NJEGA NEDONOŠĆETA Mentor: Doc.dr.sci.med. Meliha Sakić Kandidat: Emira Hamzić UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA U SARAJEVU
NJEGA NEDONOŠĆETA
Mentor: Doc.dr.sci.med. Meliha Sakić Kandidat: Emira Hamzić
UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJAU SARAJEVU
Uvod
Prijevremeni porođaj i danas predstavlja veliki perinatološki problem, jer je vodeći uzrok neonatalnog morbiditeta i mortaliteta
Dijete je najosjetljiviji dio našeg društva i zdravstvene zaštite i kao takvo zaslužuje centralno mjesto u okviru zbrinjavanja u zdravstvenoj njezi
PRIJEVREMENI POROĐAJ I NOVOROĐENČE
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, prijevremeni porođaj je porođaj djeteta prije navršene 37. nedjelje gestacije
Posljednjih deseteljća bitno su povećane mogućnosti za preživljavanje nedonoščadi, pa tako i one od 23, 24 ili 25 sedmica trudnoće
Preživljavanje novorođenčadi izravno je ovisno o dobi trudnoće tj. što je trudnoća kraće trajala, smrtnost i obolijevanje nedonoščadi su veće
U pravilu nedonoščad ima bitno više zdravstvenih razvojnih problema i bitno veću smrtnost nego terminska novorođenčad
Život nedonoščeta je ugrožen zbog nezrelosti njegovih organa i organskih sistema
NEDONOŠĆE I ZDRAVSTVENI PROBLEMI
Posebnu kategoriju djece, možemo reći bolesne djece čine nedonoščad i oni kao takvi zahtijevaju provođenje specifičnih postupaka zdravstvene njege u jedinicama intenzivnog liječenja, a provode ih veoma educiran tim medicinskih sestara u saradnji s doktorima
Nezrelost pluća
U plućima nedonoščadi nedostaje tvar koju zovemo surfaktant, a djeluje tako da nakon prvog udaha održava pluća otvorenima, što omogućuje nesmetano disanje
Kad surfaktanta nema, što se u plućima nedonoščadi događa sve učestalije kako je trudnoća kraćeg trajanja, bez liječenja često nastupa pogoršanje i smrt, a ako nedonošče preživi mogu zaostati određene posljedice uzrokovane manjkom kisika
RDS - respiratorni distres sindromRespiratorni distres sindrom (RDS),
hijalinomembranska bolest, ili hiposurfaktoza pluća klinički je entitet koji se javlja pretežno u prijevremeno rođene novorođenčadi zbog nedostatka surfaktanta
Bolest je posljedica smanjene količine alveolarnoga surfaktanta
Surfaktant je hemijska tvar koja smanjuje površinsku napetost alveola i pomaže da se one održe otvorenima na kraju ekspirijuma, povećavajući tako funkcionalni rezidualni kapacitet pluća.
Liječenje RDS-a – terapija surfaktantom
Terapija surfaktantom je zadnja dva desetljeća unijela revoluciju u respiratorno liječenje
terapija surfaktantom smanjuje opasnost pneumotoraksa i neonatalne smrti
Aplikacija surfaktanta
Doza surfaktanta i ponavljanje surfaktantaPotrebno je dati najmanje 100 mg/kg
fosfolipida, a neki dokazi upućuju da je u liječenju razvijenog RDS-a bolje dati 200 mg/kg
terapija surfaktantom djelotvornija ako se provede na početku RDS-a
Profilaksa surfaktantom u nedonoščadi <31 nedjelje trudnoće smanjuje mortalitet i nastanak pneumotoraksa u poređenju s kasnom primjenom surfaktanta, ali to također znači da se neka djeca nepotrebno intubiraju i dobivaju surfaktant
Preparati surfaktanta
Nekoliko je različitih tipova preparata surfaktanta koji su odobreni za primjenu u novorođenčadi s RDS-om
to je sintetski (bez proteina) i
prirodni (proizveden iz pluća životinja) surfaktant.
Uloga CPAP-a u liječenju RDS-aKontinuirani se pozitivni pritisak u dišnim
putevima često koristi kao zamjena za mehaničku ventilaciju u respiratornoj potpori nedonoščadi s RDS-om
Mehanička ventilacija oštećuje nezrela pluća i trebalo bi je, ako je moguće, izbjegavati
CPAP smanjuje potrebu za reintubacijom ako se primijeni po ekstubaciji nakon mehaničke ventilacije
Što je ranije CPAP primijenjen, veća je šansa da će se izbjeći mehanička ventilacija
Mehanička ventilacija
Preživljavanje male nedonoščadi s respiratornom insuficijencijom u velikoj mjeri ovisi o mogućnostima umjetnog ventiliranja
Adekvatna umjetna ventilacija može kod te djece znatno smanjiti morbiditet
Bronhopulmonarna displazija-BPDhronična plućna bolest najčešće male
nedonoščadi sa sindromom respiratornog distresa kod koje dolazi do oštećenja pluća i neadekvatne reparacije tih oštećenja
Patološki proces kod bronhopulmonarne displazije zahvata i dišne puteve i plućni parenhim
Povećan je otpor strujanju zraka u dišnim putevima i postoji pretjerana neaktivnost dišnih puteva na različite podražaje
Krvarenje u mozak krvarenja u mozak su češća u
nedonoščadi i ovise o trajanju trudnoće, ali i o nekim drugim faktorima
Krvarenja u mozak nastaju zbog nezrelosti krvnih žila, pojavljuju se u različitim područjima mozga i mogu biti različite veličine, odnosno težine
Što je trudnoća kraće trajala to je veći rizik za pojavu opasnijega ili većeg krvarenja
Krvarenje izravno oštećuje mozak razaranjem moždanog tkiva, a moguće je i neizravno oštećenje mozga zbog nakupljanja likvora, odnosno moždane tekućine.
Nezrelost kože
Koža nedonoščeta također je nezrela, a ako je riječ o nedonoščetu izrazito kratke trudnoće onda se nezrelost kože očituje velikim gubitkom tjelesne tekućine kroz kožu
nezrela koža u nedonoščadi izrazito kratkog trajanja trudnoće (manje od 28 tjedana) je želatinozna, tanka i osjetljiva tako da i uobičajeni postupci mogu dovesti do oštećenja
Promet vodeNedonoščad trebaju razmjerno
veliku količinu vode tijekom dana jer im je udio tekućine u tijelu veći nego u odraslih i nego u terminske novorođenčadi, pa je i promet, (odnosno gubici, pa tako i potrebe za tekućinom), razmjerno veći
relativno veliki unos tekućine podmiruje se u prvim danima života u pravilu infuzijom
Nekronizirajući enterokolitis
Ubrzano hranjenje većom količinom hrane opasno je u nedonoščadi što može dovesti do teške bolesti crijeva koja se češće pojavljuje u nedonoščadi – nekrotizirajućeg enterokolitisa
bolest je obilježena odumiranjem manjih ili većih dijelova tankog i/ili debelog crijeva, što u težim slučajevima dovodi do prsnuća (perforacije) crijeva i izlijevanja njegova sadržaja u trbušnu šupljinu s upalom njezine ovojnice (peritonitis), koja u nedonoščadi brzo napreduje do bakterijskog otrovanja krvi (sepse) s malom šansom za preživljavanje djeteta
Apneja Apneje ili prestanci disanja duži od 20
sekundi čest su poremećaj
Posljedica su nezrelosti centra za disanje u mozgu ili mogu biti prvi znaci infekcije, sepse, hipoglikemije (niska razina šećera u krvi), poremećaja koncentracije elektrolita u krvi, oscilacija tjelesne temperature, anemije ili konvulzija te teških poremećaja mozga
Liječi se primjenom lijekova koji stimuliraju centar za disanje, ali ponekad se liječenje treba nastaviti aparatom za umjetno disanje.
Otvoreni arterijski duktus (duktus Botalli)
Duktus Botalli ili arterijski duktus cjevčica je koja spaja plućnu arteriju (glavnu žilu koja iz srca odvodi krv u pluća) i aortu (glavnu žilu koja odvodi čistu krv punu kisika iz srca u organizam)
Nedonoščad ima veću šansu da duktus ostane otvoren
Ako se duktus ne zatvori, dolazi do prevelikog protjecanja krvi kroz pluća, što ometa dijete u daljnjem oporavku, otežava odvajanje od respiratora, zamara se pri hranjenju, srce bespotrebno mora pumpati veću količinu krvi, što je dodatni zahtjev za potrošnjom energije, raste mu potreba za kisikom, veća je vjerojatnost nastanka upale pluća i nekrotizirajućeg enterokolitisa
Radi zatvaranja duktusa, važno je poduzeti neke terapijske korake: smanjiti unos tekućine, primijeniti diuretike (lijekove za povećanje količine mokraće), lijekove za pojačanje rada srca (digitalis), ali i lijekove koji dovode do zatvaranja samog duktusa (indometacin i ibuprofen, koriste se u liječenju bolova)
Perinatalna infekcija i novorođenačka sepsa
Jedno od stanja gdje se uzrok i posljedica uzajamno isprepliću jest majčina infekcija spolnih organa i prijenos te infekcije na dijete, prije porođaja ili za vrijeme porođaja
Sepsa koja nastaje u prvim danima života ili “rana sepsa“, uzrokovana je uzročnicima dobivenima od majke
Nedonoščad od sepse obolijeva učestalije nego terminska novorođenčad, a i smrtnost nedonoščadi je višestruko veća – što je trudnoća kraća, to je smrtnost nedonoščadi veća
Hronična stanja i posljedice
Osim tih akutnih, potencijalno smrtonosnih stanja, nedonoščad ima veći rizik od manje smrtonosnih, ali ipak opasnih hroničnih stanja i bolesti kao što su hronična plućna bolest, retinopatija nedonoščeta, osteopenija i anemija nedonoščeta te neurorazvojni hendikepi, npr. cerebralna paraliza.
NJEGA NEDONOŠĆETANjega u prva 24 časa je veoma važna
zbog raznih malformacija ili patoloških simptoma (cijanoza, povraćanje, grčevi ili krvarenja)
Kod oporavka jednu od ključnih uloga imaju roditelji i osobe koje su u neposrednom kontaktu sa bebom
Pored male težine i dužine prisutna je i tjelesna nezrelost. Zato uz adaptaciju na spoljašnju sredinu što prije treba započeti sa fizikalnim tretmanom.
Zbog nedovoljne zrelosti bebe u prva tri mjeseca spontani pokreti se stimulišu zvukom, slikom i dodirom kako bi se dobila adekvatna reakcija bebe okretanjem glave.
Također bebu treba dodirivati jer se preko kože dobijaju važne informacije.
U prvim godinama života se odvija intenzivan proces razvoja i usavršavanja nervnog sistema i direktno zavisi od uticaja spoljašnje sredine
Neposredno posle rođenja, dijete se stavlja u toplu sobu s toplim krevetićem
Postoje dva načina za utopljavanje djeteta:prvi je aparatura s automatskom regulacijom topline ventilacije zraka, vlažnosti i odrađeni pristup kiseonikadruga vrsta jedinica za odgoj nedonesene djece su prostorije čija temperatura iznosi između 24-27 C stepeni
ISPITANICI I METODE ISTRAŽIVANJA
IspitaniciIstraživanje je provedeno na Pedijatrijskog klinici
odjeljenje Neonatalne njege KCUS. Istraživanje je spovedeno na slučajnom uzorku od 50 ispitanika. Ispitanici su pacijenti rođeni 2014. odine koji su nakon porođaja primjeni i zadržani na Pedijatrijskoj klinici odjeljenja Neonatalne njege KCUS na liječenju.
Metode istraživanja
Prilikom istraživanja izdvojeni su parametri koji su korišteni prilikom obrade i prezentiranja obavljenog istraživanja. Obzirom na vremensku orijentaciju korištena je retrospektivna metoda istraživanja tj. metoda usmjerena prema prošlosti ( historiji bolesti). Pored retrospektivne metode istraživanja korištena je i opservacijska metoda koja se odnosi na dijagnosticiranje bolesti.
CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Cilj istraživanja diplomskog rada je da se na uzorku od 50 ispitanika sa Neonatalne klinike KCUS utvrdi koliko je bilo muških a koliko ženskih ispitanika, njihova gestacijska nedjelja, težina, zatim dijagnoza i dijagnoza po prijemu i otpustu sa Klinike.
Cilj je također bilo analizirati učestalost RDS-a kod nedonoščadi prema spolu, težini i gestacijskoj dobi kao i pokazati stepen mortaliteta prijevremeno rođenih novorođenčadi.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Retrospektivnim istraživanjem u Pedijatrijskog klinici KCUS u vremenskom periodu od januara 2014. godine do decembra 2014. godine uključena su u istraživanja sve živorođena nedonoščad koja su odmah nakon porođaja primljena na Neonatalnu kliniku KCUS
Uzet je uzorak od 50 ispitanika.
Tabela br. 1 Spol ispitanika u odnosno na broj ispitanika
SPOL BROJ ISPITANIKA %
MUŠKO 30 60%
ŽENSKO 20 40%
UKUPNO 50 100%
Grafikon br. 1 Spol ispitanika u odnosno na broj ispitanika
60%
40%
SPOL / BROJ ISPITANIKA
MUŠKOŽENSKO
Tabela br. 2 Broj ispitanika u odnosu na pripadajuću nedjelju gestacije
NEDELJA
GESTACIJE
BROJ
ISPITANIKA%
24 NG 3 6%
26 NG 2 4%
27 NG 4 8%
28 NG 3 6%
29 NG 1 2%
30 NG 5 10%
31 NG 2 4%
32 NG 10 20%
33 NG 11 22%
34 NG 6 12%
35 NG 3 6%
UKUPNO 50 100%
6%
4%
8%
6% 2%
10%4%
20%
22%
12%6%
NEDELJA GESTACIJE /BROJ ISPITANIKA
24 NG
26 NG
27 NG
28 NG
29 NG
30 NG
31 NG
32 NG
33 NG
34 NG
35 NG
Grafikon br. 2 Broj ispitanika u odnosu na pripadajuću nedjelju gestacije
Tabela br.3 Broj ispitanika sa pripadajućom težinom
TEŽINA BROJ
ISPITANIKA%
700-900gr 5 10%901-1100gr 6 12%
1101-1300gr 6 12%1301-1500gr 5 10%1501-1700gr 3 6%1701-1900gr 3 6%1901-2100gr 12 24%2101-2300gr 2 4%2301-2400gr 2 4%2401-2600gr 3 6%2601-2800gr 1 2%2801-3000gr 2 4%
UKUPNO 50 100%
Grafikon br. 3 Broj ispitanika sa pripadajućom težinom
5 6
6
533
12
22
3 1 2
BROJ ISPITANIKA
700-900gr901-1100gr1101-1300gr1301-1500gr1501-1700gr1701-1900gr1901-2100gr2101-2300gr2301-2400gr2401-2600gr2601-2800gr2801-3000gr
Tabela br. 4 Ispitanici i pripadajuća dijagnoza
DIJAGNOZABROJ
ISPITANIKA%
RDS 44 88%
IUGR 2 4%ASPHYXIA PERINATALIS
1 2%
BPD 2 4%
Bez dijagnoze 1 2%
UKUPNO 50 100%
Grafikon br. 4 Ispitanici i pripadajuća dijagnoza
44
2 12
1
DIJAGNOZA /BROJ ISPITANIKA
RDS IUGR
ASPHYXIA PERINATALIS
BPD
Bez dijagnoze
Tabela br. 5 Spol ispitanika po pripadajućoj dijagnozi
SPOL ISPITANIKADIJAGNOZA M % Ž %
RDS 25 83% 18 90%IUGR 2 7% 0 0%ASPHYXIA PERINATALIS 1 3% 0 0%BPD 2 7% 1 5%BEZ DG 0 0% 1 5%UKUPNO 30 100% 20 100%
Grafikon br. 5 Spol ispitanika po pripadajućoj dijagnozi
Tabela br. 6 Broj ispitanika u odnosu na broj dijagnoza po prijemu na kliniku
BROJ DIJANOZA
(po prijemu)
BROJ
ISPITANIKA%
1 dijagnoza 24 69%
2 dijagnoze 7 20%
više dijagnoza 3 9%
bez dijagnoze 1 3%
UKUPNO 35 100%
24
73
1
BROJ DIJAGNOZA (po prijemu)/BROJ ISPITANIKA
1 dijagnoza
2 dijagnoze
više dijagnoza
bez dijagnoze
Grafikon br. 6 Broj ispitanika u odnosu na broj dijagnoza po prijemu na kliniku
Tabela br. 7 Broj ispitanika u odnosu na broj dijagnoza po otpustu sa Klinike
BROJ DIJANOZA (po
otpustu)
BROJ
ISPITANIKA%
1 dijagnoza 23 55%
2 i više dijagnoze 12 29%
bez dijagnoze 1 2%
egzitus letalis 6 14%
UKUPNO 42 100%
2312
16
BROJ DIJAGNOZA (po otpustu)/BROJ ISPITANIKA
1 dijagnoza 2 i više dijagnoze
bez dijagnoze egzitus letalis
Grafikon br. 7 Broj ispitanika u odnosu na broj dijagnoza po otpustu sa Klinike
ZAKLJUČAK
Retrogradnom analizom jednogodišnjeg vremenskog perioda na slučajnom uzorku od 50 ispitanika primljenih na Neonatalnu kliniku UKC našli smo da je najčešći broj ispitanika čak njih 21 između 32-33NG.
Od ukupnog broja ispitanika došli smo do zaključka da su ispitanici muškog spola brojčano više zastupljeni kao nedonoščad u odnosu na ispitanike ženskog spola.
Što se tiče nedjelje gestacije najučestaliji su ispitanici sa 32 i 33 nedeljom gestacije.
Težina ispitanika se kretala u rasponu od 700gr – 3000gr. Najučestalija težina se kretala u rasponu od 1701gr.-2100gr.
Pacijenti, koji su uzeti metodom slučajnog uzorka od ukupno 50 ispitanika Neonatalne klinike KCUS, po prijemu im je najčešće dijagnosticiran RDS.