-
Njega zdravog i bolesnog djeteta
Pravilna njega djeteta je neophodna za normalan rast i razvoj
djeteta, kao i ouvanje njegova zdravlja. Obzirom da je pedijatrija
nauka o zdravom i bolesnom djetetu od roenja do kraja
adolescencije, znai medicina razvojne dobi, medicinska sestra treba
dobro poznavati osnovna naela zdravstvene njege u raznim razvojnim
razdobljima djejeg organizma.
-
Ulogu medicinske sestre definirala je Virginija Henderson
1966.g. Jedinstvena je uloga medicinske sestre pomagati pojedincu,
bolesnom i zdravom u obnovljanju onih aktivnosi koje pridonose
zdravlju ili oporavku. Aktivnosti medicinske sestre su usmjerene na
zadovoljavanje osnovnih potreba djeteta i to su zapravo osnovni
postulati njege:
-
1. pomo pri disanju,2. pomo pri uzimanju hrane i tekuine,3. pomo
pri eliminaciji,4. pomo pri odravanju poeljnog dranja tijekom
hodanja, sjedenja i leanja, te pri promjeni poloaja,5. pomo pri
odmoru i spavanju,6. pomo pri odijevanju, svlaenju i izboru
odgovarajue odjee,
-
1. pomo pri odravanju normalne tjelesne temperature,2. pomo pri
odravanju osobne higijene, te zatiti koe i sluznice,3. pomo pri
izbjegavanju opasnosti koje prijete iz okolia,4. pomo pri
komunikaciju sa drugima radi izraavanja potreba i osjeaja,5. pomo u
prakticiranju svoje religije i postupanju sukladno vlastitom
shvaanju dobra i zla,6. pomo u radu ili produktivnoj aktivnosti,7.
pomo pri rekreativnim aktivnostima,8. pomo pri uenju.
-
Odgovornost medicinske sestre je velika i u velikoj mjeri
odreuje zdravlje budue generacije.. U pedijatriji vai pravilo da
zdravlje poinje u kui, i da je kua posebno znaajna za zdravlje i
napredak djece. Zato je uloga medicinske sestre iroka, jer osim
neposrednog provoenja zdravstvene njege, mora nauiti i roditelje
kako e pravilno njegovati, hraniti, postupati sa djecom.
-
Uloga medicinske sestre zapravo zapoinje od momenta zaea preko
prenatalne dijagnostike, bilo neinvazivne ili invazivne, a naroito
je odgovorno vidljiva neposredno po roenju djeteta, odnosno u
postupku sestre sa tek roenim djetetom, tzv. postupak u raaoni
(aspiracija, primarno presijecanje pupkovine, odreivanje Apgara,
stavljanje narukvice, prvo pranje djeteta, sekundarno presijecanje
pupkovine, ponovna procjena Apgara, prvi orijentacijski pregled
koji obuhvata procjenu gestacije, prilagoenosti disanja, traganje
za poroajnim tragovima i kongenitalnim malformacija, te vaganje
mjerenje tjelesne teine i visine djeteta, obima glave i grudnog
koa, te davanje K vitamina).
-
Sve ove radnje se rade pod infracrvenom grijalicom, potom se
dijete oblai, te daje majci u naruje i stavlja na prsa radi prvog
podoja. Praenje i posmatranje novoroenata tokom prva 24-sata , zbog
kontrole pupka radi krvarenja, tjelesne temperature, eventualnog
povraanja, odnosno aspiracije i guenja, disanja, te kontrole
izbacivanja mekonijuma, mokrenja, uz davanje prvog obroka i
kontrolu refleksa takoe spada u nadlenost medicinske sestre. Tokom
ranog neonatalnog perioda je osobito vano da medicinska sestra
obrati panju na njegu pupka, njegu koe i previjanje.
-
U dojenakom periodu je jako vano poznavati osnovne principe
pravilne njege jer propusti dovode do tekih poremeaja. Posebno je
potrebno obratiti panju na higijenu osobe koja njeguje dijete,
higijenu predmeta sa kojima dojene dolazi u dodir i higijenu
prostora u kojima dojene boravi. Pridravanje ovih principa je
zapravo sprjeavanje infekcija. Pravilna njega mora poivati na
odreenom redu koji je u krajnjoj liniji i poetak odgoja djeteta.
Lina higijena djeteta poiva na svakodnevnom kupanju uz osiguranje
potrebne temperature, pribora za kupanje, te previjanja,
odijevanja, etnje, ali i vanjskih uslova ivotne sredine
djeteta.
-
U ovom periodu posebno treba obratiti panju na reakcije trudnoe,
te na bolesti koje nastaju kao posljedica loe higijene (sor,
tjemenac, ojedi). Jaanje otpornosti djeteta poiva na pravilnom
dojenju, iznoenju, vjebama, te razvijanju osjeaja za igru (igrake)
odnosno osiguranju uslova za odmor i san djeteta. Osim pomenutih
postupaka jako je vano znati osnove pravilne ishrane, te provoenje
vakcinacije uz potovanje optih i specifinih kontraindikacija za
vakcinaciju.
-
Njega predkolskog djeteta je nastavak njege dojenakog perioda sa
teitem na linu higijenu (istoa ruku i lica, svakodnevno veernje
kupanje, podrezivanje noktiju, pranje zuba, kontrolu stolice i
mokrae). Djeca bi trebala da imaju posebnu odjeu, osim odjee za
spavanje, adekvatnu konu obuu, uz spavanje jedan do dva sata
poslije ruka i barem dvanaest sati nou. Obzirom da imaju intenzivan
psiholoki razvoj vanoi ih je usmjeriti prema igri.
-
U kolskom periodu dijete je sve vie samostalno, uz dalji razvoj
navika i veu samostalnost, te razvijanje uenja. Medicinska sestra u
svakom momentu mora biti koordinator i vodea aktivnost u ovim
postupcima.
-
Njega bolesnog djeteta U principu dijete se moe lijeiti kui ili
u bolnici.Medicinska sestra mora poznavati sve potrebe djeijeg
razvoja kako bi mogla pravilno utvrditi potrebe djeteta i probleme
koji se pojavljuju i neprestano miejnjaju, te planirati zdravstvenu
njegu bolesnog djeteta.Medinska sestra mora biti svjesna
nesposobnosti djeteta da shvati bolest i njezino lijeenje. Odrasli
sudjeluju u donoenju odluka o vlastitoj njezi, iznose svoje potrebe
i osjeaje. Dijete najee ne moe izraziti svoje potrebe i osjeaje i
zato potpuno zavisi od medicinske sestre, koja mu mora omoguiti
zadovoljavanje njegovih potreba iz podruja zdravstvene njege.Pravo
na najbolje mogue lijeenje osovno je pravo, posebno za djecu.
-
Djeca trebaju biti primljena u bolnicu samo ako im se pomo koju
trae ne moe jednako dobro pruiti kod kue ili ambulantnoDjeca u
bolnici trebala bi imati pravo da sve vrijeme imaju uza sebe
roditelje ili njihovu zamjenuSvim roditeljima trebalo bi ponuditi
smjetaj i trebalo bi im pomoi i ohrabriti ih da ostanu uz dijete.
Trokovi lijeenja ne bi smjeli biti faktor koji utie na ovo. Radi
sudjelovanja u njezi svog djeteta, roditelji trebaju biti
informirani o rutinskim poslovima na odjelu i ohrabreni na suradnju
sa medicinskim oboljenjima.
-
Djeca i roditelji imaju pravo da budu informirani na nain koji
odgovara njihovoj doi i razumijevanju. Treba poduzeti korake za
smanjenje fizikog i psihikog stresaDjeca i roditelji imaju pravo
informiranog sudjelovanja u odlukama koje se odnose za njihovu
zdravstvenu zatitiu. Svako dijete treba biti zatieno od
nepotrebnoga medicinskog tretmana i ispitivanja.Djecu treba
zbrinjavati zajedno sa drugom djecom koja imaju iste razvojne
potrebe i ne smiju smjetati u odjelu za odrasle. Ne smije biti
dobnih ogranienja za posjete djetetu u bolnici.
-
Djeca moraju imati potpunu mogunost igre, rekreacije i edukacije
sukladno njihovoj dobi i stanju i trebaju biti u ambijentu koji je
planiran, namjeten i opremljen tako da zadovoljava njihove potrebe
Djecu bi trebalo zbrinjavati osoblje kojem obrazovanje i vjetina
omoguuje da zadovolje fizike, emocionalne i razvojne potrebe djece
i obitelji. Kontinuitete zatite treba biti osiguran putem tima koji
zbrinjava djecu Djeca trebaju biti tretirana sa taktom i
razumijevanjem i njihova osobnost treba biti potovana u svako
vrijeme.
-
Osnovni zadaci medicinske sestre na djejem odjelu jesu:
- Struna njega i briga o bolesnoj, iznemogloj i drugoj djeci
kojoj je potrebna pomo u skladu s njihovim fizikim, emocionalnim i
socijalnim potrebama-Zdravstveni odgoj djece i njihovih
roditelja-Promatranje, praenje i pronalaenje subjektivnih i
objektivnih faktora koji utjeu na zdravstveno stanje
djeteta-Suradnja sa ostalim lanovima zdravstvenog tima u planiranju
i provoenju zdravstvene zatite djeteta-Odovornost za redi i istou
djejeg odjela, organiziranje i kontroliranje rada pomonog
osoblja
-
Svaka stacionarna djeja ustanova mora zadovoljiti potrebe djece
u pogledu psiholokog aspekta, fizikog komfora i sigurnosti djece,
medicinskog tretmana, njege bolesnog djeteta i ishrane bolesnog
djeteta.
-
Osnovna naela njege bolesnog djeteta ukljuuju:
1. strunu njegu,2. prevenciju intrahospitalnih infekcija,3.
zatitu od povreda djeteta,4. sprjeavanje hospitalizma.
-
Medicinska sestra mora ovladati sljedeim zadacima i obavezama,
koji su zapravo njen svakodnevni rad, a koji predstavljaju sutinu
njege bolesnog djeteta.
-
- Primanje djeteta u bolnicu - Rad sa djetetom- Hitni prijem-
Ishrana bolesnog djeteta- Posmatranje bolesnog djeteta- Uzimanje
biolokih uzoraka na labaratorijske analize- Provoenje terapije-
Otputanje iz bolnice
-
Postoje posebne grupe mladih pacijenata koje zahtjevaju
specijalnu njegu i dodatne aktivnosti sem standardnih. Za njih
postoje posebne preporuke i ovladavanje vjetinama njege,
dijagnostikim, terapeutskim metodama je preduslov za uspjeno
lijeenje.. To se uglavnom odnosi na pacijente sa sljedeim
bolestima:
-
-Bolesti respiratornog djeteta- Poremeaji ishrane- Konvulzije-
Reumatske bolesti- Oboljeli od eerne bolesti- Oboljeli od
hipertrofine stenoze pilorusa- Nefroloka oboljenja- Trovanja-
Strana tijela- Opekotine- Febrilnost