-
Univerzitet u Niu Graevinsko arhitektonski fakultet Ni
Neusklaenost planskih dokumenata i realizovanog stanja
na lokaciji Trga Ujedinjenih nacija u Niu
Studenti: Profesor: mr Biserka Mitrovi, doc. Sandra Lazi R
151/10 Asistent: mr Jelena Velev Ana Mani R 156/10
Januar, 2012
-
2
Sadraj:
1.0. Uvod3
2.0. Postojee stanje.4
3.0. Polazne osnove..5
3.1. Generalni urbanistiki plan iz 1995.
godine...................................5
3.2. Regulacioni plan kompleksa Trga Ujedinjenih nacija u
Niu...........6
3.3. Generalni urbanistiki plan iz 2010.
godine...................................7
3.4. Glavni cilj
plana............................................................................8
4.0. Razlike izmeu planskih dokumenata i realizovanog
stanja.....................8
4.1. Komparativna analiza
planova.....................................................8
5.0. Zakljuak....9
6.0. Literatura.10
-
3
1.0. Uvod
Urbano planiranje je tehniki i politiki proces koji se bavi
kontrolom korienja
zemljita i dizajna u urbanom okruenju, ukljuujui i transportnu
mreu, da vodi i obezbedi siguran razvoj naselja i zajednice, i sve
to pomou istraivanja, analize, stratekog razmiljanja, urbanog
dizajna, javne rasprave itd.
Urbanistiko planiranje bavi se fizikim, socijalnim i ekonomskim
razvojem urbanih ili gradskih podruja. Profesije poput arhitekture,
pejzane arhitekture i urbanistikog dizajna se bave razvitkom u
manjem merilu, ali s vie detalja. Regionalno planiranje se bavi jo
veom okolinom, ali na manje detaljnom nivou.
Gradsko planiranje je kroz istoriju poteklo iz arhitekture i
civilnog inenjerstva, te je
primenilo visoko racionalni pristup u reavanju gradskih problema
putem fizikog dizajna. Ipak su brojne opsene kritike modernistikog
gradskog planiranja, koje su zamah dobile u 1960-ima, pomogle
proiriti podruje urbanistikog planiranja kako bi ukljuile
planiranje ekonomskog razvoja, socijalno planiranje zajednice i
planiranje okoline.
Uspeno urbanistiko planiranje uzima u obzir karakter "kue" i
"oseaja mesta",
lokalni identitet, potovanje prirodne, umetnike i istorijske
batine, razumevanje "urbanog zrna" ili "gradskog prizora", peake i
ostale naine kretanja, korisnosti i prirodne opasnosti, poput
poplavnih zona. Prema nekima najrairenije cenjeni elementi uspenog
urbanistikog dizajna jesu srednjovekovna piazza i arkade nalik
onima iz italijanskih gradova Siene i Bologne.1
Kada govorimo o urbanistikom planiranju moemo rei da ono
predstavlja skup delatnosti koje se zajedniki bave fizikim
planiranjem naselja, u prvom redu gradova, prouavanjem njihove
strukture i njihovog razvitka. Sa druge strane, urbanizam prouava
razvitak gradova, njihovu fiziku i socijalnu strukturu; to je
delatnost izrade urbanistikih planova. Na obe teorije imaju uticaj
drugi zakoni i nauke kao i drutveni interesi.
Cilj rada je analiza planova i njihova komparativna analiza, kao
i sagledavanje neregularnosti i neslaganja u izradi planova vieg
reda, u odnosu na planove nieg reda i realizovanog stanja.
Predmet ovog rada je da se kroz analizu Generalnih urbanistikih
planova iz 1995. i 2010. godine i Regulacionog plana Trga
Ujedinjenih nacija u Niu i postojeeg stanja na samoj lokaciji,
predstavi jedan od problema, a to je meusobna neusaglaenost ovih
planskih dokumenata, kao i njihova neusaglaenost sa realizovanim
stanjem na lokaciji.
U ovoj analizi primenjivanje su sledee metode:
1. Analiza GUP-a iz 1995. godine i postojeeg stanja 2.
Komparativna analiza GUP-a iz 1995. i 2010. godine 3. Komparativna
analiza GUP-ova i plana regulacije
1 http://hr.wikipedia.org/wiki/Urbanisti%C4%8Dko_planiranje
-
4
4. Analiza postojeeg stanja i uporeivanje sa planskim
dokumentima 5. Sinteza utvrenih injenica i donoenje odgovarajuih
zakljuaka
2.0. Postojee stanje
Slika 1. Postojee stanje trga Ujedinjene nacije2
Na lokaciji Trga Ujedinjenih nacija je prethodnih 30 godina
ureenje esto menjano. esto ove promene nisu raene u skladu sa
postojeim urbanistikim planovima, kao ni sa detaljnim planovima
regulacije. Krajem osamdesetih i poetkom devedesetih je na ovoj
lokaciji bilo uglavnom zelenilo, sa privremenim objektima po obodu
lokacije. Kasnije su ovi objekti dobili i trajnu dozvolu, a ovaj
deo trga postaje centar naselja. Krajem devedesetih godina poinje
se sa ozbiljnijim ureivanjem zelenih povrina, ovaj deo trga prolazi
kroz razne transformacije. U poslednjih 5 godina u izgradnji je
Crkva Cara Konstantina, i ureenje ispred crkve, kao i deo parka
pored Osnovne kole Sveti Sava. U tom delu je igraena velika
fontana, i preko nje Most ljubavi. Na lokaciji ima dosta zelenih
povrina, dovoljno prostora za odmor, okupljanje i rekreaciju. Trg
ima sadraja i za decu i odrasle, kao i za mlade. U objektima na
obodu lokacije ima dosta kafia i drugih drutvenih sadraja, to
dodatno poveava frekvenciju peakog saobraaja.
2 http://gis.ni.rs/
-
5
Jedna od loih strana ureenja ovog trga je nedostatak prostora za
parkiranje. U blizini trga je i pijaca Krive Livade, kao i trni
centar Zona 3, pa je pored frekvencije peakog, poveana frekvencija
motornog saobraaja, te je neophodan vei parking prostor. Jo jedan
od problema na ovoj lokaciji je i blizina kafia verskom objektu.
Ovaj problem bi se mogao reiti boljom zvunom izolacijom u vidu
visokog zelenila. Postojee stanje trga se samo delimino poklapa sa
planovima. U nekima od njih su problemi parkiranja i buke u blizini
crkve reeni, ali nisu realizovani.
3.0. Polazne osnove
3.1. Generalni urbanistiki plan iz 1995. godine
Generalni urbanistiki plan Nia usvojen je 25.05.1995. godine3.
Ovaj plan zamenio je Generalni urbanistiki plan Nia i Nike banje Ni
2000. ije je podruje obuhvatalo Ni sa 24 naselja ukupne povrine od
17 548 ha, planski horizont bila je 2000. godina, a oekivani broj
stanovnika do kraja planskog perioda bio je oko 350 000 stanovnika.
4
Prethodni vaei GUP Nia iz 1995. godine zahvata povrinu od 15 036
ha, u kojoj se
nalazi grad Ni, Nika Banja, 11 prigradskih i 7 seoskih
naselja.
Slika 2. GUP iz 1995. godine
3 Slubeni list grada Nia, br. 13/95 4 Odrivi razvoj grada Nia,
prilog za izradu strategije
-
6
Generalni urbanistiki plan Nia 1995-2010. imao je tri ciklusa
izmena i dopuna:
prve izmene i dopun GUP-a Nia usvojene su 27.08.2001. godine
druge izmene GUP-a Nia za lokaciju u ul. Majakovskog u Niu
usvojene su 08.07.2004. godine
tree izmene i dopune GUP-a Nia usvojene su 29.06.2007.
godine
Prema Generalnom urbanistikom planu iz 1995. godine, na lokaciji
Trga Ujedinjenih nacija, predvieno je parkovsko zelenilo, sa
ureenim centrom naselja, i prostorom za rekreaciju. Na lokaciji, u
prostoru namenjenom za ureenje centra naselja, izgraeni su
privremeni objekti spratnosti P i P+1. Objekti imaju privremenu
dozvolu, na 5 godina, a izgraeni su ubrzo nakon izrade ovog plana.
Osim ovih objekata i ureenih povrina na obodu lokacije, nema drugih
naznaka da se tu nalazi centar naselja.
3.2. Regulacioni plan kompleksa Trga Ujedinjenih nacija u Niu
iz
1998. godine
Prema ovom planu, pored postojeih objekata na lokaciji,
predviena je i izgradnja crkve, kao i novi prostori za okupljanje,
u neposrednoj blizini crkve. Ovde se javlja problem zbog buke u
prostoru oko verskih objekata.
Na lokaciji se prema planu predvia i vieetano parkiranje, na
istonoj strani lokacije, to u velikoj meri reava problem parkiranja
u ovoj oblasti. Parking prostor ne bi mnogo uticao na estetski
izgled lokacije, kao ni na funkciju trga, takoe ne bi ni zauzimao
mnogo prostora, ali ovaj plan nije realizovan. U tom periodu je
izraeno dosta planova koji ukljuuju ovakvu vrstu parkiranja, ali ni
jedan od njih nije realizovan.
Prema planu, privremeni objekti su zadrani, kao i parkovsko
zelenilo i prostori za
rekreaciju. U ovom planu privremeni objekti se tretiraju kao
postojei objekti. Kao funkcije ovog prostora navode se funkcija
reonskog centra, gradskog parka i poploane povrine gradskog parka,
to je u skladu sa stvarnom funkcijom trga.
-
7
Slika 3. - Regulacioni plan iz 1998. godine
Na slici 3. se u okviru prostorne zone obeleene brojem 1, planom
predvia viespratna garaa, dok prostorna zona 2 predstavlja ostale
sadraje parka, ukljuujui parkovsko zelenilo, verski objekat,
reonski centar, kao i prostore za rekreaciju i okupljanje.
3.3. Generalni urbanistiki plan iz 2010. godine
Prema novom Generalnom urbanistikom planu iz 2010. godine,
lokacija Trga
Ujedinjenih nacija predstavlja parkovsko zelenilo sa verskim
objektom u centralnom delu. Na ovom planu na toj lokaciji ne
postoji centar naselja, kao ni objekti na obodu lokacije. Takoe ne
postoje ni prostori za sport i rekreaciju.
Prema Generalnom urbanistikom planu Nia od 2010. do 2025. godine
u delu o
usklaivanju vaee urbanistike dokumentacije sa odredbama GUP-a,
primenjivae se i dalje urbanistiki planovi i akti koji nisu u
suprotnosti sa reenjima iz generalnog urbanistikog plana. Takoe,
ukoliko se u vaeim planovima ustanovi da su urbanistiki parametri
nii od urbanistikih parametara datih u GUP-u, primenjivae se
urbanistiki parametri iz GUP-a. Za prostore u okviru GUP-a, za koje
nema vaeih urbanistikih planova, primenjivae se urbanistiki
parametri iz GUP-a.
-
8
Slika 4. GUP iz 2010. godine
3.4. Glavni cilj plana
Glavni cilj ovog plana je da rei problem koji je nastao pri
izradi Regulacionog plana kompleksa Trga Ujedinjenih nacija iz
1998. godine. Problem je postojanje ugostiteljskih objekata sa
privremenom dozvolom, u blizini verskog objekta5. Ovde je, zbog
velike koncentracije kafia i prostora za okupljanje, pogotovo u
veernjim asovima, poveana buka, kao i frekvencija peakog saobraaja.
Ovim planom se zadrava postojei verski objekat, kao i parkovsko
zelenilo, sada sa mnogo manjom frekvencijom peakog saobraaja.
Centar naselja se takoe izmeta, to u veoj meri menja namenu ovog
trga.
4.0. Razlike izmeu planskih dokumenata i realizovanog
stanja
4.1. Komparativna analiza planova
U novom delu Nia, na tadanjem Bulevaru Lenjina, bio je planiran
reonski Drutveno-snabdevaki centar koji je trebalo da ima funkcije
uprave, banku, potu, robnu kuu, hotel, podzemnu garau i dr. Zbog
nestabilnih politikih okolnosti ovaj projekat nije realizovan.
5 Crkva Svetog Cara Konstantina, u izgradnji od 1999. godine
-
9
Trg Ujedinjenih nacija, kasnije Trg Svetog Save, se zbog
politike transformie u ledinu. Kasnije se organizuje konkurs u
cilju ureenja ovog prostora kao reonskog rekreativnog centra.
Krajem 1991. godine poinje oiviavanje parkovskog prostora sitnim
trgovinama i tako, novi svojinski odnosi usmeravaju urbani razvoj
ovog prostora. Par godina kasnije se raspisuje konkurs za konano
oblikovno reenja trga; na taj nain se pretvara u sitne privatne
posede. Ova novonastala situacija postaje pravno verifikovana i
prihvaena.
Na prostoru ranijeg Trga Ujedinjenih nacija bio je planiran
Reonski rekreativni centar
naselja Krive livade-Krivi vir. U meuvremenu, na tom prostoru,
izgraen je vei broj privremenih trgovinskih objekata po obodu trga,
a 1999. godine se kree sa izgradnjom pravoslavnog hrama u sredini
zelene povrine ovog trga, te on poprima jo jedno obeleje.
Za lokaciju Trga Ujedinjenih nacija postoji i Plan detaljne
regulacije iz 1998.godine
koji nije u skladu sa novim Generalnim urbanistikim planom, kao
ni sa Generalnim urbanistikim planom iz 1995. godine. Postoje i
neregularnosti u realizaciji trga prema planovima.
Prema novom Generalnom urbanistikom planu iz 2010. godine,
lokacija Trga
Ujedinjenih nacija predstavlja parkovsko zelenilo sa verskim
objektom u centralnom delu. Na ovom planu na toj lokaciji ne
postoji centar naselja, kao ni objekti na obodu lokacije. Takoe ne
postoje ni prostori za sport i rekreaciju.
5.0. Zakljuak Generalni urbanistiki planovi predstavljaju opte
planove prema kojima treba
graditi, i neretko se ne poklapaju sa stvarnim stanjem na
terenu. Problem je u tome to se ovi planovi esto izrauju i menjaju,
a ureivanje prostora i izgradnja se vri ree. Slian problem se
javlja i u izradi planova detaljne regulacije, gde se ne realizuju
planovi u potpunosti, niti potuju planovi vieg reda pri njihovoj
izradi.
Ovakav problem postoji i u realizaciji planova lokacije Trga
Ujedinjenih nacija, gde su
planovi realizovani delimino. Preuzeti su delovi nekoliko plana,
a ni jedan nije u potpunosti realizovan. Ovo prouzrokuje
neuklapanje sadraja na lokaciji, i ove greke se teko mogu
ispraviti. Takoe bi trebalo usvojiti i neke delove reenja, koji su
manje ekonomini, ali predstavljaju dobra reenja.
Neusklaenost stanja na terenu i postojeih planova, Generalnih
urbanistikih
planova i Planova detaljne regulacije, se uglavnom reava
izmenama postojeih planova, to se deava esto.
-
10
6.0. Literatura http://www.zurbnis.rs/
http://www.ni.rs/gup-mmx.html
http://www.rapp.gov.rs/index.php?jezik=s
http://www.strategijanis.info/glavni-projekti.htm
http://www.ni.rs/uploads/file/Okvir_Strategija.pdf
http://hr.wikipedia.org/wiki/Urbanisti%C4%8Dko_planiranje
http://gis.ni.rs/