Liste pročitanih djela skupili su

članovi povjerenstva - učiteljice Anita Čer i Ivančica Toić, te knjižničar Karlo Vranješ. Oba-

vili su ozbiljan zadatak i izabrali novog najčitatelja godine. Svečano je proglašenje najčitate-

lja godine održano u školskoj knjižnici u lipnju 2016. Pobjednike je i te godine proglasila

ravnateljica Renata Flajhar. Iznenađenje je za učenike bilo to što se u projekt sada uključilo i

uredništvo Školske knjige za razrednu nastavu koje je sve sudionike nagradilo poklon-

paketom. Tako se s ciljem razvoja čitalačke pismenosti i osposobljavanje čitatelja za aktivno

i kritičko čitanje tim entuzijasta proširio.

S obzirom na dobru suradnju s Knjižnicom Jelkovec, zajedničke ambicije za poticanje

čitalačke pismenosti i ljubavi prema čitanju, narodnoj je knjižnici s početkom nove školske

godine ponuđena suradnja na tom projektu. Dogovorena su tri susreta u prostoru Multimedi-

jalne dvorane narodne knjižnice. Na tim bi susretima učenici, sada već trećih i četvrtih razre-

da, imali priliku postavljati pitanja u razgovoru sa knjižničarima domačinima. Razgovaralo

se i o mogućim književnim susretima imajući na umu činjenicu da nikakva novčana sredstva

nisu za projekt postojala. Kao rezultat posvećenosti ovom projektu, oformljena je novinarska

i literarna učenička skupina. Prvi takav susret u sklopu projekta Volim čitati održan je u stu-

denom 2016. Okupili su se učenici, učiteljice, urednica Školske knjige Željka Vukušić i knji-

žničari narodne knjižnice. Djeca su pripremila malu predstavu, a novinarska i literarna skupi-

na je smislila pitanja za intervjue. Na kraju programa i razgovora s urednicom, djeca su pos-

7

tavljala pitanja knjižničarima ne bi ili saznali

koja je njihova omiljena knjiga iz djetinjstva,

a koja sada, koliko je stara knjižnica u kojoj

se druže, tko više čita - djeca ili odrasli kao i

zašto je važno čitati i što je važno čitati.

Drugi je susret zakazan u ožujku 2017.

Na opće zadovoljstvo ovaj je susret realiziran

kao književni susret s autoricom Željkom

Horvat - Vukelja. Učenici su sa učiteljicama Vlatkom Prelogar, Kristinom Lesan, Anitom

Čer i Ivančicom Toić pripremili igrokaz "Reumatični kišobran" za Željku Horvat - Vukelja,

a ona je djeci, na sebi svojstven način, vješto povezavši zanimljivosti iz opće kulture sa sadr-

žajima školskih predmeta - hrvatskog jezika, glazbene kulture, matematike, ispripovijedila i

odglumila neke svoje i neke narodne priče. Priča o Špagetinu Bukatinu, razigranom liku ko-

jeg je autorica donijela u svojoj torbi, nosi snažnu i optimističnu životnu poruku kako je važ-

no ostati hrabar i kada sve izgleda beznadno, bodri djecu da ne odustaju od svojih snova. Na

samom kraju susreta, stručni je suradnik u promociji Mario Čeko podijelio svoj djeci poklo-

ne Školske knjige.

U planu je još i treći susret u ovoj školskoj godini kada će biti proglašeni najčitatelji.

Zanimljivo je i da se susretima pridružuje likovna skupina učenika razredne nastave koja

svojim radom doprinosi realizaciji susreta. Njihova je zadaća kreiranje scenografije za preds-

tave u sklopu susreta. Likovna skupina inače redovito polazi radionice povijesti umjetnosti u

Knjižnici Jelkovec jednom u dva do tri tjedna.

Milan Crnković u svojoj knjizi "Sto lica priče" karakterizira priču kao dio slobode i

razdoblja djetinjstva - perioda života u kojem ima najmanje ovisnosti o ograničenjima kao

što su skučenost, konvencionalna stvarnost, život u osjetilima dostupnom svijetu. Priča, kako

tumači Crnković, nudi jednu irealnu stvarnost koja zahvaljujući simbolima bolje tumači

kompliciranu unutrašnju ljudsku stvarnost nego što to može osjetilna stvarnost. Imajući na

umu i da narodne knižnice prema UNESCOv-om Manifestu za narodne knjižnice iz 1994.

imaju zadaću stvaranja i jačanja čitalačkih navika kod djece od najranije dobi, a isto tako i

važnost suradnje školske i narodne knjižnice, projektom Volim čitati otvorila se platforma na

kojoj je moguće realizirati mnoge aktivnosti u svrhu ostvarenja svega navedenog. Motivira-

nje djece na čitanje u sklopu školskog programa, a pri čemu on podrazumijeva i obilazak

narodne knjižnice, samostalni odabir, razmišljanje o pročitanom, vrednovanje kao i kasniju

raspravu te povremeno druženje s autorima i slušanje priča iz usta samih autora, okupira

dječju pažnju na konstruktivni način. Djeca postaju sigurnija u sebe, svoje procjene i mišlje-

8

NEOBIČNA KNJIŽNICA U ZAPREŠIĆU: VJEŽBANJEM DO NOVIH KORISNIKA

Vlasta Šolc, [email protected], Gradska knjižnica Ante Kovačića

Na stručnom skupu „Nova, neobična, inspira-

tivna… knjižnica!“ u organizaciji Narodne

knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac (Sisak), a

s temom skupa „korištenje inovativnih, neo-

bičnih i neuobičajenih knjižničnih usluga“,

čiji je cilj zadržati postojeće korisnike i pri-

vući nove, predstavljen je program knjižnice

u Zaprešiću – Vježbanje za svaku dob.

Tekst sažima izlaganje na stručnom skupu „Nova, neobična, inspirativna… knjižnica!“

u organizaciji Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac (Sisak). Tema skupa bila je kori-

štenje inovativnih, neobičnih i neuobičajenih knjižničnih usluga, čiji je cilj zadržati postojeće

korisnike i privući nove.

Brojna izvješća i statistički pokazatelji upozoravaju na fenomen starenja svjetskog sta-

novništva uzrokovanog poboljšanjem standarda, dostupnijim i razvijenijim zdravstvom, a u

nekim dijelovima svijeta i slabijim natalitetom. U Hrvatskoj na to gotovo svakodnevno upo-

zoravaju političari i demografi. Izvješće Starenje svjetskog stanovništva (World Population

Ageing) UN-ova Odjela za ekonomska i socijalna pitanja (2015.) ističe da je Hrvatska trenu-

tno na nezavidnom 9. mjestu na listi zemalja s najvećim udjelom starijeg stanovništva s 25,9

% stanovništva starijeg od 60 godina. U izvješću se i predviđa da će 2030. godine udio tih

osoba biti 31%, a 2050. godine 36,8 %. Ovakva demografska kretanja potkrepljuje i Popis

stanovništva, kućanstava i stanova proveden 2011. godine koji također pokazuje veliki po-

nje. Razgovor s autorima otvara im mogućnost da priču koja je nastala sagledaju i iz per-

spektive onoga tko ju je stvorio. Za razliku od čitateljskog kluba gdje djeca nemaju obavezu

prisustvovati pa onda vrlo brzo uslijed brojnih obaveza susrete preskaču, ovakav projetk in-

tegriran u nastavu im istovremeno daje smjernice i zadatke kao i slobodu da istražuju i sudje-

luju u procesu realiziranja njegovih segmenata.

Planovi i dogovori za dalji razvoj projekta Volim čitati u narednoj školskoj godini već

su započeli. Ideje se množe kroz razgovore. Neka su djeca s ovom školskom godinom zavr-

šavaju četvrti razred no možda se nastave uključivati u programe pomažući prvašićima, no-

voj generaciji sudionika projekta.

9

rast broja starijeg stanovništva. Državni zavod za statistiku objavio je da je te godine u Hr-

vatskoj živjelo 17,7 % stanovništva starijeg od 65 godina. Samo pedeset godina ranije

(1961.) udio iste kategorije stanovništva bio je 7,4 %. Uzimajući u obzir takve statističke po-

datke, očigledna je važnost različitih programa i aktivnosti za ovaj sve brojniji dio stanovniš-

tva koji raspolaže najviše – slobodnim vremenom. Stariji ljudi imaju vremena mnogo toga

naučiti, ali i mnogo toga ponuditi svojoj zajednici.

Projekt 65 plus

Knjižnice grada Zagreba stoga niz godina provode ciljane programe namijenjene druš-

tvenoj integraciji starijih osoba i njihovomu aktivnom uključivanju u kulturna i društvena

zbivanja. Objedinjavanjem različitih programa namijenjenih ovoj dobnoj skupini u projekt

65 plus, Knjižnice grada Zagreba su se još više založile da knjižnične usluge i građa budu

dostupne ne samo umirovljenicima, korisnicima knjižnica nego da se dopre do što više stari-

jih osoba na zagrebačkom području. Projekt je započet 2008. godine, a prva koordinatorica

bila je Sanja Bunić. Na to su mjesto kasnije došle Kristina Krpan i Ira Tuzlančić. Iako u ime-

nu projekta stoji 65 plus, programi se obraćaju osobama koje sebe svrstavaju u pripadnike

starije životne dobi pa se tako među korisnicima nalaze i osobe nešto mlađe od te dobne gra-

nice. Korisnici su općenito zadovoljni programima, što pokazuje činjenica da broj korisnika

iz godine u godinu raste. U programima projekta 65 plus 2016. godine na različite je načine

sudjelovalo ukupno 5289 korisnika.

Projekt 65 plus sastoji se od šest programa koji su se 2016. godine provodili u 16 knjiž-

nica: Knjigom do vrata (dostava knjiga i časopisa u domove za starije i nemoćne u Gradu

Zagrebu kao i drugim korisnicima koji ne mogu doći u knjižnicu), Slikosat (besplatne likov-

ne radionice za osobe starije dobi s ciljem poticanja kreativnog izražavanja), Sat informacij-

ske pismenosti (besplatne radionice za informatičko i informacijsko opismenjivanje), Susreti

generacija (predavanja, radionice i pričaonice za djecu predškolske dobi u kojima aktivno

sudjeluju pripadnici starijeg naraštaja), Izložba 65 plus (izložbe radova čiji su autori pripad-

nici treće životne dobi) i Vježbaonica (stručno vođeno vježbanje prilagođeno starijim osoba-

ma).

Vježbanje za svaku dob u zaprešićkoj knjižnici

Vježbanje za svaku dob u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića započelo se povremeno

održavati krajem 2015. godine da bi od veljače 2016. godine krenulo u redovitom terminu -

svaki drugi petak od 17 sati (osim ljetne stanke) u multimedijskoj dvorani u podrumu knjiž-

nice, a jedan je od programa koji se u sklopu projekta 65 plus održavaju u našoj knjižnici. Od

početka Vježbanje za svaku dob vodi trenerica fitnessa Slavica Komes iz obližnjeg fitness

10

centra Magic Well. Cilj je bio osmisliti novi

program kojim bismo doprinijeli zdravlju i

kvaliteti života naših starijih korisnika, ali i

privući nove korisnike koji nisu naši članovi.

Fizička aktivnost nedvojbeno pridonosi

zdravlju onih koji je prakticiraju. Vježbanjem

u starijoj dobi poboljšavaju se funkcije krvo-

žilnog sustava, mišićne funkcije, snižava se

krvni tlak i puls te se podiže kvaliteta svakodnevnih aktivnosti. Prije uvođenja programa pro-

veli smo neformalnu anketu među našim korisnicima starije životne dobi koji redovito dola-

ze na druge programe koje im nudimo (radionice informacijske pismenosti, Parliamo italiano

- talijanski za starije, Bake i djedovi pričaju priče, Slikosat, čitateljski klub). Činjenica da su

oduševljeno pozdravili ideju potaknula nas je da je i provedemo u djelo.

Važno je istaknuti da se većina sadašnjih polaznika zbog Vježbanja upisala u knjižni-

cu; najprije je dolazilo tek nekoliko naših članova, ali nakon što smo dobro oglasili novu ak-

tivnost (mrežna stranica KGZ-a, mrežna stranica projekta 65 plus, Zapresic.info, Turistička

zajednica Zagrebačke županije, plakati na vratima knjižnice i na šetnici u centru Zaprešića,

letci, najava na radijskoj postaji Zfm, prilog na TV Zapadu) i nakon što se informacija proši-

rila usmenom predajom, došli su i novi vježbači koji su se učlanili u knjižnicu. Ispočetka

smo bili fleksibilni i tolerantni pa smo novim polaznicima dopustili da dva-tri puta dođu na

Vježbanje te im tek tada sugerirali da bi se, ako žele koristiti programe knjižnice, trebali u

nju i učlaniti. Proveli smo ih kroz knjižnicu, pokazali im da mogu posuđivati iz bogatog knji-

žnog i AVE fonda te sudjelovati u nizu drugih programa. Neki od njih ubrzo su počeli posu-

đivati građu, krenuli na radionice informacijske pismenosti, na talijanski za starije ili su pos-

tali članovima čitateljskoga kluba te tako postali naši aktivni članovi. Takav je pristup dobro

prihvaćen i 50 kuna, kolika je godišnja članarina, nije im se učinilo prevelikim iznosom za

sadržaje koje smo im ponudili.

Nakon više od godine dana stalnog održavanja programa možemo zaključiti da smo

ispunili postavljeni cilj. Oformila se skupina od 10 do 15 polaznika koji redovito dolaze, ot-

prilike polovica su novi članovi. U ožujku smo ih zamolili da napišu dojmove o programu i

svi su bili izrazito pozitivni, ali uz zamolbu da se Vježbanje počne održavati češće, barem

jednom tjedno. Molba je to koju im zbog sredstava i rezerviranosti prostora za druge događa-

je (zasad) ne možemo uslišati. Umjesto toga, trenerica ih podučava vježbama koje bez straha

mogu izvoditi samostalno kod kuće. Kako smo, koliko nam je poznato, jedina knjižnica u

11

INSPIRATIVNI KORISNIK U INOVATIVNOJ KNJIŽNICI ISKUSTVO KNJIŽNICE SAVICA

Božica Dragaš, [email protected],

Snježana Ercegovac, [email protected], Knjižnica Savica

Tekst sažima izlaganje na stru-

čnom skupu „Nova, neobična,

inspirativna… knjižnica!“ u

organizaciji Narodne knjižnice

i čitaonice Vlado Gotovac

(Sisak). Tema skupa bila je ko-

rištenje inovativnih, neobičnih i

neuobičajenih knjižničnih uslu-

ga, čiji je cilj zadržati postojeće korisnike i privući nove.

Knjižnica Savica otvorena je 1993. godine kao ogranak Knjižnice Marina Držića. Na-

lazi se u zagrebačkom naselju Savica, koje pripada gradskoj četvrti Trnje. Iako je smještena

u skučenom prostoru od 200 m2, u knjižnici se provode brojni programi i projekti osmišljeni

na poticaj korisnika ili u suradnji s njima.

Radionica informacijske pismenosti za zreliju životnu dob prva je stalna aktivnost pok-

renuta u Knjižnici Savica na inicijativu korisnika, a od 2004. godine u kontinuitetu se održa-

va i danas. Vodi je dr.sc. Vesna Turčin koja je time postala i prva volonterka u Knjižnicama

grada Zagreba. Program edukacije uključuje osnove rada na računalu, tabletu ili pametnom

telefonu, a program se prilagođava pojedinačnim zahtjevima korisnika. Danas se takve radi-

onice održavaju u više knjižnica naše mreže u sklopu projekta 65 plus.

U sklopu istoga projekta u nekoliko se knjižnica KGZ-a održava i Slikosat, kreativna

radionica za osobe zrelije životne dobi koja je također, na poticaj korisnika, pokrenuta u

Knjižnici Savica 2004. godine. Radionicu osmišljavaju i vode sami polaznici, a aktivnost se

temelji na stvaranju u različitim likovnim i kreativnim tehnikama. Za pojedine se tehnike

organiziraju jednokratni tečajevi pod stručnim vodstvom, a dvaput godišnje, uz prigodni pro-

gram, organiziraju se izložbe radova polaznika radionice.

Po istome modelu u našoj se knjižnici održavaju i radionice stranih jezika za starije

osobe. Engleski za polaznike zrelije dobi radionica je kojom se našim starijim sugrađanima

Hrvatskoj koja u svom programu nudi i vježbanje, pozvali bismo i ostale da nam se pridruže

u toj misiji promicanja važnosti zdravoga života i fizičke aktivnosti.

12

želi olakšati snalaženje u novom informacijskom i kulturološkom okruženju. Pokrenuli smo

je na inicijativu stanovnice naselja Aste Kovačić, prof. engleskoga jezika i književnosti, a

danas je volonterski vodi dipl.polit. Metka Jelenc.

Na poticaj Aste Kovačić pokrenuli smo i Talijanski za početnike zrelije dobi – radioni-

cu talijanskoga jezika i kulture koju danas volonterski vodi mr.sc. Renata Dossi.

Da bismo mlade između 12 i 16 godina potaknuli da dio svoga slobodnog vremena

provedu u knjižnici, pokrenuli smo Radionicu stolnih društvenih igara Zmajevanje. Ta je

radionica namijenjena svima onima koje zanimaju borbe, strategije i fantastična bića, a naj-

popularnije igre na radionici su Dungeons & Dragons, Carcassonne i Catan.

Prepoznavši potrebu naših mladih korisnika s teškoćama u razvoju, za ovu školsku go-

dinu osmislili smo ciklus psiholoških i pedagoških radionica Da, mogu! u okviru projekta

Knjižnica širom otvorenih vrata. Taj su projekt Knjižnice grada Zagreba pokrenule 2007.

godine u svrhu inkluzije djece s teškoćama u razvoju te mladih i odraslih osoba s invalidite-

tom. Od samog početka u njega je uključena i Knjižnica Savica. Višegodišnja suradnja s uči-

teljicama posebnih odjeljenja lokalne škole pokazala je da, uza sve što činimo, postoji iznim-

no velika potreba za provođenjem još većeg broja kvalitetnih radionica s vanjskim stručnja-

cima. Ciklus se sastoji od šest radionica osmišljenih s ciljem pružanja dodatne edukacijsko-

rehabilitacijske podrške djeci i mladima s teškoćama u razvoju.

Provode ih socijalni pedagozi, profesori rehabilitatori, defektolozi i edukacijski rehabi-

litatori.

Na poticaj naše korisnice, patronažne sestre Astrid Maljković-Pleše, u knjižnici se dva-

put mjesečno održavaju susreti Grupe za potporu dojenja i roditeljstva Maštoviti anđeli. Gru-

pa je namijenjena ponajviše trudnicama i mladim roditeljima, kojima se na taj način pruža

prilika da dobiju informacije u vezi s ranim rastom i razvojem djeteta, s naglaskom na doje-

nje.

Abecedarij zdravlja započeo je kao grupa potpore pripadnicima zrelije životne dobi, a

pretvorio se u ciklus predavanja o temama posvećenima zdravlju. Grupu vodi patronažna

sestra Irena Kopačević. U sklopu ciklusa povremeno se održavaju gostujuća predavanja pa

su korisnici, osim o zdravstvenim temama u užem smislu, informirani i o načinima prirodno-

ga liječenja i tehnikama opuštanja.

Radionica kreativnog pisanja Coprničje pero zasniva se na tehnici pisanja prvih misli

na zadanu riječ bez autocenzure po načelima pisanja spisateljice i učiteljice pisanja Natalie

Goldberg, a potaknula ju je i volonterski vodi naša korisnica dr.sc. Branka Valčić.

Krajem 2015. godine skupina aktivista, stanovnika naselja u knjižnici je osnovala

13

Tranzicijsku grupu Savica (TranS) i tako se

pridružila svjetskom tranzicijskom pokretu

koji se zasniva na ideji okupljanja volontera

koji svojim aktivnostima podižu razinu e-

kološke i socijalne kvalitete života na lokal-

noj razini te senzibiliziraju javnost za mo-

gućnosti tranzicije iz neodrživog u održivi

razvoj života u svojoj sredini.

U suradnji s TranS-om razvili smo program Zelena knjižnica u sklopu kojega je na

dječjem odjelu održano nekoliko radionica posvećenih ekološkim temama i temi zdrave pre-

hrane, a u suradnji sa ZMAG-om, Zelenom mrežom aktivističkih grupa,osmislili smo šest

predavanja i radionica za djecu i odrasle. U sklopu programa organizirali smo i dva cjelod-

nevna događanja na javnim kvartovskim površinama (Bum tres TranS – Savica cvjeta i Bum

tres TranS – Savica čita). Svrha im je bila podizanje kvalitete ekološkog, socijalnog i kultur-

nog života u naselju te poticanje građana na aktivizam u zajednici. Na osnovi tog programa

osmišljen je i projekt Zelena knjižnica koji se od početka ove godine provodi u petnaest knji-

žnica mreže KGZ-a.

RADIO JE BUDUĆNOST: RADIMO RADIO!

Petra Dolanjski, [email protected], Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića

„Radimo radio!“ idejni je koncept ovogodiš-

nje manifestacije „Priprema, pozor… kazali-

šte“ Knjižnice S. S. Kranjčevića (KGZ), čiji

je cilj stvoriti platformu za edukaciju i širenje

znanja djece i mladih te uključiti osjetljive

skupine djece u društvo koristeći alate i re-

surse umjetnosti i knjižničarstva. Polazeći od

pozicije vlastite struke s ciljem razvoja knjiž-

nične djelatnosti koja pretpostavlja etičnost informacijskih znanosti, kao i od zahtjeva da

knjižnica bude mjesto socijalne pravde, angažirano, kritično i osviješteno djelovanje spram

društvene stvarnosti temeljno je za širenje vlastitog medija. Tako se tema u 2017. godini Ra-

dio kao angažirana izvedbena i društvena praksa nastavlja na tendenciju da se intermedijal-

nost i interdisciplinarnost koriste kao polazište u angažiranom knjižničnom djelovanju, pri-

tom promišljajući knjižnice kao laboratorij, mjesta učenja, proizvodnje i razmjene znanja,

14

koje se koriste ne samo alatima

vlastite struke nego i metodama i

načinima djelovanja iz područja

humanistike, društvenih znanosti,

umjetnosti i medija. Korištenje

radijskih praksi i oblika radijskih

izvedbi unutar angažiranog knjižni-

čnog djelovanja te njihove dodirne

točke temeljene na upućenosti na

široku zajednicu, inkluzivnosti raz-

ličitih tema i demokratičnosti, realizirane su kroz višednevnu radijsku radionicu za djecu i

mlade Kako radi radio (voditelji Hrvoje Korbar, Ljubica Letinić, Srđan Nogić), s namjerom

pokretanja community radija iz knjižnice. Polaznici radionice naučili su kako snimiti, obra-

diti i reproducirati zvuk, kako ispreplesti riječi, glazbu, zvuk i misli u fino radijsko tkanje i

kako ih, u konačnici, odaslati u eter. S obzirom na to da je medij koji je ponajbolje iskoristio

potencijale interneta te nadišao svoja ograničenje nužnosti frekvencijskog spektra, radio je iz

knjižnice službeno pokrenut emitiranjem na You Tube kanalu kao Radio Ž_buka.

Temi radija te radiju kao mediju pristupljeno je i s teorijsko-diskurzivnog aspekta kroz

okrugli stol Radio kao angažirana izvedbena praksa (sudjelovali su Bojan Gagić, Ljubica

Letinić, Boris Postnikov, i Miranda Veljačić), s ciljem tematiziranja subverzivnog, angažira-

nog i aktivirajućeg potencijala radija kao medija, njegove široke upućenosti i važnosti za lo-

kalnu zajednicu te njegovog emancipatorskog potencijala.

Na taj način, umjesto neutralne, projekt „Priprema, pozor... kazalište!“ zauzima aktiv-

nu, vrijednosnu poziciju unutar sustava i sistema u kojima se ostvaruje: subverzivan je spram

kompetitivnosti odgojno-obrazovnog sustava kao jedinog mjerila uspješnosti te spram komo-

difikacije umjetničkih i kulturnih praksi, posredno i samih knjižnica, njihovih programa, slu-

žbi i usluga. Radio u knjižnici ostaje raditi i nakon završetka manifestacije s ciljem otvaranja

slobodnog prostora djeci i mladima za artikulaciju tema koje smatraju važnim, bez cenzure.

Razvijajući svoj program uvođenjem radija u knjižnicu, projekt „Priprema, pozor… kazališ-

te!“ pokazao se kao održivi model i novi oblik participacijskog, kolaborativnog i inkluzivnog

djelovanja unutar programa i usluga narodnih knjižnica.

URL: https://www.youtube.com/channel/UCToPsZQ26DviEwTHQ_wKS8Q.

15

KNJIŽNICE U NOĆI MUZEJA

Anita Marin, [email protected], Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Dana 27. siječnja tradicionalno se održa-

va manifestacija Noć muzeja. Prezentaci-

ja glazbe i popularizacija glazbene bašti-

ne ovogodišnji je lajtmotiv te je na muze-

jima i ostalim partnerima uključenim u

ovaj projekt bilo da muzeološki interpre-

tiraju i prezentiraju skladatelje, dirigente,

pedagoge, izvođače, glazbene kritičare,

instrumente, uređaje za reprodukciju zvu-

ka, glazbene zapise te druge predmete

vezane uz tu temu.

Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti imala je bogat program te noći. U

glazbenom dijelu nastupili su mješoviti pjevački Ćirilo-Metodov kor iz Zagreba koji inter-

pretira crkvenoslavensku vokalnu glazbu i trio nadarenog klarinetista i klavijaturista Alde

Foška. Predavanja u Multimedijskoj radionici održali su dr.sc. Radovan Vrana s Filozofskog

fakulteta o skrivenom svijetu digitalnih zbirki, dr.sc. Miroslav Mikota s Grafičkog fakulteta

o digitalnoj fotografiji uz prigodnu radionicu o digitalnoj fotografiji, statičnim i pokretnim

2D i 3D slikama, te Marko Tot o digitalnoj zbirci HAZU – DiZbi. Priređena su i dva nagrad-

na kviza o već spomenutoj DiZbi zbirci i Glazbeni karusel o poznavanju glazbe.

Posjetitelji su mogli pogledati i muzejske eksponate hrvatskih nobelovaca Lavoslava

Ružičke i Vladimira Preloga u Memorijalnoj sobi uz prigodno vodstvo akademika Vitomira

Šunjića, multimedijsku izložbu Boris Papandopulo u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjet-

nosti, kojom Akademija obilježava 110. godišnjicu rođenja i 25. godišnjicu smrti istaknutog

hrvatskog skladatelja i dirigenta autoricâ Lucije Konfic i Sare Riess s Odsjeka za povijest

hrvatske glazbe HAZU, zatim izložbu slika Umijeće ljubavi Katarine Ferek Petrić, te izložbu

Kaštel na vrhuncu - oglašavanje i ambalaža lijekova tvornice "Kaštel" u Zagrebu 1930-ih i

1940-ih koju je priredio Hrvatski muzej medicine i farmacije povodom 95. godišnjice osnut-

ka farmaceutske tvrtke Kaštel, današnje Plive. U Gaylord vitrini za staru knjigu u prostorima

Knjižnice mogao se razgledati i restaurirani primjerak prvotiska na pergameni najstarijeg

zagrebačkog notiranog misala Missale Zagrabiense iz 1511. godine.

Radionice Robert NAO pleše i čita, Gradionica – vaša LEGO edukacija i STEMI –

učenje stvaranjem! najviše su privukle najmlađu populaciju. U predvorju knjižnice održavao

16

se mali besplatan antikvarijat i promotivna

prodaja suvenira Knjižnice.

U Knjižnici Selčina u Sesvetama

otvorena je izložba fotografija „Portreti

jazz velikana“ našeg jedinog profesional-

nog jazz kritičara Davora Hrvoja koji već

desetljećima uz izvještavanja s jazz konce-

rata fotografskim aparatom dokumentira

nastupe domaćih i inozemnih izvođača.

Tom prigodom održao je i predavanje o jazzu, jazz velikanima i njihovom utjecaju na druš-

tvo.

Klub mladih Muzeja suvremene umjetnosti – Ekstenzija - održao je u svom muzeju

radionicu Knjiga kao umjetnost u kojoj su istražili mogućnosti oblikovanja umjetničkog dje-

la konkretiziranog u formi knjige kao medija i objekta. Koristeći abecedu kao polazišnu

točku stvaranja, polaznici radionice izrazili su vlastite misli promišljajući važnost i moć sva-

kog pojedinog slova kojeg su pritom koristili.

KARLOVAČKA "POSEBNA NOĆ" - NOĆ KNJIGE

Dubravka Vaštuka, [email protected], Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" Karlovac

Manifestacija "Noć knjige" već šestu godinu

pruža poticaj kulturi čitanja, razgovoru o

literaturi i književnosti te promiče važnost

knjige kako za pojedinca tako i društvo u cje-

lini. Noć knjige organizira se kroz različita

događanja u knjižarama, antikvarijatima,

svim vrstama knjižnica, različitim institucija-

ma i ustanovama kroz predstavljanja knjiga,

javna čitanja, druženja s autorima, radionice,

izložbe i sl., a sve kako bi nas ljubav prema knjizi međusobno povezala u njezinu slavljenju i

promicanju. Ove godine održava se pod sloganom “Bilo kuda, čitaj svuda”. U ovu hvalevri-

jednu manifestaciju Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić", Karlovac, "uplovila" je razna

događanja za djecu, mlade i one malo starije. U Ilirskoj dvorani knjižnice, 21. travnja održan

je 2. stručni skup o čitateljskoj pismenosti i strategijama čitanja, čiji su organizatori bili Žu-

panijsko stručno vijeće učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim škola-

ma Karlovačke županije, Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" i Hrvatsko čitateljsko

17

društvo. Cilj strategije je razviti kulturu čitanja i povećati osviještenost potrebe za čitanjem,

ali i ponuditi niz mjera i aktivnosti za unapređenje čitalačkih navika svih dobnih skupina,

krenuvši od najmlađih. Mr.sc Emica Calogjera-Rogić održala je predavanje o pluriperspekti-

vističkom čitanju lektirnih djela, što je bila i glavna tema ovog stručnog skupa. U prostoru

Zatvora u Karlovcu održano je predavanje i projekcija s ekspedicije CEIK-a "Braća Seljan"

kroz južnu Ameriku pod nazivom "Amazona". Predavanje su vodili Mladen Kuka, predsjed-

nik Centra za ekspedicionizam, istraživanje i kulturu "Braća Seljan" i Marinko Polović iz

Knjižnice za mlade koja djeluje u sklopu karlovačke Gradske knjižnice. U prostoru Zatvora

u Karlovcu po treći put se organizirao program u okviru Noći knjige. Osim zanimljivog pre-

davanja koje su imali priliku čuti, zatvorenici su dobili i odabrane knjige na poklon i trajno

korištenje te popis preporučene literature iz fonda naše knjižnice koju korisnicima dajemo na

posudbu. Poveo se i razgovor o knjigama, njihovom značenju i važnosti čitanja. Noć knjige

obilovala je i mnogim edukativnim, literarnim i kreativnim radionicama. Na Odjelu za djecu

i mladež održana je kreativna radionica "Izvezena dočitnica", edukativna radionica "Mladi

knjižničari" te literarno-likovna radionica pod nazivom "Proljetni haiku kroz riječ i sliku".

Uz veselo druženje voditelja i djece nastali su prekrasni literarni, likovni i kreativni

radovi koje smo izložili u prostoru Dječjeg odjela. I na Odjelu za djecu predškolskog uzrasta

održana je likovno-kreativna radionica pod nazivom "Buket knjiga". Dječji odjel obogaćen

je za još jedan književni susret pod nazivom "Od poruke do romana". Riječ je o Karlovčanki

Bojani Meandžija koja je je djeci predstavila svoj autobiografski roman "Trči, ne čekaj me!".

U Knjižnici za mlade održan je književno-literarni kviz namijenjen maturantima karlo-

vačkih srednjih škola, u organizaciji Knjižnice za mlade i informacijskog centra Europe Di-

rect - EDIC Karlovac. U sklopu ciklusa radionica "Za odrasle koji još (uvijek) nisu odrasli"

na Odjelu audiovizualne građe održana je kreativna radionica iznenađenja "Nebu". Zeleni

krov Knjižnice bio je mjesto poetskog druženja sa Željkom Mavretićem pod nazivom

"Stihovi Željka Mavretića u smiraj dana".

Autor je čitao svoje stihove uz postavljen

razglas tako da je i publika u knjižnici i

njenoj bližoj okolici mogla slušati i uživa-

ti u stihovima. Ilirska dvorana ugostila je

predavačice Biserku Schmuck i Moranu

Rožman koje se održale predavanje pod

nazivom "Život u Karlovcu 1912. godi-

ne". Osim o životu grada u to vrijeme

18

govorile su i o obitelji Katzler i tzv. Katzle-

rovom paviljonu. U čitaonici Informativno-

posudbenog odjela okupili su se ljubitelji

knjige, polaznici čitateljskog kluba Knjižni-

ce "Cheeta(j)". U večernjim satima, u izlož-

benom salonu "Ljudevit Šestić" otvorena je

izložba "Povijesne fotografije 1912.", autora

Dinka Neskusila. U čitaonici je održano i

čitanje naglas u organizaciji čitateljskog klu-

ba Knjižnice. Igor Čulig, viši kustos u Gradskom muzeju Karlovac održao je predavanje

"Naša prva modernizacija". Na predavanju je bilo riječi o modernizaciji i arhitekturi pa se

govorilo i o bedemima grada Karlovca na početku 20. stoljeća. U čitaonici Informativno-

posudbenog odjela održana je i Igraonica za odrasle "Cheeta(j)" i igraj se!. Čitateljski klub

proslavio je i svoj prvi rođendan. U kasnijim večernjim satima održana je i književna večer.

Gostovao je književnik Cody McClain Brown, autor hita "Propuh, papuče i punica". Kako se

Noć knjige nastavila i u ponedjeljak, za učenike viših razreda osnovnih škola Ksenija Sanko-

vić iz Kinokluba Karlovac održala je književno-filmski kviz uz projekciju kratkih filmova.

Knjižnica je svojim "malim" i "velikim" korisnicima ponudila i razne izložbe. Studij-

ski odjel ponudio je svojim korisnicima izložbu "Nova izdanja Studijskog odjela". Noć knji-

ge bila je i lijepa prilika za postavljanje novog kutka "Knjige koje svakako morate pročitati".

Kutak je postao mjesto na kojem će se korisnicima redovito predstavljati zanimljivi naslovi

iz različitih tematskih područja. Informativno-posudbeni odjel ponudio je izložbu u vitrini

"Ja, robot - 25 godina smrti Isaaca Asimova“ dok je Zavičajni odjel pripremio izložbu pod

nazivom "Stanko Tomašić – život i djelo". Izložba je popratila životni put Stanka Tomašića,

pjesnika, prozaistu, dramskog pisca i novinara koji je, iako rođen u Novom Vinodolskom, od

ranog djetinjstva živio u Karlovcu gdje je i maturirao. Ostavio je za sobom nevelik, ali žan-

rovski raznolik opus. Noć knjige bila je i lijepa prilika za početak stalne akcije "Knjiga za

doma". Radi se o otpisanim knjigama koje su još uvijek u dovoljno dobrom stanju kako bi ih

korisnici knjižnice ubuduće mogli ponijeti svojoj kući. Posebnu čar posebnoj noći dao je i

glazbeni ugođaj za koji je zaslužan gitaristički duo Krešimir Mateša i Darko Krajina. Zavr-

šila je još jedna Karlovačka Noć knjige, noć u kojoj se slavila knjiga, prenosile se poruke o

njenoj vrijednosti, važnosti knjižničarske struke i ljepoti književnih tekstova. Knjižnica je

posebno u to vrijeme bila mjesto okupljanja malih i velikih zaljubljenika u knjigu i čitanje te

opravdala naš već tradicionalni moto knjižnice: "Knjižnica - vaš drugi dom!".

Noć knjige manifestacija je koja po-

vodom Međunarodnog dana knjige i

autorskih prava (23. travnja) te Dana

hrvatske knjige (22. travnja) nastoji

važnost čitanja i čaroliju ukoričenih

svjetova barem na trenutak staviti u

središte društvenog interesa. Skupina

entuzijasta iz nekoliko značajnih ins-

titucija i udruga organizira je kontinu-

irano od 2012. godine, nastojeći da svaka sljedeća Noć knjige donese neki novi poticajan

moment i ljubav prema knjizi prenese na što veći broj potencijalnih čitatelja. U tome im od

početka daju podršku Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Udruga za

zaštitu prava nakladnika ZANA, a ove je godine manifestacija upriličena i pod pokrovitelj-

stvom Vlade Republike Hrvatske.

Novost u 2017. godini bila je produljenje „radnog vremena“ Noći knjige, čime je ona

definitivno postala najdulja noć kulture u Hrvatskoj. Zahvaljujući tome što su Dan hrvatske

knjige i Međunarodni dan knjige i autorskih prava „padali“ u dane vikenda, manifestacija ih

je obgrlila i tako omogućila da se o čaroliji i ljepoti čitanja govori čak četiri dana, od 21. do

24. travnja. Zbog toga su i brojni školarci prvi dan nastave nakon proljetnih praznika proveli

s knjigom u ruci, uključeni u mnoštvo programa koje su organizirali vrijedni školski knjižni-

čari i predmetni profesori u stotinjak osnovnih i tridesetak hrvatskih srednjih škola.

Svečano otvorenje Noći knjige 2017., koja je u konačnici obuhvatila više od 500 sudi-

onika te više od 1050 različitih programa i prigodnih akcija, upriličeno je i ovoga puta u Na-

cionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Ministrica kulture Republike Hrvatske dr.sc.

Nina Obuljen Koržinek, koja je tom prilikom bila i izaslanica predsjednika Vlade Republike

Hrvatske, najavila je skoro donošenje dugo iščekivane Nacionalne strategije poticanja čita-

nja, a Slavko Kozina, vijećnik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komo-

re, najavio je prvi Mediteranski festival knjige u Splitu, koji se održao od 3. do 7. svibnja.

Najnovije rezultate istraživanja tržišta knjiga, koje za organizatore manifestacije već niz go-

dina provodi GfK – centar za istraživanje tržišta, predstavila je Tamara Kraus, a oni su poka-

zali da je u Hrvatskoj kupovina knjiga porasla (s prošlogodišnjih 19% na ovogodišnjih 25%),

ali zajedno s njom, pomalo paradoksalno, i nezainteresiranost za njih – čak 59% ispitanika

19

NOĆ KNJIGE U NSK—NOĆ KOJA VOLI KNJIGE

Dobrila Zvonarek, [email protected], Nacionalna i sveučilišna knjižnica

koji u prošloj godini nisu kupili nijednu knjigu navelo je kao razlog da im knjige ne trebaju i

da ih ne zanimaju (naspram prošlogodišnjih 52%).

Na svečanom otvorenju manifestacije primjere dobre prakse poticanja čitanja predsta-

vila je Snježana Berak, predsjednica Hrvatskoga čitateljskog društva, čiji je Čitalački pro-

gram za roditelje i djecu u kaznionicama nedavno osvojio Nagradu za inovativnu promociju

čitanja u Europi 2017. koju dodjeljuje najveća svjetska organizacija za promicanje pismeno-

sti International Literacy Association – ILA. Svoje djelovanje predstavila je i Udruga za pro-

micanje potreba i djece i mladih Smiješak za sve, koja u suradnji s Udrugom za promicanje

dobrobiti djece Portić organizira i provodi projekt Pripovjedač/ica priča za laku noć u

Dječjoj bolnici Srebrnjak u Zagrebu i na pedijatrijskome odjelu KBC-a Sestara milosrdnica.

Novost u Noći knjige 2017. bila je i suradnja s Hrvatskim željeznicama i Jadrolinijom.

Putnici u prigradskim vlakovima na području Zagreba i okolice te na sva tri plovna područja

Jadrolinije (deset brodskih linija od sjevera do juga Jadrana) imali su priliku, od 21. do 24.

travnja, slušati audiopriče/zvučne knjige za djecu, koju je organizatorima manifestacije ustu-

pila Croatia records iz svoje edicije Bakine priče.

Nastojeći ljude dodatno potaknuti da u danima oko Noći knjige uzmu knjigu u ruke,

organizatori su osmislili akciju Bilo kuda, čitaj svuda!, fotonatječaj koji je imao zadatak pri-

kupiti fotografije „čitatelja u akciji“ na uobičajenim ili neuobičajenim mjestima za čitanje.

Natječaj se provodio na društvenim mrežama (Facebook, Instagram), a dodijeljeno je ukup-

no 7 nagrada: 3 najbolje fotografije po glasovima publike, 3 nagrade prema glasovima žirija

te jedan apsolutni pobjednik. Naziv akcije prilagođeni je slogan koji je za ukusne Kiki kara-

mele davne 1935. osmislio novinar i pisac Ratko Zvrko, a koji je Kraš ustupio organizatori-

ma kao glavni pokrovitelj ovoga fotonatječaja. Osim slatkim paketima, autori najboljih foto-

grafija nagrađeni su knjigama, a apsolutni pobjednik i radionicom kreativnog pisanja u Cen-

tru za kreativno pisanje CeKaPe.

Manifestacija ni ove godine nije

zaboravila one kojima je potrebna po-

moć. Domaći nakladnici donirali su sli-

kovnice i knjige za djecu Volonterskom

centru Osijek za rad u prihvatilištu za

tražitelje azila Kutina i udruzi Zemljani

– Are You Syrious za rad u prihvatilištu

za tražitelje azila Porin u Zagrebu. Ove

udruge sa svojim volonterima održale

20

21

su i programe s djecom tražiteljima azila u Noći knjige, koja je zahvaljujući ovim donacija-

ma dobila i humanitarni karakter.

Potaknuta hrvatskim iskustvima, Noć knjige 2017. četvrti se put organizirala i u Slove-

niji i Crnoj Gori, a od ove godine manifestaciji se pridružila i Bosna i Hercegovina.

Četiri dana, punih 96 sati, knjizi je pripadalo mjesto koje joj njezini štovatelji priželj-

kuju u svakom trenutku. Ohrabreni podacima o broju uključenih te dojmovima sudionika,

organizatori manifestacije s veseljem i nestrpljenjem očekuju sljedeću Noć knjige 2018.

SVESTRANE SURADNJE U POTICANJU INFORMACIJSKE PISMENOSTI

Višnja Cej, [email protected], Knjižnice grada Zagreba Nika Čabrić, [email protected], Bibliobusna služba

Nataša Pavlićević Šicar, [email protected], Knjižnica Augusta Cesarca

Cjeloživotno učenje glavna je odrednica dru-

štvene, gospodarske i kulturne djelatnosti, a

njegova ostvarivost ovisi o informacijskoj

pismenosti. Informacijsko opismenjivanje

jedna je od glavnih zadaća Knjižnice Augus-

ta Cesarca koja djeluje na dvije lokacije u

dvije gradske četvrti. Edukativni programi

koje knjižnice provode s ciljem informacijskog opismenjivanja, prvenstveno su usmjereni na

djecu predškolske, školske i tinejdžerske dobi.

U mreži Knjižnica Augusta Cesarca kroz kontinuirane aktivnosti kao što su Društvene

igre, Kompjutorske radionice za djecu i mlade i Kreativni klub za mlade, provode se progra-

mi kroz koje se uči i razvija informacijska pismenost kao što je pretraživanje kataloga OPA-

CA i WebPACA , pretraživanje interneta u potrazi za potrebnim informacijama pri izradi

domaćih zadaća, seminarskih radova i projekata, pomoć pri izradi PowerPoint prezentacija te

korištenje Open Office paketa, učenje korištenja referentnih zbirki i potrebne literature, zaje-

dnička izrada prigodnih plakata povodom obilježavanja značajnih datuma, korištenje aplika-

cija za izradu kvizova, čestitki, razglednica, praktična primjena informacijskih i informatič-

kih vještina i znanja.

Nabavom specifične knjižnične građe i tehničke opreme kao što su zbirka za slijepe i

slabovidne i računalo za slijepe i slabovidne provođenjem edukativno - animacijskih progra-

ma, Knjižnica Augusta Cesarca Šubićeva pruža knjižnične usluge za slijepim i slabovidnim

osobama, omogućavajući im kvalitetniji pristup izvorima znanja i informiranju. Osim potica-

22

nja informacijske pismenosti i cjeloživo-

tnog učenja, cilj je senzibilizirati lokalnu

zajednicu i širu javnost za potrebe osoba

s invaliditetom.

Programi informacijske pismenosti

također se organiziraju u suradnji s dru-

gim školskim i visokoškolskim obrazov-

nim i kulturnim ustanovama, udrugama,

organizacijama i pojedincima. Primjerice, to je suradnja s Centrom za odgoj i obrazovanje

Vinko Bek, Odsjekom za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u

Zagrebu, Američkim kutkom Zagreb, Anom Sović Kržić i Tomislavom Jaguštom u radioni-

cama Little Bits robota i drugima. Od 2016. godine Knjižnice Augusta Cesarca sudjeluju u

programu UNESCO-ve inicijative, Tjedna cjeloživotnog učenja koji se obilježava u svrhu

podizanja svijesti javnosti o cjeloživotnom učenju te kako bi se promicala kultura učenja i

potaknula osobna motivacija.

CODE CLUB RADIONICE PROGRAMIRANJA ZA DJECU

Anita Malkoč Bišćan, [email protected], Dječja knjižnica M-2

Digitalna tehnologija iz temelja je pro-

mijenila informacijski okoliš, a jedna

od ključnih promjena nepregledna je

količina informacija dostupna javnosti

svih uzrasta. U takvom okolišu danas je

više nego ikad presudno razvijati i učiti

informacijsku pismenost od malih no-

gu, u čemu knjižnica igra važnu ulogu.

Informatička odnosno računalna pismenost dio je informacijske pismenosti koji se od-

nosi na računala i računalne programe. Programiranje doprinosi razvoju logičkih sposobnos-

ti, uči djecu preciznosti, poštivanju pravila, uči ih razmišljati i samostalno rješavati proble-

me, a u kontekstu razvoja informacijske pismenosti doprinosi razumijevanju tehnološke po-

zadine prikupljanja, organiziranja i dijeljenja informacija u digitalnom mediju. Iz tog je ra-

zloga Dječja knjižnica „M2“ prepoznala projekt Code Club Hrvatska i Udruge Programerko

te je započela suradnju s njima.

Code Club svjetska je mreža volonterskih klubova besplatnog programiranja za djecu.

23

Nastala je u Ujedinjenom Kraljevstvu jer je uočena potreba za podizanjem znanja u području

rješavanja problema i kreativnog razmišljanja, a s ciljem da djeci pobudi ljubav prema pro-

gramiranju. Djeca uz pomoć volontera/edukatora prolaze kroz kurikulum pripremljenih pro-

jekata iz programiranja i izrađuju animacije, igre i web stranice. Misija Code Cluba je pružiti

svakom djetetu vještine, samopouzdanje i mogućnost oblikovanja svijeta te im pokazati

transformacijsku moć programiranja. Do sada Code Club ima preko 6000 radionica u više od

100 zemalja.

Pokretanje radionice programiranja prema Code Club programu vrlo je jednostavno.

Potreban je volonter koji je spreman održavati radionice i prostor u kojem će se radionice

održavati. U svijetu su to najčešće škole, a radionice se održavaju kao izvannastavna aktiv-

nost. Mnoge škole već imaju računala i kvalitetne nastavnike i profesore i mogu se vrlo brzo

uključiti u Code Club program, što se u Hrvatskoj i počelo događati. Narodne knjižnice ta-

kođer su zanimljive kao mjesta okupljanja djece i mladih na kojima je moguće kvalitetno

provesti ovaj projekt.

Zbog svega navedenog bilo je lako odlučiti se na uvođenje Programa Code Cluba u

Dječju knjižnicu „M2“ koja je prva knjižnica u Hrvatskoj gdje se održava takav program.

Provodili smo ga u prvom polugodištu školske godine 2016./2017. za polaznike radionica u

dobi od 9 do 11 godina. Radionice su se održavale jednom tjedno po sat vremena, a polazni-

ci su kroz niz radionica naučili raditi u tri osnovna programska jezika - Scratch, HTML i

Python.

Scratch je vizualni jezik razvijen na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology,

privatno sveučilište u Cambridgeu) i besplatan je. Slaže se kombiniranjem blokova koda kao

Lego kockice, nije potrebno učiti tekstualne naredbe zbog čega se može primijeniti i u predš-

kolskoj dobi. U tom se jeziku rade animacije, Talkbotovi i programi za crtanje te različite

igre. Program se nadograđuje tako da se uči u nekoliko razina.

HTML-om i CSS-om uređuju se i pišu web stranice. Projekti se programiraju u Trinke-

tu, programu koji prikazuje izgled napisanog koda. Igrajući se djeca izrađuju čestitke, poste-

re, stripove i druge grafičke sadržaje. Kroz projekt uči se sintaksa jezika, zatim kako uređi-

vati sadržaje, mijenjati boje, pozicionirati slike i dodavati aplikacije.

Python je visoko razvijen tekstualni programski jezik koji se često bira kao prvi pro-

gramski jezik kod podučavanja starije djece, jer zahtijeva poznavanje manje količine kodo-

va, a ima i modul za grafiku. Sve što su djeca naučila u Scratchu primjenjivo je kroz formal-

nu strukturu Pythona. Također se izvodi u programu Trinket kako bi rezultati odmah bili vid-

ljivi. Djeca uče programirati lakše igrice, crtati na grafičkom sučelju i osnove kriptografije.

24

To je osnovni jezik koji se mora poznavati za bilo kakav

nastavak učenja suvremenog programiranja.

U Dječjoj knjižnici „M2“ željeli smo dati doprinos

informacijskoj pismenosti na način da razvijaju infor-

matičku pismenost usvajanjem programskih jezika i ot-

krivanjem procesa nastanka i oblikovanja informacija u

digitalnom okruženju. Pokazali smo i da programiranje

nije rezervirano samo za izuzetno talentirane učenike,

već da programiranje mogu naučiti svi!

Svrha ovakvih i sličnih radionica jest omogućiti

djeci da se upoznaju s programiranjem u ranijoj dobi te

im to prikazati na zabavan i kreativan način koji će u

njima pobuditi volju za daljnje učenje i istraživanje. Djeca uče sve važne koncepte programi-

ranja na indirektan način,, te razvijaju intuitivno razumijevanje koda, a istovremeno odmah

vide postignute rezultate. Cilj je omogućiti svoj djeci, bez obzira na lokaciju i financijska

sredstva, mogućnost učenja programiranja.

KNJIŽNIČAR NA RADIONICI ROBOTIKE

Leo Sokić ([email protected]), Knjižnica Prečko

Kada spomenemo knjižnicu prva asoci-

jacija su knjige. No, već dugo vrijeme

knjiga nije dovoljna da bi privukla nove

korisnike, ali ni zadržala postojeće.

Knjižnica zato ide u korak s vremenom

i pruža svim dobnim skupinama nove

sadržaje. Sastavni dio knjižnice postala

su računala, audio i vizualna građa, i-

graće konzole. Sve je to odraz potreba društva, a posebno mlađih generacija. Upravo zato

Knjižnice Grada Zagreba u knjižnice dovode budućnost u obliku robotike i to u kombinaciji

s, klincima omiljenim, lego kockicama. Nisu samo klinci oduševljeni s tom idejom, knjižni-

čari također uživaju u čarima legića.

Američki je kutak Zagreb tijekom 2016. godine započeo uvođenje područja STEAM u

svoje programe u sklopu suradnje s Veleposlanstvom SAD-a u RH i projekta Američkih ku-

taka u Hrvatskoj.

25

Prve robotičke radionice održava-

le su se u Knjižnici Jelkovec, suradni-

čkoj knjižnici Američkog kutka. U ok-

viru radionice polaznici će sastaviti

svog robota, upoznati osnovne dijelove

robota te naučiti osnove programiranja

robota u grafičkom programskom jezi-

ku.

Osnovna pravila nalažu da svaki tim može imati 3 do 10 članova starosne dobi između

9 i 16 godina. Svaki tim vode i dva odrasla voditelja - mentora.

Kada se okupi tim potrebno je izvršiti prijavu za natjecanje koje se održava u Hrvat-

skoj, a najuspješnija ekipa nastavlja natjecanje u Sloveniji. Za sudjelovanje je potrebno upla-

titi kotizaciju u iznosu 1910,00 kn. Iako se ovaj iznos čini velik, on je samo poticaj djeci da

sami prikupe novac kroz razne aktivnosti. Djeca kroz prodaju kolača, držanja instrukcija i sl.

sami prikupljaju potreban iznos i uče kako je potrebno potruditi se kako bi nešto ostvarili.

Djeca sama sastavljaju poligon i prepreke u sklopu prošlosezonske tematike

“životinjski saveznici” i na kraju robota koji u zadanom vremenu mora proći što više prepre-

ka. Svaka prepreka, ovisno o težini, nosi određen broj bodova. Uz svladavanje poligona dje-

ca se moraju fokusirati na istraživački rad koji je u skladu s temom. Svaki tim odabire jednu

životinju i kroz rad prikazuje njen odnos i utjecaj na čovjeka. Predstavnici Hrvatske odabrali

su konje i kao poveznicu naveli terapijsko jahanje.

Naša radionica temeljila se također na tematici natjecanja “životinjski saveznici”. Kroz

radionicu vodila nas je doc.dr.sc. Ana Sović Kržić.

Upoznali smo se s poligonom i svim zadacima koje je moguće izvršiti s robotom. U

prvom planu je kreativnost i snalažljivost da napravite što je više moguće u zadanom roku.

Razne prepreke mogu odrediti što nam je kod robota potrebno. Prema uputama smo krenuli

sa sastavljanjem robota te ga nakon toga spojili s računalom. Ovo je trenutak koji smo svi

čekali. Kroz razne zadatke isprobali smo mogućnosti koje naš robot ima. Naučeno smo testi-

rali na poligonu First Lego League.

Osim Lego Mindstorms EV3 radionica u knjižnicama je provedena i radionica roboti-

ke mBot. Radi se o sličnom principu rada kao i kod legića. Međutim, ovdje je robot već sas-

tavljen te u sebi sadrži ugrađene svjetlosne, zvučne i dr. senzore. Također se spaja na računa-

lo i uz pomoć programa Scratch programiraju naredbe koje robot obavlja. Ustanove i škole

koje rade s mladima dobivaju mBotove na korištenje za natjecanje. Osim privatnih ustanova

26

koji svoj primjerak moraju kupiti, cijena jednog kompleta je oko 700 kn. Natjecanje se sasto-

ji od 5 kola, a sudjelovanje je obavezno na barem 4 kola. Svi koji sudjeluju na 4 kola također

dobivaju mBotove u trajno vlasništvo.

Robotika je imala posebno mjesto na Sajmu dječje knjige u Bologni 2016. godine. Na-

kon toga dolazi i u naše knjižnice i bilježi veliki interes među najmlađim korisnicima. Kroz

ove radionice djeca se prije svega uče timskom radu, a pri tome što se zabavljaju, uče i nešto

novo.

Ovogodišnji hit na Sajmu dječje knjige u Bologni je virtualna i proširena stvarnost.

Knjižnice su već pokazale interes za novim krikom tehnologije. Uskoro možemo očekivati

procvat virtualne stvarnosti u našim knjižnicama.

INKLUZIJA I ZAJEDNIŠTVO U KNJIŽNICI

Keti Krpan ([email protected]), Knjižnica Selčina

Čarolija od perlica naziv je niza radionica

izrade tradicionalnog hrvatskog nakita koje se

održavaju od proljeća 2016. godine u Knjiž-

nici Selčina. Tim radionicama, uz djecu koja

imaju naviku dolaženja u Knjižnicu radi smi-

slenog provođenja slobodnog vremena, prisu-

stvuju i djeca s posebnim potrebama te osobe

treće životne dobi. Radionice se održavaju jednom mjesečno u prostoru Knjižnice Selčina u

okviru projekta KŠOV. Svaki susret je inkluzija i zajedništvo različitih generacija, a pri su-

sretima sudionici radionice u ugodnom i kreativnom okruženju uče jedni od drugih.

Ove izuzetno maštovite radionice vodi članica Zadruge Etnoraj - oGrlice, gđa. Ada

Jašarbašić. Radionice su pokrenute na inicijativu voditeljice koju je povela želja da svoja

znanja i vještine prenese na djecu i odrasle te time doprinese kvaliteti života zajednice u ko-

joj živi. Jedan od važnih ciljeva spomenute Zadruge je prezentacija hrvatske kulture izradom

tradicijskog nakita koji pronalazi značajno mjesto u suvremenom društvu. Djelatnice Knjiž-

nice su s veseljem i lakoćom organizirale provedbu ovih radionica jer interesa za sudjelova-

njem nije nedostajalo. Izrađujući etno nakit razvija se fina motorika kod djece te održava kod

starijih osoba, što je dodatna dobrobit ove aktivnosti. U Knjižnici bismo tijekom radionica

održali i usputno predavanje o kraju iz kojeg nakit, kojeg trenutno izrađujemo, potječe. Time

bismo na zabavan i neformalan način poučavali prisutne korisnike.

Tijekom godine na ovim su radionicama nastali prekrasni kolarini izrađeni prema mo-

27

tivima nakita dubrovačkog primorja i dijelova narodnih

nošnji južne Dalmacije. Uključivanjem osoba treće živo-

tne dobi u ove radionice postigla se njihova nova vrijed-

nosna dimenzija, budući da se kroz zajednički rad i dru-

ženje razvija međugenercijska solidarnost. Sudionici ra-

dionica, učeći jedni od drugih, postižu osjećaj samopoš-

tovanja te se međusobno uvažavaju. Tijekom radionica

izrade tradicijskog i umjetničkog nakita u ugodnoj atmo-

sferi i sigurnom okruženju omogućena je prilika za sav-

ladavanje novih vještina uz osjećaj uspješnosti i prih-

vaćenosti.

Prije tri godine pokrenuli smo u Knjižnici i mali

projekt na lokalnoj razini pod nazivom Po Sesvetama i Sesvetskom prigorju kojeg provodi-

mo tijekom mjeseca svibnja i lipnja te u tom razdoblju sve knjižnične programe usmjerava-

mo u svrhu realizacije tog projekta. Uvod u brojna događanja o zavičajnosti započeli smo u

ovogodišnjoj Noći knjige gostovanjem književnice Ankice Blažinović Kljajo po izboru naših

malih ljubitelja dobrog štiva. Program radionica izrade tradicijskog etno nakita stoga se ta-

kođer prilagodio potrebama Projekta. Sudionici spomenutih radionica tijekom proljetnih

mjeseci marljivo izrađuju prigorske ogrlice koje će oko brojnih malih vratova biti izložene

na završnoj svečanosti. Trudimo se od te svečanosti učiniti manifestaciju koja okuplja djecu

i odrasle iz Sesveta i Sesvetskog prigorja s ciljem doprinosa očuvanju domaćih običaja i izri-

čaja. Na takvim prigodama iz Knjižnice Selčina prigorska se reč daleko čuje, a vidi se i kaj

je dekla oblekla uz veseli prigorski drmeš i radost svih prisutnih generacija.

NOVI KORISNICI KNJIŽNICE SURADNJA SA SREDNJOM ŠKOLOM JELKOVEC

Ana Bakarić ([email protected]), Knjižnica Jelkovec

Srednja škola Jelkovec započela je s radom 1.

rujna 2010. u prostorima sesvetske Gimnazije

koje koristi sljedeće 4 godine. Izgradnjom

nove zgrade u Ulici Vladimira Stahuljaka 1,

škola se seli u vlastite prostore, a suradnju s

Knjižnicom Jelkovec započinje 2 godine kas-

nije prilikom Mjeseca hrvatske knjige.

Srednja škola Jelkovec strukovna je škola s

28

oko 480 učenika. Učenici se obrazuju u području elektrotehnike u dva programa: elektroteh-

ničar i tehničar za računalstvo. Obzirom na godišnji plan i program rada razrednika od upoz-

navanja učenika sa školom i obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige, u suradnji sa školskom

knjižničarkom Marijanom Bule uspješno je započelo upoznavanje učenika s Knjižnicom Jel-

kovec.

Osmišljene su tri različite provedbe predstavljanja knjižnice s obzirom na dob učenika.

Kako bismo približili knjižnicu učenicima za sve razrede predviđen je obilazak knjižnice jer

je većini učenika ovo bio prvi posjet. Za prve i druge razrede uz obilazak knjižnice predvi-

đeno je i upoznavanje s mrežom Knjižnica grada Zagreba, upoznavanje fonda, online katalo-

ga te usluga knjižnice. Za treće razrede osmišljene su radionice pisanja molbi i životopisa uz

obavezan obilazak knjižnice.

Ipak, kod učenika je primijećeno nesnalaženje u knjižnici te smo dobili iskrene izjave

o nekorištenju knjižničnih usluga zbog nedovoljne informiranosti o istima. Na temelju toga

radionice su proširene i prilagođene učenicima kako bi im se dalo što više općih informacija

o knjižnicama, svim mogućnostima koje im pruža i online uslugama. Rijetko tko se služi on-

line katalogom i samostalno pretražuje, tek nekolicina njih čulo je za uslugu Pitajte knjižni-

čare te lektiru uglavnom čitaju online. Predstavljanje knjižnice kao trećeg prostora s mo-

gućnostima zajedničkog rada i učenja ili radi druženja nije način na koji ova skupina korisni-

ka koristi i doživljava knjižnicu.

Potaknuti tom suradnjom i novim spoznajama vezanim uz učenike srednjih škola, pro-

veli smo anketu o informacijskoj pismenosti te rezultate predstavili na Stručnom skupu

„Informacijska pismenost u dječjim knjižnicama“ u Knjižnici Medveščak u Zagrebu, u ožuj-

ku ove godine. Rezultati ankete pokazuju da su učenicima nužno potrebne radionice s ciljem

poboljšanja informacijske pismenosti Google generacije.

Također, s obzirom na uključivanje KGZ-a u projekt Zelenih knjižnica, u veljači smo

započeli s projekcijom raznih doku-

mentarnih filmova (Priča o stvarima 1 i

2, There's no tomorrow, Heading for

higherground) o zagađenju i zaštiti na-

šeg planeta. Uključili smo skoro sve

razrede te obilježili sve važnije datume

vezane uz prirodu (2. veljače - Među-

narodni dan zaštite močvara, 7. ožujka

– Dan planinara, 22. ožujka - Svjetski

29

POSJET ČLANOVA ZKD-A KNJIŽNICI MUZEJA SUVREMENE UMJETNOSTI

Karolina Zlatar Radigović ([email protected]),Knjižnica Novi Zagreb

dan voda i 23. ožujka - Svjetski dan meteorologije). Nakon svake projekcije pokušali smo

potaknuti učenike na razmišljanje o tome što oni mogu učiniti te kako pridonijeti smanjenju

onečišćenja.

Nadamo se i daljnjoj uspješnoj suradnji s učenicima Srednje škole Jelkovec te kvalitet-

nim radionicama informacijske pismenosti. Cilj će nam i dalje biti ukazati učenicima na bli-

zinu i dostupnost knjižnice te njene usluge.

Zagrebačko knjižničarsko društvo orga-

niziralo je za svoje članove posjet knjiž-

nici Muzeja suvremene umjetnosti. Ovaj

stručni obilazak knjižnice osmišljen je

kao upoznavanje kolega s radom knjiž-

nice, fondom i posebnostima knjižničar-

sko-muzejske djelatnosti.

U Muzeju nas je dočekala kolegica Jasna

Jakšić, kustosica i dipl. knjižničarka te

nas provela kroz unutrašnjost arhiva i

knjižnice Muzeja suvremene umjetnosti, koji se nalazi u centralnom dijelu samog Muzeja i

proteže na tri nivoa. U prizemlju se nalazi arhiv sa stalnim postavom izložbe znamenitog hr-

vatskog umjetnika Ivana Picelja, po kojem su arhiv i knjižnica dobili ime. Dar je to Anje Pi-

celj-Kosak, umjetnikove kćeri, Muzeju. Arhiv je obavezan čuvati i davati na korištenje građu

koja u cjelini obuhvaća fotodokumentaciju, digitalne zapise, pisma iz privatnog i poslovnog

života te umjetnikove osobne predmete i dokumente, dok se knjižna građa sastoji od katalo-

ga izložbi, knjiga, stručnih časopisa i drugih publikacija važnih za knjižnicu. Drugi se nivo

Arhiva i knjižnice Ivana Picelja koristi za održavanje različitih radionica, dok se prostor

knjižnice nalazi na najvišem katu. Sama je knjižnica formirana nakon osnivanja Muzeja su-

vremene umjetnosti te je izuzetno bogata fondom iz suvremene i moderne umjetnosti, a čine

ju stručna periodika, katalozi izložbi, teorijska literatura, novi mediji te ostala građa potrebna

za izgradnju ove opsežne zbirke. Knjižnica posjeduje i zbirku rijetkih izdanja te zbirku grafi-

čkih mapa. U tijeku je digitalizacija građe svih izdanja Muzeja te su ona, procesom obrađe-

na, dostupna na njihovim mrežnim stranicama. Arhiv i knjižnica Ivana Picelja u Muzeju su-

vremene umjetnosti ostavili su na sve prisutne dojam posebnosti i različitosti od drugih knji-

30

žnica.

Članovi Zagrebačkog knjižničar-

skog društva, posjetitelji knjižnice, poz-

vani su razgledati stalni postav Muzeja

uz stručno vodstvo i aktualnu izložbu u

Prostoru za povremene izložbe pod na-

zivom Braco Dimitrijević – retrospekti-

va koja obuhvaća sve najvažnije faze

stvaralaštva spomenutog autora.

Vrijedan je ovo način upoznava-

nja članova Zagrebačkog knjižničarskog društva s knjižnicama koje svojim specifičnostima

čine razliku u odnosu na druge knjižnice te se nadamo kako će i ubuduće biti organizirani

ovakvi susreti.