Newsletter NO 42 - Udruga korporativnih pravnika NO 42.pdf · izlaganja obra đene su tužbe prema Zakonu o zemljišnim knjigama (brisovna tužba, tužba za isprava). Tu je važno

NEWSLETTER NO 42. Udruge korporativnih pravnika

ŠTO SE DEŠAVALO TIJEKOM OŽUJKA I TRAVNJA

1. Okrugli stol o mirenju u privatnopravnim sporovima 2. Praksa studenata Pravnog fakulteta 3. Zasjedanje predsjedništva ECLA-e 2013., Lisabon 4. Članovi Udruge prisustvovali Savjetovanju na temu ZAKON O ZEMLJIŠNIM

KNJIGAMA – Konačni prijedlog Novele iz 2013. u organizaciji Novog Informatora 5. IBAN u nacionalnom platnom prometu 6. Belgijska pobjeda prava na povjerljivu komunikaciju u lokalnim slučajevima tržišnog

nadmetanja 7. Još jedna pobjeda korporativnih pravnika u pravu na legal privilege u Nizozemskoj

1. Okrugli stol o mirenju u privatnopravnim sporovima u organizaciji Centra za mirenje pri HGK, održan je 21.03.2013. od 10,00 do 15,00 sati u prostorijama HGK u Zagrebu, Rooseveltov trg 2, dvorana C.

U radu Okruglog stola sudjelovali su: Marijan Pavlović i Ivan Antić, članovi Udruge korporativnih pravnika, Marina Kralj Miliša dopredsjednica Udruge i Josipa Jurinić predsjednica Udruge. Sudionicima je prezentirano:

1. Osvrt na sadašnje stanje; 2. Kako potaknuti širu primjenu Odluke Vlade o preporukama za poticanje alternativnog i izvan - sudskog rješavanja sporova (NN, 69/2012.); 3. Kako dalje (s mirenjem)?

Zatim se raspravljalo po temama; (1) Tema : moderator : KLARIĆ, referenti : ŠIMAC, HUČERA, PAVLOVIĆ - o općim pitanjima izvan-sudskog i sudskog mirenja (Šimac, Hučera); iskustvo, sugestije stranaka postupaka mirenja (Pavlović), (2) Tema : moderatorica : TEPEŠ,referenti :DUSMAN-MEIJER, TUŠKAN, ANTIĆ - o primjeni Odluke iz perspektive DORHa ( Dusman Meijer ), izmiritelja ( Tuškan ) i (potencijalnih) korisnika mirenja (Antić), (3) Tema : moderator : SAJKO, referenti : KOLESAR, VUKMIR, JURINIĆ . - prijedlozi/ sugestije izmiritelja (Kolesar i Vukimir) kao i stranaka postupaka mirenja (Jurinić).

Marijan Pavlović, Dalekovod d.d. je izlagao na temu „Medijacija u RH danas“ i upoznao prisutne s pozitivnim iskustvima u njegovoj kompaniji. Ivan Antić, Hrvatska pošta d.d. analizirao je primjenu Odluke o mjerama za poticanje alternativnog i izvansudskog rješavanja sporova u građanskopravnim predmetima iz perspektive korisnika postupaka mirenja. Josipa Jurinić, Ericsson Nikola Tesla d.d. dala je prikaz uloge i značaja gospodarstva i njihovih korporativnih pravnika u mirnom rješavanju sporova. Pozvala je sve prisutne na suradnju s Udrugom korporativnih pravnika naglašavajući da korporativni pravnici mogu biti snažna pokretačka snaga rješavanja sporova mirenjem: dajući svoj doprinos kroz vlastiti pozitivan stav prema mirenju, širenjem takvog stava u svojim kolektivima, suradnjom s upravom društva ali i širom suradnjom, kao aktivni sudionici, korporativni pravnici mogu i žele doprinijeti afirmaciji mirenja. Na kraju ovog skupa konstatirano je da je iz svih izlaganja i rasprava proizlazi da je ovo događanje opravdalo svoje održavanje i da bi bilo korisno da Okrugli stol o mirenju postane tradicija. Pripremila :Josipa Jurinić, ERICSSON – NIKOLA TESLA d.d. 2. Praksa studenata Pravnog fakulteta U razdoblju od 8. do 26. travnja 2013. godine u društvu KONČAR –ELEKTROINDUSTRIJA, d.d. temeljem suradnje Pravnog fakulteta i Udruge korporativnih pravnika bio je na praksi student četvrte godine Pravnog fakulteta u Zagrebu Tin Stipeč, također iz Zagreba. U tri tjedna svog obavljanja prakse upoznao se s radom pravne službe društva, svim pravnim područjima kojima se kolegice pravnice u društvu bave, a njega su osobno više zanimala (pravo društava i trgovačko pravo, stvarno, radno i pravo osiguranja te rješavanje sporova arbitražom i mirenjem) te je rješavao konkretne pravne zadatke. Jedan dan proveo je kod kolege pravnika u proizvodnom društvu KONČAR – GENERATORI I MOTORI d.d. Na kraju svoje prakse odgovorio nam je na sljedeća pitanja: 1. Koji izbor se studentu prava u Zagrebu pruža za obavljanje prakse i što Vas je

motiviralo u izboru trgovačkog društva za obavljanje prakse? Tin: Studentima Pravnog fakulteta u Zagrebu omogućava se odrađivanje praktičnih vježbi u trgovačkim društvima, javnobilježničkim uredima i odvjetničkim uredima. Praktične vježbe u trgovačkim društvima i javnobilježničkim uredima mogu se odraditi samo u društvima i uredima s popisa utvrđenih Okvirnim sporazumima o suradnji koje je PF u Zagrebu sklopio s Hrvatskom javnobilježničkom komorom i Hrvatskom udrugom korporativnih pravnika. Praksa u odvjetničkim uredima koji su članovi Hrvatske odvjetničke komore može se odraditi u bilo kojem odvjetničkom uredu diljem Hrvatske. U izboru trgovačkog društva za obavljanje prakse pretežno me je motiviralo to što sam mislio da ću se u sklopu prakse u trgovačkom društvu uglavnom susretati s trgovačkim pravom i pravom društava, što su mi u dosadašnjem tijeku studija bile najzanimljivije grane prava. Također sam pri izboru polazio od toga da se prijavljujem u jednu novu nepoznatu sredinu u kojoj me nitko ne poznaje, što bi da sam se prijavio u odvjetnički ured vrlo vjerojatno moralo ići preko nekog poznanstva ili veze, te ne bi dobio objektivni i svestrani uvid u rad pravnika. 2. Kakvu ste predodžbu imali o radu pravnika u trgovačkom društvu prije prakse,a kakvu

poslije prakse,te što bi u istoj trebalo promijeniti ili dopuniti? Tin: Moja osobna predodžba o radu pravnika u trgovačkom društvu zasnivala na pretpostavci da se oni bave uglavnom financijskim i trgovačkim pravom, te da većinu svoga radnog vremena provode na sudu. U tijeku i nakon prakse uvidio sam da je moja predodžba bila skoro u potpunosti pogrešna, te da se rad pravnika u trgovačkom društvu sastoji od raznih poslova koji obuhvaćaju većinu pravnih grana s kojima sam se upoznao u dosadašnjem tijeku studija. Također sam spoznao da se većina radnog tijeka i posla kojeg korporativni pravnik obavlja ne odvija na sudu, već u uredu za računalom, što je u potpunosti narušilo moju koncepciju korporativnih pravnika koja je očito bila slična onome što se može gledati u američkim pravničkim serijama.

Na organizaciju prakse sa strane trgovačkog društva u kojem sam obavljao praksu nemam nikakvih primjedbi, i mislim da je koncepcija prakse koju sam iskusio, svakako primjerena i sukladna znanju prosječnog studenta prava. Moja mentorica se u svakome pogledu potrudila da dobijem što širi uvid u svakodnevne praktične zadatke, i da usprkos tome što sam bez ikakvog dosadašnjega praktičnog iskustva na području prava, uspijem samostalno riješiti pojedine probleme koji su mi bili zadani. Ono što će mi od svega možda najviše koristiti je činjenica da sam upoznao mnogo zanimljivih osoba, te saslušao njihova iskustva o problemima s kojima su se susretali kao npr. pri polaganju pojedinih ispita, traženju posla ili polaganju pravosudnog ispita. Jedino što bi se trebalo promijeniti u koncepciji studentskih praktičnih vježbi bilo bi to da se održavaju svake akademske godine, a ne jednom u tijeku cjelokupnog studiranja u trajanju od tri tjedna. Studenti daleko više mogu naučiti i razumjeti kroz praktičan rad, nego kroz bezumno učenje suhoparnih činjenica.

3. Gdje vidite sebe nakon što diplomirate?

Tin: Nakon što diplomiram svakako bih se volio baviti sa što više različitih vrsta poslova vezanih uz struku, kako bi stekao što veće iskustvo i lakše konkurirao na tržištu rada. Volio bih se zaposliti kao pravnik u gospodarstvu i na taj način se podrobnije upoznati s pravnim granama koje me najviše zanimaju.

Pripremila : Ana Zbiljski, KONČAR – ELEKTROINDUSTRIJA, d.d. 3. Zasjedanje predsjedništva ECLA-e 2013., Lisabon

Domaćin proljetnog zasjedanja skupštine ECLA-e bila je Odvjetnička komora Portugala - Instituto dos Advogados de Empresa ([email protected], www.oa.pt ) te je zasjedanje održano u njihovim prostorijama u Lisabonu 18. travnja. Naime, u Portugalu su pravnici zaposleni u gospodarstvu također članovi Odvjetničke komore, unutar zasebnog razreda. Specifičnost navedenog uređenja je u tome da pravnici zaposleni u gospodarstvu istovremeno mogu raditi i kao odvjetnici. O navedenom ustroju Odvjetničke komore Portugala i položaju pravnika zaposlenih u gospodarstvu u svom pozdravnom

govoru na zasjedanju skupštine govorio je Vitor Marques Moreira predsjednik sekcije pravnika u gospodarstvu unutar Odvjetničke komore Portugala, koji je ujedno i kandidat za mjesto predsjednika Odvjetničke komore. Sljedeće na rasporedu bile su redovne teme zasjedanja: financiranje, a s tim u vezi i pitanje plaćanja članarina. Nakon diskusije i nekoliko prijedloga kao kompromis je usvojeno rješenje prema kojem članovi koji nisu platili članarinu nemaju pravo glasa na skupštini. Novoizabrani predsjednik Philippe Coen upoznao nas je s prijedlozima za unapređenje rada i komunikacije s članicama ECLA (nastavak rada na web stranici, povećano angažiranje članica unutar ECLA-e, novi flyer na kojem je radila članica boarda gđa Marina Kralj Miliša), dok je Sergio Marini, također član boarda prezentirao rad na etičkim kodeksima – trenutno se uspoređuju etički kodeksi članica ECLA-e kako bi se utvrdila zajednička platforma. Predstavnik belgijskog Institut des Juristes d'Entreprise obavijestio nas je o presudi kojom je u Belgiji priznato pravo na legal privilege pravnicima zaposlenim u gospodarstvu. Sljedeći sastanak predsjedništva održat će se u Bruxellesu, kojom prigodom će se obilježiti i 30 godina osnivanja ECLA-e. Pripremila :Martina Pejić, KONČAR – INŽENJERING ZA ENERGETIKU I TRANSPORT, d.d. 4. Članovi Udruge prisustvovali Savjetovanju na temu ZAKON O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA – Konačni prijedlog Novele iz 2013. u organizaciji Novog Informatora U hotelu Sheraton u Zagrebu 16. travnja 2013.godine u organizaciji Novog Informatora d.o.o. održano je savjetovanje „Zakon o zemljišnim knjigama – Konačni prijedlog Novele iz 2013.godine“. S obzirom na važnost i značenje uređenja sustava zemljišnih knjiga u Republici Hrvatskoj, ne čudi da je zanimanje za ovo savjetovanje iskazao velik broj sudionika.

Uvodni govor o razlozima za donošenje Konačnog prijedloga Novele Zakona o zemljišnim knjigama te o novim institutima koji se tim prijedlogom uvode održao je pomoćnik ministra pravosuđa Republike Hrvatske Vanja Bilić. Kao razloge za donošenje Konačnog prijedloga Novele istaknuo je ubrzanje i pojednostavljenje postupka u području zemljišnih knjiga. Ukratko se osvrnuo na novosti koje donosi Novela: uvođenje Visokog zemljišnoknjižnog suda ( s ciljem ujednačavanja sudske prakse i osiguranja pravne sigurnosti ), vođenje zemljišnih knjiga isključivo u elektroničkom obliku, statusu sudskih savjetnika i zemljišnoknjižnih referenata, uvođenju prigovora kao novog pravnog lijeka, elektronička prijava i elektroničko rješenje, izdavanje z.k. izvadaka neovisno o mjesnoj nadležnosti te mogućnosti sudjelovanja u financiranju uređenja zemljišnoknjižnog stanja.

Sljedeću temu koja se tiče novosti u osnivanju i obnovi zemljišne knjige izlagao je Damir Kontrec, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Novelom se točno definira kada se zemljišna knjiga osniva a kada se obnavlja odnosno dopunjuje. Posebno je istaknuo da se zemljišne knjige mogu osnivati i obnavljati i za dijelove katastarske općine. Kako bi se došlo do usklađenosti evidencija o nekretninama, predlaže da se postupak sastavljanja uložaka u postupku osnivanja ili obnove zemljišne knjige odvija uz istodobni postupak katastra glede izlaganja katastarskih podataka na javni uvid u prikupljenih u postupku nove izmjere. Osvrnuo se je i na tijek ispravnog postupka, koji se provodi nakon sastavljanja svih uložaka nove zemljišne knjige koja se osniva, obnavlja ili nadopunjuje ( jedna od važnijih novosti u ovom dijelu je da nema više postavljanja privremenog zastupnika ).

Nives Radišić, predsjednica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, govorila je o vrstama zabilježbi prema Noveli te o tužbama u zemljišnoknjižnom postupku. Uvode se neke nove vrste zabilježbi ( zabilježba postupka pokrenutog pred sudom ili upravnim tijelom te zabilježba prigovora kao novog pravnog lijeka u zemljišnoknjižnom postupku ) te se dorađuju neke postojeće. Posebno je istaknula zabilježbu postupka pokrenutog pred sudom ili upravnim tijelom jer bi tim institutom one stranke koje su pokrenule određene postupke, u odnosu na koji ne bi mogle ostvariti upis zabilježbe spora, dobile mogućnost da osiguraju što povoljniju poziciju u prvenstvenom redu za onaj upis koji je bio određen u takvim postupcima. U drugom dijelu izlaganja obrađene su tužbe prema Zakonu o zemljišnim knjigama (brisovna tužba, tužba za isprava). Tu je važno spomenuti da bi prema Noveli Visoki zemljišnoknjižni sud bio nadležan za odlučivanje o žalbama izjavljenim protiv odluka donesenih u parničnim postupcima povodom tužbi prema Zakonu o zemljišnim knjigama.

O katastarskim podatcima u Noveli govorila je Blaženka Mičević, zamjenica ravnatelja Državne geodetske uprave. U svojem izlaganju istaknula je ulogu Državne geodetske uprave u sustavu prikupljanja, ažuriranja, kontrole i distribucije prostornih podataka kao i važnost tih podataka za uspostavu moderne i ažurne evidencije o pravnom stanju nekretnina. Navodi da je potrebno nastaviti napore u izgradnji Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, tako da se uspostavi jedinstvena baza podataka i aplikacija za vođenje i održavanje podataka katastra i zemljišne knjige. Takva katastarsko-zemljišnoknjižna evidencija koja će prikazati potpuno stanje nekretnine mjerodavno za pravni promet može se postići samo zajedničkim sudjelovanjem svih nadležnih institucija.

Značajne izmjene Zakona o zemljišnim knjigama predlažu se na području dostave te pravnih lijekova. Te predložene izmjene je u svom izlaganju obradio Đuro Sessa, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Što se tiče dostave, Novelom se uređuje kome se sve dostavlja rješenje u zemljišnoknjižnom postupku, zatim dostavu elektroničkim putem i institut opunomoćenika za primanje pismena. Važno je spomenuti da se Novelom isključuje primjena odredaba Zakona o parničnom postupku glede dostave kao supsidijarnog propisa. Dostava se prema Noveli obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za upis, a ako se adresat ne zatekne na navedenoj adresi dostava se vrši punoljetnoj osobi zatečenoj na adresi ( bitno je samo da se radi o punoljetnoj osobi neovisno o njezinoj vezi s adresatom, što bi u praksi moglo dovoditi do problema ) odnosno u poštanski sandučić ili pretinac. U pogledu pravnih lijekova najznačajnija izmjena sastoji se u uvođenju prigovora kao novog pravnog lijeka. Prigovor se podnosi protiv rješenja sudskog savjetnika ili ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta i on je remonstrativan pravni lijek o kojem odlučuje sudac. Iznimno je dopušten i protiv rješenja kojeg je donio sudac.

Na samom kraju o novinama u pojedinačnom ispravnom postupku govorila je Ana-Marija Končić, voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Sesvetama. Već je na samom početku istaknula da se radi o bitnom dijelu zemljišnoknjižnog prava jer je više uređenja zemljišnoknjižnog stanja provedeno kroz pojedinačno nego sustavno uređenje. Prema Noveli pojedinačni ispravni postupak se provodi ako za to postoji opravdani interes te se može provesti glede jednog ili više uložaka. Kao dokaz kojim se čini vjerojatnim opravdanost za pokretanje postupka mogu priložiti i isprave koje nisu javne ili javnoovjerovljene. Također, novosti se odnose i na dostavu rješenja o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka, zabilježbu o pokretanju i otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka, rokove za podnošenje prijava i prigovora. Posebno je istaknuto da se ukida institut privremenog zastupnika, što bi trebalo dovesti do smanjenja problema i zastoja u pojedinačnom ispravnom postupku.

Pripremio :Hrvoje Sokolić, KONČAR – INŽENJERING ZA ENERGETIKU I TRANSPORT, d.d. 5. IBAN u nacionalnom platnom prometu SEPA projekt Upotreba IBAN-a (International Bank Account Number) bitan je preduvjet za sudjelovanje kreditnih institucija sa sjedištem u RH u SEPA projektu. SEPA (Single Euro Payments Area)- jedinstveno euro platno područje, temelji se na ideji stvaranja jedinstvenog platnog prostora za plaćanja u eurima, za 32 države ( 27 EU članica, Island, Norveška, Švicarska, Monaco i Lihtenštajn), čime se omogućava potrošačima, poslovnim subjektima i tijelima javne vlasti izvršavanje i primanje plaćanja u eurima pod jednakim osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno o njihovoj lokaciji. Uspostava SEPA projekta moguća je na način da se prevladaju tehničke, zakonske i tržišne prepreke koje proizlaze iz razdoblja prije uvođenja jedinstvene valute. Proces uvođenja eura kao jedinstvene valute biti će dovršen tek kada korisnici platnih usluga budu u mogućnosti izvršavati bezgotovinska plaćanja na euro području s jednog računa za plaćanje na bilo kojoj lokaciji na SEPA području, koristeći jedinstveni set platnih instrumenata i to na jednostavan, učinkovit i siguran način na koji se danas izvršavaju domaća plaćanja.

Migracija na SEPA-u završava kada SEPA proizvodi zamijene odgovarajuće domaće proizvode za plaćanja. Za vrijeme migracije paralelno će se nuditi postojeće i SEPA platne instrumente. Zbog sporog procesa migracije i potrebe regulatornih intervencija u nacionalna zakonodavstva na razini EU, kao krajnji rok za migraciju u državama članicama na euro području određen je 01. veljače 2014. godine a za države članice izvan euro područja 31.listopad 2016. godine. IBAN u nacionalnom platnom prometu IBAN je međunarodni broj transakcijskog računa korisnika platnih usluga a sastoji se od šifre države, banke i bankovnog računa, kao i od jedinstvenog broja za provjeru. Time se omogućava da se iz konstrukcije transakcijskog računa prepozna država, kreditna institucija koja vodi transakcijski račun kao i preko partije računa korisnik platnih usluga na čije je ime otvoren transakcijski račun. Transakcijski računi prema Zakonu o platnom prometu jesu: -tekući račun ili žiro račun koji otvara i vodi kreditna institucija na ime jednog ili više korisnika platnih usluga; -račun koji kreditna institucija vodi za potrebe izvršavanja platnih transakcija u svoje ime. IBAN konstrukcija transakcijskog računa u RH sastoji se od 21 alfanumeričkog znaka, za razliku od " starog" BBAN transakcijskog računa koji sadrži 17 znamenaka. Prednost uvođenja IBAN-a je da se prekogranične platne transakcije izvršavaju jednako sigurno prema istim pravilima i po jednakim cijenama kao i nacionalne platne transakcije. Osim toga osigurava se i jedinstvena- neponovljiva identifikacija transakcijskog računa korisnika platnih usluga na razini cijelog sustava, a ne kao "stari" BBAN koji osigurava neponovljivost samo na razini jedne kreditne institucije, osiguravaju se isti nalozi za plaćanje te isti platni instrumenti, neovisno o tome radi li se o nacionalnoj ili prekograničnoj transakciji. Obveze kreditnih institucija i rokovi primjene IBAN-a Od 01. lipnja 2012. godine kreditna institucija može omogućiti upotrebu IBAN konstrukcije transakcijskih računa i za izvršavanje nacionalnih platnih transakcija, te može otvarati nove transakcijske račune prema IBAN konstrukciji i za izvršavanje nacionalnih platnih transakcija. Od 01.lipnja 2013. godine IBAN konstrukcija transakcijskih računa obvezno se koristi za izvršavanje svih platnih transakcija, a kreditna institucija otvara transakcijske račune isključivo prema IBAN konstrukciji. U prijelaznom razdoblju od 01.lipnja 2013. godine do 01.lipnja 2014. godine kreditna institucija dužna je zaprimiti naloge za plaćanje u kojima je račun primatelja naznačen prema "staroj" (BBAN) konstrukciji a obraditi i izvršavati ga kao da je naznačen u IBAN konstrukciji.

Pripremila : Branka Andrassy, TESLA ŠTEDNA BANKA d.d. 6. Belgijska pobjeda prava na povjerljivu komunikaciju u lokalnim slučajevima tržišnog nadmetanja

- Ključni korak Belgijskog instituta korporativnih pravnika prema uspjehu. Unatoč slučaja Akzo, belgijske vlasti nadležne za tržišno nadmetanje ne smiju kršiti pravo korporativnih pravnika na povjerljivu komunikaciju s njihovim klijentima u Belgiji. Podsjetimo se da Belgija ima jedinstveni model prema kojem se korporativni pravnici mogu učlaniti u IJE, Belgijsku udrugu korporativnih pravnika i koristiti pravo na povjerljivu komunikaciju sa svojim klijentima. Nakon presude donijete 5. ožujka 2013. godine, Briselski prizivni sud je priznao da su dokumenti koje su predali korporativni pravnici zaštićeni pravom na povjerljivu komunikaciju u istragama koje se vode prema Belgijskom zakonu o tržišnom natjecanju.

Ova se presuda udaljava od etablirane sudske prakse europskih sudova i protivi se praksi donošenja odluka određenog broja nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje. Belgijske vlasti nadležne za tržišno natjecanje su već izjavile da razmišljaju o mogućnosti žalbe na presudu na Vrhovnom sudu. U međunarodnim su se okvirima već pojavili različiti komentari uključujući i Cliffordov.

ECLANEWS Bilten, ožujak 2013. 7. Još jedna pobjeda korporativnih pravnika u pravu na legal privilege u Nizozemskoj Nizozemski Vrhovni sud je priznao pravo na povjerljivu informaciju za korporativne pravnike u predmetu koji je vodio Freerk Vermeulen za NautaDutilh vs Dutch multi utility company Delta. U važnom slučaju je sud 15.03. 2013. donio odluku u kojoj je priznao da korporativni pravnici imaju pravo na tzv legal privilege tj da je komunikacija između njih i uprave društva povjerljive prirode. Sve je započelo s predmetom AKZO Nobel u kojem je Europski sud pravde odbio priznati povjerljivost informacija za nizozemske korporativne pravnike iz razloga ovisnosti. Po odluci Europskog suda pravde, radni odnos zaposlene pravnike čini nedovoljno neovisnima da bi im se komunikaciji između njih i uprava društava priznala povjerljivost. Upravo zbog toga je postojao strah kod korporativnih pravnika da li će sud slijediti primjer Europskog suda pravde tj. kakvu će odluku donijeti Vrhovni sud u slučajevima kad se ne radi o pravu tržišnog natjecanja. Vrhovni sud je odlučio da priznati pravo na povjerljivost u komunikaciji kad se radi o korporativnim pravnicima koji su članovi komore /što je u Nizozemskoj slučaj da korporativni pravnik s položenim pravosudnim ispitom može biti član posebnog razreda odvjetničke komore/ i donio odluku da takvi korporativni pravnici imaju pravo na legal privilege. Nizozemska odvjetnička komora i njezin razred korporativnih pravnika podržava pravo korporativnih pravnika na legal privilege. Momentalno u nizozemskoj odvjetničkoj komori ima 500 korporativnih pravnika. Ponavljamo Vrhovni sud podržava pravo na povjerljivu informaciju za korporativne pravnike dok god djeluju u interesu svog poslodavca.

www.ecla.eu

U Zagrebu, travanj 2013. godine

Udruga korporativnih pravnika www.udruga-korporativnih-pravnika.hr