INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET TRAVNIK NASTAVNI PLAN I PROGRAM za II ciklus studija - GRAĐANSKO PRAVO- - HISTORIJA DRŽAVE I PRAVA- - KRIVIČNO PRAVO- - DRŽAVNO I MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO- - PRIVREDNO PRAVO- - JAVNA UPRAVA - Akademska godina 2016/2017. Nastavni plan za I-godišnji studij Travnik, 2016.
86
Embed
NASTAVNI PLAN I PROGRAM za II ciklus studijaINTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET TRAVNIK NASTAVNI PLAN I PROGRAM za II ciklus studija - DRŽAVNO I MEĐUNARODNO
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
U TRAVNIKU
PRAVNI FAKULTET
TRAVNIK
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
za II ciklus studija
- GRAĐANSKO PRAVO-
- HISTORIJA DRŽAVE I PRAVA-
- KRIVIČNO PRAVO-
- DRŽAVNO I MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO-
- PRIVREDNO PRAVO-
- JAVNA UPRAVA -
Akademska godina 2016/2017. Nastavni plan za I-godišnji studij
Travnik, 2016.
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
U TRAVNIKU
PRAVNI FAKULTET
TRAVNIK
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
za II ciklus studija
- DRŽAVNO I MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO-
4+1
Akademska godina 2016/ 2017
Travnik, 2016.
MODEL 4+1 Smjer:
DRŽAVNO I MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO
Redni
broj Predmet
Broj sati
P+V ECTS
Izborni predmet
1. Diplomatsko-konzularno pravo 2+1 5
2. Pravo Evropske Unije 2+1 5
3. Međunarodno privredno pravo 2+1 5
Redni
broj Predmet
Broj sati
P+V ECTS
I semestar
1. Metodologija naučno-istraživačkog rada 2+1 5
2. Međunarodno javno pravo 2+1 5
3. Ustavno pravo 2+1 5
4. Upravno pravo 2+1 5
5. Politički sistemi 2+1 5
6. Izborni predmet 2+1 5
Ukupno ECTS I semestar 30
II semestar
7. Magistarski rad 30
Ukupno ECTS II semestar 30
Ukupno ECTS I godina 60
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet DIPLOMATSKO-KONZULARNO PRAVO Godina I Status
predmeta IZBORNI Kod M 5-01 ECTS krediti 5 Semestar I
Ovaj predmet istražuje ulogu međunarodnog prava u regulisanju diplomatskih i konzularnih odnosa između država. Obuhvata izučavanje sastava, funkcija i privilegija i imuniteta diplomatskih i konzularnih misija, kao i izučavanje privilegija i imuniteta njihovih članova. Takođe su programom obuhvaćene specijalne misije i privilegije i imuniteti međunarodnih organizacija. Cilj predmeta je da studenti steknu znanje o osnovnim konceptima diplomatskog i konzularnog prava i da budu sposobni da ih samostalno primjene u praksi.
Ishod učenja
Studenti stiču znanje koje im omogućava razumijevanje kategorijalno pojmovnog aparata materije izučavanja i razumijevanje jurisprudencije međunarodnih sudova i predstavlja osnovu za razvoj kritičkog mišljenja. Osposobljeni su da poznavanjem naučne metodologije primjene stečeno znanje u rješavanju problema u novom ili nepoznatom okruženju u obrazovno-naučnom polju studija. Studenti na predmetu stiču sposobnost da sintezom stečenih znanja i dostupnih informacija predvide posljedice aktivnosti koje su regulisane ovim normativnim sistemom. Kroz razvoj komunikacionih sposobnosti studenti će biti ospobljeni da na jasan i nedvosmislen način prenesu stečeno znanje naučnoj i široj javnosti, kao i da unapređeuju saradnju u oblasti studija. Studenti će tokom ovog predmeta naučiti da stručno obavljaju zadatke u okviru svojih budućih uloga u diplomatskim ili konzularnim službama države, ili u misijama pri međunardnim organizacijama. Stečena znanja predstavljaju i pouzdan osnov za njihovo dalje akademsko usavršavanje.
Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta
Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije
60% 30% 10%
Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit
10% 30% 60%
Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.
Osnovne tematske jedinice
1. Uvod. Diplomatsko i konzularno pravo (povijest, izvori). Diplomatski odnosi. 2. Diplomatsko pravo. Organi međunarodnih odnosa. Diplomatski zastupnici. 3. Diplomatski zastupnici jedne države u drugoj. Bečka konvencija o diplomatskim odnosima iz 1961.
Članovi diplomatske misije. Šef diplomatske misije. Razredi i rangovi šefova misija. Početak i prestanak funkcije šefa misije. Ostali članovi diplomatskog osoblja. Ostali članovi misije.
4. Funkcije diplomatske misije. 5. Diplomatske povlastice i imuniteti. Diplomatske povlastice i imuniteti diplomatske misije.
Nepovredivost prostorija. Nepovredivost arhiva. Sloboda diplomatske korespondencije. Fiskalna i carinska izuzeća. Diplomatske povlastice i imuniteti diplomatskih zastupnika i ostalih članova diplomatske misije. Trajanje diplomatskih povlastica i imuniteta. Osobna nepovredivost diplomatskih zastupnika. Izuzeće od sudbenosti. Socijalno osiguranje. Izuzeće od davanja. Povlastice i imuniteti na području treće države.
6. Specijalne misije. Konvencija o specijalnim misijama. Specijalne misije. Funkcije specijalne misije. Povlastice i imuniteti specijalne misije.
7. Predstavljanje država u međunarodnim organizacijama. Bečka konvencija o predstavljanju država u odnosima s univerzalnim međunarodnim organizacijama. Pojam i vrste međunarodnih organizacija. Predstavnici država u međunarodnim organizacijama. Povlastice i imuniteti.
8. Međunarodni službenici. 9. Konzularno pravo. Pojam konzularnog prava. Konzularni odnosi 10. Konzularni uredi. 11. Konzularni dužnosnici. Šefovi konzularnih ureda. Ostali konzularni dužnosnici. 12. Konzularne funkcije. 13. Konzularne povlastice i imuniteti. Povlastice i imuniteti koji se odnose na konzularni ured.
Nepovredivost prostorija. Nepovredivost arhiva. Sloboda korespondencije. Fiskalna i carinska izuzeća.
14. Povlastice i imuniteti konzularnih dužnosnika. Trajanje konzularnih povlastica i imuniteta. Osobna nepovredivost. Izuzeće od sudbenosti. Ostala izuzeća. Socijalno osiguranje. Povlastice i imuniteti na području treće države.
15. Počasni konzuli.
Literatura
Osnovna literatura: 1. Andrassy, J., Bakotić, B., Lapaš, D., Seršić, M., Vukas, B., Međunarodno pravo, sv. 2, Zagreb, 2012,
str. 39-44. (krupni i sitni slog). 2. Berković, S., Diplomacija i diplomatska profesija, Dubrovnik, 2006, poglavlja br. IV, V, VI, XI, XII,
XIV i XV.
Dodatna literatura: 1. Lapaš, D., Šošić, T.M.(ur.), Međunarodno javno pravo – izbor dokumenata, Zagreb, 2005. (glava
IX.).
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet MEĐUNARODNO PRIVREDNO PRAVO Godina I Status
predmeta IZBORNI Kod M 5-14 ECTS krediti 5 Semestar I
Cilj predmeta Sticanje adekvatnih teoretskih i praktičnih znanja potrebnih za razumjevanje privrednih i ekonomskih odnosa sa privrednim subjektima izvan BiH, te njihova primjena u praksi.
Ishod učenja Student stiče produbljeno znanje o institutima Međunarodnog privrednog prava i o njihovoj ulozi u međunarodnoj poslovnoj praksi.
Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta
Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije
60% 30% 10%
Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit
10% 30% 60%
Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.
Osnovne tematske jedinice
1. Uvod, pojam i značaj. 2. Najznačajniji ugovori međunarodnog poslovnog prometa. Međunarodna prodaja robe. Pojam.
Kriterijumi razlikovanja unutrašnje i međunarodne prodaje. 3. Izvori prava, prava i obaveze ugovornih strana. Bitna povreda ugovora, raskid ugovora, naknada štete. 4. Ugovori o trgovinskim uslugama. Ugovor o posredovanju- ugovor o posredovanju u međunarodnom
prometu. Ugovor o međunarodnom trgovinskom zastupanju. Ugovor o komisionu u međunarodnom prometu. Ugovor o uskladištenju.
5. Ugovor o osiguranju robe u međunarodnom transportu. Ugovori o prevozu. 6. Ugovori o višim oblicima privredne saradnje – ugovor o finansijskom lizingu, ugovor o franšizingu u
međunarodnom prometu. Ostali ugovori međunarodnog poslovnog prometa – osnovne karakteristike. 7. Unificirani trgovinski propisi. Principi evropskog ugovornog prava. 8. UNIDROIT Principi međunarodnih trgovinskih ugovora. 9. Konvencija UN o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe. Pojam. Značaj. Oblast primjene.
Najznačajnija rješenja i njihova komparacija sa domaćim zakonodavstvom. 10. Pravni aspekti stranih ulaganja. 11. Hartije od vrijednosti i pravni odnosi u vezi sa međunarodnim plaćanjima. 12. Rješavanje sporova iz međunarodnog poslovnog prometa. Nadležnost sudova, mjerodavno pravo,
priznanje i prinudno izvršenje stranih presuda. 13. Međunarodne trgovinske arbitraže. 14. Opći sporazum o carinama i trgovini (GATT). 15. Svjetska trgovinska organizacija (WTO).
Literatura
Osnovna literatura: 1. Trifković, Omanović, Međunarodno poslovno pravo i arbitraža, Ekonomski fakultet Univerziteta u
Sarajevu, 2001. 2. Subotić-Konstantinović, Uvod u međunarodno privredno pravo, Beograd, 1999. 3. Vilus, Komentar Konvencije UN-a o međunarodnoj prodaji robe, "Informator" Zagreb, 1981. 4. Draškić, Međunarodno privredno i ugovorno pravo, Beograd 1979.
Dodatna literatura:
1. Aleksandar Jakšić, Praktikum za Međunarodno privatno i Međunarodno građansko procesno 2. pravo, Beograd 2004. 3. Dizdarević, S., Uzorci modernih poslovnih ugovora : najveća zbirka poslovnih ugovora sa 4. primjerima i objašnjenjima, Amax bmr, Sarajevo, 2007. 5. International Uniform Law Conventions, Lex Mercatoria and UNIDROIT Principles, Uniform 6. Law Review 2000. 7. Bonell, M. J., UNIDROIT Principles 2004- The new edition of the Principles of 8. International Commercial Contracts adopted by the International Institute for the Unifikation 9. of Private Law, Uniform Law Review 2004, str. 5. 10. Basedow, J., Lex Mercatoria and the Private International Law of Contracts in Economic 11. Perspective, Uniform Law Review 2007, str. 697. 12. Davies, P., Gower’s Principles of Modern Company Law, London 1997.
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA Godina I Status
predmeta OBAVEZAN Kod M 1-22 ECTS krediti 5 Semestar I
Cilj predmeta Ciljevi predmeta jesu osposobljavanje studenata ispravnom i preciznom mišljenju, iskazivanju mišljenja i postupanja na temelju takvog mišljenja i iskaza. Osim toga, studente treba osposobiti za ispravno provođenje znanstvenih i stručnih istraživanja te vrednovanje, interpretaciju i korištenje istraživačkih rezultata.
Ishod učenja Studenti će nakon odslušanog i položenog predmeta spoznati metodologiju znanstvenog istraživanja; znati koristiti znanstvene metode te ih prilikom istraživanja prepoznati; razviti sposobnost pisanja i izražavanja; prepustiti se avanturi i izazovu ljudskoga roda (znanosti); planirati i razumjeti sve poduzete aktivnosti; ostvariti sistem povratne veze na postavljenim hipotezama te razumjeti njihov značaj.
Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta
Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije
60% 30% 10%
Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit
10% 30% 60%
Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.
Osnovne tematske jedinice
1. Uvod o znanosti i znanstvenom istraživanju. 2. Znanstvena djelatnost 3. Znanstvena istraživanja. 4. Učenje i saznanja učenja o istini, 5. Učenje o greškama u mišljenju, saznajni procesi predviđanja, 6. Naučno otkriće. 7. Znanstveno djelo, pojam i vrste. 8. Metodika znanstvenog istraživanja 9. Pojam i klasifikacija znanstvenih metoda. 10. Metode znanstvenog istraživanja. 11. Metoda scenarija. 12. Teorija sistema kao metoda istraživanja. 13. Primjena znanstvenih metoda u istraživanju i metoda izvođenja istraživanja. 14. Pisanje i oblikovanje znanstvenog djela. 15. Magisterij, doktorat.
Literatura
Osnovna literatura: 1. Alihodžić, A.: „Metodologija naučno-istraživačkog rada“, Fakultet za privrednu i tehničku logistiku,
Travnik, 2009. 2. Baban, LJ.: „Primjena metodologije stručnog i znanstvenog istraživanja, Ekonomski fakultet, Osijek,
2000. 3. Zelenika, R.: „Metodologija i tehnologija izrade naučnog i stručnog djela, Ekonomski fakultet
Rijeka, 2000.
Dodatna literatura: 1. Kukić, S., Markić, B., Metodologija društvenih znanosti: Metode, tehnike, postupci i instrumenti
znanstveno- istraživačkog rada, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Mostaru 2. Šamić, M., Kako nastaje naučno djelo, Svjetlost, Sarajevo, 2003. 3. Termiz, Dž., Metodologija društvenih nauka, TKD Šahinpašić, Sarajevo, 2003.
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO Godina I Status
predmeta OBAVEZAN Kod M 5-11 ECTS krediti 5 Semestar I
Cilj predmeta Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa pojmom međunarodnog prava, osnovnim principima te izvorima međunarodnog prava.
Ishod učenja Student stiče opća i posebna znanja o sistemu pravnih pravila koja uređuju odnose između međunarodnopravnih subjekata (prije svega uzajamne odnose država, odnose između država i međunarodnih organizacija, te odnose između samih međunarodnih organizacija).
Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta
Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije
60% 30% 10%
Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit
10% 30% 60%
Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.
Osnovne tematske jedinice
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta. Uvodna pitanja. Definicija i pojam međunarodnog prava. Podjela pravila međunarodnog prava. Uvodna razmatranja.
2. Pravna priroda međunarodnog prava. Odnos međunarodnoga i unutarnjeg prava. Historija i razvoj nauke međunarodnog prava. Izvori međunarodnog prava.
3. Običajno pravo. Ugovorno pravo. Opća načela prava. 4. Sudske rješidbe. Doktrina. Pravičnost u međunarodnom pravu. Kodifikacija. 5. Subjekti međunarodnog prava. Pregled i općenito o međunarodno-pravnom subjektivitetu. Država:
postanak i prestanak. Priznanje države i vlade. Temeljna prava i dužnosti država. 6. Složene države. Ustanci i oslobodilački pokreti. Odnosi ovisnosti. Područja s posebnim položajem.
Trajna neutralnost. 7. Čovjek u međunarodnom pravu. Čovjek kao subjekt međunarodnog prava. Državljani i stranci.
Međunarodna zaštita čovjeka. Međunarodna zaštita manjina. 8. Kaznena odgovornost pojedinca. 9. Objekti međunarodnog prava. Državno područje. Granice. Rijeke. More, morsko dno i podzemlje.
Tjesnaci i morski kanali. Zračni prostor. Svemir. Sticanje područja. Sukcesija država. Međudržavne služnosti. Izlaganje seminarskih radova.
10. Organi međunarodnih odnosa. Opći pregled. Organi države u međunarodnim odnosima. Diplomatski zastupnici. Diplomatski privilegiji i imuniteti. Konzularno pravo. Međunarodni službenici.
11. Pravne činjenice međunarodnog prava. Opći pregled. Međunarodnopravni poslovi općenito. Jednostrani pravni poslovi. Međunarodni ugovori: pojam i vrste. Postanak međunarodnih ugovora. Djelovanje i prestanak ugovora. Međunarodni delikti (nedopušteni čini).
12. Međunarodne organizacije. Pojam, pravo i podjela međunarodnih organizacija. Međunarodne organizacije kao subjekti međunarodnog prava. Privilegiji i imuniteti međunarodnih organizacija i njihovih djelatnika. Ujedinjeni narodi: preteče i osnivanje. Pravo i ciljevi Ujedinjenih naroda. Članovi. Poseban položaj stalnih članova Vijeća sigurnosti. Položaj država nečlanica. Organi Ujedinjenih naroda (glavni i pomoćni).
13. Specijalizirane ustanove. Regionalne organizacije i sporazumi i ostale međuvladine organizacije. Europske integracije. Mirno rješavanje sporova i osiguranje mira. Opći problemi. Sredstva mirnog rješavanja međunarodnih sporova.
14. Izravni pregovori. Dobre usluge. Istraga. Posredovanje.Mirenje. Izravnanje. Arbitraža. Međunarodni sud u Haagu i ostali stalni sudski organi. Uloga Ujedinjenih naroda. Kolektivne mjere. Mirovne operacije. Smanjenje naoružanja i razoružanje. Samopomoć: retorzija i dopuštene represalije. Izlaganje seminarskih radova.
15. Ratno pravo Ograničenja ratovanja. Pojam rata, početak i svršetak. Izvori ratnoga prava. Ratište. Zaštita ratnih zarobljenika, ranjenika, bolesnika i brodolomaca. Zaštita civilnog pučanstva. Ratna okupacija. Neutralnost. Dužnost neutralaca i zaraćenih strana. Gospodarski rat na moru i neutralna imovina. Blokada. Kontrabanda. Protuneutralna pomoć. Formalno pljenovno pravo. Pljenovno redarstvo. Pljenovno sudovanje.
Literatura
Osnovna literatura: 1. V.Đ. Degan, Međunarodno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2000. 2. Smilja Avramov i Milenko Kreća, Međunarodno javno pravo, Beograd, 2007. 3. J. Andrassy, B. Bakotić i B. Vukas, Međunarodno pravo, Zagreb, 1995. Dodatna literatura: 1. V. Dimitrijević et al., Osnovi međunarodnog javnog prava, Beogradski centar za ljudska prava, 2005. 2. B. Janković i Z. Radivojević, Međunarodno javno pravo, Beograd, 1991.
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet USTAVNO PRAVO Godina I Status
predmeta OBAVEZAN Kod M 5-27 ECTS krediti 5 Semestar I
Cilj predmeta Cilj predmeta je da studenti steknu osnovna i neophodna teorijska saznanja u vezi sa ustavnim uređenjima, elementima i sadržajima ustavnih normi, specifičnostima ustavnih uređenja pojedinih država sa akcentom na ustavno uređenje BiH.
Ishod učenja
Opća i posebna, teorijska i praktična znanja o načelima političkog i pravnog sistema, o organizaciji vlasti, i temeljnim pravima i slobodama čovjeka u nacionalnom i evropskom kontekstu. Na osnovu stečenog znanja student će biti u stanju da prepoznaje, tumači i definiše ustavne sadržaje u okruženju, uspješno diskutuje, analizira bitne odredbe ustava u okviru svoje profesionalne i druge orjentacije.
Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta
Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije
60% 30% 10%
Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit
10% 30% 60%
Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.
Osnovne tematske jedinice
1. Opća i uvodna pitanja o ustavu i ustavnom pravu. O predmetu i značenju ustavnog prava. Predmet i značenje ustavnog prava. Politički fenomeni i definicija politike. Pravni okviri političkih fenomena. Definicija prava. Posebnost ustavnog prava. Ustavno pravo i političke institucije. Značenje ustavnog prava. Dualizam vlasti i slobode. Ustavno pravo kao izraz autoriteta i slobode.
2. Oksidentalni karakter ustavnog prava. O ustavnom pravu kao pronalasku zapada. Pojam konstatacije. Recepcija osporavanja na zapadu. Civilizacija zapada. O povjerenju u pojedinca, značenju dijaloga i cilju racionalne organizacije. Klasično ustavno pravo. Ekvilibriji u klasičnom ustavnom pravu. Okolina klasičnog ustavnog prava.
3. Klasično ustavno pravo. Ekvilibriji u klasičnom ustav¬nom pravu: o socijalnom, političkom i institucionalnom ek-vilibriju. Okolina klasičnog ustavnog prava: geopolitički, sociološki, religijski, tehnički, ekonomski i kulturni kon-tekst. Širenje klasičnog ustavnog prava i njegovo sučeljavanje s novim svijetom. Četiri velika vala konstitucionalizacije. Razlozi konstitucionalizacije dekoloniziranih država. Transformacije ustavnog prava.
4. Okvir klasičnog ustavnog prava: država-nacija. Razmatran¬ja o državi. Definicija države. Elementi države. Sociološki elementi države: populacija, teritorij, ekskluzivni politički autoritet ili suverenitet. Juridički karakter države: pravni temelj države. Suverenitet države. Odnos države i prava. Različiti aspekti države: jednos-tavna i složena država. Pokret klasičnog ustavnog prava. Sociološke datosti ustavnog pokreta. Juridičke datosti ustavnog pokreta.
5. Priznanje pojedinca kao integralnog dijela i cilja zajednice. Politička sloboda i individualne slobode. Individualna sloboda i klasično ustavno pravo. Različite grupe individualnih sloboda. Deklaracije i garancije ustavnih prava. Predstavnički sistem ili o uspostavi kontrole nad upravljačima. Pojam predstavničkog sistema. Nastanak predstavničkog sistema. Sistematizacija predstavničkog sistema. O par¬lamentarnom, predsjedničkom i skupštinskom sistemu organizacije vlasti.
6. Organizacija izbora u cilju određivanja cenzora i upravljača. Izbori i predstavnici. Izbori na Zapadu. O smislu natjecateljskih izbora. Političke stranke: definicija i tipologija. Organizacija izbor¬nog tijela. Organizacija izbora. O izbornim sistemima ili raz¬ličitim načinima glasovanja. O efektima izbornih
sistema. 7. Pisani ustav kao juridička konzekvenca klasičnog ustavnog pokreta. Ustavotvorna radnja. Različite
8. Revizija ustava: formalna revizija ustava. Neformalna revizija ustava. Zaštita ustava: politička kontrola; juridička kontrola. Ustavna demokracija zapadnog tipa: politička konkluzija klasičnog ustavnog pokreta. Pojam demokracije. Od¬nosi između političke, ekonomske i socijalne demokracije. Temel¬ji demokracije. Teorija narodnog suvereniteta. O teoriji nacionalnog suvereniteta. O teoriji parlamentarnog suvereniteta.
9. Ustav kao mapa ili portofolio vlasti. O ustavu kao mapi vlasti. O ustavnom tripartizmu. O ustavnoj socijalizaciji. Ustav kao Janus. Ustav kao manifest državotvornosti. O ustavu kao manifestu državotvornosti. O preambuli ustava. Ustav i pitanje teritorijalnog integriteta. Ustav i državni simboli. Ustav i vođenje vanjske politike. Legislatura i vanjska politika. Vanjska politika u federacijama. Ustav i ciljevi politike. Ustav i supranacionalna grupiranja.
10. Ustav i svijet ili o pitanju međunarodnih odnosa. Ustav i pitanje državne sigurnosti. Ustav i pitanje obrane države. O pravu i dužnosti da se nosi oružje. Ustav i pitanje objave i vođenja rata. Ustav i pitanje korištenja izvanrednim ovlaštenjima. O pitanju lojalnosti i neslaganja. O deliktu izdaje. O ustavnoj odgovornosti šefa države.
11. Ustav i pitanje teritorijalne distribucije vlasti. Općenito o teritorijalnoj distribuciji vlasti. O jedinstvenosti i različitosti kao ustavnim kategorijama. Unitarni sistemi. Dogmatika ustavnog prava o ideji složene države. Posebno o federalnim sustavima. O principu jednake reprezentacije nejednakih jedinica. O etničkoj dimenziji federalizma. O asimetriji u odnosima vlasti između središta saveza i članica federacije. O ustavnim preklapanjima. O ekstraustavnim vezama. O novom federalnom pluralizmu. Hibridni sistemi. Katedrala ustavnog prava ili o rasporedu ustavnih vlasti. O prirodi državne vlasti. O podjeli vlast. O jedinstvu vlasti.
12. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci ( i ) - parlament. O terminologiji u kontekstu funkcionalne distribucije vlasti. O parlamentu kao državnom organu, njegovoj evoluciji i ulozi. Struktura parlamenta: od jednodomnosti prema višedomnosti. O parlamentu i njegovoj nadležnosti te o njegovoj savremenoj ulozi. Oblici parlamentarnih kontrola. Parlamentarne procedure. Koga zastupaju predstavnici u parlamentu. Zaobilaženje legislatora. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci (ii) - dominacija EGZEKUTIVE. Osnovna napomene o egzekutivi (o izvršnoj grani vlasti). O šefu države. O vladi, ministrima i državnoj upravi. Kabinetski (parlamentarni) sistem. Predsjednički sistem. Hibridni sistemi. Razlozi dominacije egzekutive. O daljnjim pomacima prema vladavini "tehnostrukture". O egzekutivi kao interesnoj skupini.
13. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci (iii) sud i pravda. O evoluciji sudske funkcije. O sudskoj vlasti kao čuvaru ustava i individualnih prava. O organizaciji sudstva. O sudskoj funkciji u ustavnoj demokraciji. Ustav i pitanje adaptacije promjenama. Rigidni i fleksibilni ustavi. Sudska interpretacija. Ekstraustavne i neustavne promjene. Ustav i revolucija.
14. Transnacionalno i europsko ustavno pravo. Historijska perspektiva i temelji ekonomske integracije u Evropi. Evropski Ustav (2004). Izvor i razvitak Ustava. O izradi nacrta Ustava. EU Ustav kao Ustav evropskih građana.Vrednote i ciljevi EU Ustava. Evropsko državljanstvo i temeljna prava. Akteri EU Ustava ili o klasifikaciji vlasti. O načelu subsidijaritreta ili o osiguranju pravilnog obnašanja vlasti. Političke institucije EU. EU Komitologija. EU sistem sudbene vlasti. Posebno o institucijama. Evropski parlament. Evropsko vijeće. Evropska komisija. Ministar za vanjske poslove. Evropski sud. Što Ustav doprinosi drugim područjima EU? Stupanje na snagu EU Ustava i njegova promjena.
15. Evropska središnja banka. Računovodstveni sud. Vijeće regija. Ekonomsko i socijalno vijeće. Sredstva djelovanja EU. Simplifikacija instrumenata. Zakonodavna procedura. Financije EU. Vanjska politika EU. Područje slobode, sigurnosti i pravosuđa. EU kao legitimna i demokratska tvorevina. Pripadanje EU. O odnosu između pravnog poretka EU i ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine: Pitanje izravnog i neizravnog efekta. Sredstva i nacionalne procedure. Supremacija. Nadležnosti. Zaštita ljudskih prava.
Literatura
Osnovna literatura: 1. Trnka, Kasim, Ustavno pravo, Sarajevo, 2006. 2. Miljko, Zvonko, Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, Zagreb, 2006. 3. Pobrić, Nurko, Ustavno pravo, Mostar, 2000. 4. Kuzmanović, Rajko Ustavno pravo, Banja Luka, 2002.
Dodatna literatura: 1. Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini;
2. Ustav Bosne i Hercegovine; 3. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine; 4. Ustav Republike Srpske; 5. Statut Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet PRAVO EVROSPKE UNIJE Godina I Status
predmeta IZBORNI Kod M 5-19 ECTS krediti 5 Semestar I
Osnovni cilj jeste upoznavanje studenata sa teoretskim i historijskim okvirima evropskog prava, upoznavanje sa strukturom Evropske unije kao i sticanje pregleda u najznačajnijim pravcima njenog djelovanja. Produbljivanje znanja o uređenju privatnopravnih odnosa u skladu sa Pravom Evropske unije. Sve privatnopravne oblasti nacionalnog prava trebaju biti stavljene u korelaciju sa odgovarajućim pravnim izvorima Evropske unije u svrhu utvrđivanja predstojećih zakonskih reformi s ciljem približavanja članstvu EU. Naglasak stavljen na reformu Zakona o obligacionim odnosima te Zakonu o zaštiti potrošača služi približavanju materije na već postojećim primjerima usklađivanja zakonodavstva BiH sa pravnom stečevinom Unije, te treba da motiviše za daljne naučne analize.
Ishod učenja Sposobnost analize budućeg pravnog razvoja u oblasti privatnopravnih odnosa s obzirom na približavanje punopravnom članstvu Evropske unije, neophodnu za sva naučna istraživanja unutar privatnog prava u Bosni i Hercegovini danas.
Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta
Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije
60% 30% 10%
Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit
10% 30% 60%
Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.
Osnovne tematske jedinice
1. Nastanak, ciljevi i osnovne karakteristike EU. 2. Historijska pozadina. Rekonstrukcija ustavnopravnog okvira (Jedinstveni evropski akt, Mastrihtski
ugovor). 3. Ugovor iz Nice. Ustav EU – nacrt. 4. Institucionalno pravo EU: Upravno-pravna struktura Evropske unije. 5. Nadležnosti i organizacija Evropskog vijeća, Evropske komisije, Evropskog parlamenta. 6. Nadležnosti i organizacija Ekonomsko-socijalnog komiteta i Komiteta regija. 7. Osnovni elementi ustavnog okvira EU (temeljne vriijednosti; nadležnost; fleksibilnost;
supsidijarnost,proporcionalnost). 8. Pravo EU: Pojam, priroda i karakteristike; izvori. 9. Pluralizam pravnih izvora sa naglaskom na pravne norme stvorene sudskom praksom Evropskog suda
(pravde) sa ciljem shvatanja osnovne pravne metode nastanka i razvoja prava u Evropskoj uniji, 10. Politike EU: Uvod ("ekonomski ustav"). 11. Unutrašnje tržište - četiri osnovne slobode. 12. Tržišna konkurencija. 13. Ekonomsko-monetarna unija. 14. Vanjsko-politički aspekti Evropske unije. 15. Process stabilizacije i pridruživanja Bosne i Hercegovine.
Literatura Osnovna literatura: 1. Misita, N., Osnovi Prava Evropske unije, Sarajevo (2007.) 2. Vukadinović, R., Uvod u institucije i Pravo Evropske unije, Kragujevac (2008.)
Dodatna literatura: 1. Herdegen,M., Europsko pravo, Rijeka (2003.) 2. Hartley,T.C., Osnovi Prava Evropske zajednice, Oxford (1998.) 3. Josipović, T., Načela Europskog prava, Narodne novine, Zagreb (2005)
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet UPRAVNO PRAVO Godina I Status
predmeta OBAVEZAN Kod M 5-28 ECTS krediti 5 Semestar I
Cilj predmeta Studenti će savladati opće znanje iz oblasti upravnih nauka. Bit će osposobljeni za primjenu određenih upravnih instituta u okviru upravnog procesnog prava i upravnog postupka kao i pisanje pojedinih upravnih akata.
Ishod učenja Na osnovu stečenih znanja iz oblasti upravne nauke, student je osposobljen i u mogućnosti je da se bolje pripremi za primjenu određenih instituta u okviru upravnog procesnog prava i upravnog postupka. Student je ovladao vještinama kvalitetnog analiziranja, prepoznavanja upravnih instituta, pisanja pojedinih upravnih akata, te shvatanjem cjelokupnog upravnog aparata u državnom sistemu.
Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta
Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije
60% 30% 10%
Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit
10% 30% 60%
Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.
Osnovne tematske jedinice
1. Upravne organizacije. Upravno-pravni odnos: s obzirom na stvari i s obzirom na lica. Upravno pravo kao grana prava.
2. Sistem upravnog prava. Odnos upravnog prava prema drugim granama prava. Izvori upravnog prava. Upravne organizacije. Opći pogled na nastanak i razvoj. Struktura rješenja položaja uprave u mehanizmu vlasti-načelo podjele i jedinstva vlasti.
3. Odnos organa uprave sa predstavničkim tijelima i vladom. Djelatnost organa uprave. Djelokrug i nadležnost organa uprave. Uprava u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine.
4. Unutrašnja organizacija organa uprave i upravnih ustanova. Odnosi između organa uprave. Odnos organa uprave prema sudovima i nadležnom tužilaštvu. Upravno-pravni odnos. Pojam upravno-pravnog odnosa. Subjekti između kojih se može zasnovati upravno-pravni odnos. Razlika između upravno-pravnog i građansko-pravnog odnosa. Nastanak upravno-pravnog odnosa.
5. Vrste upravnih akata. Sadržajni elementi upravnog akta. Pravno dejstvo upravnog akta. Prestanak važenja upravnog akta. Karakter normi koje regulišu upravno-pravne odnose. Upravni ugovor. Upravno pravo s obzirom na lica.
6. Državljanstvo. Zavičajno pravo. Obaveza prijavljivanja prebivališta i boravišta građana. Lično ime. Udruženja građana Javni skupovi.
7. Prava i dužnosti ovlaštenih lica organa unutrašnjih poslova u odnosu na građane. Upravno pravo s obzirom na stvari: Javno pravo. Eksproprijacija.
8. Ostali oblici nastanka državne svojine. Rekvizicija. Obavezni otkup. Dužnost. Načela upravnog postupka.
9. Nadležnost. Stranka i njezino zastupanje. Općenje organa i stranke. Dostavljanje. Rokovi. 10. Povraćaj u prijašnje stanje. Odražavanje reda. Troškovi upravnog postupka. 11. Dokazivanje. Prvostepeni postupak. Žalbeni postupak. 12. Vanredna pravna sredstva. Izvršenje. 13. Osnovi upravnog spora. Postupak u upravnom sporu. 14. Sudska zaštita ustavom zajamčenih sloboda i prava od pojedinačnih akata i radnji. Pojam prekršaja.
Osnovna literatura: 1. Prof. dr. Mustafe Kamarić i prof. dr. Ibrahima Festića: Upravno pravo, str. 240-568 . 2. Prof. dr. Ivo Borković: Upravno pravo, šesto, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Informator Zagreb,
1997., str. 363-537.; 3. Prof. dr. Zoran R. Tomić: Upravno pravo, treće, novelirano I prošireno izdanje, Beograd, 1998., str.
327-574.;
Dodatna literatura: 1. Prof. dr. Slavoljub Popović: Upravno pravo, opći dio, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, izdavač
«Savremena administracija», izdavačko-štamparsko- knjižarska radna organizacija, Beograd 1999., str. 3-482, 649-682, 765-789
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet
Cilj predmeta Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa pojmom međunarodnog prava, osnovnim principima te izvorima međunarodnog prava.
Ishod učenja Student stiče opća i posebna znanja o sistemu pravnih pravila koja uređuju odnose između međunarodnopravnih subjekata (prije svega uzajamne odnose država, odnose između država i međunarodnih organizacija, te odnose između samih međunarodnih organizacija).
Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta
Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije
60% 30% 10%
Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit
10% 30% 60%
Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.
Osnovne tematske jedinice
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta. Uvodna pitanja. Definicija i pojam međunarodnog prava. Podjela pravila međunarodnog prava. Uvodna razmatranja.
2. Pravna priroda međunarodnog prava. Odnos međunarodnoga i unutarnjeg prava. Historija i razvoj nauke međunarodnog prava. Izvori međunarodnog prava.
3. Običajno pravo. Ugovorno pravo. Opća načela prava. 4. Sudske rješidbe. Doktrina. Pravičnost u međunarodnom pravu. Kodifikacija. 5. Subjekti međunarodnog prava. Pregled i općenito o međunarodno-pravnom subjektivitetu. Država:
postanak i prestanak. Priznanje države i vlade. Temeljna prava i dužnosti država. 6. Složene države. Ustanci i oslobodilački pokreti. Odnosi ovisnosti. Područja s posebnim položajem.
Trajna neutralnost. 7. Čovjek u međunarodnom pravu. Čovjek kao subjekt međunarodnog prava. Državljani i stranci.
Međunarodna zaštita čovjeka. Međunarodna zaštita manjina. 8. Kaznena odgovornost pojedinca. 9. Objekti međunarodnog prava. Državno područje. Granice. Rijeke. More, morsko dno i podzemlje.
Tjesnaci i morski kanali. Zračni prostor. Svemir. Sticanje područja. Sukcesija država. Međudržavne služnosti. Izlaganje seminarskih radova.
10. Organi međunarodnih odnosa. Opći pregled. Organi države u međunarodnim odnosima. Diplomatski zastupnici. Diplomatski privilegiji i imuniteti. Konzularno pravo. Međunarodni službenici.
11. Pravne činjenice međunarodnog prava. Opći pregled. Međunarodnopravni poslovi općenito. Jednostrani pravni poslovi. Međunarodni ugovori: pojam i vrste. Postanak međunarodnih ugovora. Djelovanje i prestanak ugovora. Međunarodni delikti (nedopušteni čini).
12. Međunarodne organizacije. Pojam, pravo i podjela međunarodnih organizacija. Međunarodne organizacije kao subjekti međunarodnog prava. Privilegiji i imuniteti međunarodnih organizacija i njihovih djelatnika. Ujedinjeni narodi: preteče i osnivanje. Pravo i ciljevi Ujedinjenih naroda. Članovi. Poseban položaj stalnih članova Vijeća sigurnosti. Položaj država nečlanica. Organi Ujedinjenih naroda (glavni i pomoćni).
13. Specijalizirane ustanove. Regionalne organizacije i sporazumi i ostale međuvladine organizacije. Europske integracije. Mirno rješavanje sporova i osiguranje mira. Opći problemi. Sredstva mirnog rješavanja međunarodnih sporova.
14. Izravni pregovori. Dobre usluge. Istraga. Posredovanje.Mirenje. Izravnanje. Arbitraža. Međunarodni sud u Haagu i ostali stalni sudski organi. Uloga Ujedinjenih naroda. Kolektivne mjere. Mirovne operacije. Smanjenje naoružanja i razoružanje. Samopomoć: retorzija i dopuštene represalije. Izlaganje seminarskih radova.
15. Ratno pravo Ograničenja ratovanja. Pojam rata, početak i svršetak. Izvori ratnoga prava. Ratište. Zaštita ratnih zarobljenika, ranjenika, bolesnika i brodolomaca. Zaštita civilnog pučanstva. Ratna okupacija. Neutralnost. Dužnost neutralaca i zaraćenih strana. Gospodarski rat na moru i neutralna imovina. Blokada. Kontrabanda. Protuneutralna pomoć. Formalno pljenovno pravo. Pljenovno redarstvo. Pljenovno sudovanje.
Literatura
Osnovna literatura: 1. V.Đ. Degan, Međunarodno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2000. 2. Smilja Avramov i Milenko Kreća, Međunarodno javno pravo, Beograd, 2007. 3. J. Andrassy, B. Bakotić i B. Vukas, Međunarodno pravo, Zagreb, 1995. Dodatna literatura: 1. V. Dimitrijević et al., Osnovi međunarodnog javnog prava, Beogradski centar za ljudska prava, 2005. 2. B. Janković i Z. Radivojević, Međunarodno javno pravo, Beograd, 1991.
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA Godina I Status
predmeta OBAVEZAN Kod M 1-22 ECTS krediti 5 Semestar I
Cilj predmeta Ciljevi predmeta jesu osposobljavanje studenata ispravnom i preciznom mišljenju, iskazivanju mišljenja i postupanja na temelju takvog mišljenja i iskaza. Osim toga, studente treba osposobiti za ispravno provođenje znanstvenih i stručnih istraživanja te vrednovanje, interpretaciju i korištenje istraživačkih rezultata.
Ishod učenja Studenti će nakon odslušanog i položenog predmeta spoznati metodologiju znanstvenog istraživanja; znati koristiti znanstvene metode te ih prilikom istraživanja prepoznati; razviti sposobnost pisanja i izražavanja; prepustiti se avanturi i izazovu ljudskoga roda (znanosti); planirati i razumjeti sve poduzete aktivnosti; ostvariti sistem povratne veze na postavljenim hipotezama te razumjeti njihov značaj.
Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta
Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije
60% 30% 10%
Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit
10% 30% 60%
Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.
Osnovne tematske jedinice
1. Uvod o znanosti i znanstvenom istraživanju. 2. Znanstvena djelatnost 3. Znanstvena istraživanja. 4. Učenje i saznanja učenja o istini, 5. Učenje o greškama u mišljenju, saznajni procesi predviđanja, 6. Naučno otkriće. 7. Znanstveno djelo, pojam i vrste. 8. Metodika znanstvenog istraživanja 9. Pojam i klasifikacija znanstvenih metoda. 10. Metode znanstvenog istraživanja. 11. Metoda scenarija. 12. Teorija sistema kao metoda istraživanja. 13. Primjena znanstvenih metoda u istraživanju i metoda izvođenja istraživanja. 14. Pisanje i oblikovanje znanstvenog djela. 15. Magisterij, doktorat.
Literatura
Osnovna literatura: 1. Alihodžić, A.: „Metodologija naučno-istraživačkog rada“, Fakultet za privrednu i tehničku logistiku,
Travnik, 2009. 2. Baban, LJ.: „Primjena metodologije stručnog i znanstvenog istraživanja, Ekonomski fakultet, Osijek,
2000. 3. Zelenika, R.: „Metodologija i tehnologija izrade naučnog i stručnog djela, Ekonomski fakultet
Rijeka, 2000.
Dodatna literatura: 1. Kukić, S., Markić, B., Metodologija društvenih znanosti: Metode, tehnike, postupci i instrumenti
znanstveno- istraživačkog rada, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Mostaru 2. Šamić, M., Kako nastaje naučno djelo, Svjetlost, Sarajevo, 2003. 3. Termiz, Dž., Metodologija društvenih nauka, TKD Šahinpašić, Sarajevo, 2003.
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet
Predmet PRIMJENA EUROPSKE KONVENCIJE ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA U RADU DRŽAVNE UPRAVE I JAVNE UPRAVE
Godina I Status predmeta OBAVEZAN Kod M 5-40 ECTS krediti 5
Cilj predmeta Cilj predmeta je da studenti steknu uvid u europski mehanizam zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda protiv protupravnog djelovanja uprave te njihovo osposobljavanje za pravilnu primjenu Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u radu državne i javne uprave.
Ishod učenja Studenti će steći kompetencije nužne za sudjelovanje u upravnim prilagodbama u području zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda u skladu s europskim pravnim standardima.
Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta
Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije
60% 30% 10%
Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit
10% 30% 60%
Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.
Osnovne tematske jedinice
1. Osnivanje, razvoj i utjecaj Vijeća Europe i njegovih međunarodnih pravnih instrumenata na nacionalne pravne poretke država ugovornica.
2. Donošenje Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i dodatnih protokola uz Konvenciju.
3. DvostrukI mehanizam zaštite konvencijskih prava do 1998. (institucionalni i sadržajni aspekt: Europska komisija za ljudska prava i Europski sud za ljudska prava)
4. Sadržaj i značenje Protokola br. 11 uz Konvenciju 5. Osnivanje i djelovanje jedinstvenog Europskog suda za ljudska prava od 1. studenoga 1998. 6. Nadzorne ovlasti Odbora ministara Vijeća Europe u provedbi odluka Europskog suda. 7. Važenju Konvencije u odnosu na RBiH, odnosu Ustava BiH i Konvencije, načelima za
tumačenje Konvencije, interpretativnim metodama za primjenu Konvencije u postupcima odlučivanja o pravima i obvezama stranaka.
8. Analiza temeljnih načela za pravilno djelovanje uprave: načelo zakonitosti u djelovanju uprave, i diskrecijska ocjena i zabrana arbitrarnog djelovanja uprave;
9. Analiza temeljnih načela za pravilno djelovanje uprave: načelo jednakosti i načelo zabrane diskriminacije kao obvezujuće maksime u djelovanju uprave,
10. Analiza temeljnih načela za pravilno djelovanje uprave: načelo razmjernosti u djelovanju uprave i provođenje testa proporcionalnosti u donošenju odluka,
11. Analiza temeljnih načela za pravilno djelovanje uprave: načelo pravne izvjesnosti i načelo zaštite legitimnih očekivanja stranaka.
12. Primjenu Konvencije u području prava udruga, uključujući sindikate 13. Pimjenu Konvencije u području prava političkih stranaka, 14. Primjenu Konvencije u području službeničkog prava i sporova iz službeničkih odnosa 15. Primjenu Konvencije u području prava stranaca, azilanata i izbjeglica.
Literatura Osnovna literatura: 1. Omejec, Jasna; Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za
ljudska prava. Strasbourški acquis. (Drugo dopunjeno izdanje); Novi informator (2014)
2. Herdegen, Matthias; Europsko pravo, hrvatsko izdanje, Biblioteka Prijevodi, ur. Miomir Matulović; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci (2002), str. 3-30
3. Maričić, Domagoj; Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih slobodas napomenama i sudskom praksom III. izdanje; Novi informator (2012)
4. Rodin, Siniša; Ustavnopravni aspekti primjene Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 48 (1998), br. 1-2; (1998), str. 85.-116
5. Gomien, Donna; Kratak vodič kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima (hrvatski prijevod Josip Kregar, Dubravka Šimonović); Organizator, Sveučilišna tiskara d.o.o. (1996)
Dodatna literatura: 1. Vajić, Nina; Europski sud za ljudska prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 49 (1999.), broj 3-
4; (1999), str. 487.-524
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet SAVREMENI UPRAVNI SISTEMI Godina I Status
predmeta IZBORNI Kod M 5-39 ECTS krediti 5 Semestar I
Cilj predmeta Predmet ima za cilj da osposobi studenta za razumijevanje pojma i zadataka javne uprave, njene svrhe i metoda rada, kao i savremenim teorijama o njenom funkcionisanju
Ishod učenja
Student će biti osposobljen da: -Uporedi upravne sisteme prema efikasnosti i efektivnosti u organizacionom i funkcionalnom smislu - Analizira pojam, elemente i značaj elektronske uprave - Objasni značaj javne uprave za osnovne demokratske vrijednosti društva i države - Analizira razvijenost i efikasnost javne uprave sa stanovišta javnih službi, demokratije i ljudskih prava - Prepoznaje pojavu loše uprave i obrazloži mjere za njeno otklanjanje - Analizira zajedničke karakteristike sistema javne uprave
Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta
Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije
60% 30% 10%
Učešće u ocjeni (%): 1. I kolokvij 2. II kolokvij 3. seminarski rad 4. prezentacija 5. prisustvo na nastavi 6. aktivnost na nastavi
30% 30% 10% 10% 10% 10%
Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.
Osnovne tematske jedinice
1. Uprava i nastanak državne uprave 2. Uloga uprave u odnosu slobode, pravednosti. Komparativna javna uprava 3. Etape razvitka uprave 4. Perspektive u upravi; 5. Stabilnost i prilagodljivost; Sloboda i pravednost; 6. Neravnoteža: prednost i opasnost; Perspektive budućnosti 7. Reforma prava i javna uprava budućnosti 8. Modernizacija velikih evropskih upravnih sistema (Velika Britanija; Njemačka; Francuska) 9. Budući razvitak uprave; 10. Od državne uprave prema javnom upravljanju 11. Država i ljudska prava; 12. Nastanak socijalne države 13. Zajednički okvir za procjenu uspješnosti djelovanja organizacija u javnom sektoru 14. Savremena javna uprava 15. Elektronska vlada
Literatura
Osnovna literatura: 1. Eugen Pusić, Komparativna javna uprava, Zagreb, 2006. 2. Milan Marković, Savremena javna uprava, 2007. 3. Stevan Lilić, Predrag Dimitrijević, Milan Marković - Upravno pravo, Savremena administracija,
Beograd, 2004
Dodatna literatura: 1. Materijali sa nastave
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet UPRAVNO PRAVO Godina I Status
predmeta OBAVEZAN Kod M 5-28 ECTS krediti 5 Semestar I
Cilj predmeta Studenti će savladati opće znanje iz oblasti upravnih nauka. Bit će osposobljeni za primjenu određenih upravnih instituta u okviru upravnog procesnog prava i upravnog postupka kao i pisanje pojedinih upravnih akata.
Ishod učenja Na osnovu stečenih znanja iz oblasti upravne nauke, student je osposobljen i u mogućnosti je da se bolje pripremi za primjenu određenih instituta u okviru upravnog procesnog prava i upravnog postupka. Student je ovladao vještinama kvalitetnog analiziranja, prepoznavanja upravnih instituta, pisanja pojedinih upravnih akata, te shvatanjem cjelokupnog upravnog aparata u državnom sistemu.
Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta
Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije
60% 30% 10%
Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit
10% 30% 60%
Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.
Osnovne tematske jedinice
1. Upravne organizacije. Upravno-pravni odnos: s obzirom na stvari i s obzirom na lica. Upravno pravo kao grana prava.
2. Sistem upravnog prava. Odnos upravnog prava prema drugim granama prava. Izvori upravnog prava. Upravne organizacije. Opći pogled na nastanak i razvoj. Struktura rješenja položaja uprave u mehanizmu vlasti-načelo podjele i jedinstva vlasti.
3. Odnos organa uprave sa predstavničkim tijelima i vladom. Djelatnost organa uprave. Djelokrug i nadležnost organa uprave. Uprava u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine.
4. Unutrašnja organizacija organa uprave i upravnih ustanova. Odnosi između organa uprave. Odnos organa uprave prema sudovima i nadležnom tužilaštvu. Upravno-pravni odnos. Pojam upravno-pravnog odnosa. Subjekti između kojih se može zasnovati upravno-pravni odnos. Razlika između upravno-pravnog i građansko-pravnog odnosa. Nastanak upravno-pravnog odnosa.
5. Vrste upravnih akata. Sadržajni elementi upravnog akta. Pravno dejstvo upravnog akta. Prestanak važenja upravnog akta. Karakter normi koje regulišu upravno-pravne odnose. Upravni ugovor. Upravno pravo s obzirom na lica.
6. Državljanstvo. Zavičajno pravo. Obaveza prijavljivanja prebivališta i boravišta građana. Lično ime. Udruženja građana Javni skupovi.
7. Prava i dužnosti ovlaštenih lica organa unutrašnjih poslova u odnosu na građane. Upravno pravo s obzirom na stvari: Javno pravo. Eksproprijacija.
8. Ostali oblici nastanka državne svojine. Rekvizicija. Obavezni otkup. Dužnost. Načela upravnog postupka.
9. Nadležnost. Stranka i njezino zastupanje. Općenje organa i stranke. Dostavljanje. Rokovi. 10. Povraćaj u prijašnje stanje. Odražavanje reda. Troškovi upravnog postupka. 11. Dokazivanje. Prvostepeni postupak. Žalbeni postupak. 12. Vanredna pravna sredstva. Izvršenje. 13. Osnovi upravnog spora. Postupak u upravnom sporu. 14. Sudska zaštita ustavom zajamčenih sloboda i prava od pojedinačnih akata i radnji. Pojam prekršaja.
Osnovna literatura: 1. Prof. dr. Mustafe Kamarić i prof. dr. Ibrahima Festića: Upravno pravo, str. 240-568 . 2. Prof. dr. Ivo Borković: Upravno pravo, šesto, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Informator Zagreb,
1997., str. 363-537.; 3. Prof. dr. Zoran R. Tomić: Upravno pravo, treće, novelirano I prošireno izdanje, Beograd, 1998., str.
327-574.;
Dodatna literatura: 1. Prof. dr. Slavoljub Popović: Upravno pravo, opći dio, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, izdavač
«Savremena administracija», izdavačko-štamparsko- knjižarska radna organizacija, Beograd 1999., str. 3-482, 649-682, 765-789
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet UPRAVNO PROCESNO PRAVO Godina I Status
predmeta OBAVEZAN Kod M 5-38 ECTS krediti 5 Semestar I
- Usvajanje naučnih saznanja, akademskih vještina i praktičnih sposobnosti u tumačenju i primjeni pravnih propisa u oblasti upravnog procesnog prava;
- Razvijanje kreativnih sposobnosti kao i ovladavanje metodama, postupcima i procesima istraživanja i primjene principa, pojmova i instituta u oblasti upravnog procesnog prava;
- Upoznavanje studenata sa pravilima upravnog postupka u cilju pravilne primjene materijalnih propisa, kojima se reguliraju pojedini segmenti društvenog života, kao nužne pretpostavke ostvarivanja prava.
Ishod učenja
Po uspješnom okončanju nastavnih aktivnosti i obaveza očekuje se da će studenti: - Moći valjano analizirati pravne izvore u oblasti upravnog procesnog prava; - Moći identificirati probleme vezane za normativno uređenje općih instituta upravnog procesnog
prava, te ponuditi odgovarajuća rješenja u praktičnoj primjeni pravnih normi; - Znati kako se vodi upravni postupak i biti svjesni obaveze poštivanja rokova u postupku; - Biti u mogućnosti samostalno sastavljati rješenja u upravnom postupku; - Znati samostalno sastaviti žalbu i poznavati vanredna pravna sredstva kao i razloge ulaganja;
Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta
Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije
60% 30% 10%
Učešće u ocjeni (%): 1. I kolokvij 2. II kolokvij 3. seminarski rad 4. prezentacija 5. prisustvo na nastavi 6. aktivnost na nastavi
30% 30% 10% 10% 10% 10%
Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.
Osnovne tematske jedinice
1. Nastanak i razvoj upravnog procesnog prava, posebno u BiH. 2. Upravne organizacije, pojam, nastanak, razvoj. 3. Kodifikacija općeg upravnog procesnog prava 4. Savremeno stanje i nužne promjene 5. Odnos općeg upravnog postupka i posebnih postupaka: suvremeno stanje i perspektive; 6. Temeljna načela upravnog procesnog prava i nužnost njihove prilagodbe savremenoj Europskoj
7. Određivanje kruga subjekata koju su dužni postupati po propisima upravnog procesnog prava; 8. Primjena općeg upravnog procesnog prava samo u donošenju upravnih akata ili i drugih akata uprave,
posebice upravnog ugovora; 9. Problem aktivne i uzgredne stranke u postupku, posebice procesne legitimacije (pravni interes,
faktični interes ili popularni zahtjev - u općem i posebnim postupcima; 10. Komuniciranje tijela postupka, stranaka i drugih učesnika, posebice elektroničkim medijima; 11. Složeni (potpuni ispitni) i jednostavni (skraćeni) postupci, forma i sadržaj odluka, mogućnost i
dopustivost elektroničkog rješavanja o pravima i obvezama stranaka; 12. Tipologija procesnih grješaka i upotreba pravnih lijekova (redovni i izvanredni). 13. Otklanjanje grešaka u primjeni diskrecijske ocjene.
14. Zaštita javnog interesa.. 15. Izvršenje akata donesenih u upravnom postupku - stanje i moguća rješenja.
Literatura
Osnovna literatura: 1. Borković I., Upravno pravo, Zagreb, 2002. 2. Krbek I., Pravo javne uprave, knj. III, Zagreb, 1962 3. Medvedović, D., Pravno uređeni postupci - pretpostavka moderne uprave, u Hrestomatija upravnog
prava, Zagreb, 2003. Dodatna literatura: 1. Krbek, I. Stranka u upravnom postupku, Zagreb 1928 2. Babac, Upravnopostupovno pravo: odabrana poglavlja, Osijek 1998.
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet Predmet USTAVNO PRAVO Godina I Status
predmeta IZBORNI Kod M 5-27 ECTS krediti 5 Semestar I
Cilj predmeta Cilj predmeta je da studenti steknu osnovna i neophodna teorijska saznanja u vezi sa ustavnim uređenjima, elementima i sadržajima ustavnih normi, specifičnostima ustavnih uređenja pojedinih država sa akcentom na ustavno uređenje BiH.
Ishod učenja
Opća i posebna, teorijska i praktična znanja o načelima političkog i pravnog sistema, o organizaciji vlasti, i temeljnim pravima i slobodama čovjeka u nacionalnom i evropskom kontekstu. Na osnovu stečenog znanja student će biti u stanju da prepoznaje, tumači i definiše ustavne sadržaje u okruženju, uspješno diskutuje, analizira bitne odredbe ustava u okviru svoje profesionalne i druge orjentacije.
Način organizacije nastave i vrednovanja rada studenta
Opis aktivnosti (%): 1. ex katedra 2. vježbe 3. diskusije
60% 30% 10%
Učešće u ocjeni (%): 1. diskusija 2. pristupni rad 3. završni ispit
10% 30% 60%
Uslovi za realizaciju nastave Sala opremljena kompjuterom i projektorom.
Osnovne tematske jedinice
1. Opća i uvodna pitanja o ustavu i ustavnom pravu. O predmetu i značenju ustavnog prava. Predmet i značenje ustavnog prava. Politički fenomeni i definicija politike. Pravni okviri političkih fenomena. Definicija prava. Posebnost ustavnog prava. Ustavno pravo i političke institucije. Značenje ustavnog prava. Dualizam vlasti i slobode. Ustavno pravo kao izraz autoriteta i slobode.
2. Oksidentalni karakter ustavnog prava. O ustavnom pravu kao pronalasku zapada. Pojam konstatacije. Recepcija osporavanja na zapadu. Civilizacija zapada. O povjerenju u pojedinca, značenju dijaloga i cilju racionalne organizacije. Klasično ustavno pravo. Ekvilibriji u klasičnom ustavnom pravu. Okolina klasičnog ustavnog prava.
3. Klasično ustavno pravo. Ekvilibriji u klasičnom ustav¬nom pravu: o socijalnom, političkom i institucionalnom ek-vilibriju. Okolina klasičnog ustavnog prava: geopolitički, sociološki, religijski, tehnički, ekonomski i kulturni kon-tekst. Širenje klasičnog ustavnog prava i njegovo sučeljavanje s novim svijetom. Četiri velika vala konstitucionalizacije. Razlozi konstitucionalizacije dekoloniziranih država. Transformacije ustavnog prava.
4. Okvir klasičnog ustavnog prava: država-nacija. Razmatran¬ja o državi. Definicija države. Elementi države. Sociološki elementi države: populacija, teritorij, ekskluzivni politički autoritet ili suverenitet. Juridički karakter države: pravni temelj države. Suverenitet države. Odnos države i prava. Različiti aspekti države: jednos-tavna i složena država. Pokret klasičnog ustavnog prava. Sociološke datosti ustavnog pokreta. Juridičke datosti ustavnog pokreta.
5. Priznanje pojedinca kao integralnog dijela i cilja zajednice. Politička sloboda i individualne slobode. Individualna sloboda i klasično ustavno pravo. Različite grupe individualnih sloboda. Deklaracije i garancije ustavnih prava. Predstavnički sistem ili o uspostavi kontrole nad upravljačima. Pojam predstavničkog sistema. Nastanak predstavničkog sistema. Sistematizacija predstavničkog sistema. O par¬lamentarnom, predsjedničkom i skupštinskom sistemu organizacije vlasti.
6. Organizacija izbora u cilju određivanja cenzora i upravljača. Izbori i predstavnici. Izbori na Zapadu. O smislu natjecateljskih izbora. Političke stranke: definicija i tipologija. Organizacija izbor¬nog tijela. Organizacija izbora. O izbornim sistemima ili raz¬ličitim načinima glasovanja. O efektima izbornih
sistema. 7. Pisani ustav kao juridička konzekvenca klasičnog ustavnog pokreta. Ustavotvorna radnja. Različite
8. Revizija ustava: formalna revizija ustava. Neformalna revizija ustava. Zaštita ustava: politička kontrola; juridička kontrola. Ustavna demokracija zapadnog tipa: politička konkluzija klasičnog ustavnog pokreta. Pojam demokracije. Od¬nosi između političke, ekonomske i socijalne demokracije. Temel¬ji demokracije. Teorija narodnog suvereniteta. O teoriji nacionalnog suvereniteta. O teoriji parlamentarnog suvereniteta.
9. Ustav kao mapa ili portofolio vlasti. O ustavu kao mapi vlasti. O ustavnom tripartizmu. O ustavnoj socijalizaciji. Ustav kao Janus. Ustav kao manifest državotvornosti. O ustavu kao manifestu državotvornosti. O preambuli ustava. Ustav i pitanje teritorijalnog integriteta. Ustav i državni simboli. Ustav i vođenje vanjske politike. Legislatura i vanjska politika. Vanjska politika u federacijama. Ustav i ciljevi politike. Ustav i supranacionalna grupiranja.
10. Ustav i svijet ili o pitanju međunarodnih odnosa. Ustav i pitanje državne sigurnosti. Ustav i pitanje obrane države. O pravu i dužnosti da se nosi oružje. Ustav i pitanje objave i vođenja rata. Ustav i pitanje korištenja izvanrednim ovlaštenjima. O pitanju lojalnosti i neslaganja. O deliktu izdaje. O ustavnoj odgovornosti šefa države.
11. Ustav i pitanje teritorijalne distribucije vlasti. Općenito o teritorijalnoj distribuciji vlasti. O jedinstvenosti i različitosti kao ustavnim kategorijama. Unitarni sistemi. Dogmatika ustavnog prava o ideji složene države. Posebno o federalnim sustavima. O principu jednake reprezentacije nejednakih jedinica. O etničkoj dimenziji federalizma. O asimetriji u odnosima vlasti između središta saveza i članica federacije. O ustavnim preklapanjima. O ekstraustavnim vezama. O novom federalnom pluralizmu. Hibridni sistemi. Katedrala ustavnog prava ili o rasporedu ustavnih vlasti. O prirodi državne vlasti. O podjeli vlast. O jedinstvu vlasti.
12. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci ( i ) - parlament. O terminologiji u kontekstu funkcionalne distribucije vlasti. O parlamentu kao državnom organu, njegovoj evoluciji i ulozi. Struktura parlamenta: od jednodomnosti prema višedomnosti. O parlamentu i njegovoj nadležnosti te o njegovoj savremenoj ulozi. Oblici parlamentarnih kontrola. Parlamentarne procedure. Koga zastupaju predstavnici u parlamentu. Zaobilaženje legislatora. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci (ii) - dominacija EGZEKUTIVE. Osnovna napomene o egzekutivi (o izvršnoj grani vlasti). O šefu države. O vladi, ministrima i državnoj upravi. Kabinetski (parlamentarni) sistem. Predsjednički sistem. Hibridni sistemi. Razlozi dominacije egzekutive. O daljnjim pomacima prema vladavini "tehnostrukture". O egzekutivi kao interesnoj skupini.
13. O funkcionalnoj distribuciji vlasti: zakonodavci, administratori i suci (iii) sud i pravda. O evoluciji sudske funkcije. O sudskoj vlasti kao čuvaru ustava i individualnih prava. O organizaciji sudstva. O sudskoj funkciji u ustavnoj demokraciji. Ustav i pitanje adaptacije promjenama. Rigidni i fleksibilni ustavi. Sudska interpretacija. Ekstraustavne i neustavne promjene. Ustav i revolucija.
14. Transnacionalno i europsko ustavno pravo. Historijska perspektiva i temelji ekonomske integracije u Evropi. Evropski Ustav (2004). Izvor i razvitak Ustava. O izradi nacrta Ustava. EU Ustav kao Ustav evropskih građana.Vrednote i ciljevi EU Ustava. Evropsko državljanstvo i temeljna prava. Akteri EU Ustava ili o klasifikaciji vlasti. O načelu subsidijaritreta ili o osiguranju pravilnog obnašanja vlasti. Političke institucije EU. EU Komitologija. EU sistem sudbene vlasti. Posebno o institucijama. Evropski parlament. Evropsko vijeće. Evropska komisija. Ministar za vanjske poslove. Evropski sud. Što Ustav doprinosi drugim područjima EU? Stupanje na snagu EU Ustava i njegova promjena.
15. Evropska središnja banka. Računovodstveni sud. Vijeće regija. Ekonomsko i socijalno vijeće. Sredstva djelovanja EU. Simplifikacija instrumenata. Zakonodavna procedura. Financije EU. Vanjska politika EU. Područje slobode, sigurnosti i pravosuđa. EU kao legitimna i demokratska tvorevina. Pripadanje EU. O odnosu između pravnog poretka EU i ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine: Pitanje izravnog i neizravnog efekta. Sredstva i nacionalne procedure. Supremacija. Nadležnosti. Zaštita ljudskih prava.
Literatura
Osnovna literatura: 1. Trnka, Kasim, Ustavno pravo, Sarajevo, 2006. 2. Miljko, Zvonko, Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, Zagreb, 2006. 3. Pobrić, Nurko, Ustavno pravo, Mostar, 2000. 4. Kuzmanović, Rajko Ustavno pravo, Banja Luka, 2002.
Dodatna literatura: 1. Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini;
2. Ustav Bosne i Hercegovine; 3. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine; 4. Ustav Republike Srpske; 5. Statut Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
PROGRAM PREDMETA - SYLLABUS Nivo studija II CIKLUS Fakultet Pravni fakultet