Nastavni materijali o Europskoj uniji - eueduca.eueueduca.eu/wp-content/themes/eueduca/dl/eprirucnik.pdf · Male države, koje nisu imale nikakvu namjeru odreći se svoje neovisnost,

[upišite naziv tvrtke]

1 Nastavni materijali o Europskoj uniji

1

o 1945-1949. godine – početna faza europskog ujedinjenja

Po završetku 2. svjetskog rata Europa je bila potpuno iscrpljena. Stare trgovačke veze bile su

presječene, sva teška industrija i sektor ključnih proizvodnji koje nisu bile uništene, radili su ispod

svojih kapaciteta, a Europa se, krvava i slabo pripremljena, pokušavala uhvatiti u koštac s

milijunima koji su postali beskućnici za vrijeme i nakon rata. Europski kontinent dobio je ulogu

‘druge violine’ na međunarodnoj pozornici, a također je i dugovao sve većoj moći SAD-a i

Sovjetskog saveza kao i rastućem rivalstvu između ove dvije države. Tako je podijeljena Zapadna

Europa brzo shvatila da put do njenog opstanka leži u udruživanju gospodarskih resursa i

uspostavljanju učinkovitih, zajedničkih institucija, uz, kada je to potrebno američku financijsku,

tehničku i vojnu podršku. To su bila vremena velike političke nestabilnosti koju su pratile sve jače

socijalne tenzije i ono što je bilo hitno potrebno bila su inovativna diplomatska rješenja, čak i na

regionalnoj razini.

Rasprava o statusu Njemačke, od 1961. godine podijeljeni Berlin koji je bio europski simbol

Hladnog rata između dvije velike sile, zajedno sa neumoljivim gubitkom kolonijalnih moći učinili su

ovisnost Europe o vanjskoj pomoći još jačom. To je trenutak u kojem je proeuropski pokret

zajedno sa zagovarateljima federalizma krenuo u akciju i gorljivo promicao ideju europskog

ujedinjenja. Usko povezani s financijskim krugovima uz demonstraciju odanosti određenoj

političkoj tendenciji, ili suprotno tome, tražeći mobilizaciju javnosti, ovi pokreti – od kojih su neki

nastali za vrijeme otpora – uspostavili su 1947. godine Međunarodni odbor pokreta za europsko

jedinstvo. U svibnju 1948. godine, sazvan je Haški kongres iz kojeg je proizašao Europski pokret,

utemeljen u Bruxellesu, 25.10.1948. godine.

o Gospodarske i društvene posljedice 2. svjetskog rata

Neposredni učinak 2. svjetskog rata na europsko gospodarstvo bio je katastrofalan. Šteta

nanesena komunikacijskim i transportnim mrežama poremetila je promet sirovina i gotovih

proizvoda. Neredovita opskrba industrije i uništenje koje su pretrpila proizvodna postrojenja

rezultiralo je značajnim brojem zastoja, pa je posljedica bila smanjenje kupovne moći u vrijeme

kada su zahtjevi samo rasli. Čak i u državama pobjednicama praksa racionalizacije hrane

nastavila se dugo nakon kraja rata, a crno tržište podupiralo je opasne društvene nejednakosti.

Znatno je povećan broj zločina i bilo je sve više maloljetne delikvencije i prostitucije.

Istovremena rekonstrukcija domova, industrije i transportne infrastrukture gušila je nacionalna

gospodarstva. U ovim uvjetima, ljudi su se prije svega bavili restrikcijama koje su utjecale na

njihov svakodnevni život i često im je bilo teško razmišljati o budućnosti dugoročno. Nestašica

ugljena u izrazito hladnoj zimi 1946.-1947. dovela je do širenja štrajkova i masovnih

demonstracija. Problemi kao što su inflacija i devaluacija valuta, što je podsjetilo ljude na

POVIJEST

[upišite naziv tvrtke]

2 Nastavni materijali o Europskoj uniji

2

gospodarske krize i slom burze u godinama između dva rata, natjerali su europske vođe da

poduzmu drastične mjere. Stalna neravnoteža između ponude i potražnje domaćih proizvoda

rezultirala je velikim rastom cijena i samo povećavala budžetni deficit, kako unutarnji tako i

vanjski. Države su se zaduživale kako bi financirale programe rekonstrukcija i smanjile socijalne

nejednakosti. 1944. godine, Belgija je pokrenula veliki program obnove svoje valute, što je

uključivalo drastično smanjenje cirkulacije novčanica i depozita.

Neki osnovni sektori europskog gospodarstva bili su nacionalizirani, a modernizacija i programi

upotrebe novih alata i strojeva su postepeno pokrenuti. Dok je nezaposlenost utjecala na veliki

dio kontinenta, neke države su se paradoksalno susretale s manjkom radne snage u sektorima

ključnim za gospodarsku obnovu. Iako su tisuće njemačkih ratnih zarobljenika poslani na rad,

uspostavljeni su veliki programi vezani uz migraciju stranih radnika kako bi ovi bili u stanju

zadovoljiti posebno potrebe u poljoprivredi i u industriji ugljena i željeza. U tom su teškom

gospodarskom kontekstu Belgija i Francuska dogovorile protokol s Italijom o suradnji i emigraciji

koja će opskrbiti Italiju ugljenom, kojeg je ona strahovito trebala u zamjenu za tisuću

nezaposlenih talijanskih radnika. Tako je više od 500 tisuća Talijana emigriralo u zemlje Zapadne

Europe između 1946. i 1955. godine. Pri pokušaju da poboljša izvoz i učinkovitije se pozabavi

nezaposlenošću u kontekstu europskog ekonomskog rasta, Velika Britanija devalvirala je svoju

valutu 1949. godine, a smanjenje je bilo 30,5% u odnosu na standard zlata. Ovo drastično

smanjenje imalo je brzi domino efekt na druge, slabije europske valute. Nizozemska,

skandinavske zemlje i Finska odmah su devalvirale svoje valute za isti postotak kao Britanija,

Njemačka za 25%, Francuska za 22% i Belgija za 12,5%.

Otrježnjenje izazvano siromaštvom proširilo se i rezultiralo traženjem veće socijalne pravde.

Niska primanja dovela su do mnogobrojnih štrajkova, posebno u Francuskoj i Italiji. Novi sustavi

socijalne sigurnosti stavljeni su na ozbiljni test zbog velikog broja invalida, udovica i drugih žrtava

rata koje su tražile mirovine. Visoki socijalni troškovi rata imali su utjecaj na čitavo društvo.

Imajući vjere u određene programe sastavljene tijekom rata i slijedeći tradiciju društva koje si

uzajamno pomaže, europske države napravile su korak ka stvaranju šireg sustava socijalne

sigurnosti i položile temelje za modernu socijalnu državu.

o Političke posljedice 2. svjetskog rata

Nakon 1945. godine, predratni politički zemljovidi promijenili su se u većini europskih država.

Pojavile su se nove političke grupacije kao što su kršćanski demokrati, a naslijedile su bivše

katoličke stranke, ili su učvrstile svoje pozicije. Neke starije grupacije kao što su komunisti izašli

su iz sukoba značajno jači zbog uloge koju su imali u pokretu otpora i zbog uloge koju je u 2.

svjetskom ratu odigrao Sovjetski savez. Na koncept europskog zajedništva, koji su mnogi

smatrali bedemom protiv povratka nacionalizma, gledano je uglavnom sa simpatijama. Zapadna

Europa također je bila svjesna da SAD i SSSR šire svoj utjecaj na račun starog kontinenta i

nadali su se da će ponovno zauzeti svoje mjesto na međunarodnoj pozornici ujedinjenjem naroda

Europe.

[upišite naziv tvrtke]

3 Nastavni materijali o Europskoj uniji

3

o Pokret Otpora i europska ideja

„Novi poredak“, rasistički, kakvog su promicali nacisti tijekom rata, nije obeshrabrio one koji su

gorljivo podržavali europsko jedinstvo. Čak suprotno, neke skupine otpora u početku inspirirane

domoljubnim osjećajima postepeno su primorane razmišljati na europskoj razini. Više nego ikad

oni su vjerovali u potrebu za izgradnjom demokratske Europe kakvu su predložili militantni

antifašist i federalist Altiero Spinelli i Ernesto Rossi u svom djelu Manifest za slobodnu i

ujedinjenu Europu. Napisan na Ventoteneu, malom otoku u arhipelagu Ponza u Tirinejskom moru

na koji su bili prognani i stavljeni pod stalnu prismotru, Manifest se potajno proširio u javnosti u

ljeto 1941. godine. U ovom originalnom tekstu Spinelli je usporedio ujedinjenje Europe sa

stvaranjem države. On je vidio Europsku federaciju kao stup svjetskog mira.1943. godine, Spinelli

je osnovao Talijanski europski federalni pokret u Milanu.

Istovremeno, transnacionalni kontakti između različitih pokreta otpora formalno su uspostavljeni,

a kulminirali su 20.05.1944. godine usvajanjem Manifesta europskog otpora u Ženevi. U ovoj

antifašističkoj deklaraciji koju su potpisali Leon Blum, Pastor Willem, Visser’t Hooft i Altiero

Spinelli, pokret otpora poticao je stvaranje federalne unije između naroda Europe. U tekstu je

stajalo da će ciljevi Otpora biti postignuti samo ako se sve države slože napustiti dogmu

apsolutne samostalnosti i prihvatiti integraciju u federalnu organizaciju koja bi bila sposobna

osigurati mirno sudjelovanje njemačkog naroda u europskom životu. Manifest je također

zagovarao uspostavu vlade koja bi bila odgovorna stanovnicima država članica Federacije,

vojsku koja bi odgovarala federalnoj vladi isključivala sve nacionalne uvjetovanosti i Vrhovni sud

kompetentan da sudi o temama vezanim za interpretaciju federalnih Ustava i rješava sve moguće

nesuglasice između država članica Federacije. Konačno, Ženevska deklaracija pozivala je na

primjenu univerzalnih vrijednosti kao što su demokracija, socijalna pravda i poštivanje ljudskih

prava. Privremeni odbor Europske federacije uspostavljen je kako bi imao ulogu ureda za odnose

s javnošću. 07.07.1944. godine sudionici Ženevske međunarodne konferencije odobrili su novi

nacrt deklaracije Europskih boraca otpora, koja se tajno proširila i osigurala podršku većine.

Neki intelektualci i političari u egzilu u Londonu također su razmišljali o budućnosti Europe i

napravili nacrte različitih planova za Europsku federaciju. Krajem 1942. godine ratna sreća sve

više se okretala na stranu Saveznika. Njemački debakl u Rusiji i ulazak SAD-a u rat protiv snaga

Osovine (u prosincu 1941. godine), promijenio je tijek događaja i pojačao je vjeru Saveznika u

konačnu pobjedu. Različite vlade u egzilima, osjećajući da je njemački poraz neupitan, počele su

ozbiljnije razmišljati o svojoj budućnosti i vidjele svoje države kao dio reorganiziranog

poslijeratnog svijeta. Od tada su glavne svjetske sile same okupirale međunarodnu pozornicu, a

manje su se europske države osjećale isključeno. One su se najviše bojale američkih planova

koji bi pojednostavili geopolitičku mapu Europe. Ti planovi predviđali su eliminaciju malih država

koje su faktor međunarodne nestabilnosti. Američki i britanski financijski stručnjaci također su

razmatrali mogućnost uspostave novog međunarodnog monetarnog sustava i ponovnu

uspostavu svjetske trgovine pod angloameričkim vodstvom.

[upišite naziv tvrtke]

4 Nastavni materijali o Europskoj uniji

4

Male države, koje nisu imale nikakvu namjeru odreći se svoje neovisnost, odmah su ojačale

međusobne kontakte, razvile saveze i regionalne grupacije, kako bi učinkovitije branile svoje

interese u novoj međunarodnoj ekonomiji i kao članice UN-a. Borba za prava malih nacija postala

je vanjskopolitički cilj ovih država. U zimu 1942. – 1943. godine, poljski general W. Sikorski

predložio je opsežni plan za europske regionalne federacije. Razmatrana je također i ekonomska

unija koja bi se sastojala od država s izlazom na Sjeverni Atlantik. No jedino konkretno

postignuće iz tog perioda bilo je stvaranje carinske unije između Belgije, Nizozemske i

Luksemburga po samom završetku rata. Monetarni ugovor zemalja Beneluksa potpisan je

21.10.1943. godine u Londonu. On je uspostavio fiksnu tečajnu listu između belgijskog franka i

nizozemskog gildera te bilateralni obračunski mehanizam. Belgijsko-nizozemsko-luksemburška

granična konvencija potpisana je 05.09.1944. godine. Njome je uspostavljena tarifna zajednica i

dugoročno predviđeno stvaranje gospodarske unije između ove tri države.

o Podjela Europe

Održana 28.11 – 02.12.1943. godine, Teheranska konferencija bila je prvi sastanak između

Winstona Churchilla, Josifa Staljina i Franklina D.Roosvelta. Ovaj sastanak postavio je glavne

smjernice poslijeratne međunarodne politike. Vođe su raspravljale o invaziji na Normandiju, tada

predviđenoj za 01.05.1944. godine, o sudbini Njemačke i njenoj mogućoj podjeli te o tome kako

bi svijet trebao biti organiziran nakon sukoba. Odlučili su studiju o njemačkom pitanju povjeriti

Europskoj savjetodavnoj komisiji.

Na konferenciji održanoj u Jalti na Krimu od 02 – 11.02.1945. godine ovi isti vođe odredili su

sudbinu Europe sada oslobođenu od nacizma. Prije svega drugog dogovorili su se o okupaciji

Njemačke. Iako Francuska nije sudjelovala na konferenciji, dodjeljena joj je okupacijska zona u

Njemačkoj koja je trebala nastati spajanjem dijela američke i britanske zone. Također su usvojili

načela raspodjele njemačkog teritorija. Što se tiče Poljske došli su do dogovora o novim

granicama. Poljska će se proširiti malo više na zapad, gubeći nešto istočnih teritorija koje će

preuzeti Sovjetski savez, dok će Poljska dobiti neke istočne provincije Njemačke. To bi uključivalo

preseljenje nekoliko milijuna Nijemaca. Ovo troje vođa također su potpisali Deklaraciju o

politikama koje će se primjenjivati na oslobođenim područjima, tekst koji je predviđao održavanje

slobodnih izbora i uspostavljanje demokratskih vlada. Činilo se da je sastanak u Jalti bio konačni

pokušaj reorganizacije svijeta temeljen na suradnji i dogovoru.

Svijet još nije bio podijeljen na dvije utjecajne hemisfere, ali zapadne su sile morale prihvatiti

Staljinovu ulogu na teritorijima koje su oslobodili sovjetski tenkovi. Centralna i istočna Europa bile

su stoga pod ekskluzivnom kontrolom Crvene armije. Činilo se da je Staljin smatrao kako će

svaka sila uspostaviti svoj politički sustav tamo gdje ima vojnu kontrolu.

o Početak Hladnog rata

Kraj 2. svjetskog rata nije doveo do povratka u normalu. Čak suprotno, rezultirao je novim

sukobom koji je bio manje krvav ali mnogo dulji i mnogo podmukliji: Hladnim ratom. Savezničke

[upišite naziv tvrtke]

5 Nastavni materijali o Europskoj uniji

5

snage nisu se mogle dogovoriti o mirovnom ugovoru s Njemačkom koja je bila poražena i

podijeljena u četiri okupacijske zone. Sukoba interesa između novih svjetskih sila bilo je sve više,

a zavladala je klima straha i sumnje. Rezultat je dugi period međunarodnih tenzija s povremenim

dramatičnim krizama koje su s vremena na vrijeme dovodile do lokaliziranih oružanih sukoba bez

toga da dođe do potpunog rata između SAD-a i SSSR-a. Od 1947. godine do kraja Hladnog rata,

Europa je, podijeljena u blokove, bila u samom središtu borbe dviju supersila. Hladni rat doživio je

prvi vrhunac sa sovjetskom blokadom Berlina. Eksplozija prve sovjetske atomske bombe u ljeto

1949. godine, učvrstila je SSSR u njegovoj ulozi svjetske sile. Ovakva situacija potvrdila je

predviđanja Winstona Churchilla koji je u ožujku 1946. godine bio prvi zapadni državnik koji je

govorio o podjeli Europe željeznom zavjesom.

o Prvi sukobi među blokovima

Od 1945. do 1947. godine, Hladni rat doveo je do nekih lokaliziranih sukoba. Grčka je bila usred

civilnog rata od jeseni 1946. Godine, a Turska je također primala prijetnje. U ovoj napetoj

međunarodnoj atmosferi, američki predsjednik Truman, prema savjetu diplomata Georgea F.

Kennana redefinirao je smjernice američke vanjske politike. 12.03.1947. godine prije zajedničkog

zasjedanja oba doma Kongresa predsjednik je izložio nacrt nove doktrine vanjske politike koja je

za cilj imala zaustaviti širenje komunizma. Ova doktrina zvala se zaustavljanje (containment).

Nakon što je predstavio svoju zemlju kao nadu u borbi slobodnog svijeta protiv ‘komunističkog

totalitarizma’, Truman je zatražio Kongres da pomogne regijama Europe koje su pod prijetnjom

širenja komunizma.

U tom smislu, zatražio je od Kongresa odobrenje za 400 milijuna dolara pomoći za Grčku i

Tursku. Predložio je da se ta pomoć može proširiti i na druge zemlje. U međuvremenu, od ožujka

1947. godine borba protiv sovjetske špijunaže poprimila je oblik, a CIA je postala američka

obavještajna agencija. Nakon što je Amerika pustila Englesku da sama djeluje u Grčkoj, kasnije

je intervenirala i aktivno pomagala antikomunističkim snagama. Primjenjujući „Trumanovu

doktrinu zaustavljanja“, Amerika je također poticala Tursku da se odupire sovjetskim traženjem

prava nad lukama u Bosforu. Također su osigurali povlačenje ruskih trupa iz Irana. U Kini,

Amerika je pomoć pružila nacionalisti Chang Kai-Sheku, ali nisu uspjeli zaustaviti napredovanje

kominizma koje je podupirao SSSR.

o Marshallov plan i uspostavljanje Organizacije za europsku

ekonomsku suradnju

Krajem rata, Ujedinjeni narodi, čija je osnivačka Povelja potpisana u San Franciscu u lipnju 1945.

godine, na različite su načine pružali pomoć europskim državama uništenim ratom. Europa se

suočavala s ozbiljnim nestašicama hrane i morala se držati različitih racionalizacija. Također je

[upišite naziv tvrtke]

6 Nastavni materijali o Europskoj uniji

6

bila suočena s nestašicom dolara i stoga imala mogućnost ograničenog uvoza civilne i vojne

opreme. UN-ova agencija za pomoć i rehabilitaciju (UNRRA), osnovana u studenom 1943.

godine slala je hitne individualne pakete pomoći europskim državama, a pogotovo se to odnosilo

na humanitarnu pomoć. Ali ovaj program bio je nasumičan i nije imao velikog utjecaja na

ekonomiju cijele regije.

Unutareuropska trgovina bila je usporena zbog nedostatka stranih valuta i bilo je potrebno

međunarodno tijelo sposobno učinkovito organizirati trgovinu širom svijeta. SAD, čiji interes leži

upravo u promicanju takve trgovine, kako bi povećale vlastiti izvoz, odlučile su pomoći europskoj

ekonomiji kroz velike strukturne programe oporavka. Amerika je htjela zaštititi svoj prosperitet i

spriječiti prijetnju nacionalnih proizvodnih viškova. Ali želja SAD-a da Europi pruži veliku

gospodarsku pomoć bila je također i politički motivirana. Strah od širenja komunizma zapadnom

Europom tijekom Hladnog rata bila je jednako važan faktor kao i važnost osvajanja novih tržišta.

Amerika je stoga odlučila boriti se protiv siromaštva i gladi u Europi, koje je smatrala faktorima

koji pomažu širenju komunizma. Marshallov plan formirao je dio američke politike zadržavanja –

kao što je rekao američki predsjednik Truman u svom govoru pred američkim Kongresom

12.03.1947. godine – prema stvarnom ili zamišljenom širenju komunizma u Europi.

U svom govoru održanom 05.06.1947. godine na sveučilištu Harvard, američki državni tajnik

George C. Marshall, predložio je dodijeljivanje ekonomske i financijske pomoći svim državama u

Europi, a s ciljem bolje europske suradnje. To je bio Marshallov plan ili Europski program

oporavka. Francuska i Velika Britanija bile su zaista zainteresirane te su tri tjedna kasnije u

Parizu održale konferenciju na koju je pozvan i SSSR kako bi razradili zajednički program i

odgovorili na Marshallovu ponudu. No Vyacheslav Molotov, sovjetski ministar vanjskih poslova,

kategorički je odbio podnositi bilo kakvu međunarodnu kontrolu i protivio se ekonomskoj pomoći

Njemačkoj. Sovjetski savez odbio je Marshallov plan i uvjerio svoje države satelite kao i susjednu

Finsku da odbiju američku pomoć. Ovo odbijanje produbilo je razdor između istočne i zapadne

Europe. U siječnju 1949. godine, kao odgovor na Marshallov plan, SSSR je stvorio program

ekonomske suradnje između država sovjetskog bloka a zvao se Vijeće za zajedničku ekonomsku

pomoć (CMEA). Na kraju je 16 država potpisalo Marshallov plan: Austrija, Belgija, Danska (S

Farskim otocima i Grenlandom), Francuska, Grčka, Island, Irska, Italija (i San Marino),

Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal (s Maderom i Azorima), Švedska, Švicarska (s

Lihtenštajnom), Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Oni su odmah uspostavili Vijeće europske ekonomske suradnje (CEEC) koje je sastavilo izvještaj

u kojem se uspostavljaju prioriteti europske ekonomije. No Amerikanci su inzistirali da ove države

same kontroliraju upravljanje novcem i njegovu podjelu. CEEC je stoga osnovao stalnu agenciju.

16.04.1948. godine u Parizu, 16 država potpisalo je konvenciju kojom je uspostavljena

Organizacija za europsku ekonomsku suradnju (engl. Organization for European Economic

Cooperation – OEEC). Njoj su se 1949. godine pridružili Zapadna Njemačka i teritorij Trsta.

[upišite naziv tvrtke]

7 Nastavni materijali o Europskoj uniji

7

Kolonije i prekomorske teritorije država OEEC-a predstavljale su njihove „roditeljske“ države kao i

SAD i Kanada, koje su bile uključene u rad organizacije iako joj zapravo nisu pripadale. OEEC je

stoga de facto bio svjetska organizacija. Kada su joj se 1960. Godine pridružili SAD i Kanada,

postala je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (engl. Organisation for Economic

Cooperation and Development ili OECD, franc. Organisation de coopération et de

développement économiques ili OCDE), koja se kasnije proširila još više. Travnja 1948. godine

UN donijeli su zakon koji uključuje stranu pomoć i stvorili administraciju za ekonomsku suradnju

da upravlja Marshallovim planom. UN je odlučio poslati stalnog predstavnika u Europu i

uspostaviti posebnu agenciju u svakoj od država.

Između UN-a i svake pojedine države potpisan je bilateralni sporazum. Program za Europski

oporavak podijeljen je u subvencije i pozajmice koje su ukupno iznosile oko 13 milijardi dolara

podijeljenih između travnja 1948. i lipnja 1951. godine. Osim što je ulagana u modernizaciju,

američka je pomoć primarno korištena za nabavu stvari koje su bile prijeko potrebne europskoj

ekonomiji: hrana i poljoprivredni prozvodi, sirovine, alati i industrijska oprema. Amerika je također

predvidjela novac za razvoj proizvodnje strateških proizvoda u europskim kolonijama gdje su

željeli zaustaviti širenje komunizma. U listopadu 1948. godine OEEC uspostavila je Odbor za

prekomorske teritorije koji je pomoću posebnih fondova poticao europske države da surađuju s

Amerikom u razvoju Afrike. Politička važnost Marshallovog plana ne može se precjenjivati. Kroz

ovu pomoć američki predsjednik Truman želio je pomoći slobodnima narodima Europe da riješe

svoje ekonomske probleme. No to je također bilo i pitanje zaustavljanja komunizma koji je bio

prijetnja u Francuskoj i Italiji. Ova se politika isplatila. U travnju 1948. godine na izborima

kršćanska demokratska stranka pobijedila je do tada toliko utjecajnu komunističku partiju u Italiji.

Intenzivne propagandne kampanje također su bile dio Marshallovog plana. Npr. „vlak za Europu“

pun hrane i osnovnih proizvoda putovao je kroz države primateljice kako bi se pokazalo što se

radi i koji su rezultati već postignuti. U pomoć su također pozvani tisak, radio i televizija.

Program za oporavak Europe nesumnjivo je bio oružje Hladnog rata. Ali Marshallov plan označio

je ulazak zapadne Europe u doba konzumerizma koje simboliziraju npr. Coca cola i Holivudski

filmovi. 1948. godine OEEC ispregovarao je multilateralni ugovor o plaćanjima unutar Europe. To

je 1949. godine popratila shema liberalizacija trgovine. OEEC također je promicalo ekonomsku

produktivnost u Europi kroz Europsku agenciju za produktivnost uspostavljenu 1953. godine kako

bi proučavala i obavještavala o tehničkom napretku u proizvodnom sektoru. Kao prva krovna

organizacija za Europske demokratske države sa slobodnim tržištem, OEEC bilo je važan

prethodnik ujedinjenoj Europi. No ono je ostalo organizacija za suradnju među vladama koje nije

moglo stvoriti carinsku uniju.

[upišite naziv tvrtke]

8 Nastavni materijali o Europskoj uniji

8

o Europski pokret

Kako je Haški kongres bio uspješan, organizator, Međunarodni odbor pokreta za europsko

jedinstvo, odlučio je ovaj eksperiment odvesti dalje postavši u listopadu 1948. godine Europski

pokret. Cilj mu je bio koordinirati aktivnosti različitih postojećih međunarodnih organizacija i

predstavljati ih u odnosima s vladama. Europski pokret privatna je organizacija koja se sastoji od

26 nacionalnih Vijeća uključujući i 11 nacionalnih odbora u egzilu iz središnje Europe i

Španjolske.

Svi su spadali pod međunarodno Vijeće, izvršni ured i tajništvo. Europski pokret želio se baviti

političkim, ekonomskim, tehničkim i kulturnim problemima koji su se pojavljivali u Europskoj uniji.

Također je želio informirati i mobilizirati javno mišljenje u korist europskih integracija. Prvi počasni

predsjednici Europskog pokreta bili su Leon Blum, Winston Churchill, Alcide De Gasperi, Paul-

Henri Spaak, Robert Schuman, Richard Coudenhove-Kalergi i Konrad Adenauer. Europski pokret

bio je ideološki vrlo aktivan i organizirao je mnogobrojne tematske događaje. U veljači 1949.

godine Briselski politički kongres definirao je pojedinačna, obiteljska i socijalna prava koja mogu

biti garantirana u zakonu prema Europskoj povelji za ljudska prava. Također je revidirao

procedure za nominiranje delegata u Europsko savjetodavno vijeće i usvojio statut za Europski

sud. Dva mjeseca kasnije, na Westminsterskoj ekonomskoj konferenciji raspravljalo se o

monetarnim temama i položen je temelj za buduću Europsku platežnu uniju. Kako su podržavali

udruživanje osnovnih industrija, sudionici kogresa također su raspravljali o uspostavljanju

Europskog ekonomskog i socijalnog odbora.

U prosincu 1949. godine Europska konferencija o kulturi u Lozani rezultirala je uspostavljanjem

Europskog centra za kulturu i europske škole u Brugesu. U lipnju 1950. godine Rimska

konferencija o socijalnoj skrbi predložila je plan usuglašavanja europskih sustava socijalne

sigurnosti i predložila stvaranje europskog ureda za rad i stanovništvo i Europskog fonda za

obnovu i razvoj.

Slijedile su druge međunarodne konferencije koje su se uspješno bavile integracijom Njemačke u

ujedinjenu Europu, odnosima između Europe koja se gradi i Comonwealtha i situacijom u

državama središnje i istočne Europe. Europski pokret koristio je intenzivnu kampanju posebno

kroz europsku kampanju za mlade.

[upišite naziv tvrtke]

9 Nastavni materijali o Europskoj uniji

9

o Europska ekonomska zajednica (EEZ) kao jedan od glavnih igrača u

međunarodnim odnosima

U 1960-ima, države Europske ekonomske zajednice uživale su uzoran ekonomski rast. Ipak, rast

je zaustavljen zbog ekonomske krize koja je započela sredinom 1970-ih.

Bez obzira na to, EEZ postala je jedan od glavnih igrača u međunarodnim odnosima. Stoga su

mnoge države željele uspostaviti bolje trgovinske veze s EEZ-om. Ekonomska suradnja s

članicama EFTA-e i SAD-om ojačana je novim ugovorima. Europljani su također osjećali kako bi

trebalo produbiti odnose sa zemljama trećeg svijeta i zaključili su ugovore s mnogim afričkim,

karipskim i pacifičkim zemljama.

Europljani su mogli održati svoje prisustvo na Bliskom Istoku zbog svojih dobrih odnosa kako s

arapskim zemljama, tako i s Izraelom. No njihov je utjecaj na događaje bio relativno nevažan.

Devet članica, čiji su se politički i ekonomski interesi prilično razlikovali, često su se našle u ulozi

pružanja potpore američkoj politici. Ali bile su direktno pogođene posljedicama rata na Srednjem

Istoku, naročito naftnom krizom i ekonomskim posljedicama Yom Kipurskog rata između Izraela i

arapskih država koji se vodio u jesen, 1973. godine.

Tijekom tog rata, francuska politika na Srednjem Istoku pod predsjednikom Pompiduom

promijenila je svoj predznak iz tradicionalne podrške Izraelu u podršku arapskim zemljama. Na

sličan je način i Velika Britanija počela simpatizirati arapske sile. Nizozemska je, s druge strane,

otvoreno podupirala Izrael.

Odnosi između SAD-a i EEZ-a

Nakon Drugog svjetskog rata, SAD su aktivno poticale europske napore prema postizanju

federalizacije i ekonomske i političke unije. Predsjednik John F. Kennedy neprestano je ponavljao

o američkoj predanosti ujedinjenoj Europi u svojim govorima kao što je npr. bio njegov govor o

„velikom novom zdanju“, održan na Dan neovisnosti, 04.07.1962. godine. U tom je govoru

predložio posebno partnerstvo između Europe i SAD-a kako bi se što bolje obranila zajednica

slobodnih nacija. Ova inicijativa, koja je tako dobro prihvaćena u Ujedinjenom Kraljevstvu,

[upišite naziv tvrtke]

10 Nastavni materijali o Europskoj uniji

10

odbijena je od strane Francuske koje je željela razvijati nacionalnu nuklearnu energiju neovisno

od SAD-a.

Ipak, čim je europska trgovina počela postizati konkurentnost koja je zaprijetila ekonomskim

interesima SAD-a, u ekonomskoj su se sferi počele javljati razlike. Trgovinski odnosi između

Europe i SAD-a, koji su se odvijali po Općem ugovoru o pristojbama i trgovini, ponekad su bili

napeti.

Općenito govoreći, europske države prihvatile su ulogu SAD-a kao glavne zapadne sile zbog

ograničenja koja je postavio Hladni rat. Ali mladi europljani zauzimali su sve odbojniji stav prema

Americi zbog njihove upletenosti u rat u Vijetnamu.

Sovjetski odnos prema EEZ-u

Još od vremena osnivanja Europske zajednice za ugljen i čelik, SSSR je osuđivao bilo kakvu

ideju europskih integracija. Smatrao je udruživanje europskih država kanalom za američki

kapitalizam koji želi pokoriti stanovnike Europe kako bi postigao maksimalni profit. Sovjeti, koji su

se bojali ponovnog rođenja jake Njemačke, također su brinuli zbog vojnih nastojanja zapadne

Europe, koje su pak smatrali oruđem NATO-a i direktnom prijetnjom komunističkom bloku.

U siječnju, 1949. godine, SSSR je organizirao uspostavu Vijeća za međusobnu ekonomsku

pomoć kao protutežu Organizaciji za europsku ekonomsku suradnju. Vijeće i Europska

ekonomska zajednica dugo su se ignorirali. No sporadični su kontakti postali češći tijekom

perioda zastoja odnosa istoka i zapada, iako su trgovinski odnosi EEZ-a sa zemljama središnje i

istočne Europe bili uglavnom na bilateralnoj osnovi.

Rođenje EFTA-e

1958. godine, nakon neuspjeha pregovora između država članica Organizacije za europsku

ekonomsku suradnju (OEEC) i pokušaja da zaključe ugovor o slobodnoj zoni trgovine, najveća je

briga država koje nisu bile članice nove Europske ekonomske zajednice (EEZ) bila da će ostati

po strani zapadno europskih ekonomskih integracija. Stoga su one same odlučile uspostaviti

vlastitu konvenciju.

U Štokholmu su 04.01.1960. godine, Austrija, Danska, Norveška, Portugal, Švedska, Švicarska i

Ujedinjeno Kraljevstvo potpisale konvenciju kojom se uspostavlja Europsko udruženje slobodne

[upišite naziv tvrtke]

11 Nastavni materijali o Europskoj uniji

11

trgovine (EFTA), koje će svoje sjedište imati u Ženevi. Ovih sedam država zajedno sačinjavale su

tržište od 90 milijuna ljudi. Finska je postala pridružena članica EFTA-e 27.03.1961. godine, a

puno članstvo je stekla tek 1986. godine. Island se pridružio 1970. godine. Iako je EFTA

uspostavljena kako bi bila protuteža Europskoj ekonomskoj zajednici u nastajanju, nikada nije

pokušala biti njen rival. Slijedila je isključivo ekonomske ciljeve, bez namjere da se natječe s

Europskom ekonomskom zajednicom. Djelovala je isključivo na osnovu suradnje između vlada.

Aktivnosti EFTA-e

EFTA je uspostavljena kao međunarodna organizacija koja se zasnivala na načelima suradnje

među vladama. Njen temeljni zadatak bio je upravljanje zonom slobodne trgovine i njenim

vanjskim odnosima, posebno onima s Europskom ekonomskom zajednicom (EEZ). Odluke

unutar EFTA-e donosile su se jednoglasno.

Njena najviša institucija bilo je Vijeće kojem su pomagali savjetodavni odbor koji je predstavljao

ekonomski sektor, odbor parlamentaraca i tehnički odbor. EFTA je bila fleksibilna organizacija čije

je tajništvo bilo ograničeno na najviše 100 članova te je bilo pod upravom Vijeća. Djelovalo je na

razini ministara ili stalnih predstavnika i sjedište mu je bilo u Ženevi.

Njegov je temeljni cilj bio osigurati slobodnu trgovinu industrijskih proizvoda u skladu s

rasporedom koji je bio usklađen s rasporedom EEZ-a. Situacija s trgovinom ribe i poljoprivrednih

proizvoda ovisila je o tome da li su prerađeni (i stoga potpadaju u zonu slobodne trgovine) ili nisu

prerađeni (u kom slučaju nisu spadali pod Konvenciju). Neprerađeni proizvodi su ovisili o

bilateralnim dogovorima i preferencijalnom sustavu. Sustav su također nadopunjavala zajednička

pravila o konkurentnosti, otvaranje natječaja javne nabave i približavanje tehničkih specifikacija.

EFTA, koja nije imala nadnacionalna tijela, nije pružala nikakav oblik ekonomskih integracija ili

postavila bilo koju zajedničku vanjsku carinsku pristojbu, niti je slijedila bilo koju zajedničku

politiku.

Aktivnosti EFTA-e u načelu su za sobom povlačile suradnju s EEZ-om. Zaključak ugovora o

slobodnoj trgovini s EEZ-om i stupanjem na snagu zajedničke definicije vezane uz pravila o

podrijetlu proizvoda rezultirali su gotovo potpunom slobodom kretanja industrijskih proizvoda.

Prvo proširenje

[upišite naziv tvrtke]

12 Nastavni materijali o Europskoj uniji

12

Pregovori s Velikom Britanijom, prekinuti u prosincu 1967. godine nakon što je Francuska po

drugi puta uložila veto, službeno su nastavljeni 20.06. 1970. godine u Luksemburgu početkom

Haškog samita koji je u prosincu 1969. godine povezao jačanje zajednice s njenim proširenjem.

Usporedni diplomatski razgovori vođeni su s Danskom, Irskom i Norveškom čije su ekonomije

ostale usko vezane uz britansko tržište, pogotovo po EFTA-om.

Pregovori su ipak vođeni u jako različitim uvjetima od onih 1961. i 1967. godine. Od tada je

zajednica zaista učvrstila svoje pozicije, zajedničke su se politike pokazale vrijednima, a

uspostava zajedničkog tržišta ušla je u svoju finalnu fazu. Čitavo zakonodavstvo zajednice koje

su države kandidatkinje morale usvojiti bilo je daleko opsežnije no što je bilo 1961. godine.

Konačno, 01.01.1973. godine, Europskoj ekonomskoj zajednici pridružile su se Velika Britanija,

Danska i Irska.

Pregovori o proširenju

Promjene koje su se dogodile u političkim sustavima Grčke, Španjolske i Portugala sredinom

1970-ih – prijelaz iz diktarura u funkcionalne demokracije, omogućili su Europskoj ekonomskoj

zajednici da se postepeno širi prema mediteranskom zaljevu.

No ipak, značajne ekonomske i socijalne prepreke ostale su na putu prema integracijama tih

uglavnom poljoprivrednih zemalja u visoko industrijaliziranu zajednicu. Bili su potrebni vrlo

naporni pregovori i dug tranzicijski period prije no što je bilo moguće prihvatiti nove članice.

Grčka

Otkako je 09.07.1961. godine potpisala Atenski ugovor, Grčka je imala status pridružene članice

Europske ekonomske zajednice. Treba spomenuti da je Grčka postala prva država koja se

08.06.1959. godine pozvala na članak 238. Rimskih ugovora koji je omogućavao da pojedinačna

država ili međunarodna organizacija postanu povezane sa EEZ-om.

Vojni udar 21.04.1967. godine kojim je započeo period vojne diktature i diplomatske izolacije

doveo je do suspenzije ugovora o pridruživanju, te su se detalji vezani uz ugovor obavljali na

dnevnoj bazi, sve dok diktatorski režim nije svrgnut, 24.07.1974. godine. Monarija je ukinuta u

lipnju 1973. godine. Povratak republike i demokracije u zemlju koja je od davnih vremena bila

kolijevka političkog koncepta demokracije, oslobodilo je veliko oduševljenje i podršku u zapadnoj

Europu. 28.11.1974. godine, Grčka je ponovno primljena u Vijeće Europe koje je sama napustila

[upišite naziv tvrtke]

13 Nastavni materijali o Europskoj uniji

13

u prosincu 1969. godine znajući da bi se mogla suočiti s optužbama za kršenje ljudskih prava od

strane vojnog režima.

Što se tiče same ekonomske situacije, postojali su veliki problemi koje je trebalo pobjediti. Grčka

je imala značajno manji BDP i veći postotak nezaposlenih nego njeni budući europski partneri.

BDP Grčke bio je 50% ispod prosjeka EEZ-a. Grčka se nadala da će u procesu pridruživanja

imati koristi posebno od zajamčenih cijena u poljoprivredi i od nekih strukturnih fondova koja je

nudila EEZ-a. Predviđao se također rast u turizmu i dotok čvrstih valuta. Ali velika razlika u razini

razvijenosti između Grčke i Zajednice otežala je momentalnu primjenu svih operativnih pravila

unutarnjeg tržišta koja su napravljena za razvijene ekonomije. Više od 26% radno sposobnog

stanovništva Grčke bilo je zaposleno u poljoprivredi, dok je u istoj grani u ostatku Zajednice bilo

zaposleno svega oko 8% radno sposobnog stanovništva. Također, neki važni grčki proizvodi kao

što su maslinovo ulje, vino i voće i povrće, prijetili su postati konkurencija talijanskim i francuskim

proizvodima kojih je ionako već bilo previše prema zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Kako bi

pokušala naći rješenje, Komisija je predložila period tranzicije od 7-8 godina. Devet članica

također se bojalo velikog priliva jeftine radne snage iz Grčke koja pokušava pobjeći kroničnoj

nezaposlenosti kod kuće. Postojali su i brodarski lobiji u Europi koji su se bojali konkurencije od

strane grčkih trgovačkih brodova koji bi, s druge strane, učinili europsku flotu najvećom flotom na

svijetu. Nakon dugog perioda tranzicije, dugih i mukotrpnih pregovora, Grčka je u drugom valu,

1981. godine postala članica EEZ-a.

Španjolska i Portugal

Baš poput Grčke, Španjolska i Portugal dvije su mediteranske zemlje koje su nakon diktatura

pokušavale učvrstiti svoje novo uspostavljene demokracije. Nakon dugog period marginalizacije u

Europi, kako ekonomske, tako i političke, ove dvije zemlje, u usporedbi s ostatkom Zajednice,

patile su od zastarjele industrije i sektora poljoprivrede. Činilo se kako bi članstvo u EEZ-u bilo

pravo rješenje za probleme s kojim su se ove zemlje suočavale u periodu tranzicije.

01.01.1986. godine, Španjolska i Portugal pridružile su se Europskoj ekonomskoj zajednici i ovim

je, trećim proširenjem, ona postala Europa sa 12 članica. Za Španjolsku i Portugal proces

pridruživanja bio je još dulji i teži nego za Grčku zbog značajnih ekonomskih interesa i težine koju

sa sobom nosi ekonomija Španjolske.

Četvrto proširenje

01.01.1995. godine, Austrija, Finska i Švedska koje su sve bile članice EFTA-e, postale su

punopravne članice Europske Unije koja se ovime proširila s 12 na 15 članica. Pridruživanje ovih

zemalja označilo je kraj kratkih pregovora koji su započeli 01.02.1993. godine, a završili u ožujku

1994. godine. Norveška, koja je predala svoju aplikaciju za pridruživanje 25.11.2002. godine i

potpisala Ugovor o pridruživanju 24.06.1994. godine na Krfu, odbila je članstvo nakon što su

[upišite naziv tvrtke]

14 Nastavni materijali o Europskoj uniji

14

njeni građani 28.11.1994. godine na referendumu glasali negativno. Švicarska, koja je službeno

bila kandidatkinja od 20.05.1992. godine, povukla je svoju aplikaciju za pridruživanje Europskoj

zajednici nakon što je odbijeno njeno članstvo u Europskoj ekonomskoj zoni, 06.12.1992. godine.

Ove „male države“ koje su značajno doprinijele važnosti politika neutralnosti i nesvrstanosti koje

su se često nametale tijekom Hladnog rata – osim Norveške koja je bila članica NATO-a od 1949.

godine – posebno su se htjele pridružiti Europskoj uniji kako bi mogle doprinositi donošenju

odluka koje su već morale primjenjivati kao članice Europske ekonomske zone. Bogate zemlje u

kojima je vladalo prilično izraženo euroskeptično raspoloženje javnosti u većini sjevernih regija –

Austrija, Finska, Norveška i Švedska – željele su odlučno braniti svoje ekonomske interese i

„sjeverni model“. Iako su te zemlje već prihvatile mnoga postojeća pravila Zajednice pod

ugovorom Europske ekonomske zone, pregovori o pridruživanju bili su posebno žestoki na

područjima poljoprivrede, iznosima regionalne pomoći, pitanjima budžeta i kvotama za ribarstvo.

U skladu sa svojom demokratskom tradicijom, Finska, Norveška i Švedska predale su sudbine

ugovora o pridruživanju na glasanje svojim građanima. Rezultat je bio za očekivati: jasno i glasno

„DA“ od Finske i Austrije, malo „DA“ od Švedske i još jedno „NE“ od Norveške.

Kraj Hladnog rata i geopolitičke promjene u Europi

Kraj 20. stoljeća bio je vrijeme velikih preokreta u istočnoj Europi. Pad Berlinskog zida 1989.

godine zaključio je period Hladnog rata i podjele koje su sezale još do 2. svjetskog rata. Pad

komunističkog bloka bio je kraj bipolarnog svijeta koji je nastao na rivalstvu SADa i SSSR-a.

Neke ekonomske i vojne strukture, poput Vijeća za zajedničku ekonomsku pomoć i Varšavski

pakt, prestale su postojati 1991. godine. Događaji iz kasnih 1980-ih godina označili su početak

poboljšanja odnosa između dva dijela europskog kontinenta koji je dugo bio podijeljen. Širom

Europe provodile su se političke i ekonomske reforme koje su stvarale povoljne uvjete za

stvaranje tržišne ekonomije i uspostavljanje pluralističkih parlamentarnih demokracija koje se

temelje na vladavini prava. No, daleko od toga da je uspjeh bio zagarantiran, što se vidjelo u

strašnom nasilju kojim je prekinuta vladavina komunizma u bivšoj Jugoslaviji.

Zapadna Europa bila je rastrgana nadom i opuštanjem s jedne strane i napetošću izazvanom

periodima tenzija. Novi politički režimi ubrzo su pokazali svoje namjere da se okrenu državama

zapadne Europe za nužnu ekonomsku pomoć i podršku u procesu tranzicije. Težnja za

vlasništvom i suvremenošću koju je utjelovljavala Europska unija bila je pokretačka snaga iza

transformacije država srednje i istočne Europe. Ali Europska unija, kojoj je pripala ova povijesna

uloga, također je morala poduzimati sve kako bi ponudila ovim državama mogućnost da se

pridruže njenom prostoru mira i napretka, a ujedno im je trebala pružiti sredstva i načine koji bi

ovaj prostor otvorili za njih. Nestanak željezne zavjese također je popločao put za ponovno

ujedinjenje Njemačke, a kasnije i ponovno sjedinjenje s ostatkom Europe. U lipnju, 1993. godine,

na Europskom vijeću u Kopenhagenu, proces proširenja Europske unije službeno je pokrenut.

Taj je proces bio jedinstven u povijesti Europske unije zbog velikog broja država kandidatkinja i

velikog broja stanovnika tih država. Europske infrastrukture – uključujući Konferenciju o sigurnosti

i suradnji u Europi, Vijeće Europe i Zapadno-europska unije – također su se trebale proširiti i

promijeniti kako bi bolje odgovarale novim političkim sustavima u istočnoj Europi.

[upišite naziv tvrtke]

15 Nastavni materijali o Europskoj uniji

15

Peto proširenje Europske unije

Europska unija željela je prekinuti podjelu Europe koja se dogodila krajem 2. svjetskog rata.

Stoga je pozitivno reagirala i odgovorila na zahtjeve za pridruživanje Europskoj uniji od strane

zemalja srednje i istočne Europe – Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka,

Slovenija te Malta i Cipar. Osim simbolične vrijednosti koju je imalo, peto veliko proširenje

Europske unije (koje se dogodilo 01.05.2004. godine) omogućilo je da se toliko dugo nakon 2.

svjetskog rata uspostavi trajni mir na cijelom europskom kontinentu te da se potakne ekonomski i

komercijalni rast kako bi uloga Europske unije na međunarodnoj sceni bila veća.

Kako bi mogla uspješno funkcionirati, Europska unija koja je uključivala 25 država članica, trebala

je prilagoditi svoje ciljeve i svoje institucionalne strukture i strukture koje donose odluke. Tako je

zaključen Ugovor iz Nice u veljači 2001. godine i uspostavljanje Europske konvencije u veljači

2002. godine, koja je bila zadužena za ključne teme vezane uz daljnji razvoj Unije i za pokušaje

da se pronađu moguća rješenja. Njen posao kulminirao je izradom nacrta Ugovora koji je

uspostavio ustrojstvo Europe, a usvojen je konsenzusom Konvencije, 13.06. i 10.07.2003.

godine. Deset novih država članica koje su potpisale svoj Ugovor o pridruživanju 16.04.2003.

godine, odmah su se uključile u rad Konvencije u ulozi promatrača, zajedno s tri druge

kandidatkinje – Bugarskom, Rumunjskom i Turskom. Ugovor koji je uspostavio ustrojstvo Europe

konačno su potpisali šefovi država i vlada 25 članica, 29.10.2004. godine u Rimu, a tri države

kandidatkinje parafirale su završni akt kao promatračice. Nakon što su Francuska (svibanj, 2005.)

i Nizozemska (lipanj, 2005.) odbile Ugovor o ustrojstvu, institucionalne reforme bit će važeće tek

kad na snagu stupi Ugovor iz Lisabona.

Postepeno širenje Europske unije postavilo je mnoge izazove uključujući i pitanje identiteta

Europske unije, njenog identiteta, ciljeva politika te je neminovno postavilo kontroverzno pitanje

njenih granica i ograničenja. Jer na vidiku je već bilo pridruživanje Hrvatske s kojom je Europska

unija započela pregovore 03.10.2005. godine. Bivša jugoslavenska republika Makedonija dobila

je status države kandidatkinje nakon što je predala zahtijev za pridruživanje u ožujku, 2004.

godine, dok je za ostale balkanske države uključene proces stabilizacije i pridruživanja (Albanija,

Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija uključujući Kosovo) prepoznat potencijal da se i one

pridruže Europskoj Uniji. Istovremeno, Turska, koja je potpisala Ugovor o pridruživanju Europskoj

ekonomskoj zajednici još 1963. godine, potaknuta je da nastavi reforme kako bi udovoljila

ekonomskim i političkim kriterijima za pridruživanje. 1999. godine Turska je dobila status države

kandidatkinje, a pregovori o pridruživanju započeli su 03.10.2005. godine.

*Izvor: © CVCE www.cvce.eu

[upišite naziv tvrtke]

16 Nastavni materijali o Europskoj uniji

16

Video prilozi

Uz nastavne materijale dostupni su i video prilozi i webinari s radionica EU Educa: kliknite na

link i otvorite vezu na prilog. U slučaju da se automatski ne pokrenu hrvatski titlovi kliknite na

rubriku Settings - Postavke (donji desni ugao), pa Titlovi i odaberite Hrvatski.

Eureka – Adenauer arhitekt EU

Eureka – Ideja koja je dovela do stvaranja Europske unije

Eureka Put ka zajedničkoj europskoj vojsci

9. svibanj, dan koji gradi povijest

Povijest – Očevi Europe

Robert Schuman – otac Europske unije

Rimski ugovori

Povijest – sporazum iz Nice

Povijest 50 godina prijateljstva pismom

Povijest europsko jedinstveno tržište

Povijest – Je li “Željezna dama” slomila želju UK za eurom?

Povijest – Turska i EU

Webinar

Prof. dr. sc Tvrtko Jakovina i povijest EU

Doc.dr. Mila Orlić - Suvremena povijest Europe

[upišite naziv tvrtke]

17 Nastavni materijali o Europskoj uniji

17

Zajednička poljoprivredna politika

Po Ugovoru kojim je uspostavljena Europska ekonomska zajednica, zajedničko tržište prošireno

je na poljoprivredu i trgovanje poljoprivrednim proizvodima. Bilo je to posebno vazno pitanje jer

su Rimski ugovori stvorili poljoprivredno tržište od 200 milijuna potrošača. Po ugovoru, zajednička

poljoprivredna politika imala je pet ciljeva:

povećati poljoprivrednu proizvodnju;

osigurati dobar životni standard za članove poljoprivredne zajednice;

stabilizirati tržište;

osigurati dostupnost poljoprivrednih proizvoda u šest država;

osigurati da proizvodi dođu do potrošača po razumnim cijenama.

Ali sam Ugovor nije ponudio metode kojima će se to postići pa se pristupilo dugotrajnim

pregovorima. Nakon četiri godine cjenkanja, konačno su odabrana sljedeća temeljna načela:

jedinstvo tržišta koje se temelji na slobodi kretanja poljoprivrednih proizvoda i jedinstvo

cijena unutar država članica;

davanje prednosti proizvodima iz Zajednice;

financijska solidarnost;

intervencije na zajedničkom tržištu.

Cijene i sustave za različite poljoprivredne proizvode trebala je ispregovarati Komisija putem

Vijeća ministara i putem Ekonomskog i socijalnog odbora Europske zajednice.

Europska carinska unija

Ugovor koji je uspostavio Europsku ekonomsku zajednicu, omogućio je uvođenje Carinske unije.

Istim se Ugovorom trebalo stvoriti homogeno ekonomsko područje u odnosu na vanjski svijet.

Carinska unija, zajedno s komercijalnim politikama s trećim zemljama, trebala se stvarati

postepeno tijekom godina na sljedeće načine:

POLITIKA

[upišite naziv tvrtke]

18 Nastavni materijali o Europskoj uniji

18

ukidanjem carinskih nameta između država članica;

ukidanjem kvantitativnih restrikcija između država članica;

uspostavljanjem zajedničkih carinskih pristojbe za treće zemlje.

Ugovor koji je uspostavio Europsku ekonomsku zajednicu omogućavao je smanjenje carina od

10% i spuštanje cijena do 20% za globalne uvozne kvote. Uspostavljanje Carinske unije

napredovalo je mnogo brže no što je predviđeno Rimskim ugovorima. Prvu fazu liberalizacije

trgovine, u siječnju 1959. godine, slijedila je faza redukcija u carinskim poslovima i kvantitativne

restrikcije. Za ovim mjerama slijedilo je upoznavanje sa Zajedničkim vanjskim pristojbama.

No neke su države smatrala je da je previše teško primjenjivati upute Ugovora. To se posebno

odnosilo na Francusku koja je, u to vrijeme, bila u ratu u Alžiru. Francuska se također mislila

pozvati na sigurnosnu klauzulu, iako je general de Gaulle pokušavao pružiti svojoj zemlji

gospodarska i novčana sredstva koja su bila potrebna da se pridruži zajedničkom tržištu, za koje

se nadao da će potaći i modernizirati francusku industriju.

Zajedničko transportno tržište

Ugovor koji je uspostavio Europsku ekonomsku zajednicu pružio je mogućnost stvaranja

zajedničke politike za cestovni i željeznički te transport riječnim putevima. Ova je politika stvorena

kako bi pomogla slobodno kretanje dobara, usluga i osoba i konačno, kako bi se postigla Europa

bez unutarnjih granica. Prva inicijativa bila je harmonizacija carinskih pristojbi i poreza. Ipak, u

Ugovoru nije istaknut nikakav vremenski raspored.

Razlike u uvjetima transporta između šest država bile su još uvijek velike uglavnom zbog njihovih

pojedinačnih zemljopisnih odlika. Tamo gdje je Francuska davala prednost željeznici,

Nizozemska, Italija i Njemačka su s druge strane promicale unutarnji riječni i cestovni transport.

Države članice također nisu željele odustati od određenih povlastica u sektoru transporta, što je

bilo od glavne ekonomske i socijalne važnosti. Politika transporta također je utjecala na druge

osjetljive sektore kao što su zaštita okoliša, energetika i regionalni razvoj. Pod tim je uvjetima bilo

vrlo teško postići dogovor između svih članica i napraviti pravu zajedničku trasportnu politiku.

Sukladno tome, Zajednica je morala biti zadovoljna s nekoliko mjera koje su uključivale pravila o

konkurentnosti u ovom sektoru.

Jedinstveni Europski akt

Dana 17. i 28.02.1986. godine, u Luksemburgu i Hagu, ministri vanjskih poslova 12 članica

potpisali su Jedinstveni europski akt. Ovaj ugovor bio je rezultat dugih pregovora dijela

[upišite naziv tvrtke]

19 Nastavni materijali o Europskoj uniji

19

međuvladine konferencije i spajao je jedinstveni tekst koji se posebno ticao reforme institucija

Europske zajednice, proširenja moći i odgovornosti zajednice i suradnje u sferama europske

vanjske politike. Jedinstveni europski akt bio je ključna faza u dovršavanju formiranja jednog od

najvažnijih postignuća Europske zajednice – jedinstvenog tržišta. Jedinstveni europski akt stupio

je na snagu 01.07.1987. godine.

Ugovor iz Amsterdama

U članku N, Ugovora o Europskoj uniji potpisanog u Maastrichtu, 07.02.1992. godine, napravljena

je priprema za reviziju Ugovora 1996. godine. Shodno tome, 15 država članica sazvale su

konferenciju vlada (IGC) u Turinu, 29.03.1996. godine, koja je pod predsjedništvom Italije, Irske i

zatim Nizozemske izradila nacrt ugovora koji je usvojilo Amsterdamsko europsko vijeće

16/17.06.1997. godine. Unesene su samo male promjene prije no što su 02.10. ministri vanjskih

poslova 15 država članica potpisali Ugovor u Amsterdamu. Nakon što su ga ratificirale sve države

članice, Ugovor iz Amsterdama stupio je na snagu 01.05.1999. godine.

Sastajući se u sastavu šefova država ili vlada, posebna se pažnja poklanjala sljedećim temama:

načinima na koji bi se Europu moglo približiti njenim građanima, stvaranje prostora slobode,

sigurnosti i pravde; jačanje zajedničke i vanjske sigurnosne politike; provođenje reformi institucija

i funkcioniranje same Unije kako bi postala demokratičnija i učinkovitija kod priprema za sljedeća

proširenja koja bi uključivala države srednje i istočne Europe, Maltu i Cipar. Pregovore su također

obilježila pitanja koja su postavljale određene države o tome koliko bi prikladno bilo omogućiti

Europu koja se razvija u dvije brzine. Europska komisija sudjelovala je u svim tim pregovorima,

dok je Europski parlament periodično bio obaviješten o tome što se događa.

Ugovor iz Amsterdama, koji je nastavak već postojećih ugovora, promijenio je određene odredbe

Ugovora iz Maastrichta i drugih ugovora koji uspostavljaju europske zajednice i druge vezane

članke. Ono što je bilo najupečatljivije, dozvolio je jačanje ljudskih prava unutar Unije, uključivanje

zakonodavstva koje se tiče Schengena u zakonodavstvo Europske unije, opoziv djelomičnog

ukidanja socijalnih politika u Ujedinjenom Kraljevstvu i uspostavljanje područja slobode,

sigurnosti i pravde koje je omogućilo snažnije djelovanje u pitanjima vanjske politike.

Ipak, napredak koji je postignut Ugovorom iz Amsterdama, što se tiče institucija, bio je sve u

svemu prilično ograničen. Stoga su se države članice složile da, prije no što se dogode nova

proširenja, nastave s pregovorima o onim temama koje nisu dovršene do kraja upravljanja IGC-a.

Načelo pojačane suradnje također je uključeno u Ugovor kako bi se onim državama članicama

koje žele intenzivniju suradnju to i omogućilo putem institucija Unije, a bez opasnosti po proces

europskih integracija u cijelosti.

[upišite naziv tvrtke]

20 Nastavni materijali o Europskoj uniji

20

Područje Schengena

Kao odgovor na izrazito negativan stav Ujedinjenog Kraljevstva prema ukidanju carinskih

kontrola, zemlje Beneluxa u kojima je već postojala sloboda kretanja ljudi, predložile su

Francuskoj i Njemačkoj da pokušaju zajednički postepeno ukidati granične kotrole između njih.

Pet država uključeno je u „Schengensku skupina“, a ime je izabrano prema malom selu u

Luksemburgu gdje se sastaju granice Luksemburga, Francuske i Njemačke. Tamo su

14.06.1985. godine ove države potpisale Ugovor o postepenom ukidanju graničnih kontrola na

zajedničkim granicama. Kako nisu sve od 12 država članica željele učestvovati u ovom procesu,

Schengenska skupina predstavlja prethodnicu, postignuće koje će se kasnije proširiti na ostale

partnere.

Ostale članice Unije postepeno su se pridruživale osnivačkoj skupini sljedećim redoslijedom:

Italija 27.11.1990., Španjolska i Portugal 25.06.1991., Grčka 06.11.1992., Austrija 28.04.1995., i

Švedska, Finska i Danska 19.11.1996. godine. Iako su Norveška i Island države izvan Unije, one

su članice Nordijske unije putovnica, pa su ušle u Schengen kao pridružene članice 19.12.1996.

godine. Isključeni su ostali samo Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska koje i dalje upravljaju kontrolom

svojih granica.

Schenenski ugovor omogućava postepeno ukidanje granica između država članica, ali s time da

se učinkovitije vrši kontrola i nadzor nad vanjskim granicama. Ovaj Ugovor uspostavlja

kratkoročne mjere – pojednostavljuje kontrole unutarnjih granica i koordinira borbu protiv šverca

droge i borbu protiv kriminala – i dugoročne mjere – harmonizira zakonodavstvo i regulatorne

odredbe vezane uz šverc droge i oružja, suradnju policija i usklađivanje politika koje se odnose

na vize.

19.06.1990. godine, potpisana je Konvencija koja primjenjuje Schengenski ugovor. Njen je cilj bio

ojačati kontrole na vanjskoj granici, definirati specifične procese za izdavanje jedinstvenih viza,

usklađivanje procedura vezanih uz pružanje azila, uspostavljanje Schengenskog sustava

informacija i poduzimanje mjera protiv šverca droge.

Početak primjene Schengenskog ugovora koji je planiran za 01.01.1993. godine, suočio se s

mnoštvom poteškoća i morao je biti odgođen nekoliko puta. Zatim je novi datum neodgodivo

određen – 26.03.1995. godine. Od tada pa sve do danas, ovaj ugovor se postepeno primjenjuje

na države potpisnice, te su napravljene odredbe za uključivanje klauzula o ograničenjima

određenih zakona. Italija i Grčka pozvale su se na takvu klauzulu kad su imale problema s

čuvanjem svojih granica na moru. Slično tome, Francuska je učinila isto tijekom terorističkih

[upišite naziv tvrtke]

21 Nastavni materijali o Europskoj uniji

21

napada 1995. godine i čini to i danas kako bi čuvala svoje granice s Belgijom i Luksemburgom, a

zbog šverca droge koji kreće iz Nizozemske.

Zakonodavstvo vezano uz Schengensku zonu dio je pravnih stupova Europske zajednice

uspostavljeno Ugovorom iz Amsterdama, 02.10.1997. godine, ali se ono ne odnosi na Ujedinjeno

Kraljevstvo i Irsku koje su u ovom slučaju primijenile krnju primjenu zakona.

Ujedinjenje Europe 1998.–2009. (Ugovor iz Nice, Ustav za Europu)

Krajem 1990-ih godina prošlog stoljeća započeo je povijesni proces proširenja Europske unije

kako bi se uključile države srednje i istočne Europe. Ovaj proces bio je rezultat ključnih reformi

gospodarskog, političkog i socijalnog sustava “istočnih” država koje su uslijedile nakon

oslobođenja od komunističkog sustava. To je vrijeme također označilo kraj podjela između dvije

Europe koje su bile rastavljene od kraja 2. svjetskog rata Hladnim ratom i Berlinskim zidom.

Stoga su 01.05.2004. godine nove članice Europske unije postale: Republika Češka, Estonija,

Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija, a također i Malta te Cipar. No, nove

granice proširene Europe otvarale su pitanje njenih odnosa s novim susjedima i pitanje njenog

mjesta u svijetu.

Obnavljanje veza unutar europskog kontinenta također je otvorilo ekonomske probleme i pitanja

o budućnosti Unije i njenim operativnim metodama. 1997. godine, Europska komisija stoga je

usvojila Agendu 2000. Bio je to vrlo ambiciozan akcijski program koji je pokrivao proširenje u

cijelosti, reforme politika zajednice i njen budući financijski okvir. U isto to vrijeme, Europska je

unija bila oslabljena ostavkom predsjednika Jacquesa Santera i njegovog tima u ožujku 1999.

godine, pa je Komisija bila prisiljena baviti se svojim vlastitim operativnim metodama kako bi se

unaprijedila transparentnost i učinkovitost u novim područjima aktivnosti.

Ugovor iz Nice, dovršen u veljači 2001. godine, trudio se postići institucionalne reforme koje su

bile potrebne državama kandidatkinjama koje su već bile progonjene od strane drugih, npr.

Turske, koja se također želi pridružiti Uniji. Ali većina članica EU bile su zabrinute zbog slabosti i

sporog procesa tih institucionalnih restrukturiranja, a krajem Vijeća Europe u Laekenu

(14/15.12.2001. godine), sazvali su Konvenciju o budućnosti Europe koja se trebala baviti samo

ključnim problemima koji proizlaze iz budućnosti Unije i njenog razvoja i pokušajima da se

identificiraju različita moguća rješenja. Konvencija, koja se sastajala dva puta mjesečno, obavljala

je svoj posao između veljače 2002. godine i srpnja 2003. godine. 18.07.2003. godine,

predsjedavajući EU, Valery Giscard d’Esaing, predao je talijanskom predsjedništvu Vijeća

Europske unije nacrt Ugovora koji predstavlja Europski ustav. Vijeće koje je uspostavilo Ustav

Europe bilo je promijenjeno od strane međuvladine konferencije i potpisano u Rimu, 29.10.2004.

[upišite naziv tvrtke]

22 Nastavni materijali o Europskoj uniji

22

godine od strane 25 država članica koje su se tim potpisom obvezale poduzeti korake koji će

osigurati ratifikaciju.

Ugovor koji je uspostavio Ustav za Europu nikada nije stupio na snagu. U proljeće 2005. godine,

iako ga je potpisalo 11 država članica, neuspjeh na referendumu u Francuskoj i Nizozemskoj

doveo je do prekida procesa ratifikacije. Dok je kasnije sedam država članica nastavilo s

procesom ratifikacije, sedam preostalih odgodilo je proces na neodređeno vrijeme. Europska je

unija tako doživjela nečuvenu krizu koja će trajati dvije godine.

2007. godine, njemačko je predsjedavanje nastavilo sa savjetovanjem i uspjelo prekinuti krizu.

23.06.2007. godine, šefovi država ili vlada održali su sastanak s Europskim vijećem i dogovorili

da će čim prije sazvati međuvladinu konferenciju (IGC).

U sklopu svog mandata od IGC-a je zatraženo da napravi nacrt Ugovora o reformama koje bi

popravile trenutno važeće ugovore. Ustavni koncept koji je trebao odbaciti sve postojeće ugovore

i zamijeniti ih jedinstvenim ustavnim tekstom odbačen je.

IGC započela je svoj posao 23.07., a dovršila ga 18.10.2007. godine, s neformalnim sastankom

šefova država i vlada u Lisabonu. Tijekom tog sastanka napokon je postignut politički dogovor

oko teksta u novom ugovoru. 13.12.2007. godine, šefovi država i vlada potpisali su Lisabonski

ugovor, a zatim pozvali na što brži proces ratifikacije u svih 27 država članica kako bi taj ugovor

mogao stupiti na snagu 01.01.2009. godine.

12.06.2008. godine, Irska, kao jedina država članica koja je za ratifikaciju morala provesti

referendum, odbila je Ugovor. No, preporuka Europskog vijeća u lipnju 2008. godine bila je da se

nastavi s procesom ratifikacije koji je započet. U ovoj su fazi parlamenti 19 država članica već

odobrili ugovor i ponovno pregovaranje oko teksta bilo je nezamislivo. Nakon što je Irska od

Vijeća Europe primila dodatne garancije, 02.10.2009. godine ponovno su održali referendum.

Ovaj puta rezultat je bio pozitivan. 03.11.2009. godine, Republika Češka ratificirala je Ugovor i

time je dugotrajni EU proces napokon dovršen. Lisabonski je ugovor konačno stupio na snagu

01.12.2009. godine.

*Izvor: © CVCE www.cvce.eu

[upišite naziv tvrtke]

23 Nastavni materijali o Europskoj uniji

23

Dodatni nastavni prilozi o politici Europske unije

Dodatni nastavni materijali dostupni su kroz tekstove u pdf formatu: kliknite na link i otvorite

vezu na prilog.

Jagoda Novak – EU građanstvo

Jagoda Novak – Romi – istinska Europska manjina

Kristijan Kotarski – Ekonomska i monetarna unija

Tamara Puhovski – Podučavanje Europske unije

Dario Čepo – Institucije Europske unije

Dunja Mak – Prava potrošača u Europskoj uniji

Video prilozi

Uz nastavne materijale dostupni su i video prilozi i webinari s radionica EU Educa: kliknite na

link i otvorite vezu na prilog. U slučaju da se automatski ne pokrenu hrvatski titlovi kliknite na

rubriku Settings - Postavke (donji desni ugao), pa Titlovi i odaberite Hrvatski.

Europski zakoni

Kako funkcionira: Europski parlament

Eureka Europski izbori

Višejezičnost: utkan u srž europskog identiteta

Europska obrambena zajednica

Parlamentarium – centar za posjetitelje

EuroparlTV video Eureka Obrana bez vojske

Imigracija u Europu

Temeljna prava

Kako funkcionira Europska centralna banka

[upišite naziv tvrtke]

24 Nastavni materijali o Europskoj uniji

24

Webinar

Dubravka Kobaš Lučić - Kako funkcionira Vijeće ministara i kako se zastupaju nacionalni interesi u

Bruxellesu

Doc.dr. Marita Brčić Kuljiš - Ideja političkog liberalizma u EU

Prof. dr.sc. Luka Brkić - Ekonomija EU

Karlo Kralj - Položaj mladih u hrvatskom i europskom kontekstu

Prof.dr.sc. Vinko Kandžija Monetarna unija

[upišite naziv tvrtke]

25 Nastavni materijali o Europskoj uniji

25

o PUTOVANJE EUROPOM 2016. Dobro došli!

Europa: kontinent s tisućljetnom poviješću, bogatim kulturnim naslijeđem i pejzažima koji su

među najljepšima na svijetu. Velik je broj sadržaja koje putnici mogu otkriti i istražiti, a sad im je to

olakšano zahvaljujući Europskoj uniji. Velik broj granica unutar EU-a može se prijeći bez provjere,

a uporabom eura olakšava se povoljna kupovina. Olakšan je pristup zdravstvenim uslugama, a s

vama mogu putovati vaš pas ili macka. Ako vozite, vozacka dozvola i potvrda o osiguranju vozila

izdane u jednoj državi članici EU-a vrijede i u ostalima, a upotreba mobilnog telefona u

inozemstvu sve je povoljnija.

Europsku uniju čini 28 država članica koje se protežu od Laponije na sjeveru Europe do

Sredozemnog mora te od zapadne obale Irske do obala Cipra: one čine bogatu tapiseriju pejzaža

od kamenitih obala do pješčanih plaža, od plodnih pašnjaka do sušnih ravnica, od jezera i šuma

do arktičkih tundra.

Narodi Europe sa svojim raznolikim tradicijama, kulturama i jezicima čine oko 7 % svjetskog

stanovništva. Njihovo povijesno naslijeđe zacrtano je još u prapovijesnim spiljskim slikarijama,

grčkim i rimskim starinama, maurskoj arhitekturi, srednjovjekovnim utvrdama, renesansnim

palačama i baroknim crkvama. U jednakoj mjeri putnike privlači i moderna Europa sa svojim

pulsirajućim gradovima, raznolikim kulturnim svečanostima, zimskim i ljetnim sportovima i

bogatom kulinarskom ponudom.

Europljani vole putovanja koja su uvelike jednostavnija otkako je ukinuta većina formalnosti u vezi

s putovnicama i prtljagom. Devetnaest država članica EU-a koristi se istom valutom, eurom, čime

se olakšava usporedba cijena i pojednostavljuje putovanje s obzirom na to da nije potrebno

mijenjati novac. Stvaranjem jedinstvenog tržišta s više od 500 milijuna ljudi povećao se izbor i

smanjile su se cijene. Većina Europljana smatra da je putovanje unutar EU-a jednostavno poput

putovanja unutar njihove domovine.

GEOGRAFIJA

[upišite naziv tvrtke]

26 Nastavni materijali o Europskoj uniji

26

o Potrebne isprave

Za državljane EU-a

Putovnica ili osobna iskaznica

Zahvaljujući schengenskim pravilima koja su dio zakonodavstva EU-a, više ne postoje granične

provjere između 22 države članice EU-a. Tim pravilima ukinute su sve unutarnje granične

provjere, no ujedno su postavljene i učinkovite provjere na vanjskim granicama EU-a te je

uvedena zajednička vizna politika. U schengenskom su sustavu sve države članice EU-a osim

Bugarske, Irske, Hrvatske, Cipra, Rumunjske i Ujedinjene Kraljevine. Island, Lihtenštajn,

Norveška i Švicarska također su članice schengenskog sustava, iako nisu države članice EU-a.

Valjana putovnica ili osobna iskaznica trebat će vam ako putujete u jednu od šest država koje

nisu članice schengenskog sustava ili kad se vraćate iz njih te kad ulazite u EU ili ga napuštate

preko vanjske granice. Tijekom putovanja u EU imajte ih uz sebe za slučaj da ih morate pokazati

u identifikacijske ili sigurnosne svrhe. Prije putovanja izvan EU-a, provjerite koje su sve isprave

potrebne u državi nečlanici EU-a koju želite posjetiti. Imajte na umu da su valjane osobne

iskaznice samo one koje su izdale nacionalne vlasti.

Djeca moraju imati vlastitu putovnicu ili osobnu iskaznicu.

Vize

Za putovanje unutar EU-a nije potrebna viza.

Za nedržavljane EU-a

Putovnica

Potrebna je valjana putovnica.

Viza

Viza za EU na razdoblje do 90 dana nije potrebna državljanima 42 države, uključujući Australiju,

Kanadu, Japan, Novi Zeland i Sjedinjene Američke Države. Popis država čiji državljani moraju

[upišite naziv tvrtke]

27 Nastavni materijali o Europskoj uniji

27

imati vizu prilikom putovanja u Irsku ili Ujedinjenu Kraljevinu razlikuje se od ostalih država članica

EU-a. Vizu zatražite u konzulatu ili veleposlanstvu države koju planirate posjetiti.

Ako imate schengensku vizu, možete putovati u sve države schengenskog sustava. Osim toga,

ako imate valjanu dozvolu boravka koju je izdala jedna od država članica schengenskog sustava,

možete boraviti u drugim državama schengenskog prostora do 90 dana. Nacionalna viza možda

će vam biti potrebna za putovanje u državu EU-a koja nije u schengenskom sustavu.

o Novac

Euro

Više od dvije trećine državljana EU-a koristi se eurom, dakle više od 337 milijuna ljudi u 19

država članica EU-a.

Euro se označava simbolom €. Novčanice eura identične su u svim državama, ali svaka država

kuje vlastite kovanice, s jednom stranom koja je jednaka u svim državama članicama i drugom na

kojoj je otisnut karakterističan nacionalni prikaz. Sve novčanice i kovanice mogu se rabiti u svim

državama članicama koje se koriste eurom, uključujući velik broj njihovih prekomorskih područja.

Euro je nacionalna valuta Andore, Monaka, San Marina i Vatikana, kako je utvrđeno sporazumom

s EU-om. Eurom kao nacionalnom valutom služi se i dio država i teritorija poput Kosova ili Crne

Gore.

U europskim državama izvan europodručja velik broj hotela, trgovina i restorana, posebice u

turističkim mjestima, prihvaća plaćanje u eurima kao i u nacionalnoj valuti, iako ih zakoni na to ne

obvezuju.

Gotovina i kartice

Banke naplaćuju iste naknade za međunarodna plaćanja u eurima unutar EU-a kao i za domaće

transakcije iste vrijednosti u eurima. Stoga podizanje eura s bankomata u svim mjestima unutar

EU-a stoji jednako kao i podizanje eura s bankomata banke u kojoj nemate račun u vašoj zemlji.

Jednake naknade primjenjuju se na sva plaćanja debitnim ili kreditnim karticama u eurima, na

prijenos eura s jednog računa na drugi ili prilikom izravnog debitnog plaćanja, bez obzira na to je

li transakcija obavljena u vašoj zemlji ili unutar EU-a. Naknade za transakcije mogu se, naravno,

uvelike razlikovati od banke do banke.

Međunarodna plaćanja u ostalima valutama ne podliježu tim odredbama.

[upišite naziv tvrtke]

28 Nastavni materijali o Europskoj uniji

28

U slučaju gubitka ili krađe bankovne kartice odmah nazovite izdavača kartice da ju blokira. Prije

puta zabilježite broj koji u tom slučaju trebate nazvati.

Ako uđete u EU ili napuštate EU s najmanje 10 000 € gotovine (ili s istim iznosom u bilo kojoj

drugoj valuti), novac morate prijaviti carinskim dužnosnicima.

o Kupnja Unutar EU-a

Kad putujete po državama članicama EU-a, nema ograničenja na vrstu proizvoda koju ćete kupiti

ili nositi sa sobom ako su proizvodi za osobne potrebe, a ne za preprodaju. Porezi (PDV i

trošarine) uključeni su u cijenu proizvoda i unutar bilo koje druge države članice EU-a na tu cijenu

vam se ne mogu obračunati iznosi drugih poreza.

Hrana

Ne postoje općenita ograničenja u vezi s količinom mesnih ili mliječnih proizvoda prilikom

putovanja unutar EU-a.

Ulazak u EU

Ako ulazite u EU iz države nečlanice EU-a, smijete unijeti robu oslobođenu od PDV-a i trošarina

za osobne potrebe unutar količina navedenih u nastavku. Isto se primjenjuje na putnike s

Kanarskih otoka, Kanalskih otoka, Gibraltara i ostalih područja na kojima se ne primjenjuju pravila

EU-a o PDV-u i trošarinama.

Ostala roba uključujući parfeme

Ako putujete zrakom ili morem, možete unijeti robu u ukupnoj vrijednosti od 430 €, a ako putujete

kopnom ili unutarnjim plovnim putovima, u vrijednosti koja ne prelazi 300 €. Neke države članice

EU-a niže ograničenje primjenjuju na putnike mlađe od 15 godina, ali vrijednost i dalje ne može

biti manja od 150 €.

Hrana

Protuzakonito je unošenje mesnih ili mliječnih proizvoda, čak i u malim količinama, pri povratku iz

većine zemalja u EU. Jedine su iznimke Andora, Farski otoci, Grenland, Island, Lihtenštajn,

[upišite naziv tvrtke]

29 Nastavni materijali o Europskoj uniji

29

Norveška, San Marino i Švicarska. Razlog tomu je zaštita stoke unutar EU-a od životinjskih

bolesti.

o Pomoć potrošačima

Potrošačima je svugdje unutar EU-a zajamčeno pošteno postupanje, proizvodi koji zadovoljavaju

određene standarde i pravo na pravni lijek ako nešto krene po zlu.

Provjerite što jedete.

Možete biti sigurni da su sigurnosni standardi za hranu na najvišoj mogućoj razini zahvaljujući

strogim zakonima u vezi s proizvodnjom, preradom i prodajom hrane. Možete provjeriti sastojke,

uključujući one koje se najčešće povezuje s alergijama ili netolerancijom na određene namirnice.

Obratite pozornost na organski logo EU-a na svim pakiranim organskim namirnicama.

Provjerite što kupujete.

Zaštićeni ste od razne nepoštene trgovačke prakse na internetu i u trgovinama. Sada su

zabranjene unaprijed označene kućice na web-mjestima kako ne biste slučajno platili putno

osiguranje prilikom kupovine zrakoplovne karte na internetu. Neopravdane naknade za plaćanje

kreditnim karticama na internetu također su zabranjene.

Kozmetički proizvodi moraju imati oznaku roka trajanja nakon otvaranja proizvoda. Provjerite

simbol otvorene kutijice.

Proizvodi za sunčanje sada imaju jasnije oznake, uključujući standardiziranu oznaku zaštite od

UVA zračenja.

Oznaka na pojedinim proizvodima kao što su igračke, električni uređaji ili mobilni telefoni jamči

sukladnost sa svim relevantnim zahtjevima EU-a u vezi sa sigurnosti, zdravljem i zaštitom

okoliša.

[upišite naziv tvrtke]

30 Nastavni materijali o Europskoj uniji

30

Usporedite cijene.

Puna cijena svake vrste robe koja je na prodaju, uključujući PDV, mora biti jasno izložena, kao i

jedinična cijena – cijena kilograma ili litre. Kod rezervacije zrakoplovnih karata internetom, od

početka mora biti vidljiva ukupna cijena karte, sa svim naknadama i pristojbama.

Riješite sve probleme.

Europski centri za zaštitu potrošača daju praktične informacije o pravima potrošača unutar EU-a,

kao i savjete i pomoć u vezi s prekograničnim žalbama ili sporovima. Centri postoje u svih 28

država članica EU-a, kao i u Norveškoj i Islandu. Također postoji korisna aplikacija za

putoanja ECC-Net Travel s mnoštvom praktičnih savjeta i informacija.

o Zaštita okoliša

Većina Europljana želi aktivno sudjelovati u problematici klimatskih promjena i zaštite okoliša.

Prilikom planiranja putovanja, uzmite u obzir potencijalne načine uštede energije i sredstava te

smanjivanja emisije štetnih plinova.

Kako biste odabrali ekološke proizvode, potražite znak zaštite okoliša EU-a koji se dodjeljuje

proizvodima koji ispunjuju visoke standarde zaštite okoliša. Znak zaštite okoliša može vam

također pomoći da pronađete ekološki osviješteni smještaj: hotel, noćenje s doručkom, hostel za

mlade ili kamp.

o Dolazak na odredište

Cestom

Vozačka dozvola

Valjana vozačka dozvola izdana u državi članici EU-a vrijedi na području cijelog EU-a. Svaka

nova vozačka dozvola izdaje se u obliku plastične kartice standardnog europskog formata. U

nekim je zemljama, uz valjanu vozačku dozvolu, potrebna i prometna dozvola.

[upišite naziv tvrtke]

31 Nastavni materijali o Europskoj uniji

31

Osiguranje vozila

Prilikom svakog putovanja u EU, vaše automobilsko osiguranje automatski pokriva minimalni

iznos propisan zakonom (odgovornost treće strane). To se primjenjuje i na Islandu, u Lihtenštajnu

i Norveškoj. Ako imate sveoubuhvatnu policu osiguranja, njome su često obuhvaćena i putovanja

u strane zemlje, ali to biste trebali provjeriti prije odlaska.

Europski obrazac za izjavu o prometnoj nezgodi, koji možete dobiti od svoje osiguravajuće kuće

ili preuzeti s interneta, standardni je dokument dostupan na nekoliko jezika kojim je

pojednostavljeno davanje izjave na licu mjesta ako dođe do prometne nezgode u inozemstvu.

Prilikom putovanja u EU nije potrebno imati zelenu kartu, no ona je međunarodni dokaz

minimalnog osiguranja od odgovornosti treće strane. Ako ne ponesete zelenu kartu, bilo bi dobro

ponijeti potvrdu o osiguranju.

Sigurna vožnja

U svim državama članicama EU-a moraju se koristiti sigurnosni pojasevi u vozilima u kojima su

ugrađeni. Djeca moraju biti propisno vezana.

Korištenje mobilnim telefonima tijekom vožnje u velikoj mjeri povećava mogućnost prometne

nesreće i zabranjeno je u gotovo svim državama članicama EU-a, osim uz upotrebu hands-free

kompleta.

Maksimalna dopuštena razina alkohola u krvi varira od 0 mg/ ml do 0,8 mg/ml. Ostale važne

informacije o sigurnosti na cestama u pojedinim državama članicama EU-a, uključujući

ograničenja brzine, sigurnosnu opremu za motocikliste i bicikliste, obavezno paljenje svjetala

tijekom dana i korištenje zimskih guma, dostupne su u novoj aplikaciji Odlazak u inozemstvo.

Vozače koji su u inozemstvu napravili prometni prekršaj poput prebrze vožnje ili vožnje pod

utjecajem alkohola moguće je pronaći zahvaljujući boljoj prekograničnoj razmjeni podataka.

Imajte na umu da se u Irskoj, Cipru, Malti i Ujedinjenoj Kraljevini vozi lijevom stranom ceste, a u

pojedinim državama kao što su Belgija, Nizozemska i Portugal vrijedi pravilo prednosti vozila s

desne strane.

Zrakom

Stvaranje jedinstvenog europskog tržišta u području zračnog prometa omogućilo je niže cijene

vožnje i veći broj prijevoznika, linija i putničkih usluga. EU omogućuje let na području EU-a

[upišite naziv tvrtke]

32 Nastavni materijali o Europskoj uniji

32

svakom prijevozniku i floti koji s u sukladni sigurnosnim standardima EU-a, uključujući otvaranje

domaćih linija u inozemstvu. Putnici u zračnom prometu lako mogu usporediti cijene s obzirom na

to da sve objavljene cijene obavezno uključuju cijenu vožnje, sve poreze, pristojbe i doplate.

Zajednička pravila EU-a o sigurnosnim provjerama putnika, ručne prtljage i prijavljene prtljage

primjenjuju se na sve odlazne letove iz zračnih luka u EU-u. Pravilima EU-a utvrđen je popis

predmeta koji se ne smiju unositi u kabinu zrakoplova, kao i predmeta koji se ne smiju nalaziti u

prijavljenoj prtljazi koja će biti smještena u prtljažni prostor zrakoplova. Trenutačno također

postoje ograničenja u pogledu količine tekućine koja se može unijeti u ručnoj prtljazi. Poduzet je

prvi korak za ukidanje tih ograničenja omogućujući putnicima koji putuju kroz zračne luke u EU-u

nošenje tekućina kupljenih u trgovinama u kojima je kupnja oslobođena carine kao ručne prtljage

pod uvjetom da su predmet i račun zatvoreni u sigurnosnoj vrećici.

Zahvaljujući primjeni visokih standarda rezultati koje Europa postiže u sigurnosti zračnog prometa

među najboljima su u svijetu. U cilju daljnjeg unaprjeđenja sigurnosti određenim zračnim

prijevoznicima podrijetlom iz država izvan EU-a zabranjeno je letjeti u europskom zračnom

prostoru ako je utvrđeno da su nesigurni ili nisu pod dovoljnim nadzorom nadležnih tijela.

Željeznicom

Unutar EU-a postoji više od 215 000 km željezničkih pruga koje omogućuju razne međunarodne

putničke usluge. U nekoliko zemalja postoji više od 7 300 km brzih linija koje povezuju važne

osovine poput one London – Pariz, Milano – Rim i Barcelona – Madrid, na kojima vlakovi postižu

brzine do 350 km/h. Mreža se nastavlja širiti.

Morem ili unutarnjim plovnim putovima

Između država članica EU-a postoje različiti pomorski pravci na kojima se nude redovite,

visokokvalitetne usluge prijevoza umjesto prijevoza cestovnim ili željezničkim pravcima ili u

kombinaciji s njima. Postoji i više od 41 500 km plovnih rijeka, kanala i jezera. EU je među

pionirima poboljšanja pomorske sigurnosti i promicanja visokih standarda s pravilima o zaštiti

putnika i posade na trajektima ili drugim plovilima koja plove u europske luke ili iz njih, kao i

putničkih brodova koji plove na području EU-a.

o Prava putnika

EU je jedino područje u svijetu na kojemu putnici uživaju velik broj prava u svim vrstama

prijevoza: cestovnom, zračnom, željezničkom i vodenom. Putnici unutar EU-a, uključujući putnike

s posebnim potrebama i one sa smanjenom pokretljivošću, imaju pravo na precizne,

[upišite naziv tvrtke]

33 Nastavni materijali o Europskoj uniji

33

pravovremene i dostupne informacije, pomoć te, u određenim okolnostima, odštetu u slučaju

otkazivanja putovanja ili velikog kašnjenja.

Putnici u autobusnom prometu

Svi putnici u autobusnom prometu imaju pravo na primjerene informacije u vezi s uslugama i

pravima putnika prije i tijekom putovanja. Putnici koji koriste međunarodne usluge na putovanjima

najmanje 250 km imaju dodatna prava poput pomoći, nadoknade ili preusmjeravanja u slučaju

kašnjenja ili otkazivanja putovanja.

Putnici u zračnom prometu

Kao putnik u zračnom prometu, imate pravo na informacije, nadoknadu, preusmjeravanje, odštetu

(pod određenim okolnostima) te pomoć ako vaš let kasni, ako je otkazan ili ako vam je uskraćeno

ukrcavanje. Ta se prava odnose na putnike na svim letovima sa zračnih luka na području EU-a ili

dolaznim letovima na područje EU-a, a koje su organizirali zračni prijevoznici iz EU-a.

Zračni prijevoznici odgovorni su za ukradenu i oštećenu prtljagu ili prtljagu kojom se nije ispravno

rukovalo. Putnici imaju određena prava i ako putuju u sklopu aranžmana.

Putnici u željezničkom prometu

Putnici u željezničkom prometu imaju pravo na pravovremene informacije, povrat novca,

preusmjeravanje, pomoć i odštetu u slučaju dugih kašnjenja i otkazivanja u vezi sa svim

međunarodnim željezničkim uslugama unutar EU-a. Prava putnika na nacionalnim linijama mogu

se razlikovati od države do države.

Putnici u pomorskom prometu i prometu unutarnjim plovnim putovima

Putnici koji putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima imaju pravo nadoknade,

preusmjeravanja, odštete i pomoći u slučaju otkazivanja ili kašnjenja, kao i pravo na adekvatne i

lako dostupne informacije. Ta se prava primjenjuju, uz neke iznimke, na sve koji se služe

putničkim uslugama isplovljavanja iz luka na području EU-a ili uplovljavanja u njih te uslugama

krstarenja u slučaju da je luka u kojoj se vrši ukrcavanje na području EU-a.

Putnici s invaliditetom i oni sa smanjenom pokretljivošću

Putnici s invaliditetom i oni sa smanjenom pokretljivošću imaju pravo na besplatnu pomoć u

zračnim lukama, na željezničkim postajama i u lukama te na određenim autobusnim terminalima,

kao i u zrakoplovima, vlakovima, brodovima i autobusima. Prilikom rezervacije savjetuje se

obavijestiti prijevoznika ili operatora o posebnim potrebama, kao i u slučaju kupnje karte

unaprijed ili najmanje 48 sati prije putovanja (36 sati u slučaju putovanja autobusom).

[upišite naziv tvrtke]

34 Nastavni materijali o Europskoj uniji

34

Ako putujete automobilom i imate pravo na korištenje parkirnim mjestima za osobe s invaliditetom

u matičnoj državi, standardni model kartice EU-a za parkiranje za osobe s posebnim potrebama

priznat je u svim državama članicama EU-a i omogućuje vam korištenje parkirnim mjestima koja

su namijenjena osobama s posebnim potrebama u ostalim državama članicama EU-a.

Pravni lijek

Ako smatrate da je tijekom putovanja došlo do povrede vaših prava i želite zatražiti pravni lijek,

potrebno je prvo kontaktirati s prijevoznikom ili operatorom. Ako oni ne uspiju ispuniti svoje

obveze, možete se obratiti nacionalnom provedbenom tijelu nadležnom za vaš način putovanja.

Za više informacija i detalje o nadležnom provedbenom tijelu, nazovite besplatni broj službe

Europe Direct: 00 800 6 7 8 9 10 11. Također postoji korisna aplikacija — Prava putnika — s

pomoću koje na licu mjesta možete provjeriti koja prava imate i kako ih možete ostvariti.

o Briga o zdravlju

Dostupnost zdravstvene njege

Ako se vi, kao državljanin EU-a, odjednom razbolite ili tijekom privremenog posjeta bilo kojoj

državi članici EU-a, Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj ili Švicarskoj doživite nezgodu, imate pravo

korištenja uslugama javnog zdravstva pod istim uvjetima i po jednakim cijenama kao i osigurani

državljani te zemlje. Svaka država ima vlastita pravila u vezi s naknadama u javnom zdravstvu. U

pojedinim državama obrada je besplatna, u nekima snosite dio troškova, a u nekima ćete morati

pokriti cjelokupni iznos te potom tražiti povrat sredstava. Iz tog razloga, čuvajte račune, recepte i

potvrde. Zahtjev za nadoknadu troškova možete predati u zemlji koju posjećujete ili po povratku u

matičnu državu.

Europskom karticom zdravstvenog osiguranja dokazujete da ste osigurani u državi članici EU-a.

Time se pojednostavljuje postupak i ubrzava nadoknada troškova. Kartica je besplatna i možete

je zatražiti od vašeg državnog zdravstvenog osiguranja. Neke države ugrađuju tu karticu na

poleđinu nacionalne kartice zdravstvenog osiguranja, dok druge izdaju dvije zasebne kartice. S

pomoću aplikacije Europska kartica zdravstvenog osiguranja možete dobiti informacije o

brojevima hitnih službi, obuhvaćenom liječenju, troškovima i o tome kako tražiti nadoknadu

troškova.

[upišite naziv tvrtke]

35 Nastavni materijali o Europskoj uniji

35

Putno osiguranje

Europska kartica zdravstvenog osiguranja ne može biti zamjena za putno osiguranje te se njome

ne mogu pokriti svi troškovi zdravstvene njege ili troškovi povratka u domovinu, stoga je

preporučljivo napraviti policu putnog osiguranja kojom su pokriveni navedeni slučajevi.

Lijekovi

Recept koji je izdao vaš liječnik vrijedi u svim državama EU-a, ali provjerite je li prodaja

propisanog lijeka odobrena i je li dostupan u državi koju posjećujete. Zatražite prekogranični

recept na temelju kojeg će vam ljekarnik moći izdati lijek jer su u njemu navedeni podaci o

liječniku koji je izdao recept, pacijentu i propisanom proizvodu, uključujući njegov uobičajeni naziv

i žig te potrebnu količinu i dozu.

Cijepljenje

U pravilu cijepljenje nije preduvjet za putovanje na području EU-a, no postoje pojedine preporuke

ili zahtjevi za cijepljenje prilikom putovanja u određene prekomorske teritorije EU-a. Prije

putovanja svakako sa svojim liječnikom provjerite zahtjeve za zemlju u koju planirate putovati.

Voda za kupanje

U cilju zaštite zdravlja kupača i okoliša, utvrđeni su strogi standardi za vodu za kupanje u EU-u.

Opća kvaliteta vode na 22 000 kupališta u EU-u i dalje je visoka: više od 94 % ispunjuje

minimalne standarde kvalitete vode, a 83 % ispunjuje stroži standard „izvrsnosti”. Podaci o

kvaliteti vode na kupalištima mogu se iščitati iz službenih simbola.

o Vremenske zone

Ljetno vrijeme

Ljetno računanje vremena u EU-u počinje 29. ožujka 2015. te se satovi pomiču za jedan sat

unaprijed, a završava 25. listopada 2015. kad se vraćaju jedan sat unatrag. Datumi pomicanja

sata u 2016. jesu 27. ožujka i 30. listopada.

[upišite naziv tvrtke]

36 Nastavni materijali o Europskoj uniji

36

Komuniciranje

Jezici

Europa je bogata jezicima, a glavne su jezične porodice germanska, romanska, slavenska,

baltička i keltska. EU ima 24 službena jezika, no postoje i mnogi drugi koji se rjeđe koriste.

Više od polovice Europljana tvrdi da mogu komunicirati na barem još jednom jeziku osim

materinjeg, a četvrtina tvrdi da može komunicirati na barem još dva. Tijekom putovanja po Europi,

pokušajte prilikom komunikacije s lokalnim stanovništvom koristiti nekoliko fraza na jeziku

državljana čiju zemlju posjećujete.

Telefon

Za međunarodne telefonske pozive iz svih država članica EU-a rabi se jedinstveni prefiks 00.

Mobilni telefoni

Pravilima EU-a znatno su smanjeni troškovi korištenja mobilnim ili pametnim telefonima. Cijene

su sada smanjene i za 80-90 % za veliki broj mobilnih usluga — pozive, tekstualne poruke i

podatke — u usporedbi s cijenama iz 2007. godine. To je ostvareno utvrđivanjem gornjih granica

cijena. To su najveće dopuštene naknade, ali operateri mogu ponuditi niže cijene pa stoga

potražite najbolju ponudu.

Kada pređete granicu u EU-u, dobit ćete tekstualnu poruku od svog mobilnog operatera u kojoj

će biti navedena cijena za odlazne i dolazne pozive, tekstualne poruke i uporabu interneta u

državi u koju ste upravo ušli. U cilju zaštite od prekomjernih računa za podatkovni roaming,

količina podataka koje možete preuzeti na svoj mobilni uređaj ograničena je u cijelom svijetu na

50 € ili na iznos koji ste unaprijed dogovorili. Dobit ćete upozorenje kada dosegnete 80 % te

granice.

Od srpnja 2014. potrošači imaju pravo korištenja uslugama zasebnog pružatelja usluga mobilnog

roaminga, dakle moći će odabrati jeftiniju uslugu roaminga u državi koju posjećuju ili

konkurentskog operatera u svojim zemljama, bez mijenjanja SIM kartice.

[upišite naziv tvrtke]

37 Nastavni materijali o Europskoj uniji

37

Poštarina

Poštanske marke mogu se rabiti samo u državi u kojoj su kupljene, čak i ako im je cijena izraženu

u eurima.

Struja (napon)

Napon u cijeloj Europi iznosi 220-240 volta, izmjenični napon od 50 Hz. Irska, Cipar, Malta i

Ujedinjena Kraljevina koriste četvrtaste utičnice s tri pina, no u pravilu sve države članice EU-a

koriste utičnice s dva pina. One se mogu donekle razlikovati, ali ćete ih svugdje moći rabiti za

uključivanje svojih uređaja s dva pina. Adaptere najčešće možete kupiti u zračnim lukama ili

turističkim odmaralištima

Što se sve može raditi

U Europi postoji mnogo toga što bi trebalo učiniti i vidjeti. Kako biste dobili ideju i informacije za

pojedine države, provjerite internetsku stranicu europskih turističkih odredišta

(http://www.visiteurope.com) ili internetske stranice službenih nacionalnih turističkih organizacija

pojedine države članice EU-a.

Za države se upotrebljavaju kratice navedene na nacionalnim registarskim pločicama.

Austrija http://www.austria.info

Belgija http://www.visitflanders.com http://www.opt.be

Bugarska http://bulgariatravel.org

Cipar http://www.visitcyprus.com

Češka http://www.czechtourism.com

Njemačka http://www.germany.travel

Danska http://www.visitdenmark.com

Španjolska http://www.spain.info

Estonija http://www.visitestonia.com

Francuska http://int.rendezvousenfrance. com

Finska http://www.visitfinland.com

Ujedinjena Kraljevina http://www.visitbritain.com

Grčka http://www.visitgreece.gr

Mađarska http://www.gotohungary.com

[upišite naziv tvrtke]

38 Nastavni materijali o Europskoj uniji

38

Hrvatska http://www.croatia.hr

Italija http://www.enit.it

Irska http://www.discoverireland.ie

Luksemburg http://www.ont.lu

Litva http://www.visitlithuania.net

Latvija http://www.latvia.travel

Malta http://www.visitmalta.com

Nizozemska http://www.holland.com

Portugal http://www.visitportugal.com

Poljska http://www.poland.travel

Rumunjska http://www.romaniatourism.com

Švedska http://www.visitsweden.com

Slovačka http://www.slovakia.travel

Slovenija http://www.slovenia.info

EU svake godine podupire i pridonosi mnogim kulturnim projektima i događajima diljem Europe,

kao što je na primjer određivanje europskog glavnog grada kulture. EU financijski podupire

izložbe i događaje kojima se promiče kulturno naslijeđe odabranih gradova i okupljanje velikog

broja umjetnika i izvođača iz raznih dijelova Unije.

Mons, poznat kao grad kulture u Valoniji u sjeverozapadnoj Belgiji, i Plzeň, koji leži na četiri

rijeke u zapadnoj Bohemiji u Češkoj, europski su glavni gradovi kulture u 2015. Baskijski

grad Donostia-San Sebastián u Biskajskom zaljevu na sjeveru Španjolske i višekulturni

grad Wroclav u silezijskim nizinama Poljske dijeli taj naslov u 2016.

Ljubimci

Na putovanje možete bez problema povesti psa, mačku ili afričkog tvora ako imate europsku

putovnicu za kućne ljubimce koju vam može izdati bilo koji veterinar. Svi psi, mačke i afrički

tvorovi moraju imati putovnicu te ugrađeni mikročip za potrebe identifikacije, ili jasno čitljivu

tetoviranu oznaku koja je napravljena prije srpnja 2011. Moraju biti cijepljeni protiv bjesnoće, a

detaljni podaci o cjepivu moraju biti uneseni u putovnicu. Životinja mora biti cijepljena nakon

ugradnje mikročipa ili tetoviranja oznake.

Prije putovanja u Irsku, Maltu, Finsku i Ujedinjenu Kraljevinu psi moraju kod veterinara proći

tretman protiv parazita. Tretman mora biti detaljno unesen u putovnicu za kućne ljubimce, a pas

može putovati 1 do 5 dana nakon završetka tretmana.

[upišite naziv tvrtke]

39 Nastavni materijali o Europskoj uniji

39

Putovnica EU-a za kućne ljubimce važeća je jedino za pse, mačke i afričke tvorove. Ako na put

želite povesti drugu vrstu ljubimca, kao što je zec, ptica ili neka vrsta glodavca, svakako se prije

putovanja raspitajte kod svojeg veterinara.

U slučaju problema

Jedinstveni europski broj za hitne slučajeve: 112

Za kontaktiranje hitnih službi u bilo kojoj državi članici EU-a, s fiksnog ili mobilnog telefona,

nazovite besplatni broj 112.

Gubitak ili krađa

Svaku krađu prijavite mjesnoj policiji. Prilikom predaje zahtjeva za osiguranje ili odštetnog

zahtjeva, morat ćete priložiti policijsko izvješće. Ako ste izgubili debitne ili kreditne kartice ili su

vam one ukradene, odmah ih poništite. Ako vam je ukradena putovnica, prijavite krađu u

konzulatu ili veleposlanstvu vaše matične države ili policiji. Imajte na umu da se, ako se nalazite

izvan EU-a, možete obratiti konzulatu ili veleposlanstvu bilo koje države članice EU-a ako vaša

zemlja u toj državi nema predstavništvo.

[upišite naziv tvrtke]

40 Nastavni materijali o Europskoj uniji

40

PREDGOVOR

Već godinama se u hrvatskim školama raspravlja o načinima poučavanja o Europskoj uniji.

Zajednica zemalja kojoj smo pristupili 2013. godine zastupljena je u gimnazijskim udžbenicima na

satovima geografije 2 sata u 3. i 1 sat na kraju 4. razreda, na satovima povijesti na kraju 4.

razreda i na satovima Politike i gospodarstva u 4. razredu, dok se u strukovnim programima o

Europskoj uniji uči samo u nekoliko osnovnih crta. Istraživanja provedena nekoliko posljednjih

godina pokazala su da je znanje naših učenika izuzetno manjkavo te se najčešće svodi na

činjenice da sada možemo putovati po Europi bez putovnica i da smo ulaskom u EU više izgubili

nego dobili.

Od školske godine 2013./2014. Srednja škola Čakovec ponudila je učenicima na izbor fakultativni

predmet „Europsko građansko društvo“ koji je izuzetno dobro prihvaćen i svake godine ga upisuje

od 18 do maksimalnih 20 učenika. Njih primjer iskoristili smo u ovom dijelu. Cilj je, osim

poznavanja osnovnih činjenica o Europskoj uniji, kroz međupredmetne teme, suradnjom s

lokalnim udrugama civilnog društva i jedinicama lokalne i regionalne samouprave te

uključivanjem u razne projekte potaknuti kod učenika angažman da svojim djelima i postupcima

postanu aktivni građani i svojim angažmanom potaknu ili doprinesu pozitivnim promjenama u

svojoj zajednici. Na taj način kod učenika se potiče kreativnost i proaktivnost, a oni kroz razne

aktivnosti, od obilježavanja Dana Europe, do volontiranja u udrugama ispunjavaju svoje slobodno

vrijeme i postaju aktivni građani zajednice u kojoj žive.

Nadamo se da će ovaj Kurikul, Izvedbeni plan i program za prvu godinu učenja, Elementi i kriteriji

vrednovanja i popis literature za nastavnike te primjer nastavnog sata pomoći kolegama

nastavnicima i da će im dati smjernice odakle početi, te da će svoje aktivnosti usmjeriti na razvoj

učeničkih znanja i vještina. To je jedan od načina da se Hrvatska standardom života, ljudskih

prava i socijalne jednakosti što više približi zapadnoeuropskim zemljama, a naši učenici steknu

socijalne vještine potrebne za život i postanu Europski građani u punom smislu te riječi i da

upravo oni budu pokretači tih pozitivnih promjena u godinama koje dolaze.

METODOLOGIJA UČENJA-TOOLKIT ZA NASTAVNIKE

[upišite naziv tvrtke]

41 Nastavni materijali o Europskoj uniji

41

Motivacijski plakat za učenike

[upišite naziv tvrtke]

42 Nastavni materijali o Europskoj uniji

42

Kurikul – Europsko građansko društvo

Aktivnost Fakultativna nastava „Europsko građansko društvo“

Ciljevi aktivnosti - Omogućiti učenicima stjecanje znanja o Europskoj uniji

- Razvijati interes za proučavanje Europske unije i

procesa koji se u njoj odvijaju

- Razvijati kritičko mišljenje na primjerima iz svakodnevnog života

- Upoznati se sa svojim pravima kao građanina Europske unije te ih

primjeniti u praksi

- Aktivno se uključiti u obilježavanje Dana Europe

- Aktivno se uključiti u rad nevladinih udruga i nevladinih organizacija

Namjena aktivnosti - zainteresiranim učenicima svih razreda srednje škole (do 20 učenika)

Nositelji aktivnosti i

njihova odgovornost

- Mladen Tota, prof. geografije i povijesti – održavanje nastave i provođenje

aktivnosti u skladu s godišnjim planom i programom

Način realizacije

aktivnost

- 2 sata tjedno (70 sati godišnje) – subotama, prema unaprijed objavljenom

vremeniku

- Suradnja s Uredom za informiranje Europskog Parlamenta u Hrvatskoj,

suradnja s GONG-om, suradnja s ostalim nevladinim udrugama i

organizacijama, suradnja s ostalim fakultativnim grupama, suradnja s

nastavnicima stranih jezika, suradnja s Međimurskim veleučilištem,

Županijom Međimurskom i gradom Čakovcem, posjet Uredu Europskog

parlamenta u Zagrebu, posjet Bruxellesu (opcija)

Vremenik aktivnosti - šk.god. 2015./2016.

Način vrednovanja i

način korištenja

rezultata

- vođenje bilješki od strane učenika

- opisno praćenje aktivnosti učenika u e-dnevniku

- provjeravanje stečenog znanja ispunjavanjem evaluacijskog upitnika

- vrednovanje aktivnosti učenika u sklopu fakultativne nastave (redovitost

pohađanja, izvršavanje obaveza, aktivnost u volontiranju i sl.)

- izrada prezentacija i predstavljanje rezultata učenicima škole i široj javnosti

Troškovnik - u skladu s planiranim aktivnostima (terenska nastava, posjet Zagrebu,

posjet Bruxellessu - prema ponudama turističkih agencija)

Izvedbeni plan i program dostupni na:http://eueduca.fatduxdev.com/tool-kit/

[upišite naziv tvrtke]

43 Nastavni materijali o Europskoj uniji

43

Popis literature za nastavnike

1. 101 pitanje o utjecaju EU na živote građana, Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj,

2011.

2. Beširević, N.: Vanjska politika Europske unije i Zapadni Balkan, Fakultet političkih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu, 2013.

3. Durand, J. B.: Europa u malim koracima, Školska knjiga, 2004.

4. Gretić, G.: Filozofija i ideja Europe, Naklada Breza, 2008.

5. Le Goff, J: Priča o Europi, Školska knjiga, 2003.

6. MacCormick, J.: Zašto je Europa važna: argumenti za Europsku uniju, 2015.

7. Puhovski, T.: Europska unija i kako podučavati o njoj, Forum za slobodu odgoja, 2010.

8. Puškarić, M.: Europska integracija, Studia Vita, 2012.

9. Samardžija V.: Europska unija i Hrvatska, IRMO, 1994.

10. Starešina, V.: EU u 100 koraka, izbor kolumni objavljenih u tjedniku Lider 2005.-2013.,

Naklada Ljevak, 2013.

11. Steiner, G.: Ideja Europe, Izdanja Antibarbarus, 2009.

12. Šimić, D.: Europska unija danas i sutra, Meridijani, 2003.

13. Stručni časopisi: Lider, Drvo znanja, Meridijani

14. Priručnici, letci i edukativni materijal dostupan na stranicma Europskog Parlamenta i u Kuću

Europe te EDIC centrima diljem Hrvatske

15. Internet stranice Europskog Parlamenta i Europske komisije

http://europa.eu/teachers-corner/15/index_hr.htm

http://europa.eu/teachers-corner/recommended-material/index_hr.htm

[upišite naziv tvrtke]

44 Nastavni materijali o Europskoj uniji

44

Elementi i kriteriji ocjenjivanja

Srednja škola Čakovec

Školska godina 2015./2016.

Nastavni predmet: EUROPSKO GRAĐANSKO DRUŠTVO

Predmetni nastavnik: Mladen Tota, prof.

ELEMENTI PRAĆENJA USPJEHA I KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA U NASTAVI EUROPSKO GRAĐANSKO DRUŠTVO

ELEMENTI PRAĆENJA USPJEHA I KRITERIJI OCJENJIVANJA UČENIKA

U nastavi Europskog građanskog društva za srednje škole prate se, vrednuju i ocjenjuju tri elementa:

1. Usvojenost sadržaja i primjena znanja

Poznavanje najvažnijih činjenica, pojava i pojmova. Nastavnik u izravnoj vezi s učenikom

provjerava kvalitetu ostvarenih obrazovnih i odgojnih zadataka. Učenicima bi trebalo pružiti priliku

da što samostalnije izlažu sadržaje premda ne treba isključiti dijalog, pogotovo kad nastavnik želi

provjeriti sposobnost mišljenja izravnim upitima (objasni, usporedi, dokaži, obrazloži, konkretiziraj,

sintetiziraj itd). Posebno je važno da nastavnik upitnom riječju zašto zahtijeva obrazloženje

izloženoga jer se time provjerava stupanj shvaćanja i otklanja mogući formalizam u učenikovu

znanju.

2. Samostalni radovi

Primjena naučenog u praksi. Nastavnik provjerava primjenu ostvarenih obrazovnih i odgojnih

zadataka kroz eseje, seminare ili powerpoint prezentacije. Ocjenjuje je se kvaliteta radova prema

unaprijed utvrđenim kriterijima i pravilima za pisanje eseja, seminara ili izradu prezentacija,

samostalnost učenika u radu te korištenje literature i izvora. Posebno je važno poticati učenike na

kreativnost i samostalnost u izradi i prezentaciji zadane teme.

3. Aktivnost i uključenost u izvannastavne aktivnosti

Izrazito važnu komponentu u ocjenjivanju čini i aktivnost učenika i njihova uključenost u

izvannastavne aktivnosti čime se ostvaruje jedan od najvažnijih zadataka u nastavi fakultative

nastave. Učenike se potiče da se samostalno, ili uz pomoć nastavnika, kao odgovorni građani,

uključuju u rad i aktivnosti putem udruga civilnog društva i raznih organizacija u aktivnosti u

lokalnoj zajednici. U suradnji sa školskim volonterskim klubom ili nekom od udruga bilježe im se

aktivnosti i redovitost u volontiranju što se posebno nagrađuje prilikom ocjenjivanja.

Zaključna ocjena na kraju školske godine ne mora biti artimetička sredina, već je rezultat

procjene nastavnika, a donosi se prema brojčanim ocjenama, ali i opisnim ocjenama kojima se

vrednuje učenikov rad i trud u tijeku cijele nastavne godine.

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA IZ FAKULTATIVNOG PREDMETA EUROPSKO

GRAĐANSKO DRUŠTVO dostupni na:http://eueduca.fatduxdev.com/tool-kit/

[upišite naziv tvrtke]

45 Nastavni materijali o Europskoj uniji

45

FAKULTATIVNA GRUPA EUROPSKO GRAĐANSKO DRUŠTVO

TEME SEMINARSKIH RADOVA

TEMA UČENIK

1. Povijest Europske unije i krugovi proširenja

2. Uvjeti za pristupanje Europskoj uniji i Lisabonski sporazum

3. Europski parlament

4. Europsko vijeće

5. Vijeće Europske unije

6. Europska komisija

7. Sud europske unije i Revizorski sud

8. Glavne „face“ Europske unije

9. Europska središnja banka i ekonomska i monetarna politika EU-a

10. Politike Europske unije

11. Stanovništvo i gospodarstvo Europske unije

12. Budućnost Europske unije

13. Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

14. Hrvatska poljoprivreda i EU

15. Programi Europske unije za cjeloživotno učenje

16. Bolonjski sustav visokoškolskog obrazovanja

17. Program Mladi na djelu

18. Mitovi i legende o Europskoj uniji

19. Europska unija na Internetu

20. Zanimljivosti o državama članicama

21. Europsko građanstvo i prava EU građanina

[upišite naziv tvrtke]

46 Nastavni materijali o Europskoj uniji

46

RADIONICA (upute za grupni rad)

Ovom složenom i zanimljivom vježbom potiče se kounikacija kod sudionika. Cilj je da sudionici

shvate važnost suradnje, komunikacije i uvažavanje tuđeg mišljenja naspram prepirki, svađa i

netolerancije. Suradnjom se postiže krajnji rezultat i uspjeh dok nesuradnja dovodi do neuspjeha.

1. Uvodni dio i materijali

Za vježbu je potrebno 90 minuta + 10 minuta pauze + 30 minuta za analizu i raspravu.

Voditelj je nastavnik koji sudionike dijeli u dvije grupe, po mogućnosti heterogene,

odnosno učenike koji se više zajedno druže raspoređuje u različite grupe. Dvoje

dobrovoljaca ili učenika po nastavnikovom izboru su promatrači, po svaki za jednu grupu.

Potrebne su dvije odvojene sobe i treća prostorija za sastanke pregovarača. Svaka grupa

opremljena je sa:

škarama

rolom selotejpa

ravnalom i trokutom

stickom ljepila

nekoliko stranica bijelog papira

nekoliko malih stranica papira različite boje i oblika

nekoliko listova starih novina

nekoliko kreda, bojica i flomastera u boji

s desetak okruglih ili nepravilnih predmeta (svijećice za tortu, male igračke,

dugmad, malih kuglica, koncem, tubom tempera i sl.)

malim komadom obojenog materijala

ostali materijali po želji nastavnika

Prije davanja uputa potrebno je naglasiti da nema krivog ni točnog, doborg ni lošeg

načina za rješavanje zadatka te da se to neće procjenjivati. Promatrači će u svakoj grupi

pratiti kako se zadatak obavlja i kako sudionici reagiraju.

2. Pravila

Radit ćete u dva različita tima. Zajedno morate izgraditi jedan most. Svaki tim će izgraditi polovicu mosta. Na kraju vježbe spojit ćemo dvije polovice zajedno da bismo napravili jedan most. Timovi će raditi u odvojenim sobama i neće moći vidjeti jedni druge. Kontakte između dva tima mogu održavati samo delegati timova. Dva delegata se susreću na neutralnom terenu. Delegat daje znak za sastanak kucanjem po vratima sobe ili pita voditelja vježbe da pripremi sastanak na neutralnom terenu. Samo voditelj može dopustiti i nadzirati ovaj sastanak. Sastanak traje najviše dvije minute, a vrijeme mora biti striktno poštovano. Ukupno se mogu održati tri sastanka. Dva dijela mosta moraju se sretati (spajati) na sredini luka. Luk mosta mora biti dugačak najmanje 20 cm. Dvije polovice mosta moraju se držati zajedno bez upotrebe ljepila ili nekog sličnog pomagala.

[upišite naziv tvrtke]

47 Nastavni materijali o Europskoj uniji

47

Most će biti ocjenjivan prema njegovoj STABILNOSTI, LJEPOTI I KREATIVNOSTI. On treba izdržati olovku na sredini. Možete upotrebiti samo materijal koji ste dobili na početku vježbe. Ne možete postavljati pitanja promatračima ili voditeljima vježbe. Imate 90 minuta za ovu vježbu. Prije nego što krenete u svoju prostoriju gdje vas čekaju materijali, molim vas da svoje mobilne telefone ostavite u kutiji kod nastavnika.

3. Promatrači

Promatrat ćete jedan tim. Ne smijete razgovarati sa sudionicima ili bilo kime drugim ili

odgovarati na postavljena pitanja. Za vrijeme promatranja trebate praviti bilješke o

sudionicima. Posebno promatrajte sljedeće:

Kako je svaka grupa započela rad?

Je li grupa izabrala voditelja i delegata?

Kako je izabran voditelj, a kako delegat?

Tko je preuzeo inicijativu?

Kako je grupa rasporedila vrijeme i obaveze? Tko je vodio računa o vremenu?

Je li se u grupi netko istaknuo kao koordinator, je li netko usmjeravao razgovor u

grupi, predlagao rješenja ili pomagao da se postigne sporazum?

Kako su raspoređene uloge i zadaci?

Je li došlo do svađe? Tko ju je i zašto započeo i kako je ona završila?

Jesu li svi radili? Jesu li postojali sudionici koji nisu bili zainteresirani ili nisu ništa

radili ili rekli?

Nakon isteka 90 minuta objavite da slijedi 10 minuta pauze i da će se most spojiti u

neutralnoj prostoriji. Nakon pauze spojite dvije polovice mosta i testirajte ga malo težom

penkalom. Nakon testiranja slijedi provođenje analize i rasprava.

4. Analiza i rasprava

Na početku naglaite da nije cilj analize prosuditi o dobrom i lošem. Zamolite jedan tim da

iznese svoje dojmove, zatim neka govori njihov promatrač i onda drugi tim i njihov

promatrač. Otvorite širu raspravu. Neka od pitanja kojima se možete služiti mogu biti:

Za pojedince u svakom timu

Kakav je osjećaj raditi u grupi i ne ovisiti samo o svojem znanju, idejama i

sposobnostima?

Misliš li da ste bili dobar tim?

Jeste li sve djelili?

Je li netko vodio?

Je li netko bio izvan svega, nije ništa rekao?

Jesu li različiti ljudi imali različite uloge i zadatke?

Tko je pokrenuo posao?

Kako je izabran delegat?

Je li netko pazio na vrijeme?

Kako ste se dogovorili oko podjele zadataka?

Kako ste uskladili različite ideje oko izgradnje i izgleda mosta?

[upišite naziv tvrtke]

48 Nastavni materijali o Europskoj uniji

48

Tko je predlagao kompromise i rješenja?

Je li se netko dosađivao, stalno prigovarao i bio nezainteresiran? (Ako da, pitati tu

osobu koji je bio razlog tome)

Jeste li bili usredotočeni na zadatak cijelo vrijeme?

Jeste li razgovarali o odnosima u grupi?

Je li komunikacija bila dobra? Je li bilo prepirke ili čak svađa?

Jeste li zadovoljni rezultatom (izgled, krativnost, stabilnost, funkcionalnost)?

Jeste li uspjeli? Zašto to mislite?

Za promatrače

Kako ste se osjećali kao promatraći?

Što ste zapazili o grupnoj dinamici, komunikaciji, timskom radu itd.?

Kakav je bio kontakt očima među sudionicima? Kakav je bio njihov govor tijela?

Jesu li od vas pokušali doznati neke informacije?

Jeste li se pokušali uključiti iako niste smjeli govoriti?

Općenito

Koliko je vremena potrošeno na planiranje?

Koliko je vremena potrošeno na rad i konstrukciju?

Koliko je vremena potrošeno na procjenu?

Jeste li naučili nešto o sebi? O drugima u grupi? O grupnoj dinamici? O važnosti

suradnje i uvažavanja tuđeg mišljenja? O postizanju kompromisa? Kako je biti

promatran od nekoga?

5. Zaključak

Smisao aktivnosti i analize je ohrabrivanje osoba da budu iskrene o svojim reakcijama na ovu

vježbu i prema drugim osobama u grupi. Na taj način će na vidjelo izaći i razlike o individualnim

potrebama i mišljenjima, vještinama i reakcijama i kako one mogu ili ne mogu biti spojene

zajedno u timu, grupi ili društvu. Različiti ljudi imaju različite uloge. Neki mogu postati vođe, drugi

sljedbenici, a neki pak ostaju po strani. To se može promijeniti kroz neko vrijeme. Stvarno

shvaćanje razlika, iako je teško, od iznimne je važnosti za ovu radionicu, i ne samo za nju nego i

za društvo u cjelini.

Moguće su varijacije. Zadatka može biti drukčiji. S većim grupama, oko tridesetak osoba, trebaju

se formirati dvije grupe sa svojim voditeljem, a potom kreirati dva tima u svakoj grupi. Više od

sedam članova u jednom timu i više od dva promatrača se ne preporučuje. Vrijeme za ovu vježbu

ne treba skraćivati jer u tom slučaju vježba postaje samo zadatak, a ni veze, ni grupna dinamika

ne mogu se razviti.

Završiti sa zaključkom da je cilj grupnog rada bio pokazati da je cilj Europske unije, kao zajednice

28 pojedinačnih država koja svaka ima svoje interese i vodi samostalnu politiku, promicanje

suradnje među različitim državama, narodima i kulturama i „gradnja mostova“ među njima. To je

moguće postići samo suradnjom i kompromisom između njih. Isto tako, ova vježba pokazuje

koliko je važno međusobno surađivati kako bi se ostvario zajednički cilj, a to je opći prosperitet i

bolji život.

[upišite naziv tvrtke]

49 Nastavni materijali o Europskoj uniji

49

RADNI LISTIĆI

Općenito o EU

1. Preteča EU-a bila je Europska zajednica za ______________________________ osnovna 1951.

_________________ ugovorom. Taj sporazum potpisale su

države:__________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

2. 1957. Rimskim ugovorom osnovana je

_________________________________________________________.

Predsjednik Europske komisije je ___________________________________. Hrvatski član

Europske komisije zadužen za zaštitu potrošaća je _____________________________________.

Predsjednik Europskog vijeća je __________________________________, a Europskog

parlamenta _________________________________. Izbori za EU parlament održavaju se svakih

__________________ godina.

U EU su službena ____ jezika, a njome trenutno predsjedava

__________________________________(koja država).

Geslo EU-a je

„___________________________________________________________________“, a himna koju

je skladao ______________________________________________ zove se

___________________________________.

EU trenutno broji ___ država članica, površina joj je približno

______________________________________, a u njoj živi oko

___________________________________ ljudi.

Dan Europe obilježava se svake godine na datum __________________. Sjedište EU parlamenta je

u ________________________________________.

Hrvatska i EU

3. Zahtjev za ponopravno članstvo u EU Hrvatska je podnijela ___________.godine, status kandidata

dobila je __________.g, pregovori su službeno otvoreni __________.g., a započeli su

_____________.g. Ugovor o pristupanju Hrvatske EU potpisan je _________.g., a RH je primljena u

punopravno članstvo __________.g.

Činjenice o EU

4. Najveća država:______________________________________

Najmnogoljudnija država:_______________________________

Najrazvijenija država:__________________________________

Najsiromašnija država:_________________________________

Najzapadnija država:__________________________________

Države EU koje se cijelom svojom površinom nalaze na

otoku/otocima:_______________________________

[upišite naziv tvrtke]

50 Nastavni materijali o Europskoj uniji

50

Države koje ulaze u članstvo

1995.g.:___________________________________________________________

Države koje ulaze u članstvo

2007.g.:___________________________________________________________

Službena pisma u

EU:_______________________________________________________________________

Tri kriterija za ulazak u punopravno

članstvo:____________________________________________________

Nabroji svih 7 institucija EU:

_____________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________

[upišite naziv tvrtke]

51 Nastavni materijali o Europskoj uniji

51

„SLIJEPA KARTA“

Boja Godina

1957.

1973.

1981.

1986.

1991.

1995.

2004.

2007.

2013.

[upišite naziv tvrtke]

52 Nastavni materijali o Europskoj uniji

52

Dodatni nastavni prilozi o metodologiji podučavanja

Dodatni nastavni materijali dostupni su kroz tekstove u pdf formatu i webinare s radionica EU

Educa: kliknite na link i otvorite vezu na prilog.

Prof. Miljenko Hajdarović - Eksperimentalno korištenje Facebooka u nastavi

Tamara Puhovski – Podučavanje Europske unije

Webinar

Profesor Miljenko Hajdarović - Razvoj digitalnih obrazovnih sadržaja

Profesor Mladen Tota - Način podučavanja o Europskoj uniji u srednjim školama

Internetske stranice:

Kutak za nastavnike:

http://europa.eu/teachers-corner/age-ranks/ages-15-and-over_hr