NATURA 2000 - · PDF fileVeliki zločesti vuk Vučje obitelji, I vukovi moraju jesti ... medvjed, vuk i ris. Velike zvijeri su pod negativnim utjecajem čovjeka danas

i velike zvijeri u Gorskom kotaru

Projekt financira Europska unija

NATURA 2000

NATURA 2000 i velike zvijeri u Gorskom Kotaru

Izdavač Državni zavod za zaštitu prirode

Urednici DZZP-a Ana Štrbenac Patricija Oković Luka Katušić

Autori Aleksandra Majić Skrbinšek Miljenko Gašparac

Prijevod Interpreter, pismeno i simultano prevođenje

Redaktura Snježana Babić Višnjić

Oblikovanje Miroslav Mrva

Tisak Grafokor

Naklada 1 000 primjeraka

Fotografije na naslovnici:Velebit (DZZP) Medvjed (J. Kusak) Ris (B. Krstinić) Vuk (B. Krstinić)

ISBN 978-953-7169-63-3

Uvod

Sadržaj

Uvod

Zvijer koja jede travu?

Priča o medvjedu i otpadu

Veliki zločesti vuk

Vučje obitelji, I vukovi moraju jesti

Tajanstveni lovac dinarskih šuma, Ponovno u svom kraju

Suživot ljudi sa velikim zvijerima

Zajednički prostor, Europski odgovor

Buduće upravljanje NATURA 2000 područjem Gorski kotar, Zajedničko donošenje odluka

� �

Ova je brošura izrađena u sklopu PHARE projekta EU/123526/D/SER/HR „Institucionalno jačanje i pro-vedba ekološke mreže NATURA 2000 u Hrvatskoj“ koji financira Europska unija, a provode ga konzultant-ska tvrtka PM Group iz Irske i NatureBureau iz Velike Britanije.

Sadržaj ove brošure isključiva je odgovornost Državnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP) i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

“Europsku uniju čini 27 zemalja članica koje su odlučile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sud-bine. Zajednički su, tijekom razdoblja proširenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, de-mokracije i održivog razvoja, zadržavajući pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posvećena je dijeljenju svojih postignuća i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica”

Dopušteno je umnožavanje ovog teksta pod uvjetom da se navede izvor.

Sve fotografije su zaštićene autorskim pravima te njihovo korištenje nije dopušteno bez prethodnoga pi-smenog odobrenja autora fotografija.

Tiskano na ekološki prihvatljivom papiru.

PHARE PROJEKT: Institucionalno jačanje i provedba ekološke mreže NATURA 2000 u Hrvatskoj

Projekt financira Europska unija

NATURA 2000 i velike zvijeri u Gorskom kotaru NATURA 2000 i velike zvijeri u Gorskom kotaru

Gorski kotar – Zeleno srce Hrvatske ili planinski park nad Kvarnerom samo su neki od naziva kojim se pokušava u novije doba opisati ovo gorsko područje Hrvatske.

Već u davna vremena Gorski kotar poznat je pod nazivom Hortus Diabolicus - Vrajži vrt, to je bilo područje potpune divljine sa rijetkim stalnim stanovnicima. Područje sa ovakvim atributima upravo je bilo idealno stanište velikih zvijeri.

Prirodna obilježja poput reljefa, klime, bogatstva flore šumskih i livadnih zajed-nica; prisutnost ostalih životinjskih vrsta potrebnih za ishranu velikih zvijeri; mali broj stalnih stanovnika; nerazvijenost odnosno nepostojanje prometne infrastruk-ture omogućilo je velikim zvijerima da ovdje pronađu odlične uvjete za ostvarenje osnovnih životnih potreba: dovoljno hrane i mir u staništu.

Dolaskom i naseljavanjem ljudi dolazi i do razvoja privrednih djelatnosti, u prvom redu poljoprivrede, tradicionalnih zanata, uslužnih djelatnosti uz karavanske puto-ve, te aktivnosti vezanih uz korištenje šumskih resursa. Obavljanje ovih djelatnosti nije bitno uznemiravalo divlje zvijeri. No, razvojem infrastrukture, te dolaskom moderne industrije omogućuje se dublje zadiranje u nedirnute šumske komplekse.

Poster iz 1953. koji poziva na ubijanje vukova (V. Filakovac, zbirka A. Frković)

3

5

6

7

8

9

10

12

13

� NATURA 2000 i velike zvijeri u Gorskom kotaru

�NATURA 2000 i velike zvijeri u Gorskom kotaru

Zvijer koja jede travu?!

Iako spadaju u skupinu zvijeri (Carnivora) smeđi medvjedi su pravi svejedi. U proljeće se hrane mladim izdancima biljaka od kojih im je posebno omiljen medvjeđi luk (Alium ursinum). Rado jedu gljive i ostale šumske plodove, poput malina i borovnica, a u jesen su im glavna hrana masnoćama bogati plodovi bukve koji ih dobro pripreme na zimski san u brlogu. Tako je čak do 90% hrane koju medvjedi pojedu biljnog porijekla.

Od hrane životinjskog porijekla, medvjedi obožavaju bjelančevinama bogate ličinke mrava, osa i pčela, pa će zbog toga ponekad posegnuti i u košnice, te tako naljutiti pčelare. Hrane se i na plijenu risa ili vuka, a rijetko i sami love srne ili jelene.

Osobna iskaznica smeđeg medvjeda:

Latinsko ime: Ursus arctos

Masa odraslog medvjeda: 100 – 350 kilo-grama (mužjaci su veći od ženki)

Životni vijek: do 25 godina u prirodi i do 40 godina u zoološkim vrtovima

Broj mladunaca u leglu: 2 (1-4)

Brojnost u Hrvatskoj: do 1000 jedinki

Ugroženost: : Fragmentacija staništa i komer-cijalizacija lova zbog koje lovci i lovozakupnici traže povećanje odstrijelnih kvota.

Status: : Zaštićena, ali ujedno i lovna vrsta, što znači da se može gospodarski iskorištavati. Gospodarenje se temelji na „Planu gospodare-nja medvjedom u Republici Hrvatskoj“.

Risnjak zimi (DZZP)

Risnjak ljeti (S. Desnica)

(M. Krofel)

Na taj način se počeo smanjivati životni prostor i remetiti mir u staništima velikih zvijeri. Naglom ekspanzijom industrije dolazi do demografske depo-pulacije i napuštanja mnogih seoskih domaćinstava, te zanemarivanja tradici-onalne poljoprivrede i zanata. Novonastale socio-ekonomske prilike dovode do paradoksalne situacije za velike zvijeri. S jedne im se strane omogućuje proširenje životnog prostora zbog napuštanja mnogih goranskih sela i zasela-ka, dok s druge strane aktivnosti čovjeka zbog ekonomskih interesa ili zadovo-ljenja potreba za razonodom sve više i agresivnije ulaze na nekadašnja staništa velikih zvijeri. Divlje životinje mijenjaju svoje navike i približavaju se rubovima šuma gdje lakše zadovoljava svoje životne potrebe za hranom, ali gdje dolazi i do češćih kontakata i sukoba sa čovjekom .

Današnji prostor Gorskog kotara još uvijek ostaje područje pogodno za su-život divljih zvijeri i čovjeka , no treba raditi na održavanju ravnoteže između potreba čovjeka i zvijeri i prirode općenito i to na obostranu korist.

Lovac iz Gorskog kotara s odstrijeljenim vukovima (A. Frković)

� NATURA 2000 i velike zvijeri u Gorskom kotaru

�NATURA 2000 i velike zvijeri u Gorskom kotaru

Veliki zločesti vuk

Svi smo odrasli uz priče o Vuku i tri praščića, te o Crvenkapici u kojima veliki zločesti vuk kuje plan kako pojesti dobre likove. Istina o vuku je ipak drugačija – vuk nije niti velik, niti zločest, već se radi o životinji kojoj je najbliži srodnik domaći pas. Zdravi vukovi nikada ne napadaju ljude.

Priča o medvjedima i otpadu

Medvjedi će iskoristiti svaku priliku da dođu do hrane. To znači da će u potrazi za hranom ponekad doći i do ljudskih naselja, posebno ako im je hrana lako dostupna. Neodgovarajuće kante za otpad ili neograđena odlagališta otpada tako samo dodatno privlače medvjede u blizinu ljudi. Neki medvjedi naviknu se na hranu iz ljudskih izvora i počnu redovito obilaziti naselja te izazivati štete, pa za njih kažemo da su „problematični“. Oni postupno gube strah od čovjeka i tako zauvijek promjene svoje prirodno ponašanje. Zbog opasnosti koju problematični medvjedi predstavljaju za ljude, njihov život redovito biva okončan intervencijskim odstrijelom.

Bolje spriječiti, nego liječiti:

Sav otpad ponesite sa sobom iz sta-ništa medvjeda i pazite da hrana ne bude dostupna medvjedima.

Koristite kante i kontejnere za otpat-ke koji su medvjedima nedostupni.

•

•

Osobna iskaznica vuka:

Latinsko ime: Canis lupus

Masa odrasla vuka: oko 30 kilograma

Životni vijek: do 15 godina

Broj mladunaca u leglu: 4-6

Brojnost u Hrvatskoj: oko 200 jedinki

Ugroženost: fragmentacija staništa i nezakonito ubijanje

Status: Strogo je zaštićen Zakonom o zaštiti prirode, što znači da je ubijanje, uznemiravanje i uzimanje iz prirode strogo zabranjeno, a eventualni zahvat u populaciju iznimka. Populaci-jom se upravlja temeljem „Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj“.

(M. Krofel)

(M. Krofel)

COEX kontejneri (S. Desnica)

� NATURA 2000 i velike zvijeri u Gorskom kotaru

�NATURA 2000 i velike zvijeri u Gorskom kotaru

Tajanstven lovac dinarskih šuma

Ponovno u svom kraju

Risa ćemo prepoznati po čupercima na uškama i karakterističnom kratkom repu koji nije duži od petine dužine tijela. Ris je specijalizirani predator koji se hrani divljim parnoprstašima – srnom i jelenom.

Osobna iskaznica risa:

Latinsko ime: Lynx lynx

Masa odraslog risa: 16 - 30 kilograma

Životni vijek: 12 godina u prirodi i do 21 godine u zoološkim vrtovima.

Broj mladunaca u leglu: 2-4

Brojnost u Hrvatskoj: oko 60 jedinki

Ugroženost: fragmentacija staništa, ne-zakoniti lov, genetska srodnost i nedosta-tak plijena

Status: Strogo je zaštićen Zakonom o za-štiti prirode.

Autohtona populacija risa na dinarskom prostoru izumrla je početkom 20. stoljeća, najvjerojatnije zbog nedostatka plijena i intenzivnog lova. Slovenski lovci i šumari, odlučili su ponovo naseliti risa kao lovnu vrstu. Tako je 1973. godine u kočevske šume pušteno 6 risova dovezenih iz Slovačke. Već slijede-će godine risovi su se pojavili u Hrvatskoj, a 1980. godine i na zapadu Bosne i Hercegovine.

Vučje obitelji

Vukovi žive u čoporima koji su zapravo vučje obitelji sastavljene iz roditeljskog para i njihovih potomaka iz više generacija. Iako u čoporu u pravilu samo jedna vučica ima mlade, svi članovi čopora povremeno preuzimaju ulogu dadilje i brinu za mlade vučiće. Zbog bolesti, predatora i drugih uzroka smrtnosti, prvi rođendan dočeka manje od 50% vučića. Kad odrastu, pojedini vukovi napu-štaju čopor i traže partnera s kojim će zasnovati svoj čopor.

I vukovi moraju jestiVukovi se hrane jelenima, srnama i divljim svinjama, zbog čega ih lovci često smatraju štetočinama u lovištu, pa su vukovi zbog toga i žrtve nezakonitog ubijanja.

Kada su u prilici i naiđu na nečuvano stado ovaca, vukovi će posegnuti i za tom, za čovjeka rezerviranom, hranom. Taj starodavni sukob sa čovjekom mnoge je vukove koštao glave. Danas se taj problem ublažava sprječavanjem šteta pomoću električnih ograda i pastirskih pasa te plaćanjem naknada za štete koje vukovi počine.

(M. Krofel)

Felix, štene vučice Hilde uhvaćeno 2004. u Gorskom kotaru (DZZP)

(DZZP)

(DZZP)

10 NATURA 2000 i velike zvijeri u Gorskom kotaru

11NATURA 2000 i velike zvijeri u Gorskom kotaru

Nove prometnice fragmentiraju staništa velikih zvijeri u manja izolirana po-dručja na kojima velike zvijeri ne mogu preživjeti. Zato se prilikom izgradnje novih modernih autocesta grade prijelazi za divlje životinje, tzv. „zeleni mo-stovi“ koji velikim zvijerima i drugim divljim životinjama osiguravaju siguran prelazak preko prometnica.

Za razliku od populacija medvjeda i vuka koje su se u proteklim desetljećima oporavile, populacija risa u Hrvatskoj je mala i prijeti joj izumiranje. Akcije očuvanja risa su usmjerene prema smanjivanju smrtnosti risova i, bude li to potrebno,obnavljanju njihove populacije.

Ideja očuvanja velikih zvijeri je relativno nova. U kulturi europskih naroda velike zvijeri su još uvijek predmet mržnje, straha i predrasuda koje se često očituju kroz ilegalno ubijanje velikih zvijeri. Kao posljedica, javlja se potreba za kontinuiranim informiranjem i obrazovanjem javnosti i boljim provođe-njem zakona. Osim toga, važno je uspostaviti pravedne demokratske insti-tucije koje će uzeti u obzir i stajališta lokalnog stanovništva kada se donose odluke o upravljanju velikim zvijerima.

Javljaju se posvuda gdje postoje velike zvijeri i nečuvane domaće životinje. Nastaje ekonomska šteta za stočara, posebice kad mu stoka predstavlja jedini izvor prihoda. Ovaj problem se minimalizira kroz provođenje mjera sprječa-vanja šteta. Najpraktičnije su električne ograde na pašnjacima te tradicionalni načini ovčarenja uz upotrebu pastirskih pasa.

Velike zvijeri i lovci love iste vrste – srne, jelene, divlje svinje i divokoze. Neka-da je čovjek lovio da bi preživio, a danas se lovi zbog drugih razloga (rekrea-cija i sl.). Velike zvijeri trebaju plijen kako bi preživjele, a lovci moraju uzeti u obzir prisutnost velikih zvijeri prilikom određivanja kvota za odstrjel divljih životinja koje su predmet njihovog interesa.

Velike zvijeri za život trebaju veliki prostor, pa tako redovito prelaze i državne granice. Zato upravljanje velikim zvijerima zahtjeva i prekograničnu surad-nju. Za očuvanje velikih zvijeri izuzetno je važna i mreža ekoloških područja Natura 2000 koja pokriva najvažnija europska staništa velikih zvijeri.

Suživot ljudi s ... ... velikim zvijerima

Izazov br. 1 – Štete na domaćim

životinjama

Izazov br. 2 – Kompeticija sa lovcima

Izazov br. 3 – Prekogranična suradnja

Izazov br. 4 – Infrastruktura

Izazov br. 5 – Male populacije

Izazov br. 6 – Predrasude

1� NATURA 2000 i velike zvijeri u Gorskom kotaru

1�NATURA 2000 i velike zvijeri u Gorskom kotaru

Zajednički prostor

Zašto je važno očuvati velike zvijeri?

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Europe gdje još žive sve tri velike zvijeri: medvjed, vuk i ris. Velike zvijeri su pod negativnim utjecajem čovjeka danas istrijebljene iz najvećeg dijela Europe. Stoga je prisutnost velikih zvijeri znak očuvanoga prirodnog bogatstva jedne zemlje.

… održavaju prirodnu ravnotežu

Velike zvijeri su predatori koji se nalaze na vrhu hranidbenog lanca te su osjet-ljivi na promjene u staništu. One velike zvijeri koje se hrane divljim životinja-ma ovise o prisutnosti svog prirodnog plijena. Također napadaju jedinke koje mogu lakše uhvatiti, a to su uglavnom slabije i nezdrave životinje i tako utječu na prirodnu selekciju. Za velike zvijeri kažemo i da su tzv. „krovne vrste“ jer pridonose očuvanju ostalih vrsta i staništa u kojem žive.

… vrijedne su za buduće generacije Svaki pojedinac ima obvezu da prirodu, u kojoj uživa za svoga života, sačuva i da isto pravo omogući sljedećim naraštajima. Većina stanovnika Hrvatske smatra kako je važno očuvati velike zvijeri za buduće generacije.

… mogućnost za razvoj turizma Prisutnost velikih zvijeri u pojedinom području može biti razlogom posjeta onih koji žele uživati u očuvanoj prirodi. Tako se otvara mogućnost razvoja odgovarajućih sadržaja, kao što su centri za posjetitelje i poučne staze, smje-štajnih kapaciteta te proizvodnje i prodaje autohtonih proizvoda. Na taj način, prisutnosti velikih zvijeri može donijeti i ekonomsku korist lokalnoj zajednici.

Velike zvijeri su pokazatelji bogatstva i očuvanosti prirode…

Ris (DZZP)

Postavljanje električnih ograda za zaštitu stoke (DZZP)

Karta rasprostanjenosti velikih zvijeri u Hrvatskoj (DZZP)

Velike zvijeri su u prošlosti bile sustavno proganjane i istrebljivane, tako da su nestale sa većeg dijela svojeg povijesnog životnog prostora, a održale su se samo na područjima sa vrlo niskom gustoćom stanovništva. U drugoj polovici prošlog stoljeća došlo je do promjene u načinu razmišljanja i velike zvijeri su od štetočina koje treba istrijebiti postale važan dio ekosustava kojeg treba očuvati. Tada su prihvaćeni prvi propisi i započete prve akcije s ciljem očuva-nja velikih zvijeri.

Istraživanja velikih zvijeri koja su slijedila rezultirala su novim spoznajama, od kojih su za očuvanje velikih zvijeri bile najvažnije spoznaje o veličini životnog prostora velikih zvijeri. Postalo je jasno da iste životinje koriste očuvana šum-ska staništa, ali i poljoprivredne površine, pa čak dolaze i do naselja, prelaze iz jednog lovišta u drugo, da im državne granice ne predstavljaju prepreku, te da su nacionalni parkovi premali za očuvanje velikih zvijeri. Zbog toga je jedan od glavnih izazova u upravljanju velikim zvijerima upravo uključivanje interesa vezanih uz korištenje prostora, bez obzira je li oni rekreacijski, gospodarski ili politički.

1� NATURA 2000 i velike zvijeri u Gorskom kotaru

1�NATURA 2000 i velike zvijeri u Gorskom kotaru

Buduće upravljanje NATURA 2000 područjem Gorski kotar

Gorski kotar najvažnije je područje za očuvanje velikih zvijeri u Hrvatskoj. To područje pokriva 2700 četvornih kilometara i uključeno je u hrvatski prijedlog mreže NATURA 2000 kao područje važno za ptice (tzv. SPA područje1), te kao područje važno za zajednicu (SCI područje2) pod imenom „Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika “. U sklopu SPA područja su ciljevi očuvanja različite vrste ptica i njihova staništa, a na SCI području velike zvijeri (smeđi medvjed, vuk i ris) i njihova staništa.

Zajedničko donošenje odluka U sklopu projekta počelo se s izradom plana upravljanja za SCI područje. Održano je šest radionica i niz konzultacija na kojima su sudjelovali pred-stavnici različitih interesnih skupina i njihovih organizacija. Na moderiranim radionicama sudionici su razmjenjivali stajališta i raspravljali o različitim pri-jedlozima i idejama koje će biti ujedinjene u nacrtu plana upravljanja velikim zvijerima na tom području.

Plan upravljanja je zamišljen kao regionalni plan upravljanja i gospodarenja velikim zvijerima u cilju očuvanja populacija velikih zvijeri, s pomoću koga će se lakše i temeljitije provoditi odredbe nacionalnih planova.

Jedan od najvažnijih prijedloga koji je usuglašen je formiranje upravljačkog odbora koji će koordinirati i usmjeravati provođenje tog plana. Članovi uprav-ljačkog odbora bili bi predstavnici svih najvažnijih interesnih skupina i njihovih organizacija, što će sigurno pridonijeti kvalitetnijem provođenju plana uprav-ljanja.

1 Područje posebne zaštite (Special Protection Area )

2 Područje vrijedno za zajednicu (Site of Community Interest)

Europski odgovor

Najvažniji propis Europske unije koji regulira očuvanje velikih zvijeri je Direk-tiva o staništima. Ta je direktiva zajedno s Direktivom o pticama najambicio-znija inicijativa ikad pokrenuta u cilju očuvanja vrijednih staništa i vrsta diljem svih zemalja članica EU-a (trenutačno 27 država).

Zahvaljujući tim dvjema direktivama, države mogu koordinirati svoje aktivno-sti očuvanja prirode bez obzira na političke ili administrativne granice. Cijeli proces proglašenja ekološke mreže NATURA 2000, koja je jedan od mehani-zama za provođenje direktiva, znanstveno je utemeljen, zakonski utvrđen i zasnovan na pristupu upravljanju koji uzima u obzir interese i brige ljudi koji ta područja koriste.

Predloženo područje za velike zvijeri u Hrvatskoj „Gorski kotar, Primorje i sje-verna Lika“ graniči s već postojećim NATURA 2000 područjem za velike zvijeri u Sloveniji. Kretanje Dine, ženke risa koja je bila opremljena GPS/GSM ogrli-com za praćenje, dodatno ilustrira potrebu za međudržavnom koordinacijom upravljanja tim vrstama, a mreža NATURA 2000 osnova je za takvu suradnju.

Rijeka

Karlovac

Kočevje

Novo mesto

Delnice

HR

SLO

0 25 5012.5km

kretanje risice Dine

pSCI Gorski Kotar

SCI velike zvijeri

državna granica

more

Legenda

Kretanje risice Dine

pSCI Gorski Kotar

SCI velike zvijeri

more

Terenski rad seminara za interpretaciju velikih zvijeri (DZZP)

Seminar interventnog tima za vuka i risa (DZZP)

Europska je unija (EU) 2001. godine postavila ambiciozan cilj zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti do 2010. go-dine. Direktiva o pticama i Direktiva o staništima temelj su EU-ove politike, kao odgovor na tu obvezu. Ta dva EU-ova propisa zajedno postavljaju isti visoki standard očuvanja prirode za sve države članice EU-a (trenutačno 27 država). U osnovi je tih dviju direktiva stvaranje europske ekološke mreže područja namijenjenih očuvanju rijetkih vrsta i

stanišnih tipova - mreža NATURA 2000. To je najveća mreža očuvanih područja na svijetu.

Kao i svaka država članica EU-a, Hrvatska će nakon pristupanja morati predložiti NATURA 2000 područja za njihovo uključenje u europsku ekološku mrežu. Utvrđeno je oko 1000 potencijalnih NATURA 2000 područja. Ta područja bi pomogla u očuvanju otprilike 250 vrsta i 70 stanišnih tipova navedenih u Direktivi o pticama i Direktivi o staništima koji se pojavljuju u Hrvatskoj. Kako je Hrvatska po biološkoj raznolikosti jedna od naj-bogatijih zemalja u Europi, njen je doprinos mreži NATURA 2000 i očuvanju biološke raznolikosti u cijeloj